Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Sportski portal 
 <ulink url="https://www.the-sports.org/handball-men-s-european-clubs-ranking-s8-c2185-l0.html">TheSports.org</ulink>
 
 objavio je tablicu najboljih rukometnih klubova u Europi. U obzir
 su uzeli osvojene bodove u europskim natjecanjima u proteklih pet
 godina.
</para>
<para>
 Najbolje plasirani hrvatski klub je Nexe. Našičani se nalaze na
 32. mjestu, dok je PPD Zagreb na 40. mjestu. Loše posljednje
 dvije sezone u Ligi prvaka srozale su ih na nižu poziciju. Nexe u
 posljednjih pet godina ima 47. bodova, a PPD Zagreb 39. bodova.
</para>
<para>
 Rukometni klub Dubrava se nalazi na 101. mjestu, a iza Dubrave su
 Poreč na 161. mjestu, Gorica na 178. mjestu, te Spačva Vinkovci
 na 179. mjestu. 
</para>
<para>
 Prvo mjesto zauzela je Barcelona, iza nje je PSG, a treće mjesto
 zauzeo je Veszprem.
</para>
<para>
 Tablicu pogledajte 
 <ulink url="https://www.the-sports.org/handball-men-s-european-clubs-ranking-s8-c2185-l0.html">
 OVDJE</ulink>
 
</para>

Objavljena tablica najboljih europskih klubova, pogledajte gdje se nalaze hrvatske momčadi u obzir su se uzimali bodovi osvojeni u europskim natjecanjima u prošlih pet godina 
  Sportski portal 
      TheSports.org
   
  objavio je tablicu najboljih rukometnih klubova u Europi. U obzir
  su uzeli osvojene bodove u europskim natjecanjima u proteklih pet
  godina.


  Najbolje plasirani hrvatski klub je Nexe. Našičani se nalaze na
  32. mjestu, dok je PPD Zagreb na 40. mjestu. Loše posljednje
  dvije sezone u Ligi prvaka srozale su ih na nižu poziciju. Nexe u
  posljednjih pet godina ima 47. bodova, a PPD Zagreb 39. bodova.


  Rukometni klub Dubrava se nalazi na 101. mjestu, a iza Dubrave su
  Poreč na 161. mjestu, Gorica na 178. mjestu, te Spačva Vinkovci
  na 179. mjestu. 


  Prvo mjesto zauzela je Barcelona, iza nje je PSG, a treće mjesto
  zauzeo je Veszprem.


  Tablicu pogledajte 
      
  OVDJE
   
 nije loše 

Objavljena tablica najboljih europskih klubova, pogledajte gdje se nalaze hrvatske momčadi

Nexe - PPD Zagreb

Belgijanci iskoristili šansu i ostvarili povijesni uspjeh za njihov rukomet

Rukometna konferencija dala odgovor na pitanje: Koliki su budžeti klubova u regiji?

Rukomet

nije loše

Članak

RTL Sport

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji S epicentrom 3 kilometra južno od Aržana, malog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. JAVLJA SEIZMOLOŠKA 

JAVLJA SEIZMOLOŠKA

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neka istraživanja pokazuju i da - tko puši marihuanu prije 18. godine gubi na kvocijentu inteligencije. A koliko ste inteligentni možete izmjeriti ove subote, Mensa poziva na testiranje na Filozofskom fakultetu. Mensin predsjednik Đuro Lubura večerašnji je gost RTL Direkta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brojna istraživanja koje kaže da je korištenje droge češće među ljudima s visokim kvocijentom inteligencije. Hrvatska Mensa ima više od 1300 članova, mislite da među njima ima redovnih konzumenata droga?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne mogu niti potvrditi niti demantirati da naši članovi koriste droge. Ne znam."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki je vaš IQ? Biste li rekli?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ću nastaviti u šaljivom tonu. Mi u Mensi se ne hvalimo koliki je, znamo da je dovoljno velik. "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na vaše testiranje svatko se može prijaviti, čak i mlađi od 18, plaća se 30 eura, kako ono izgleda?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mogu se prijaviti od 14 godina, no mlađi od 18 moraju doći s roditeljima ili starateljima zato što moraju potpisati suglasnost. Testiranje je jednostavno, sjednete u klupicu. Psiholog vam kaže što trebate raditi, 20 minuta traje samo testiranje, no treba predvidjeti nekih 20 minuta dok dobijete upute, sjednete, dok sve to krene. Testovi su takvi da vam ne treba nikakvo znanje. Ono što je istina je da oni ljudi koji imaju veću inteligenciju su bolji u matematici, logici… Međutim, samo znanje matematike vam neće ništa pomoći jer nema alfanumeričkih znakova, samo su simboli i cijeli test je napravljen tako da na njega apsolutno ne utječe vaše obrazovanje "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto potičete da ljudi idu na testove inteligencije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je za svaku osobu dobro da zna. Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje. Najmlađi sin ima disleksiju, imao je problem sa samopouzdanjem jer je čitao lošije od drugih, međutim kada se testirao i shvatio da je dovoljno inteligentan da bude član hrvatske Mense to je dosta pozitivno utjecalo na njegovo samopouzdanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki IQ treba imati da se postane član Mense?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovisi po kojoj skali se mjeri, ili 131 i više IQ ili 148 i više. U svakom slučaju unutar gornjih dva posto"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki je najviši IQ izmjeren nekom u Hrvatskoj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dakle, svako malo netko izađe s nekom pričom da mu je najveći, ali ne postoji službena statistika, odnosno službeni podatak gdje bi bila baza svih izvršenih mjerenja inteligencije da možemo reći koliki je najveći izmjereni IQ u Hrvatskoj"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljivo je da su po IQ-u u vrhu sve azijske zemlje: Japan, Tajvan, Singapur, kako se to tumači?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka osoba kad se rodi ima određeni broj neurona u mozgu. Netko malo manje, netko malo više. To je ono što je prirodni potencijal. Međutim, između neurona se stvaraju sinapse, najveći broj sinapsi se razvije do pete godine, do sedme godine života djeteta 75 posto. U tim azijskim zemljama gdje je pismo slikovno, a simboli stalno u optjecaju - to očito pomaže u razvoju sinapsi, a razvoj sinapsi posljedično utječe na razvoj inteligencije. To je jedino objašnjenje koje su pronašli znanstvenici zbog čega su djeca iz azijskih zemalja puno bolja u rješavanju nekih zadataka nego iz drugih dijelova svijeta. "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali u top 10 je i Bjelorusija. Jako zanimljivo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možda je to pod Lukašenkovom kontrolom bilo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako u Hrvatskoj stojimo s hiperinteligentnih u odnosu na, recimo, zemlje regije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja znam da to uvijek zanima medije. Da kažem da smo pametniji od Srba ili Bosanaca, to bi bilo top, ali nažalost ne znam da postoje relevantna istraživanja. Sve što mogu reći je koliko koja od nacionalnih Mensi iz regije ima članova. To ne znači da su negdje inteligentniji ili manje inteligentni ljudi - to možda znači da nacionalne Mense bolje rade ili da nas mediji više vole pa nam date više prostora. Hrvatska Mensa je bila sedma u svijetu prošle godine u odnosu broja članova prema broju stanovnika. Od naših zemalja u okruženju na 11. mjestu je Crna Gora, na 14. Srbija, na 19. Slovenija i 22. Bosna i Hercegovina. Protumačite kako vam najviše odgovara, ali definitivno to ne znači da smo inteligentniji od njih. Tko god želi provjeriti koliki mu je kvocijent inteligencije neka se prijavi na stranici Mensa.hr, ima još nešto slobodnih mjesta. Iskoristite priliku"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da Mensa okuplja najinteligentnije ljude u Hrvatskoj - pita li vas se ikad za mišljenje u nekom području'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pitate krivu osobu jer sam ja posebni savjetnik jednog ministra pa mene pita. Ali, nas kao instituciju ne pitaju. Imamo ministra Butkovića koji pita. Za njega znam"</para>

Zašto Azijci imaju najveći IQ, koliki je u susjedstvu, a koliki naš: 'Ne hvalimo se koliki je, znamo da je dovoljno velik' &apos;Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje&apos;, rekao je Lubura Neka istraživanja pokazuju i da - tko puši marihuanu prije 18. godine gubi na kvocijentu inteligencije. A koliko ste inteligentni možete izmjeriti ove subote, Mensa poziva na testiranje na Filozofskom fakultetu. Mensin predsjednik Đuro Lubura večerašnji je gost RTL Direkta.Brojna istraživanja koje kaže da je korištenje droge češće među ljudima s visokim kvocijentom inteligencije. Hrvatska Mensa ima više od 1300 članova, mislite da među njima ima redovnih konzumenata droga?"Ne mogu niti potvrditi niti demantirati da naši članovi koriste droge. Ne znam."Koliki je vaš IQ? Biste li rekli?"Ja ću nastaviti u šaljivom tonu. Mi u Mensi se ne hvalimo koliki je, znamo da je dovoljno velik. "Na vaše testiranje svatko se može prijaviti, čak i mlađi od 18, plaća se 30 eura, kako ono izgleda?"Mogu se prijaviti od 14 godina, no mlađi od 18 moraju doći s roditeljima ili starateljima zato što moraju potpisati suglasnost. Testiranje je jednostavno, sjednete u klupicu. Psiholog vam kaže što trebate raditi, 20 minuta traje samo testiranje, no treba predvidjeti nekih 20 minuta dok dobijete upute, sjednete, dok sve to krene. Testovi su takvi da vam ne treba nikakvo znanje. Ono što je istina je da oni ljudi koji imaju veću inteligenciju su bolji u matematici, logici… Međutim, samo znanje matematike vam neće ništa pomoći jer nema alfanumeričkih znakova, samo su simboli i cijeli test je napravljen tako da na njega apsolutno ne utječe vaše obrazovanje "Zašto potičete da ljudi idu na testove inteligencije?"Mislim da je za svaku osobu dobro da zna. Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje. Najmlađi sin ima disleksiju, imao je problem sa samopouzdanjem jer je čitao lošije od drugih, međutim kada se testirao i shvatio da je dovoljno inteligentan da bude član hrvatske Mense to je dosta pozitivno utjecalo na njegovo samopouzdanje"Koliki IQ treba imati da se postane član Mense?"Ovisi po kojoj skali se mjeri, ili 131 i više IQ ili 148 i više. U svakom slučaju unutar gornjih dva posto"Koliki je najviši IQ izmjeren nekom u Hrvatskoj?"Dakle, svako malo netko izađe s nekom pričom da mu je najveći, ali ne postoji službena statistika, odnosno službeni podatak gdje bi bila baza svih izvršenih mjerenja inteligencije da možemo reći koliki je najveći izmjereni IQ u Hrvatskoj"Zanimljivo je da su po IQ-u u vrhu sve azijske zemlje: Japan, Tajvan, Singapur, kako se to tumači?"Svaka osoba kad se rodi ima određeni broj neurona u mozgu. Netko malo manje, netko malo više. To je ono što je prirodni potencijal. Međutim, između neurona se stvaraju sinapse, najveći broj sinapsi se razvije do pete godine, do sedme godine života djeteta 75 posto. U tim azijskim zemljama gdje je pismo slikovno, a simboli stalno u optjecaju - to očito pomaže u razvoju sinapsi, a razvoj sinapsi posljedično utječe na razvoj inteligencije. To je jedino objašnjenje koje su pronašli znanstvenici zbog čega su djeca iz azijskih zemalja puno bolja u rješavanju nekih zadataka nego iz drugih dijelova svijeta. "Ali u top 10 je i Bjelorusija. Jako zanimljivo."Možda je to pod Lukašenkovom kontrolom bilo!Kako u Hrvatskoj stojimo s hiperinteligentnih u odnosu na, recimo, zemlje regije?"Ja znam da to uvijek zanima medije. Da kažem da smo pametniji od Srba ili Bosanaca, to bi bilo top, ali nažalost ne znam da postoje relevantna istraživanja. Sve što mogu reći je koliko koja od nacionalnih Mensi iz regije ima članova. To ne znači da su negdje inteligentniji ili manje inteligentni ljudi - to možda znači da nacionalne Mense bolje rade ili da nas mediji više vole pa nam date više prostora. Hrvatska Mensa je bila sedma u svijetu prošle godine u odnosu broja članova prema broju stanovnika. Od naših zemalja u okruženju na 11. mjestu je Crna Gora, na 14. Srbija, na 19. Slovenija i 22. Bosna i Hercegovina. Protumačite kako vam najviše odgovara, ali definitivno to ne znači da smo inteligentniji od njih. Tko god želi provjeriti koliki mu je kvocijent inteligencije neka se prijavi na stranici Mensa.hr, ima još nešto slobodnih mjesta. Iskoristite priliku"S obzirom na to da Mensa okuplja najinteligentnije ljude u Hrvatskoj - pita li vas se ikad za mišljenje u nekom području'"Pitate krivu osobu jer sam ja posebni savjetnik jednog ministra pa mene pita. Ali, nas kao instituciju ne pitaju. Imamo ministra Butkovića koji pita. Za njega znam" MENSA U DIREKTU 

MENSA U DIREKTU

Zašto Azijci imaju najveći IQ, koliki je u susjedstvu, a koliki naš: 'Ne hvalimo se koliki je, znamo da je dovoljno velik'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od garaže prije 14 godina - do modernih tvornica i najbržeg električnog automobila na svijetu. Da može ići 400 kilometara na sat svi znamo, ali kako Nevera dođe do toga - to smo provjerili u Rimčevoj tvornici na Jankomiru. Na ulasku su nas upozorili da ne diramo narančaste kablove, a obavezna je i zaštita na cipelama - koja vas uzemlji, da iz tvornice ne iziđete naelektrizirani. Dio posla je robotiziran, pa ovdje nema stričeka koji lemi i spaja žice - to rade moderni strojevi, u nekoliko sekundi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Slaganje žica kao što vidite radi se ručno. Imamo automatizirane procese, ali finalno je sve ručno. U jedan auto utrošimo 25 kilometara žice", govori koordinator Odjela ožičenja Boris Habulin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Živčani sustav Nevere mora biti sto posto ispravan, jer inače moraju raditi sve iznova. Nevera je jako osjetljiva - u nju se ne može ući, ne smijete je dotaknuti, ne smijete joj se ni previše približiti, možete samo gledati.</para><hmn:article id="e0968774-2a1e-11ed-89ba-9e9781c5332a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je Nevera u prvoj zoni. Ovo je ta zona nula, tu sve panele stavljamo na auto, da vidimo paše li sve i imamo li kakvih problema. Cilj je provjeriti sve luftove, potencijalne greške, jer jednom kad ode na lakiranje nije baš jednostavno", kazao je voditelj proizvodnje hiperautomobila Ivan Fumić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A ključ svega je baterija. Jedna puna vozi od Zagreba do Splita. A može napajati recimo manju hidroelektranu ili preko 20 kućanstava. Baterije su Rimca i proslavile, a radi se na novim, još boljim i modernijim. Tek će za dvije godine biti u prodaji, nema ih na cesti, ali jednu smo uspjeli vidjeti izbliza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna mala ćelija baterije trenutno može napajati recimo dva daljinska upravljača u kućanstvu, ali kada se spoji u jednu veliku bateriju napajat će jedan sportski auto. U Rimcu će takvih baterija proizvoditi godišnje 45 tisuća.</para><hmn:article id="56bafb2a-c353-11ec-8dba-6a7363df2ef2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pet tjedana im treba da proizvedu samo jednu Neveru - koja bez dodatne opreme košta dva milijuna eura. Prodano ih je do sada 50, sve skupa će ih na cesti biti 150, a samo dva Hrvata je voze. Mate Rimac i jedan liječnik. Prije ceste, auto prolazi rigorozne provjere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon nulte zone sve ide u proizvodnu liniju. Ovdje ih je 5. Na trećoj se recimo stavlja baterija, na četvrtoj eksterijer, a onda slijedi kontrola kvalitete.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nju provodi Aleksandar sa svojim timom. Tipke, svjetla, softveri, kočnice - testira se sve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihova odjeća je anti scratch. Veoma smo oprezni, koristimo rukavice. Unutra imamo testni tepih, sjedala sve. Testiramo auto prvo s mini washom. Onda aktiviramo sustav koji simulira snažnu monsunsku kišu, u trajanju 10 do 15 minuta. Da potvrdimo da nigdje nema curenja, znači Nevera mora preživjeti Neveru", kazao je voditelj tima za inspekciju kvalitete Aleksandar Pavlov.</para><hmn:article id="f0e492aa-b9f4-11ec-ab1a-0242ac12005e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada preživi sve nevere i bure ide na testnu vožnju s profesionalnim vozačem. Tek onda dobiva originalne gume i spremna je za posljednju inspekciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Auto parkiramo u ovaj svjetlosni tunel. Tu se provjerava interijer, eksterijer, gleda se ima li kakva ogrebotina - da se može to popraviti", govori Pavlov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I to je to. Put od pet tjedana nastajanja superbrzog auta u četiri minute. Jedina je šteta što nam Mate nije dao da ga sami testiramo. Ali, to je valjda ostavio za idući put.</para>

Kako se rađa Nevera? Od prve žice do auta od dva milijuna eura: Direkt u tvornici Mate Rimca Da se u Zagrebu proizvodi najbrži električni auto na svijetu, to svi već znamo. Ali ono što dosad nismo znali je kako ta proizvodnja izgleda. Do jučer, kada nam je Mate Rimac otvorio vrata tvornice gdje se rađa Nevera. Od prve žice do auta od dva milijuna eura, u proizvodnji sudjeluje 470 radnika. Sve je čisto kao u operacijskoj dvorani, a kao u bolnici - i u tvornici se nosi posebna zaštitna odjeća. Neveru se ne smije dirati bez rukavica niti snimati izbliza. Jedan automobil ima 25 kilometara žica i dovoljno struje za 25 domova. A ako se pitate koliko hiperautomobila vozi Hrvatskom: odgovor je dva. Kako nevera preživljava nevere, i kako izgleda baterija koja je proslavila Matu Rimca: u reportaži naše ekipe Od garaže prije 14 godina - do modernih tvornica i najbržeg električnog automobila na svijetu. Da može ići 400 kilometara na sat svi znamo, ali kako Nevera dođe do toga - to smo provjerili u Rimčevoj tvornici na Jankomiru. Na ulasku su nas upozorili da ne diramo narančaste kablove, a obavezna je i zaštita na cipelama - koja vas uzemlji, da iz tvornice ne iziđete naelektrizirani. Dio posla je robotiziran, pa ovdje nema stričeka koji lemi i spaja žice - to rade moderni strojevi, u nekoliko sekundi."Slaganje žica kao što vidite radi se ručno. Imamo automatizirane procese, ali finalno je sve ručno. U jedan auto utrošimo 25 kilometara žice", govori koordinator Odjela ožičenja Boris Habulin.Živčani sustav Nevere mora biti sto posto ispravan, jer inače moraju raditi sve iznova. Nevera je jako osjetljiva - u nju se ne može ući, ne smijete je dotaknuti, ne smijete joj se ni previše približiti, možete samo gledati."Ovo je Nevera u prvoj zoni. Ovo je ta zona nula, tu sve panele stavljamo na auto, da vidimo paše li sve i imamo li kakvih problema. Cilj je provjeriti sve luftove, potencijalne greške, jer jednom kad ode na lakiranje nije baš jednostavno", kazao je voditelj proizvodnje hiperautomobila Ivan Fumić.A ključ svega je baterija. Jedna puna vozi od Zagreba do Splita. A može napajati recimo manju hidroelektranu ili preko 20 kućanstava. Baterije su Rimca i proslavile, a radi se na novim, još boljim i modernijim. Tek će za dvije godine biti u prodaji, nema ih na cesti, ali jednu smo uspjeli vidjeti izbliza.Jedna mala ćelija baterije trenutno može napajati recimo dva daljinska upravljača u kućanstvu, ali kada se spoji u jednu veliku bateriju napajat će jedan sportski auto. U Rimcu će takvih baterija proizvoditi godišnje 45 tisuća.Pet tjedana im treba da proizvedu samo jednu Neveru - koja bez dodatne opreme košta dva milijuna eura. Prodano ih je do sada 50, sve skupa će ih na cesti biti 150, a samo dva Hrvata je voze. Mate Rimac i jedan liječnik. Prije ceste, auto prolazi rigorozne provjere.Nakon nulte zone sve ide u proizvodnu liniju. Ovdje ih je 5. Na trećoj se recimo stavlja baterija, na četvrtoj eksterijer, a onda slijedi kontrola kvalitete.Nju provodi Aleksandar sa svojim timom. Tipke, svjetla, softveri, kočnice - testira se sve."Njihova odjeća je anti scratch. Veoma smo oprezni, koristimo rukavice. Unutra imamo testni tepih, sjedala sve. Testiramo auto prvo s mini washom. Onda aktiviramo sustav koji simulira snažnu monsunsku kišu, u trajanju 10 do 15 minuta. Da potvrdimo da nigdje nema curenja, znači Nevera mora preživjeti Neveru", kazao je voditelj tima za inspekciju kvalitete Aleksandar Pavlov.Kada preživi sve nevere i bure ide na testnu vožnju s profesionalnim vozačem. Tek onda dobiva originalne gume i spremna je za posljednju inspekciju."Auto parkiramo u ovaj svjetlosni tunel. Tu se provjerava interijer, eksterijer, gleda se ima li kakva ogrebotina - da se može to popraviti", govori Pavlov.I to je to. Put od pet tjedana nastajanja superbrzog auta u četiri minute. Jedina je šteta što nam Mate nije dao da ga sami testiramo. Ali, to je valjda ostavio za idući put. Reportaža s Jankomira 

Reportaža s Jankomira

Kako se rađa Nevera? Od prve žice do auta od dva milijuna eura: Direkt u tvornici Mate Rimca

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponekad je jednostavnije naručiti drogu, nego ručak iz restorana. Dostavlja se posebnim kanalima. Na kućna vrata stiže za manje od pola sata. Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain, a najviše petkom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas kada dođeš u neki klub, u neki kafić – posebno vikendom, red je ogroman na WC-u. Nitko ide raditi nuždu, nego si idu povući crtu. Čak nisi više IN ako nešto ne uzimaš", kaže Mario Plazibat, bivši ovisnik i terapeut u Zajednici Susret.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 10 – 15 godina bilo je uobičajeno da se za vikend zabavi uz čašicu alkohola, danas je sasvim normalno da se zabavi uz lajnu stimulansa – ili kokaina ili speeda. Ovisnik više nije neki ispijeni mršavi muškarac ili žena s ubodnim ranama na rukama i nogama, to je danas jedan ugledni gospodin, visokoobrazovan koji nosi odijelo i kravatu", govori Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje.</para><hmn:article id="f45fe7ae-c3e9-11ed-af46-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što se tiče marihuane, kokaina i speeda – tu padamo. Na velike brojke to izgleda dobro, ali broj zahtjeva onih koji su ovisni o marihuani je sve veći i veći", govori Ćelić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše "trave" puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je zabrinjavajuće. Za razliku od toga kanabis i marihuana imaju kontinuirani trend uporabe kroz čitav tjedan, što ukazuje da ljudi koji konzumiraju marihuanu jako teško mogu funkcionirati svakodnevno", govori Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem je i dostupnost. Procjene su da se samo u Zagrebu na dan popuši najmanje 80 tisuća jointova, jer za razliku od svega ostalog, drogu nije dotaknula inflacija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ecstasy je nekad 1995. bio 100 kuna, danas je 20 kuna. Gram kokaina nekad je bio oko 500 kuna, danas je isto oko 500 kuna, marihuana je prije bila 50 kuna, danas je 100", govori Mario Plazibat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Procjena je da na svaku pošiljku koju policija zaplijeni – njih još deset prođe ispod radara.</para>

Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain: 'Ovisnici više nisu ispijeni muškarci i žene, već gospoda u odijelima' Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje. Najviše &apos;trave&apos; puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16 Ponekad je jednostavnije naručiti drogu, nego ručak iz restorana. Dostavlja se posebnim kanalima. Na kućna vrata stiže za manje od pola sata. Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain, a najviše petkom."Danas kada dođeš u neki klub, u neki kafić – posebno vikendom, red je ogroman na WC-u. Nitko ide raditi nuždu, nego si idu povući crtu. Čak nisi više IN ako nešto ne uzimaš", kaže Mario Plazibat, bivši ovisnik i terapeut u Zajednici Susret."Prije 10 – 15 godina bilo je uobičajeno da se za vikend zabavi uz čašicu alkohola, danas je sasvim normalno da se zabavi uz lajnu stimulansa – ili kokaina ili speeda. Ovisnik više nije neki ispijeni mršavi muškarac ili žena s ubodnim ranama na rukama i nogama, to je danas jedan ugledni gospodin, visokoobrazovan koji nosi odijelo i kravatu", govori Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče.Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje."Što se tiče marihuane, kokaina i speeda – tu padamo. Na velike brojke to izgleda dobro, ali broj zahtjeva onih koji su ovisni o marihuani je sve veći i veći", govori Ćelić.Najviše "trave" puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16."To je zabrinjavajuće. Za razliku od toga kanabis i marihuana imaju kontinuirani trend uporabe kroz čitav tjedan, što ukazuje da ljudi koji konzumiraju marihuanu jako teško mogu funkcionirati svakodnevno", govori Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.Problem je i dostupnost. Procjene su da se samo u Zagrebu na dan popuši najmanje 80 tisuća jointova, jer za razliku od svega ostalog, drogu nije dotaknula inflacija."Ecstasy je nekad 1995. bio 100 kuna, danas je 20 kuna. Gram kokaina nekad je bio oko 500 kuna, danas je isto oko 500 kuna, marihuana je prije bila 50 kuna, danas je 100", govori Mario Plazibat.Procjena je da na svaku pošiljku koju policija zaplijeni – njih još deset prođe ispod radara. NAJČEŠĆE PETKOM 

NAJČEŠĆE PETKOM

Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain: 'Ovisnici više nisu ispijeni muškarci i žene, već gospoda u odijelima'

Spektakl u Jelkovcu: Pogledajte fantastičnu atmosferu na prvoj utakmici četvrtfinala EHF kupa Rukometaši Muškog rukometnog kluba Sesvete naletjeli su najtvrđi zid u ovoj europskoj sezoni. Naerbo je ipak bio prejak. Nakon šest velikih pobjeda i prikazanih sjajnih igara u trećem pa snazi europskom natjecanju, protiv moćnih Norvežana, prošlogodišnjih osvajača ovog natjecanja, ipak nisu mogli. Bio je to pravi mali rukometni praznik u Sesvetama. Puna dvorana u Jelkovcu, odlična atmosfera i najveća utakmica u povijesti kluba. Na tribine se natiskalo više od 1000 ljudi koji su napravili fantastičnu atomosferu u predgrađu Zagreba. Pogledajte kako je sve izgledalo. 

<para>Rukometaši Muškog rukometnog kluba Sesvete naletjeli su najtvrđi zid u ovoj europskoj sezoni. Naerbo je ipak bio prejak. Nakon šest velikih pobjeda i prikazanih sjajnih igara u trećem pa snazi europskom natjecanju, protiv moćnih Norvežana, prošlogodišnjih osvajača ovog natjecanja, ipak nisu mogli. Bio je to pravi mali rukometni praznik u Sesvetama. Puna dvorana u Jelkovcu, odlična atmosfera i najveća utakmica u povijesti kluba. Na tribine se natiskalo više od 1000 ljudi koji su napravili fantastičnu atomosferu u predgrađu Zagreba. Pogledajte kako je sve izgledalo.</para>

Spektakl u Jelkovcu: Pogledajte fantastičnu atmosferu na prvoj utakmici četvrtfinala EHF kupa

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine.</para>

Kakav šok! Barcelona se iznenada odrekla Cindrića. Preskup im je i često je ozlijeđen Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine. PROBLEMI ZA KAUBOJA 

PROBLEMI ZA KAUBOJA

Kakav šok! Barcelona se iznenada odrekla Cindrića. Preskup im je i često je ozlijeđen

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U srijedu je došlo do promjene u upravljačkoj strukturi rukometnog kluba PPD Zagreb pa je tako novi sportski direktor postao nekadašnji igrač Damir Bičanić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši rukometaš zagrebačkog kluba u dva mandata te donedavni direktor za Međunarodne odnose i odnose s EHF-om i SEHA ligom tako će preuzeti i treću važnu dužnost u najboljem hrvatskom rukometnom klubu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Prije svega sam iznimno sretan i počašćen što ću preuzeti ovu ulogu. Dat ću sve od sebe da što bolje obavljam svoj posao, baš kako je to prije mene radio moj prijatelj i kolega Josip Valčić. On je odradio vrhunski posao i ja ću ustrajati na tome da klub nastavi istim putem, a ukoliko nam to financije dozvole pokušati ćemo svi skupa dignuti priču na jednu još veću razinu“, rekao je novi sportski direktor PPD Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Činjenica da sam većinu karijere proveo u Španjolskoj i pogotovo Francuskoj pomaže mi u obavljanju ovog posla kojeg zapravo obnašam već skoro mjesec dana, samo je sada to postalo i službeno. Činjenica da govorim tri strana jezika može mi pomoći u ovom poslu, ali isto tako i brojna poznanstva i prijateljstva koja sam stekao u tim godinama. Igrajući gotovo deset godina vani vidio sam mnoge pozitivne, ali i neke negativne stvari u smislu organizacije i vođenja kluba i to je svakako vrijedno iskustvo koje će mi ovdje dobro doći“, dodao je Bičanić te otkrio neke planove kluba u bliskoj budućnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„U ovom trenutku mogu reći kako smo blizu potpisa ugovora s jednim desnim vanjskim i jednim pivotom. Također, moja je želja da se dovede i još jedan kvalitetan i iskusniji šuter. Mislim da bismo tako mogli upotpuniti sliku Zagreba za sljedeću sezonu. Što se tiče nekog dugoročnijeg plana želja je svih nas u upravi da vratimo Zagreb tamo gdje smatramo da klub zaslužuje biti. Želja je biti dio Final Four turnira Lige prvaka ili barem što bliže tome. Što se regije tiče mislim da smo u ovom trenutku ipak stepenicu iznad hvalevrijednih konkurenata poput Celja, Nexea ili Vardara. Iznad nas su, treba i to reći, klubovi poput Veszprema i Szegeda ali činjenica jest i da su njihove financije bitno drugačije od naših“</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao igrač Damir Bičanić je nastupao za Umag, Osijek Elektromodul, Agram Medveščak, CO Zagreb, CB Ademar Leon, Chambery, te PPD Zagreb. Za reprezentaciju Hrvatske upisao je 101 nastup uz 176 postignutih pogodaka, a osvojio je srebra na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. godine te Europskom prvenstvu u Austriji 2010. godine. Može se pohvaliti i s osvojenim broncama na Europskom prvenstvu u Srbiji 2012., Olimpijskim igrama u Londonu 2012. te Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj 2013. godine.</para>

Legendarni reprezentativac preuzima važnu ulogu u PPD Zagrebu: 'Želja je biti na Final Fouru Lige prvaka' Za reprezentaciju Hrvatske upisao je 101 nastup uz 176 postignutih pogodaka, a osvojio je srebra na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. godine te Europskom prvenstvu u Austriji 2010. godine. U srijedu je došlo do promjene u upravljačkoj strukturi rukometnog kluba PPD Zagreb pa je tako novi sportski direktor postao nekadašnji igrač Damir Bičanić.Bivši rukometaš zagrebačkog kluba u dva mandata te donedavni direktor za Međunarodne odnose i odnose s EHF-om i SEHA ligom tako će preuzeti i treću važnu dužnost u najboljem hrvatskom rukometnom klubu.„Prije svega sam iznimno sretan i počašćen što ću preuzeti ovu ulogu. Dat ću sve od sebe da što bolje obavljam svoj posao, baš kako je to prije mene radio moj prijatelj i kolega Josip Valčić. On je odradio vrhunski posao i ja ću ustrajati na tome da klub nastavi istim putem, a ukoliko nam to financije dozvole pokušati ćemo svi skupa dignuti priču na jednu još veću razinu“, rekao je novi sportski direktor PPD Zagreb.„Činjenica da sam većinu karijere proveo u Španjolskoj i pogotovo Francuskoj pomaže mi u obavljanju ovog posla kojeg zapravo obnašam već skoro mjesec dana, samo je sada to postalo i službeno. Činjenica da govorim tri strana jezika može mi pomoći u ovom poslu, ali isto tako i brojna poznanstva i prijateljstva koja sam stekao u tim godinama. Igrajući gotovo deset godina vani vidio sam mnoge pozitivne, ali i neke negativne stvari u smislu organizacije i vođenja kluba i to je svakako vrijedno iskustvo koje će mi ovdje dobro doći“, dodao je Bičanić te otkrio neke planove kluba u bliskoj budućnosti.„U ovom trenutku mogu reći kako smo blizu potpisa ugovora s jednim desnim vanjskim i jednim pivotom. Također, moja je želja da se dovede i još jedan kvalitetan i iskusniji šuter. Mislim da bismo tako mogli upotpuniti sliku Zagreba za sljedeću sezonu. Što se tiče nekog dugoročnijeg plana želja je svih nas u upravi da vratimo Zagreb tamo gdje smatramo da klub zaslužuje biti. Želja je biti dio Final Four turnira Lige prvaka ili barem što bliže tome. Što se regije tiče mislim da smo u ovom trenutku ipak stepenicu iznad hvalevrijednih konkurenata poput Celja, Nexea ili Vardara. Iznad nas su, treba i to reći, klubovi poput Veszprema i Szegeda ali činjenica jest i da su njihove financije bitno drugačije od naših“Kao igrač Damir Bičanić je nastupao za Umag, Osijek Elektromodul, Agram Medveščak, CO Zagreb, CB Ademar Leon, Chambery, te PPD Zagreb. Za reprezentaciju Hrvatske upisao je 101 nastup uz 176 postignutih pogodaka, a osvojio je srebra na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. godine te Europskom prvenstvu u Austriji 2010. godine. Može se pohvaliti i s osvojenim broncama na Europskom prvenstvu u Srbiji 2012., Olimpijskim igrama u Londonu 2012. te Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj 2013. godine. VISOKI CILJEVI 

VISOKI CILJEVI

Legendarni reprezentativac preuzima važnu ulogu u PPD Zagrebu: 'Želja je biti na Final Fouru Lige prvaka'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lucas Pellas, lijevo krilo švedske rukometne reprezentacije, glavna je tema medija u ovoj skandinavskoj državi. Ovaj je 27-godišnjak završio u bolnici s teškim ozljedama nakon što mu je pozlilo na rođendanskoj zabavi njegove majke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U kratkom mu je razdoblju dva puta pozlilo te je kao posljedicu padanja u nesvijest zadobio potres mozga i slomio ključnu kost.</para><heading2>'Pao sam licem na pod'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Liječnici nemaju odgovor zašto se to dogodilo. Ulovila me mučnina i otišao sam na WC, putem mi se zavrtjelo u glavi, a kada sam došao do WC-a, izgubio sam svijest i pao licem na pod. Kao da je netko ugasio svjetlo. Ne znam koliko sam dugo ležao, no kad sam se probudio, još sam bio tamo', prepričao je za Aftonbladet što se zbivalo te večeri.</para><hmn:article id="867d8498-b396-11ed-a15a-7ec6ce9e2161" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No ni tu nije bio kraj njegovim nevoljama, jer uskoro mu je pozlilo još jednom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Htio sam u panici i šoku pobjeći, ali sam se ponovno onesvijestio i srušio. Puno je ljudi bilo oko mene kad sam se probudio i pitali su me što se dogodilo', pojasnio je igrač Montpelliera i dugogodišnji član švedske reprezentacije s kojom je osvojio zlato na Europskom prvenstvu 2022. godine.</para><heading2>'Rukomet ide u drugi plan'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pellas neće moći igrati najmanje šest do osam tjedana, propustit će i kvalifikacije za Euro, a u međuvremenu sve će posvetiti tome da otkrije što je uzrokovalo ove nevolje.</para><hmn:article id="e80683fe-a10d-11ed-b128-9286da0de159" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Liječnici nemaju odgovor zašto se to dogodilo. Ne znam što da izbjegavam ili što da mislim. Pregledali su srce i sve je izgledalo super. Sada se osjećam dobro i od tad nisam ništa osjetio, ali to je zastrašujuća situacija koju želim izbjeći u budućnosti. Nema naznaka da imam epilepsiju, ali ću provjeriti. Rukomet ide u drugi plan kad se ovako nešto dogodi', zaključio je pojasnivši da mu karijera u ovom trenutku nije glavna briga.</para>

Europski prvak na majčinoj zabavi zadobio teške ozlijede, liječnici ne mogu riješiti misterij &apos;Liječnici nemaju odgovor zašto se to dogodilo. Ne znam što da izbjegavam ili što da mislim&apos;, kazao je zabrinuti rukometaš Lucas Pellas, lijevo krilo švedske rukometne reprezentacije, glavna je tema medija u ovoj skandinavskoj državi. Ovaj je 27-godišnjak završio u bolnici s teškim ozljedama nakon što mu je pozlilo na rođendanskoj zabavi njegove majke.U kratkom mu je razdoblju dva puta pozlilo te je kao posljedicu padanja u nesvijest zadobio potres mozga i slomio ključnu kost.'Pao sam licem na pod''Liječnici nemaju odgovor zašto se to dogodilo. Ulovila me mučnina i otišao sam na WC, putem mi se zavrtjelo u glavi, a kada sam došao do WC-a, izgubio sam svijest i pao licem na pod. Kao da je netko ugasio svjetlo. Ne znam koliko sam dugo ležao, no kad sam se probudio, još sam bio tamo', prepričao je za Aftonbladet što se zbivalo te večeri.No ni tu nije bio kraj njegovim nevoljama, jer uskoro mu je pozlilo još jednom.'Htio sam u panici i šoku pobjeći, ali sam se ponovno onesvijestio i srušio. Puno je ljudi bilo oko mene kad sam se probudio i pitali su me što se dogodilo', pojasnio je igrač Montpelliera i dugogodišnji član švedske reprezentacije s kojom je osvojio zlato na Europskom prvenstvu 2022. godine.'Rukomet ide u drugi plan'Pellas neće moći igrati najmanje šest do osam tjedana, propustit će i kvalifikacije za Euro, a u međuvremenu sve će posvetiti tome da otkrije što je uzrokovalo ove nevolje.'Liječnici nemaju odgovor zašto se to dogodilo. Ne znam što da izbjegavam ili što da mislim. Pregledali su srce i sve je izgledalo super. Sada se osjećam dobro i od tad nisam ništa osjetio, ali to je zastrašujuća situacija koju želim izbjeći u budućnosti. Nema naznaka da imam epilepsiju, ali ću provjeriti. Rukomet ide u drugi plan kad se ovako nešto dogodi', zaključio je pojasnivši da mu karijera u ovom trenutku nije glavna briga. KAKAV HOROR 

KAKAV HOROR

Europski prvak na majčinoj zabavi zadobio teške ozlijede, liječnici ne mogu riješiti misterij

<para>
 Vardar je dobio pojačanje za sljedeću sezonu u
 ruskom reprezentativcu Sergeju Gorpišinu.
 Rusi u Vardaru nisu nikakva novost zbog same vlasničke strukture,
 a Gorpišin će dodatno povećati koloniju.
</para>
<para>
 Ruski reprezentativac stavio je potpis na dvogodišnji ugovor, a
 dolazi iz Erlangena gdje igra ove sezone, no njegova priča u
 posljednjih godinu dana zvuči poput američkog sna. 
</para>
<para>
 Više čitajte na <ulink url="https://sportnet.rtl.hr/vijesti/522092/rukomet-regionalna-liga-m/vardar-osigurao-dolazak-ruskog-reprezentativca-za-sljedecu-sezonu/">
 Spornet.hr. 
 </ulink>
</para>

Vardar osigurao dolazak ruskog reprezentativca čija je karijera sinonim američkog sna Rusi u Vardaru nisu nikakva novost zbog same vlasničke strukture, a novo pojačanje će dodatno povećati koloniju 
   Vardar je dobio pojačanje za sljedeću sezonu u
  ruskom reprezentativcu Sergeju Gorpišinu.
  Rusi u Vardaru nisu nikakva novost zbog same vlasničke strukture,
  a Gorpišin će dodatno povećati koloniju.


  Ruski reprezentativac stavio je potpis na dvogodišnji ugovor, a
  dolazi iz Erlangena gdje igra ove sezone, no njegova priča u
  posljednjih godinu dana zvuči poput američkog sna. 


  Više čitajte na 
      Spornet.hr. 
   
 nevjerojatan uspon 

nevjerojatan uspon

Vardar osigurao dolazak ruskog reprezentativca čija je karijera sinonim američkog sna

<para>
 HERNING - Ostvarili smo velikih uspjeh. Odlazak
 u Rio de Janeiro na OI je bio san za sve nas," kazao je izbornik
 hrvatske rukometne reprezentacije Željko Babić
 nakon uvjerljive pobjede protiv Norveške (27-21), kojom su
 hrvatski rukometaši izborili nastup na Olimpijskim igrama.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4e0c550a-b9ee-11ec-a932-0242ac12003e"/>
<para>
 "Igrači su bili fantastični, sve zasluge idu njima i ja im se
 ovim putem želim zahvaliti. Nadam se da ćemo ovim stazama
 nastaviti i daljem," kazao je Babić.
</para>
<para>
 "Ostvarili smo ono što smo i htjeli, plasman na OI. Odigrali smo
 sjajnu utakmicu pogotovo u obrani koju je predvodio fantastični
 Stevanović. Još jednom se pokazalo da smo
 najjači kada treba," dodao je Zlatko Horvat.
</para>
<para>
 Hrvatska je kvalifikacijski turnir u Herningu zaključila s dvije
 pobjede (Norveška, Bahrain) i porazom od Danske izborivši Rijo
 gdje će loviti treće zlato nakon Atlante (1996) i
 Atene (2000).
</para>
<para>
 Na posljednjim OI u Londonu 'kauboji' su bili treći, dok su
 u Pekingu (2008) su bili četvrti. Jedine OI na kojima nisu
 nastupili bile su one u Sydneyju 2000. godine.
</para>

Izbornik Babić oduševljen: 'Odlazak na Olimpijske igre bio je san svih nas' Hrvatska je kvalifikacijski turnir u Herningu zaključila s dvije pobjede (Norveška, Bahrain) i porazom od Danske 
   HERNING - Ostvarili smo velikih uspjeh. Odlazak
  u Rio de Janeiro na OI je bio san za sve nas," kazao je izbornik
  hrvatske rukometne reprezentacije Željko Babić
  nakon uvjerljive pobjede protiv Norveške (27-21), kojom su
  hrvatski rukometaši izborili nastup na Olimpijskim igrama.



  "Igrači su bili fantastični, sve zasluge idu njima i ja im se
  ovim putem želim zahvaliti. Nadam se da ćemo ovim stazama
  nastaviti i daljem," kazao je Babić.


  "Ostvarili smo ono što smo i htjeli, plasman na OI. Odigrali smo
  sjajnu utakmicu pogotovo u obrani koju je predvodio fantastični
  Stevanović. Još jednom se pokazalo da smo
  najjači kada treba," dodao je Zlatko Horvat.


  Hrvatska je kvalifikacijski turnir u Herningu zaključila s dvije
  pobjede (Norveška, Bahrain) i porazom od Danske izborivši Rijo
  gdje će loviti treće zlato nakon Atlante (1996) i
  Atene (2000).


  Na posljednjim OI u Londonu 'kauboji' su bili treći, dok su
  u Pekingu (2008) su bili četvrti. Jedine OI na kojima nisu
  nastupili bile su one u Sydneyju 2000. godine.
 PO TREĆE ZLATO 

PO TREĆE ZLATO

Izbornik Babić oduševljen: 'Odlazak na Olimpijske igre bio je san svih nas'

<para>
 Burno je ovih dana u hrvatskom rukometu, a sve to sa sigurne
 udaljenosti promatra Ivano Balić. Červar ipak
 ostaje, brojni oproštaji i Vori koji s terena
 seli u fotelju.
</para>
<para>
 Rukometni velikani su u misiji dizanja dalmatinskog rukometa.
 Ivano Balić i Petar Metličić
 oformili su ligu koja će se igrati od Zadra do Dubrovnika za
 mlađe uzraste, a sve kako bi im put do vrhunskog rukometa bio
 nešto lakši.
</para>
<para>
 "Ja do neke 15., 16. godine nisam izašao iz Dalmacije s klubom",
 ističe Balić problem koji sada želi promijeniti
 za nove generacije.
</para>
<para>
 A jednom kada je izišao prepoznao ga je i Lino
 Červar pa s njim dotaknuo zvijezde. Kako onda sada gleda
 na Červarov ostanak na klupi nakon razočaravajućeg petog mjesta
 na domaćem Euru.
</para>
<para>
 "Lino Červar je dugo godina trener i bavi se trenereskim poslom i
 sad je bio izbornik i oni su mu ukazali dalje povjerenje",
 kazao nam je Balić.
</para>
<para>
 Povjerenje je dobio i Červarov novi pomoćnik Davor
 Dominiković, neizostavni stup obrane zlatne hrvatske
 generacije. Poželio je Balić sreću i novom direktoru
 Igoru Voriju. Kakav je prelazak s terena u
 uredsku fotelju, iskusio je i sam Balić.
</para>
<para>
 "Mislim da Vori nikad nije bio direktor, ali valjda zna u što se
 upušta. Ja sam svoje vrijeme ipak više provodio na terenu i uz
 teren nego u toj stolici koja i nije baš bila udobna", prisjeća
 se Balić.
</para>
<para>
 Baš kao ni ona izbornička. Puno je tu posla. Nakon niza odlazaka
 sada je najvažnije, tvrdi Balić, pred reprezentaciju postaviti
 jasne ciljeve.
</para>
<para>
 "Treba vidjeti što se želi napraviti, kako će se
 razvijati igra, taktika, koje igrače razvijati, na koje će
 se ubuduće osloniti - ima tu puno posla", ističe Balić.
</para>
<para>
 On će to sve pratiti sa sigurne udaljenosti jer u seniorski
 rukomet se barem zasada, ne vraća.
</para>
<para>
 "Neću reći da je to nemoguće, ali jako teško. Volim raditi s
 djecom, stvarno uživam, meni je super", kazao nam je.
</para>
<para>
 A koliko je super ova nova Hrvatska, doznat ćemo vrlo brzo, već
 za mjesec dana u prijateljskim susretima protiv europskog
 viceprvaka - Švedske.
</para>

Balić za RTL: 'Vorijeva direktorska fotelja nije udobna, valjda zna u što se upušta' 'Neću reći da je nemoguće da radim sa seniorima, ali jako teško. Volim raditi s djecom, stvarno uživam, meni je super', kazao je Ivano Balić za RTL 
  Burno je ovih dana u hrvatskom rukometu, a sve to sa sigurne
  udaljenosti promatra Ivano Balić. Červar ipak
  ostaje, brojni oproštaji i Vori koji s terena
  seli u fotelju.


  Rukometni velikani su u misiji dizanja dalmatinskog rukometa.
  Ivano Balić i Petar Metličić
  oformili su ligu koja će se igrati od Zadra do Dubrovnika za
  mlađe uzraste, a sve kako bi im put do vrhunskog rukometa bio
  nešto lakši.


  "Ja do neke 15., 16. godine nisam izašao iz Dalmacije s klubom",
  ističe Balić problem koji sada želi promijeniti
  za nove generacije.


  A jednom kada je izišao prepoznao ga je i Lino
  Červar pa s njim dotaknuo zvijezde. Kako onda sada gleda
  na Červarov ostanak na klupi nakon razočaravajućeg petog mjesta
  na domaćem Euru.


  "Lino Červar je dugo godina trener i bavi se trenereskim poslom i
  sad je bio izbornik i oni su mu ukazali dalje povjerenje",
  kazao nam je Balić.


  Povjerenje je dobio i Červarov novi pomoćnik Davor
  Dominiković, neizostavni stup obrane zlatne hrvatske
  generacije. Poželio je Balić sreću i novom direktoru
  Igoru Voriju. Kakav je prelazak s terena u
  uredsku fotelju, iskusio je i sam Balić.


  "Mislim da Vori nikad nije bio direktor, ali valjda zna u što se
  upušta. Ja sam svoje vrijeme ipak više provodio na terenu i uz
  teren nego u toj stolici koja i nije baš bila udobna", prisjeća
  se Balić.


  Baš kao ni ona izbornička. Puno je tu posla. Nakon niza odlazaka
  sada je najvažnije, tvrdi Balić, pred reprezentaciju postaviti
  jasne ciljeve.


  "Treba vidjeti što se želi napraviti, kako će se
  razvijati igra, taktika, koje igrače razvijati, na koje će
  se ubuduće osloniti - ima tu puno posla", ističe Balić.


  On će to sve pratiti sa sigurne udaljenosti jer u seniorski
  rukomet se barem zasada, ne vraća.


  "Neću reći da je to nemoguće, ali jako teško. Volim raditi s
  djecom, stvarno uživam, meni je super", kazao nam je.


  A koliko je super ova nova Hrvatska, doznat ćemo vrlo brzo, već
  za mjesec dana u prijateljskim susretima protiv europskog
  viceprvaka - Švedske.
 Osniva ligu za mlade 

Osniva ligu za mlade

Balić za RTL: 'Vorijeva direktorska fotelja nije udobna, valjda zna u što se upušta'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometaši Muškog rukometnog kluba Sesvete naletjeli su najtvrđi zid u ovoj europskoj sezoni. Naerbo je ipak bio prejak. Nakon šest velikih pobjeda i prikazanih sjajnih igara u trećem pa snazi europskom natjecanju, protiv moćnih Norvežana, prošlogodišnjih osvajača ovog natjecanja, ipak nisu mogli. Bio je to pravi mali rukometni praznik u Sesvetama. Puna dvorana u Jelkovcu, odlična atmosfera i najveća utakmica u povijesti kluba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Utakmica je počela fantastičnim cepelinom Darka Krndelja za Nikolu Fineka koji je realizirao atraktivnu akciju i tako u trans bacio više od tisuću ljudi na tribinama u Jelkovcu. Početak utakmice igrao se gol za gol i Sesvečani su pokazali kako mogu parirati Norveškoj momčadi. Filip Perić obranio je dva sedmerca i utakmica je bila u egalu. Norvežani su većinu svojih golova kapitalizirali preko odličnog Johna Thuea na lijevom krilu na kojeg su Norvežani spuštali loptu u gotovo svakoj polukontri. Obrana Sesvečana izgledala je dobro, napad je malo štekao no na poluvrijeme se otišlo s neizvjesnih 9:10 za goste.</para><hmn:image id="3a31bd4c-c6f2-11ed-83ba-66c7a118d49b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U drugom poluvremenu momčad Silvija Ivandije pada na minus tri i kreće riskirati. Taktika se isplatila i Sesvečani ponovno dolaze na minus jedan i onda su platili danak neiskustvu. Nekoliko promašenih zicera, lopti koje su ispale i tehničkih pogrešaka koje se inače ne događaju ovoj sjajnoj ekipi koštale su ih pobjede. Norvežani su bili strpljivi i sjajni Andres Hauseng razigravao je svoju momčad do situacija za pogodak. Srednji vanjski Norveške momčadi imao je čak 12 asistencija, a nije zabio niti jedan gol.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju su domaćini pokušali smanjiti prednost gostiju na najmanju moguću i zaustavili su se na rezultatu 20:26. Norvežani su slavili isključivo zahvaljujući iskustvu i većem strpljenju. Uzvrat je za tjedan dana u Norveškoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U preostalim prvim susretima četvrtfinala: Alingsas – Dukla 39:33 (Nilsson 10/Rakousky 7), Karvina – Runar 31:34 (Harabig 6/Lindell 10), Vojvodina – Gorenje 31:30 (Grozdanić 7/Sokolič 9). Uzvrati se igraju idući vikend. U polufinalu pobjednik Sesvete – Naerbo ide na pobjednika Karvina – Runar, a pobjednik Vojvodina – Gorenje na pobjednika Alingsas – Dukla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SESVETE: Perić (10+2), Purić (1); Čaprić 1, Krndelj 1, Jelovčić 1, Raužan, Dumenčić 9 (7), Vusić, Turčić 1, Hršak 2, Šuker 1, Zakić, Gavrić 2, Štrković, Finek 1, Lukačec. Trener Silvio Ivandija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NAERBO: H. Naerland (10), Christiansen; O. Naerland 7, Maelen, A. Hauseng 2, R. Hauseng 1, T. Hauseng, Svensgard 1, Larsen, Lothe 4, Thue 7, Bergendahl 1, Olseth, Line 1, Hamre 2. Trener R. Hauseng</para>

Naerbo prevelik zalogaj za mladu ekipu Sesveta: Ivandijina momčad s minus šest na uzvrat u Norvešku Sesvećani su vodili 1:0, 2:1, i 3:2, a onda je kontrolu nad rezultatom preuzeo branitelj naslova Rukometaši Muškog rukometnog kluba Sesvete naletjeli su najtvrđi zid u ovoj europskoj sezoni. Naerbo je ipak bio prejak. Nakon šest velikih pobjeda i prikazanih sjajnih igara u trećem pa snazi europskom natjecanju, protiv moćnih Norvežana, prošlogodišnjih osvajača ovog natjecanja, ipak nisu mogli. Bio je to pravi mali rukometni praznik u Sesvetama. Puna dvorana u Jelkovcu, odlična atmosfera i najveća utakmica u povijesti kluba.Utakmica je počela fantastičnim cepelinom Darka Krndelja za Nikolu Fineka koji je realizirao atraktivnu akciju i tako u trans bacio više od tisuću ljudi na tribinama u Jelkovcu. Početak utakmice igrao se gol za gol i Sesvečani su pokazali kako mogu parirati Norveškoj momčadi. Filip Perić obranio je dva sedmerca i utakmica je bila u egalu. Norvežani su većinu svojih golova kapitalizirali preko odličnog Johna Thuea na lijevom krilu na kojeg su Norvežani spuštali loptu u gotovo svakoj polukontri. Obrana Sesvečana izgledala je dobro, napad je malo štekao no na poluvrijeme se otišlo s neizvjesnih 9:10 za goste.U drugom poluvremenu momčad Silvija Ivandije pada na minus tri i kreće riskirati. Taktika se isplatila i Sesvečani ponovno dolaze na minus jedan i onda su platili danak neiskustvu. Nekoliko promašenih zicera, lopti koje su ispale i tehničkih pogrešaka koje se inače ne događaju ovoj sjajnoj ekipi koštale su ih pobjede. Norvežani su bili strpljivi i sjajni Andres Hauseng razigravao je svoju momčad do situacija za pogodak. Srednji vanjski Norveške momčadi imao je čak 12 asistencija, a nije zabio niti jedan gol.Na kraju su domaćini pokušali smanjiti prednost gostiju na najmanju moguću i zaustavili su se na rezultatu 20:26. Norvežani su slavili isključivo zahvaljujući iskustvu i većem strpljenju. Uzvrat je za tjedan dana u Norveškoj.U preostalim prvim susretima četvrtfinala: Alingsas – Dukla 39:33 (Nilsson 10/Rakousky 7), Karvina – Runar 31:34 (Harabig 6/Lindell 10), Vojvodina – Gorenje 31:30 (Grozdanić 7/Sokolič 9). Uzvrati se igraju idući vikend. U polufinalu pobjednik Sesvete – Naerbo ide na pobjednika Karvina – Runar, a pobjednik Vojvodina – Gorenje na pobjednika Alingsas – Dukla.SESVETE: Perić (10+2), Purić (1); Čaprić 1, Krndelj 1, Jelovčić 1, Raužan, Dumenčić 9 (7), Vusić, Turčić 1, Hršak 2, Šuker 1, Zakić, Gavrić 2, Štrković, Finek 1, Lukačec. Trener Silvio Ivandija.NAERBO: H. Naerland (10), Christiansen; O. Naerland 7, Maelen, A. Hauseng 2, R. Hauseng 1, T. Hauseng, Svensgard 1, Larsen, Lothe 4, Thue 7, Bergendahl 1, Olseth, Line 1, Hamre 2. Trener R. Hauseng EHF KUP 

EHF KUP

Naerbo prevelik zalogaj za mladu ekipu Sesveta: Ivandijina momčad s minus šest na uzvrat u Norvešku

<para>
 Grad sa 5 zlatnih rukometnih Olimpijaca u svakoj reprezentativnoj
 generaciji ima svog predstavnika. Koja je tajna grada rukometa?
</para>
<para>
 Ne jedan već četvorica Metkovaca ovog Europskog rukometnog
 prvenstva briljiraju u hrvatskim dresovima. Zato u njihovom gradu
 ponosno govore: Metković - grad rukometa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Potencijal Metkovića je jako velik baš što se tiče rukometa. Sva
 omladina više trenira rukomet nego nogomet", kaže Ivica
 Puljević.
</para>
<para>
 "Meni je drago i kad su bili Patrik Čavar i
 ostali kad su dobili ono zlato '96 isto i daj Bože da se to tako
 ponovi što se tiče Metkovića i naših mladih sportaša", komentira
 Anica Martinac.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ne bih nikoga volio izdvajati, ali mi je drago zbog malog Mate
 Šunjića. Malog, hah to je sad već čovjek, Drago mi je zbog njega
 zato što je konačno zaslužio svoju priliku koju je po meni trebao
 dobiti davno. To je jedan izvanredan intelektualac i sportaš",
 kaže Damir Dodig. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="19e89520-b9f5-11ec-af55-0242ac130022"/>
<heading2>
 Profesor matematike i doktor obrane
</heading2>
<para>
 A 35-godišnji Mate Šunjić profesor je matematike stekao
 je novu titulu profesor obrane.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Svoje prve korake u rukometu proveo je zajedno s Ivanom Čupićem.
 Još<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ’98 dijelili su pehare, a i oni su kao i ostali metkovski
 reperezentativci prošli školu legendarnog trenera Tomislava
 Miša Veraje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Bilo je ili Brazil na matematiku ili u Katar na rukomet Mate je
 izabrao rukomet", kaže Veraja koji je predsjednik RK
 Metković-Mehanika. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Šunjić je zbog pozitivnog testa vraćen u Zagreb, ali na terenu
 ostaje desno krilo Ivan Čupić. U obitelji s
 četiri sina rukometaša utakmice se i dalje napeto prate.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, stari je
 temperamentan, ja ne gledam u kući upravo zbog njih dvoje nego
 negdje u kafiću gdje me svi znaju i dobro je", otkriva
 Luka Čupić, brat Ivana Čupića.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="19f7d922-b9f5-11ec-86b6-0242ac130022"/>
<heading2>
 Mladi Srna briljirao
</heading2>
<para>
 Pravo osvježenje već u prvoj utakmici prvenstva bio je Lukin
 suigrač 24-godišnji Zvonimir Srna, nećak
 Darija Srne. Najmlađa metkovska nada.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ponos, jedno dostojanstvo i jedan osjećaj kod svakog roditelja.
 A ono što on pokazuje u našoj reprezentaciji to je samo slijed
 dobrog i kvalitetnog rada", komentirao je Renato
 Srna, otac reprezentativca.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iako Srna neće još neko vrijeme zaigrati na parketu, kaubojima iz
 izolacije šalje poruku:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Idemo se držati zajedno kao što smo dosad. Ginit za svaku loptu,
 borit se jedan za drugog i ne sumnjam u pobjedu Hrvatske!"<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pobjedu nad Ukrajinom omogućila je i pričuva Hrvoja
 Horvata. Jedan od njih je i 25-godišnji Marin
 Jelinić.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1a049900-b9f5-11ec-bb35-0242ac130022"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Rukomet je u Metkoviću broj jedan. Nadamo se da će nakon
 mene, Ćupića, Srne i Mate drugih godina biti još i
 više i više", kaže Jelinić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iz ove dvorane u crveno bijelom dresu svoju je karijeru započelo
 i pet zlatnih rukometnih olimpijaca, iz kluba tvrde bit će ih
 još.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Sigurno je za očekivati da će u budućnosti broj Metkovaca biti
 barem oko 3-4 minimalno pa prema gore", komentira Nikola
 Veraja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A sada nove nade čeka susret s Crnom Gorom i borba za plasman na
 ovom Europskom rukometnom prvenstvu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Metković rađa nove rukometne zvijezde: 'Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, a stari je temperamentan' U dresu hrvatske reprezentacije na ovom europskom prvenstvu priliku su imali brojna nova imena. Čak tri dolaze iz Metkovića, a njihov sugrađanin s Kaubojima je na parketu još od 2006. 
  Grad sa 5 zlatnih rukometnih Olimpijaca u svakoj reprezentativnoj
  generaciji ima svog predstavnika. Koja je tajna grada rukometa?


  Ne jedan već četvorica Metkovaca ovog Europskog rukometnog
  prvenstva briljiraju u hrvatskim dresovima. Zato u njihovom gradu
  ponosno govore: Metković - grad rukometa.
   
  "Potencijal Metkovića je jako velik baš što se tiče rukometa. Sva
  omladina više trenira rukomet nego nogomet", kaže Ivica
  Puljević.


  "Meni je drago i kad su bili Patrik Čavar i
  ostali kad su dobili ono zlato '96 isto i daj Bože da se to tako
  ponovi što se tiče Metkovića i naših mladih sportaša", komentira
  Anica Martinac.
   
  "Ne bih nikoga volio izdvajati, ali mi je drago zbog malog Mate
  Šunjića. Malog, hah to je sad već čovjek, Drago mi je zbog njega
  zato što je konačno zaslužio svoju priliku koju je po meni trebao
  dobiti davno. To je jedan izvanredan intelektualac i sportaš",
  kaže Damir Dodig. 



  Profesor matematike i doktor obrane


  A 35-godišnji Mate Šunjić profesor je matematike stekao
  je novu titulu profesor obrane.
   
  "Svoje prve korake u rukometu proveo je zajedno s Ivanom Čupićem.
  Još
  ’98 dijelili su pehare, a i oni su kao i ostali metkovski
  reperezentativci prošli školu legendarnog trenera Tomislava
  Miša Veraje.
   
  "Bilo je ili Brazil na matematiku ili u Katar na rukomet Mate je
  izabrao rukomet", kaže Veraja koji je predsjednik RK
  Metković-Mehanika. 
   
  Šunjić je zbog pozitivnog testa vraćen u Zagreb, ali na terenu
  ostaje desno krilo Ivan Čupić. U obitelji s
  četiri sina rukometaša utakmice se i dalje napeto prate.
   
  "Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, stari je
  temperamentan, ja ne gledam u kući upravo zbog njih dvoje nego
  negdje u kafiću gdje me svi znaju i dobro je", otkriva
  Luka Čupić, brat Ivana Čupića.



  Mladi Srna briljirao


  Pravo osvježenje već u prvoj utakmici prvenstva bio je Lukin
  suigrač 24-godišnji Zvonimir Srna, nećak
  Darija Srne. Najmlađa metkovska nada.
   
  "Ponos, jedno dostojanstvo i jedan osjećaj kod svakog roditelja.
  A ono što on pokazuje u našoj reprezentaciji to je samo slijed
  dobrog i kvalitetnog rada", komentirao je Renato
  Srna, otac reprezentativca.
   
  Iako Srna neće još neko vrijeme zaigrati na parketu, kaubojima iz
  izolacije šalje poruku:
   
  "Idemo se držati zajedno kao što smo dosad. Ginit za svaku loptu,
  borit se jedan za drugog i ne sumnjam u pobjedu Hrvatske!"
   
  Pobjedu nad Ukrajinom omogućila je i pričuva Hrvoja
  Horvata. Jedan od njih je i 25-godišnji Marin
  Jelinić.



   
   
  "Rukomet je u Metkoviću broj jedan. Nadamo se da će nakon
  mene, Ćupića, Srne i Mate drugih godina biti još i
  više i više", kaže Jelinić.
   
  Iz ove dvorane u crveno bijelom dresu svoju je karijeru započelo
  i pet zlatnih rukometnih olimpijaca, iz kluba tvrde bit će ih
  još.
   
  "Sigurno je za očekivati da će u budućnosti broj Metkovaca biti
  barem oko 3-4 minimalno pa prema gore", komentira Nikola
  Veraja.
   
  A sada nove nade čeka susret s Crnom Gorom i borba za plasman na
  ovom Europskom rukometnom prvenstvu.
   
 BILI SMO TAMO 

BILI SMO TAMO

Metković rađa nove rukometne zvijezde: 'Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, a stari je temperamentan'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska niti u drugom susretu protiv Nizozemske nije uspjela ostvariti pobjedu. Prije četiri dana na premijeri novoga hrvatskog izbornika Gorana Perkovca, Kauboji su izgubili sa 27-32, a u uzvratu u Osijeku odigrali su 25-25.</para><hmn:article id="53ede758-c119-11ed-aea7-ae595718c1ef" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naši su rukometaši imali zadnji napad, pucao je Domagoj Duvnjak, ali je najbolji igrač u nizozemskim redovima vratar Bart Ravensberge upisao svoju 15. obranu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U hrvatskim redovima najefikasniji su bili Mateo Maraš s pet golova, Filip Glavaš i Tin Lučin sa po četiri, dok je Dominik Kuzmanović imao osam obrana. Nizozemsku su predvodili Dani Baijens sa šest, Rutger ten Velde s pet i Kay Smits sa četiri gola, dok je odlični Ravensbergen imao 15 obrana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bilo je lijepo za gledati, šteta što nismo uzeli dva boda, ali srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka. Pogledajte Matea Maraša, Karpa Sirotića, Kuzmanovića, Lučina… Više sam nego zadovoljan njihovom predstavom. Nismo igrali dobro, šest na pet smo igrali slabo, to nas je koštalo boda. No, taj bod je zlata vrijedan, kada se spremimo bit će to dobro, rekao je Perkovac za HRT.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zadnje dvije godine nemamo neke rezultate i to se osjeti, ta nesigurnost, ali kako smo ih stigli i odigrali borbeno u obrani i požrtvovno, to je za svaku pohvalu", dodao je izbornik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska bi pobjedom napravila važan korak prema plasmanu na završni turnir koji će se od 10. do 28. siječnja iduće godine održati u Njemačkoj, ovako će odluka o putnicima na EP biti poznata u travnju kada su na rasporedu zadnja dva kola. Grčka vodi u skupini s bodom više od Hrvatske i Nizozemske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi smo već 99 posto na Europskom prvenstvu, cilj je prvo mjesto, ali i drugo je dobro, glavno da idemo na prvenstvo. Ova mladost me oduševila i presretan sam."</para><hmn:video id="447c59be-bf7d-11ed-9a2f-7a2310d733b1"/>

Perkovac: 'Srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka, ova mladost me oduševila, presretan sam' U susretu četvrtog kola skupine 5 kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2024. godine, hrvatska rukometna reprezentacija je u Osijeku odigrala 25-25 protiv Nizozemske Hrvatska niti u drugom susretu protiv Nizozemske nije uspjela ostvariti pobjedu. Prije četiri dana na premijeri novoga hrvatskog izbornika Gorana Perkovca, Kauboji su izgubili sa 27-32, a u uzvratu u Osijeku odigrali su 25-25.Naši su rukometaši imali zadnji napad, pucao je Domagoj Duvnjak, ali je najbolji igrač u nizozemskim redovima vratar Bart Ravensberge upisao svoju 15. obranu.U hrvatskim redovima najefikasniji su bili Mateo Maraš s pet golova, Filip Glavaš i Tin Lučin sa po četiri, dok je Dominik Kuzmanović imao osam obrana. Nizozemsku su predvodili Dani Baijens sa šest, Rutger ten Velde s pet i Kay Smits sa četiri gola, dok je odlični Ravensbergen imao 15 obrana."Bilo je lijepo za gledati, šteta što nismo uzeli dva boda, ali srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka. Pogledajte Matea Maraša, Karpa Sirotića, Kuzmanovića, Lučina… Više sam nego zadovoljan njihovom predstavom. Nismo igrali dobro, šest na pet smo igrali slabo, to nas je koštalo boda. No, taj bod je zlata vrijedan, kada se spremimo bit će to dobro, rekao je Perkovac za HRT."Zadnje dvije godine nemamo neke rezultate i to se osjeti, ta nesigurnost, ali kako smo ih stigli i odigrali borbeno u obrani i požrtvovno, to je za svaku pohvalu", dodao je izbornik.Hrvatska bi pobjedom napravila važan korak prema plasmanu na završni turnir koji će se od 10. do 28. siječnja iduće godine održati u Njemačkoj, ovako će odluka o putnicima na EP biti poznata u travnju kada su na rasporedu zadnja dva kola. Grčka vodi u skupini s bodom više od Hrvatske i Nizozemske."Mi smo već 99 posto na Europskom prvenstvu, cilj je prvo mjesto, ali i drugo je dobro, glavno da idemo na prvenstvo. Ova mladost me oduševila i presretan sam." 'NISMO IGRALI DOBRO' 

'NISMO IGRALI DOBRO'

Perkovac: 'Srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka, ova mladost me oduševila, presretan sam'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/svi-misle-da-je-rentanje-stana-u-zagrebu-odlican-biznis-izracunali-smo-koliko-se-tako-doista-moze-zaraditi-foto-20230324">tportal.hr.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.</para><hmn:article id="8ec84894-c981-11ed-bc50-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto.</para>

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše tportal.hr.Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto. Slabo ulaganje? 

Slabo ulaganje?

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluči li Zapad odustati od dosadašnje rusofobne politike i odluči li se za ravnopravnu suradnju s Rusijom, to bi im najviše koristilo", rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova za časopis Razvedčik (obavještajni časnik), prenosi <ulink url="https://tass.com/politics/1593863">TASS</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali, mi smo realisti i znamo da je takav scenarij malo vjerojatan u bliskoj budućnosti", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, Lavrov je rekao da bi stjecanje povjerenja Rusije "imaju svoju cijenu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada Washington i Bruxelles moraju naporno raditi kako bi to zaslužili", naglasio je.</para>

Lavrov: 'Zapadu bi koristilo da odustanu od rusofobne politike. Ali, mi smo realisti...' Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavorov poručio je da isključuje scenarij po kojem bi Zapad uskoro mogao &apos;napustiti svoju politiku rusofobije&apos;, ali i da stjecanje povjerenja Rusije ima svoju cijenu "Odluči li Zapad odustati od dosadašnje rusofobne politike i odluči li se za ravnopravnu suradnju s Rusijom, to bi im najviše koristilo", rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova za časopis Razvedčik (obavještajni časnik), prenosi TASS."Ali, mi smo realisti i znamo da je takav scenarij malo vjerojatan u bliskoj budućnosti", dodao je.Osim toga, Lavrov je rekao da bi stjecanje povjerenja Rusije "imaju svoju cijenu"."Sada Washington i Bruxelles moraju naporno raditi kako bi to zaslužili", naglasio je. 'malo vjerojatno' 

Objavljena tablica najboljih europskih klubova, pogledajte gdje se nalaze hrvatske momčadi

Najčitanije

Spektakl u Jelkovcu: Pogledajte fantastičnu atmosferu na prvoj utakmici četvrtfinala EHF kupa

Kakav šok! Barcelona se iznenada odrekla Cindrića. Preskup im je i često je ozlijeđen

Legendarni reprezentativac preuzima važnu ulogu u PPD Zagrebu: 'Želja je biti na Final Fouru Lige prvaka'

Još iz rubrike

Europski prvak na majčinoj zabavi zadobio teške ozlijede, liječnici ne mogu riješiti misterij

Vardar osigurao dolazak ruskog reprezentativca čija je karijera sinonim američkog sna

Izbornik Babić oduševljen: 'Odlazak na Olimpijske igre bio je san svih nas'

Više s weba

Pročitajte još

Balić za RTL: 'Vorijeva direktorska fotelja nije udobna, valjda zna u što se upušta'

Naerbo prevelik zalogaj za mladu ekipu Sesveta: Ivandijina momčad s minus šest na uzvrat u Norvešku

Metković rađa nove rukometne zvijezde: 'Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, a stari je temperamentan'

Perkovac: 'Srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka, ova mladost me oduševila, presretan sam'

Pročitajte još

Balić za RTL: 'Vorijeva direktorska fotelja nije udobna, valjda zna u što se upušta'

Naerbo prevelik zalogaj za mladu ekipu Sesveta: Ivandijina momčad s minus šest na uzvrat u Norvešku

Metković rađa nove rukometne zvijezde: 'Navija se, majka kad su penali ode u drugu sobu, a stari je temperamentan'

Perkovac: 'Srce mi je ogromno zbog ovih mladih momaka, ova mladost me oduševila, presretan sam'

Više s weba