Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velika američka kompanija je objavila u utorak kako će njihova najpopularnija igrica FIFA dobiti novo ime. Razlog te promjene leži u činjenici da EA Sports i krovna svjetska nogometna organizacija FIFA nisu uspjeli pronaći zajednički jezik te ugovor o pravima na to ime nije bilo moguće produžiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo zato će se ubuduće nogometne simulacije ove kompanije zvati EA Sports FC, a FIFA nakon Pro Evolution Soccera također odlazi u ropotarnicu povijesti.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/EASPORTSFIFA/status/1524054021186768896"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, PES se sada zove eFootball, a takva je sudbina stigla i FIFA-u.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema pisanju <ulink url="https://www.nme.com/news/gaming-news/fifa-name-change-to-ea-sports-football-club-reportedly-approved-by-ea-3191042">NMA.com</ulink> postoje realne šanse da će prije promjene imena još izaći i FIFA 23 s obzirom na to da ugovor ističe nakon Svjetskog prvenstva u Katru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljivo, isti izvor sugerira da bi svjetska nogometna organizacija mogla staviti ime na tržište tako da nas u budućnosti možda čeka neka nova igrica s tim imenom.</para>

Nakon PES-a i FIFA mijenja ime: Poznato je novo ime, a razlog apsolutno nevjerojatan Postoje realne šanse da će prije promjene imena još izaći i FIFA 23 s obzirom na to da ugovor ističe nakon Svjetskog prvenstva u Katru Velika američka kompanija je objavila u utorak kako će njihova najpopularnija igrica FIFA dobiti novo ime. Razlog te promjene leži u činjenici da EA Sports i krovna svjetska nogometna organizacija FIFA nisu uspjeli pronaći zajednički jezik te ugovor o pravima na to ime nije bilo moguće produžiti.Upravo zato će se ubuduće nogometne simulacije ove kompanije zvati EA Sports FC, a FIFA nakon Pro Evolution Soccera također odlazi u ropotarnicu povijesti.Podsjetimo, PES se sada zove eFootball, a takva je sudbina stigla i FIFA-u.Prema pisanju NMA.com postoje realne šanse da će prije promjene imena još izaći i FIFA 23 s obzirom na to da ugovor ističe nakon Svjetskog prvenstva u Katru.Zanimljivo, isti izvor sugerira da bi svjetska nogometna organizacija mogla staviti ime na tržište tako da nas u budućnosti možda čeka neka nova igrica s tim imenom. Više ništa biti isto 

FIFA 22

Kava je, kažu, na Stradunu i ranije bila 'po zlato'. Zar je poskupilo baš sve osim nje!? Istražili smo

Čuvarica oslobodila ljubavnika zatvorenika. Bježali su stotine kilometara po SAD-u s krajem za Hollywood

Zanimljivosti

Nakon PES-a i FIFA mijenja ime: Poznato je novo ime, a razlog apsolutno nevjerojatan

Više ništa biti isto

Članak

Aldo Franičević

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

nova karijera

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

S kapicom na glavi Matoš je pričuvao jakne, a školarac mu je zahvalio Stiglo je proljeće, pa je i Matoš na Strossmayerovu šetalištu opet dobio zadatak - čuvati jakne i kape školaraca. 
Živa u termometru u utorak se u Zagrebu penjala i na 20 stupnjeva Celzijusovih, sasvim dovoljno da se odbace zimske jakne. Divan trenutak snimio je fotoreporter Pixsella kada je dječak položio dlan na skulpturu A. G. Matoša na Gornjem gradu, kao da mu zahvaljuje na usluzi. S kapicom na glavi i nakrcanim krilom punim jakni, vjerojatno nije ni prvi ni zadnji put da &quot;čuva&quot; školarcima stvari na gornjogradskom šetalištu iza zagrebačke gimnazije. 

Skulptura jednog od najvećih hrvatskih književnika, Antuna Gustava Matoša, jedna je do najljepših zagrebačkih skulptura, redovit motiv s razglednica turista na mjestu s kojeg pucaponajljepši pogleda prema gradu. 
Skulpturu je izgradio kipar Ivan Kožarić, od aluminija je i postavljena je 1972. godine. Postavljena je kao da Matoš promatra grad koji je toliko volio i poziva šetače da i oni stanu, odmore te uživaju u panorami. Baš kao i školarci kad su danas skinuli svoje jakne.   

<para>Stiglo je proljeće, pa je i Matoš na Strossmayerovu šetalištu opet dobio zadatak - čuvati jakne i kape školaraca. 
Živa u termometru u utorak se u Zagrebu penjala i na 20 stupnjeva Celzijusovih, sasvim dovoljno da se odbace zimske jakne. Divan trenutak snimio je fotoreporter Pixsella kada je dječak položio dlan na skulpturu A. G. Matoša na Gornjem gradu, kao da mu zahvaljuje na usluzi. S kapicom na glavi i nakrcanim krilom punim jakni, vjerojatno nije ni prvi ni zadnji put da &quot;čuva&quot; školarcima stvari na gornjogradskom šetalištu iza zagrebačke gimnazije. 

Skulptura jednog od najvećih hrvatskih književnika, Antuna Gustava Matoša, jedna je do najljepših zagrebačkih skulptura, redovit motiv s razglednica turista na mjestu s kojeg pucaponajljepši pogleda prema gradu. 
Skulpturu je izgradio kipar Ivan Kožarić, od aluminija je i postavljena je 1972. godine. Postavljena je kao da Matoš promatra grad koji je toliko volio i poziva šetače da i oni stanu, odmore te uživaju u panorami. Baš kao i školarci kad su danas skinuli svoje jakne. </para>

S kapicom na glavi Matoš je pričuvao jakne, a školarac mu je zahvalio

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vlasi (Vlaji)</heading2>
<para>






</para>
<para>Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. Tijekom ratovanja Vlaha u suradnji s Bugarima protiv Bizanta Vlah se koristi kao pogrdan naziv u različitim oblicima. Nitko ne zna tko su Vlasi i odakle točno dolaze. U različitim jezicima, na različitim prostorima i u različitim vremenima se koristi za totalno drugačije etnicitete - od Rumunja do žitelja Dalmatinske zagore.</para>
<para>Međutim, uvijek isto znači - pogrdan naziv koji bi značio seljak, seljačina, brđanin itd. U zadnje vrijeme su Vlaji i njihovi potomci uzeli taj pogrdan naziv i pretvorili ga u ponosno ime za svoju malu zajednicu. Tako da se, naprimjer, u Benkovcu održava festival alternativne glazbe pod nazivom Vlajternativa koju organizira udruga Vlajter-ego. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/5VKbvrjxpVJCM"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/5VKbvrjxpVJCM">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dotepenac</heading2>
<para>




</para>
<para>Dotepenac, dođoš ili dotepuh se najčešće koristi na području grada Zagreba i opisuje osobu koja je iz drugih dijelova zemlje došla u Zagreb. Dotepenac je netko tko je nekulturan i tko ne poznaje kulturu podneblja u kojem se nalazi. Ukratko; pogrdan naziv za došljake. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/oYtVHSxngR3lC"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mfw-everything-reddit-oYtVHSxngR3lC">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Boduli </heading2>
<para>






</para>
<para>U Dalmaciji se naziv bodul koristi za sve stanovnike otoka. Ne zna se odakle točno dolazi ta riječ, no pretpostavlja se da dolazi iz mletačkog bodolo koja označava malenog i debelog čovjeka. Prema drugim izvorima, bodul je izvedenica od latinske riječi vadum koja označava glupu osobu. U Dalmaciji se naziv dandanas koristi kao naziv za škrtu osobu koja je porijeklom s otoka.</para>
<para>Dalmatinci vjeruju da su svi žitelji otoka škrti, što vjerojatno dolazi iz toga da su otoci notorno škrta zemlja pa bi bilo logično da su osobe u prošlom tisućljeću s tog podneblja malo škrtije od ljudi s priobalja. No, naravno, taj negativni stereotip je vjerojatno nastao u totalno drugim uvjetima. Baš kao i Vlaji, boduli su usvojili svoj pogrdni naziv i sada ga ponosno nose. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/26ufdipQqU2lhNA4g"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/producthunt-mind-blown-blow-your-26ufdipQqU2lhNA4g">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Krkan</heading2>
<para>
</para>
<para>Krkan se često koristi kao pogrdan naziv za osobe koje se smatraju primitivnima ili prostima, ali ovo je jedan od rijetkih naziva koji također označava stas osobe. Krkan jednostavno ne može biti mršav. Krkani su mišićavi i krupni. Iako se ne zna odakle točno dolazi naziv, pretpostavlja se da dolazi s područja rijeke Krke jer su ljudi s tih prostora često opisivani kao neotesani, žilavi i krupni. Naziv je vjerojatno usko vezan s Morlacima. Iako je naziv nekada bio pogrdan, u moderno doba je dobio novo značenje te postao simpatičan naziv za osobu u nekim dijelovima Hrvatske.</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/l3q2K5jinAlChoCLS"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mashable-l3q2K5jinAlChoCLS">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Žabari</heading2>
<para>




</para>
<para>Žabari su oni koji žive daleko od mora ili koji žive uz rijeku, dakle oni koji ne poznaju more. Žabar je također pogrdni naziv za osobu sa sela ili iz manjih gradova, tj. sinonim za malograđanina ili provincijalca.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/fpXxIjftmkk9y"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/fpXxIjftmkk9y">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Gedžo</heading2>
<para>




</para>
<para>Gedžo je izraz koji se često koristio na prostorima Jugoslavije. Odnosi se na ljude iz Srbije i označava divljaka ili primitivca. Pojam se često veže uz seljaka ili prostaka, a u romskom jeziku označava Srbina.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/WuGSL4LFUMQU"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/oooh-WuGSL4LFUMQU">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Balije</heading2>
<para>




</para>
<para>Ne zna se odakle točno dolazi naziv balije, no pretpostavlja se da dolazi iz latinske riječi balantes što znači ovce. U Hrvatskoj, balija označava osobu koja je prešla s katoličke ili pravoslavne vjere na onu muslimansku što bi ju označavalo kao 'izdajnika' vlastitog roda i prezimena. Balija se često koristi kao sinonim za stanovnike Bosne i Hercegovine. Sama riječ opisuje nekoga tko je neotesan, nekulturan i primitivan. Nekada se koristi i naziv šljivar.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/Lcn0yF1RcLANG"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/food-ahead-upcoming-Lcn0yF1RcLANG">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Bezjaci</heading2>
<para>




</para>
<para>Štokavci i Čakavci znaju kajkavce zvati Bezjacima. Bezjak je priglup i prost čovjek. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/ToMjGpnXBTw7vnokxhu"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/surprised-woah-keanu-reeves-ToMjGpnXBTw7vnokxhu">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kauri, rišćani</heading2>
<para>




</para>
<para>Kauri su podrugljiv muslimanski naziv za kršćane (nevjernike). Dolazi iz riječi gavur koje znači nevjernik, a dandanas se mogu naći ljudi s tim prezimenima u Zagrebu, Kutini i Novskoj. Rišćanin označava pravoslavca.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/l0IypeKl9NJhPFMrK"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/reactionseditor-wtf-mind-blown-l0IypeKl9NJhPFMrK">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Morlaci</heading2>
<para>




</para>
<para>Pogrdan naziv za stanovnike Dalmatinske zagore. Morlaci su zapravo etnološka skupina koja se nalazila i prije dolaska Slavena (moguće Iliri) koji su bili pastiri nižeg, ali i žilavijeg, rasta. Mogli su biti i katoličke i pravoslavne vjere. Sama riječi dolazi od talijanskog Morlacco što znači 'crni Vlah'; što samo vjerojatno potiče od toga da su Morlaci često bili tamnije puti i nosili crnu odjeću. Murlak (izvedenica) može značiti divljak ili seljačina. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/aWPGuTlDqq2yc"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/celebrity-reshuffle-aWPGuTlDqq2yc">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Škutori </heading2>
<para>




</para>
<para>Škutori su naziv za zapadne Hercegovce. U pravilu - škutor je svaka osoba koja se nalazi zapadnije od vas u Hercegovini. U Imotskom; škutor označava otočane i škrte osobe (opet isto). Škutor dolazi od riječi executor, tj. izvršitelj ili krvnik. Postoji i zapis: "Kad su nekad davno Imoćani napadali na naš kraj, koji je bijo, biva, pod Turčinom, nisu imali štitove nego sačeve (peke), a saču su govorili škut, škuto. Pa su ji prozvali Škutorin." Također se koristi naziv Šperac.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3XR0chfiSTtAI"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mind-blown-3XR0chfiSTtAI">via GIPHY</ulink>
</para>

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci? Hrvati se vole našaliti jedno s drugim, ali također vole izmišljati psovke i nazive da bi što lakše jedno drugoga uvrijedili kada se zagrije rasprava tijekom kartanja. U ovaj story smo skupili sve najčešće pogrdne nazive koje ćete vjerojatno čuti barem jednom u životu od nekoga. Da biste saznali tko su kauri, šljivari i Morlaci, kliknite 'SLJEDEĆA'. 
Vlasi (Vlaji)








Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. Tijekom ratovanja Vlaha u suradnji s Bugarima protiv Bizanta Vlah se koristi kao pogrdan naziv u različitim oblicima. Nitko ne zna tko su Vlasi i odakle točno dolaze. U različitim jezicima, na različitim prostorima i u različitim vremenima se koristi za totalno drugačije etnicitete - od Rumunja do žitelja Dalmatinske zagore.
Međutim, uvijek isto znači - pogrdan naziv koji bi značio seljak, seljačina, brđanin itd. U zadnje vrijeme su Vlaji i njihovi potomci uzeli taj pogrdan naziv i pretvorili ga u ponosno ime za svoju malu zajednicu. Tako da se, naprimjer, u Benkovcu održava festival alternativne glazbe pod nazivom Vlajternativa koju organizira udruga Vlajter-ego. 


   
      
   


   via GIPHY


Dotepenac






Dotepenac, dođoš ili dotepuh se najčešće koristi na području grada Zagreba i opisuje osobu koja je iz drugih dijelova zemlje došla u Zagreb. Dotepenac je netko tko je nekulturan i tko ne poznaje kulturu podneblja u kojem se nalazi. Ukratko; pogrdan naziv za došljake. 


   
      
   


   via GIPHY


Boduli 








U Dalmaciji se naziv bodul koristi za sve stanovnike otoka. Ne zna se odakle točno dolazi ta riječ, no pretpostavlja se da dolazi iz mletačkog bodolo koja označava malenog i debelog čovjeka. Prema drugim izvorima, bodul je izvedenica od latinske riječi vadum koja označava glupu osobu. U Dalmaciji se naziv dandanas koristi kao naziv za škrtu osobu koja je porijeklom s otoka.
Dalmatinci vjeruju da su svi žitelji otoka škrti, što vjerojatno dolazi iz toga da su otoci notorno škrta zemlja pa bi bilo logično da su osobe u prošlom tisućljeću s tog podneblja malo škrtije od ljudi s priobalja. No, naravno, taj negativni stereotip je vjerojatno nastao u totalno drugim uvjetima. Baš kao i Vlaji, boduli su usvojili svoj pogrdni naziv i sada ga ponosno nose. 


   
      
   


   via GIPHY


Krkan


Krkan se često koristi kao pogrdan naziv za osobe koje se smatraju primitivnima ili prostima, ali ovo je jedan od rijetkih naziva koji također označava stas osobe. Krkan jednostavno ne može biti mršav. Krkani su mišićavi i krupni. Iako se ne zna odakle točno dolazi naziv, pretpostavlja se da dolazi s područja rijeke Krke jer su ljudi s tih prostora često opisivani kao neotesani, žilavi i krupni. Naziv je vjerojatno usko vezan s Morlacima. Iako je naziv nekada bio pogrdan, u moderno doba je dobio novo značenje te postao simpatičan naziv za osobu u nekim dijelovima Hrvatske.

   
      
   


   via GIPHY


Žabari






Žabari su oni koji žive daleko od mora ili koji žive uz rijeku, dakle oni koji ne poznaju more. Žabar je također pogrdni naziv za osobu sa sela ili iz manjih gradova, tj. sinonim za malograđanina ili provincijalca.


   
      
   


   via GIPHY


Gedžo






Gedžo je izraz koji se često koristio na prostorima Jugoslavije. Odnosi se na ljude iz Srbije i označava divljaka ili primitivca. Pojam se često veže uz seljaka ili prostaka, a u romskom jeziku označava Srbina.


   
      
   


   via GIPHY


Balije






Ne zna se odakle točno dolazi naziv balije, no pretpostavlja se da dolazi iz latinske riječi balantes što znači ovce. U Hrvatskoj, balija označava osobu koja je prešla s katoličke ili pravoslavne vjere na onu muslimansku što bi ju označavalo kao 'izdajnika' vlastitog roda i prezimena. Balija se često koristi kao sinonim za stanovnike Bosne i Hercegovine. Sama riječ opisuje nekoga tko je neotesan, nekulturan i primitivan. Nekada se koristi i naziv šljivar.


   
      
   


   via GIPHY


Bezjaci






Štokavci i Čakavci znaju kajkavce zvati Bezjacima. Bezjak je priglup i prost čovjek. 


   
      
   


   via GIPHY


Kauri, rišćani






Kauri su podrugljiv muslimanski naziv za kršćane (nevjernike). Dolazi iz riječi gavur koje znači nevjernik, a dandanas se mogu naći ljudi s tim prezimenima u Zagrebu, Kutini i Novskoj. Rišćanin označava pravoslavca.


   
      
   


   via GIPHY


Morlaci






Pogrdan naziv za stanovnike Dalmatinske zagore. Morlaci su zapravo etnološka skupina koja se nalazila i prije dolaska Slavena (moguće Iliri) koji su bili pastiri nižeg, ali i žilavijeg, rasta. Mogli su biti i katoličke i pravoslavne vjere. Sama riječi dolazi od talijanskog Morlacco što znači 'crni Vlah'; što samo vjerojatno potiče od toga da su Morlaci često bili tamnije puti i nosili crnu odjeću. Murlak (izvedenica) može značiti divljak ili seljačina. 


   
      
   


   via GIPHY


Škutori 






Škutori su naziv za zapadne Hercegovce. U pravilu - škutor je svaka osoba koja se nalazi zapadnije od vas u Hercegovini. U Imotskom; škutor označava otočane i škrte osobe (opet isto). Škutor dolazi od riječi executor, tj. izvršitelj ili krvnik. Postoji i zapis: "Kad su nekad davno Imoćani napadali na naš kraj, koji je bijo, biva, pod Turčinom, nisu imali štitove nego sačeve (peke), a saču su govorili škut, škuto. Pa su ji prozvali Škutorin." Također se koristi naziv Šperac.


   
      
   


   via GIPHY
 Tko je žabar, a tko šljivar? 

Tko je žabar, a tko šljivar?

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci?

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Rat' porukama susjeda zbog previše ljubavi</heading2>
<para>






</para>
<para>Na popularnoj Facebook stranici 'Dnevna doza Dalmatinca' u nedjelju je jedna objava nasmijala cijelu državu. Porukom 'stari' susjedi opominju nove i mlade da su preglasni u svom vođenju ljubavi. Nije dugo trebalo da prozvani zaljubljeni par odgovori svojim sustanarima. "Dragi susjedi! Kao mladim ljudima koji se vole drago nam je da nam želite dobrodošlicu. Ali nam i nije baš drago da non stop slušamo vašu djecu kako urliču i žene koje viču na muževe. Voljeli bismo kad bi svijet bio sretno mjesto bez nasilja i uplakanih dječjih lica i nesretnih žena. Samo ljubav!!... ", napisali su i potpisali se kao 'Dragi novi susjedi s 3. kata'.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fposts%2F502262200129846&amp;width=500"/>
<para>Odgovorili su tako ne baš dobronamjernom pismu kojim su im susjedi izrazili dobrodošlicu u "njihovu zgradu" prigovorivši im zato što ih čuju u ljubavi. Odnosno, "Non stop slušati kako urličete. Jasno nam je da se parite, ali dajte pobogu stišajte malo te životinjske glasove", stoji u prvoj poruci.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fposts%2F502042010151865&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nismo očekivali da će diplomirati</heading2>
<para>


</para>
<para>Fotografija koja je objavljena na FB stranici 'Dnevna doza lepog', postala je viralni hit, a kako i ne bi, kada poruka predstavlja klasični studentski 'problem' u kojem  su se mnogi prepoznali. "Dragi susjedi, ispričavamo se zbog večerašnje buke iz stana! Nevena je diplomirala (ni mi nismo ovo očekivali, zato i ovoliko slavimo)", piše na poruci iz jedne beogradske zgrade. </para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdnevnadozalepog%2Fphotos%2Fa.226259357542464%2F972279256273800%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>U Solinu borba za Gloriju</heading2>
<para>


</para>
<para>Neki ljudi jednostavno vole red - vratite onbo što ste uzeli, pa makar se radilo samo o časopisu.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F580495438973188%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Susjedo, pa vi imate ljubavnika!</heading2>
<para>




</para>
<para>Ova poruka upućena susjedi u Splitu vrlo je neugodna, ali je uspjela nasmijat korisnike društvenih mreža. Pomorci koji su vidjeli ovu poruku sigurno su se zabrinuli...</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0085facc-8f1c-11ec-8732-0242ac120017" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>(Foto: Facebook/Dnevna doza prosječnog Dalmatinca)</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Split. Kad se žensko da u akciju.</heading2>
<para>


</para>
<para>Ovo nije ljutita poruka sustanara, ovo je možda početak jedne velike ljubavi.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F577201102635955%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Uskoro će Noć vještica, pa imajte na umu da vam neće svatko otvoriti vrata</heading2>
<para>


</para>
<para>Poruka sustanarima i ostatku naroda koji će im zvoniti na vrata. Lijepo je da se brinu za zdravlje svojih susjeda.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F556426491380083%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Svaka zgrada ima stanara koji svaki dan pomalo buši...</heading2>
<para>


</para>
<para>Ružno je kad se susjedi zbog nedostatka komunikacije počnu svađati, bez da su ranije porazgovarali o svojim međusobnim zamjeranjima. Zato je ova poruka možda početak jedne lijepe susjedske priče.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F572509766438422%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Čovik renta stan i na zidu ima pr(a)vilnik koji se ne smi skinit.</heading2>
<para>


</para>
<para>10. Zapovijed je najbolja hahaha jos samo fali da je napisao: jer moram kopati po vasim osobnim stvarima dok vas nema :)</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F550876971935035%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Split. Otvorite braća prozore.</heading2>
<para>


</para>
<para>"Promaja je u Dalmaciji opasna ka ebola po Africi.. Od smrada nece nitko "partit" al od promaje - ufff!! Dalmatinska tiha ubojica...", jedan je od najboljih komentara na ovu fotku.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F548163315539734%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Bezobrazni studenti</heading2>
<para>


</para>
<para>Od kolijevke pa do groba - najbolje je đačko doba. Dobra stara poslovica. Mi bi još dodali - najbolje je studentsko doba. Učiš, zezaš se, malo sa strane zarađuješ... Pustite mlade da žive!</para>
<para>
 <emphasis>
 (Foto: Facebook)
 </emphasis>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t31.0-8/17879911_1279832062052348_2019458215218196762_o.jpg?_nc_cat=102&amp;oh=5f5032e4e68d01aaaa2b7c808bd9010b&amp;oe=5C5D227F"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ono kad te život podsjeti da su najveći među nama zapravo oni najmanji i najtiši</heading2>
<para>


</para>
<para>Fotografija je u kratkom vremenu pokorila društvene mreže što samo dokazuje koliko smo kao društvo izgubili vjeru u dobro. "Ono kad te život podsjeti da su najveći među nama zapravo oni najmanji i najtiši, da biti vjernik ne znači ništa nego biti čovjek, da je život lijep i nikakav drugačiji, prepun divnih naizgled malih priča zbog kojih se sigurna sam, ova zemlja i dalje okreće. I da zbog toga vrijedi živjeti i – vjerovati. Nebo i kada nam da hladne dane, nikada ne zaboravi na onaj nužan tračak sunca", komentar je jedne Zagrepčanke dirnute porukom susjeda koji je na vratima zgrade ostavio ni manje ni više nego – svoje srce!</para>
<para>
 <emphasis>
 (Foto: Facebook)
 </emphasis>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://svakidan.info/wp-content/uploads/2018/02/poruka-foto.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'LJEP pozdrav'</heading2>
<para>


</para>
<para>Možda je pisac ovim pismom htio da ga se shvati ozbiljno, no kako bi ga se shvatilo ozbiljno kad je ovako nepismen?</para>
<para>
 <emphasis>
 (Foto: Facebook)
 </emphasis>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/11921708_857718820949416_6708900710538747560_n.jpg?_nc_cat=108&amp;oh=ba20746f3feb8e460d46b13644e3ce09&amp;oe=5C1ACE29"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>U jednome splitskome portunu</heading2>
<para>


</para>
<para>Iz Splita - uvijek lijepe želje i pozdravi :)</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F538219739867425%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Eto što ti je imati dobrog susjeda!</heading2>
<para>


</para>
<para>Šibenik, poruka za prodavačicu u trafici. Dida posla unuka po FILM ZA SUSIDA. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Nije za njega.. Dobar susjed će sve napraviti za tebe pa čak i kupiti pornić na kiosku...</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293341734355228%2F378387112517356%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dražesna dobrosusjedska korespodencija iz jednoga portuna</heading2>
<para>


</para>
<para>Kad se male ruke slože, sve se može. Pa za što se plaća pričuva?</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FDnevnadozaprosjecnogDalmatinca%2Fphotos%2Fa.293384651017603%2F524562021233197%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>

15 poruka naših najdražih susjeda: Uvijek vide kad ti dođu dečko ili cura, a kad ti netko provali, nitko ništa nije čuo Dobrosusjedske odnose korisno je održavati iz nekoliko očitih razloga, a osim toga lijepo je imati nekoga tko će vam pripaziti na dom dok ste na putu ili pak nekoga s kim možete s vremena na vrijeme malo tračati. Međutim, postoji i druga strana medalje. Samo za vas, sakupili smo TOP 15 hitoidnih poruka susjeda diljem Hrvatske, a kako bi prolistali kroz našu fotogaleriju, stisnite SLJEDEĆA 
'Rat' porukama susjeda zbog previše ljubavi








Na popularnoj Facebook stranici 'Dnevna doza Dalmatinca' u nedjelju je jedna objava nasmijala cijelu državu. Porukom 'stari' susjedi opominju nove i mlade da su preglasni u svom vođenju ljubavi. Nije dugo trebalo da prozvani zaljubljeni par odgovori svojim sustanarima. "Dragi susjedi! Kao mladim ljudima koji se vole drago nam je da nam želite dobrodošlicu. Ali nam i nije baš drago da non stop slušamo vašu djecu kako urliču i žene koje viču na muževe. Voljeli bismo kad bi svijet bio sretno mjesto bez nasilja i uplakanih dječjih lica i nesretnih žena. Samo ljubav!!... ", napisali su i potpisali se kao 'Dragi novi susjedi s 3. kata'.


Odgovorili su tako ne baš dobronamjernom pismu kojim su im susjedi izrazili dobrodošlicu u "njihovu zgradu" prigovorivši im zato što ih čuju u ljubavi. Odnosno, "Non stop slušati kako urličete. Jasno nam je da se parite, ali dajte pobogu stišajte malo te životinjske glasove", stoji u prvoj poruci.



Nismo očekivali da će diplomirati




Fotografija koja je objavljena na FB stranici 'Dnevna doza lepog', postala je viralni hit, a kako i ne bi, kada poruka predstavlja klasični studentski 'problem' u kojem  su se mnogi prepoznali. "Dragi susjedi, ispričavamo se zbog večerašnje buke iz stana! Nevena je diplomirala (ni mi nismo ovo očekivali, zato i ovoliko slavimo)", piše na poruci iz jedne beogradske zgrade. 



U Solinu borba za Gloriju




Neki ljudi jednostavno vole red - vratite onbo što ste uzeli, pa makar se radilo samo o časopisu.



Susjedo, pa vi imate ljubavnika!






Ova poruka upućena susjedi u Splitu vrlo je neugodna, ali je uspjela nasmijat korisnike društvenih mreža. Pomorci koji su vidjeli ovu poruku sigurno su se zabrinuli...

   (Foto: Facebook/Dnevna doza prosječnog Dalmatinca)

Split. Kad se žensko da u akciju.




Ovo nije ljutita poruka sustanara, ovo je možda početak jedne velike ljubavi.



Uskoro će Noć vještica, pa imajte na umu da vam neće svatko otvoriti vrata




Poruka sustanarima i ostatku naroda koji će im zvoniti na vrata. Lijepo je da se brinu za zdravlje svojih susjeda.



Svaka zgrada ima stanara koji svaki dan pomalo buši...




Ružno je kad se susjedi zbog nedostatka komunikacije počnu svađati, bez da su ranije porazgovarali o svojim međusobnim zamjeranjima. Zato je ova poruka možda početak jedne lijepe susjedske priče.



Čovik renta stan i na zidu ima pr(a)vilnik koji se ne smi skinit.




10. Zapovijed je najbolja hahaha jos samo fali da je napisao: jer moram kopati po vasim osobnim stvarima dok vas nema :)



Split. Otvorite braća prozore.




"Promaja je u Dalmaciji opasna ka ebola po Africi.. Od smrada nece nitko "partit" al od promaje - ufff!! Dalmatinska tiha ubojica...", jedan je od najboljih komentara na ovu fotku.



Bezobrazni studenti




Od kolijevke pa do groba - najbolje je đačko doba. Dobra stara poslovica. Mi bi još dodali - najbolje je studentsko doba. Učiš, zezaš se, malo sa strane zarađuješ... Pustite mlade da žive!

   
      (Foto: Facebook)
   


   
      
   


Ono kad te život podsjeti da su najveći među nama zapravo oni najmanji i najtiši




Fotografija je u kratkom vremenu pokorila društvene mreže što samo dokazuje koliko smo kao društvo izgubili vjeru u dobro. "Ono kad te život podsjeti da su najveći među nama zapravo oni najmanji i najtiši, da biti vjernik ne znači ništa nego biti čovjek, da je život lijep i nikakav drugačiji, prepun divnih naizgled malih priča zbog kojih se sigurna sam, ova zemlja i dalje okreće. I da zbog toga vrijedi živjeti i – vjerovati. Nebo i kada nam da hladne dane, nikada ne zaboravi na onaj nužan tračak sunca", komentar je jedne Zagrepčanke dirnute porukom susjeda koji je na vratima zgrade ostavio ni manje ni više nego – svoje srce!

   
      (Foto: Facebook)
   


   
      
   


'LJEP pozdrav'




Možda je pisac ovim pismom htio da ga se shvati ozbiljno, no kako bi ga se shvatilo ozbiljno kad je ovako nepismen?

   
      (Foto: Facebook)
   


   
      
   


U jednome splitskome portunu




Iz Splita - uvijek lijepe želje i pozdravi :)



Eto što ti je imati dobrog susjeda!




Šibenik, poruka za prodavačicu u trafici. Dida posla unuka po FILM ZA SUSIDA. 
Nije za njega.. Dobar susjed će sve napraviti za tebe pa čak i kupiti pornić na kiosku...



Dražesna dobrosusjedska korespodencija iz jednoga portuna




Kad se male ruke slože, sve se može. Pa za što se plaća pričuva?

 Dobar susjed zlata vrijedi 

Dobar susjed zlata vrijedi

15 poruka naših najdražih susjeda: Uvijek vide kad ti dođu dečko ili cura, a kad ti netko provali, nitko ništa nije čuo

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Franjo: Ja svoju ženu ne dam vređati. Puno ni vredna, ali vređati je ne dam!</heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/SVJD4JuiagI?wmode=transparent&amp;jqoemcache=H1qZm"/>
<para>Jedan od svima najdražih citata iz filma koji se odnosi na svađu između Mine i Ane. Nakon što Mina počne 'vređati' Anu u njenoj kući, Franjo (Anin suprug) odluči tome stati na kraj genijalnom izjavom. </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ma,nisi, Franjo, nedajbog!'</heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/9kB5D8QC3cg?wmode=transparent&amp;jqoemcache=o2rNZ"/>
<para>Ana: <emphasis>'On je pamten čovjek i mnogo toga zna'</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Franjo: <emphasis>'Pa nisam ni ja glup'</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Mina: <emphasis>'Ma, nisi, Franjo, nedajbog'</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ak si hoću popiti gemišt, to je moja privatna stvar' </heading2>
<para>




</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/DkC1DmI0kg8?wmode=transparent&amp;jqoemcache=WxtRP"/>
<para>Iako su Ana i Perica trebali ii u crkvu, Franjo je odlučio da neće ići. Ana mu je rekla kako nisu ni došli, a on već ide lokati. </para>
<para>
 <emphasis>'Pardon, prvo i prvo ja u crkvu ne idem, a ak si hoću popiti gemišt - to je moja privatna stvar'</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Nemoj se srditi' </heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/vG0085rrzmo?wmode=transparent&amp;jqoemcache=FlyZ3"/>
<para>Franjo i njegovo genijalno dokazivanje trijeznosti još i danas svi isprobavaju kada žele nekome dokazati da 'nisu pijani'.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ovi balavci' i valjanje u grmlju</heading2>
<para>




</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/_da_zRsTBcQ?wmode=transparent&amp;jqoemcache=p7iLQ"/>
<para>Na Minino prigovaranje o mladeži, Franjo je dao još samo jedan u nizu 'zlatnih' odgovora:</para>
<para>
 <emphasis>'Kaj se toga tiče, ne bi ni tebi škodilo da te koji malo povali negde za grmom'</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Kad me vidite, možete me se nadati' </heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/LrGKatUX-Sc?wmode=transparent&amp;jqoemcache=0EDFm"/>
<para>Svaki put kad negdje idete, pa Vas netko pita:<emphasis> 'Kad ćeš doći?'</emphasis>, slobodno ovo odgovorite. </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Sada bi mi dobro došel kakav feferon ili kiseli krastavac' </heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/m6EYJCYwp5s?wmode=transparent&amp;jqoemcache=3d4QH"/>
<para>Ako netko zna liječiti mamurluk, onda je to Franjo. A, zna i razliku između lošeg i dobrog gemišta. </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Bilo bi još lepše kad ti ne bi pevala' </heading2>
<para>




</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/c2VopBJiYGQ?wmode=transparent&amp;jqoemcache=TqXQ6"/>
<para>...<emphasis>'Ti imaš sluha kak stara cipela' </emphasis>
</para>
<para>Još bolja životna pouka (naravno, Franjina):<emphasis> 'Ako Vas boli grlo, to ne znači da nemrete pit' .</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ne uzdišem ko baba' </heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/VLVC0fMfITg?wmode=transparent&amp;jqoemcache=GsnAA"/>
<para>I Franjo ima osjećaje... </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Tko pjeva zlo ne misli, a Perice...</heading2>
<para>


</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/ofY4NXA6mcQ?wmode=transparent&amp;jqoemcache=DOvWr"/>
<para>Vjerojatno najpoznatiji citat svih vremena: '
 <emphasis>Perice, ljudi su svinje</emphasis>
 '. </para>

Najbolji hrvatski film svih vremena slavi 48 godina: 'Idem prek k Žnidaršiću' i ostali genijalni citati Najbolji hrvatski film svih vremena 'Tko pjeva zlo ne misli' danas slavi 48 godina od premijernog prikazivanja. Franjo Majetić, Mirjana Bohanec, Relja Bašić , Mia Oremović, Tomislav Žganec i Vida Jerman glumci su koji su nam donijeli ovu genijalnu i duhovitu priču na male ekrane. Film je to kojeg svi znamo i kojeg svi s uvijek istim divljenjem gledamo. Donosimo Vam najbolje citate iz filma koje često recitiramo. Za svaki idući pritisnite 'SLJEDEĆA'. 
Franjo: Ja svoju ženu ne dam vređati. Puno ni vredna, ali vređati je ne dam!





Jedan od svima najdražih citata iz filma koji se odnosi na svađu između Mine i Ane. Nakon što Mina počne 'vređati' Anu u njenoj kući, Franjo (Anin suprug) odluči tome stati na kraj genijalnom izjavom. 

'Ma,nisi, Franjo, nedajbog!'





Ana: 'On je pamten čovjek i mnogo toga zna'
   
Franjo: 'Pa nisam ni ja glup'
   
Mina: 'Ma, nisi, Franjo, nedajbog'
   
 

'Ak si hoću popiti gemišt, to je moja privatna stvar' 







Iako su Ana i Perica trebali ii u crkvu, Franjo je odlučio da neće ići. Ana mu je rekla kako nisu ni došli, a on već ide lokati. 

   'Pardon, prvo i prvo ja u crkvu ne idem, a ak si hoću popiti gemišt - to je moja privatna stvar'


'Nemoj se srditi' 





Franjo i njegovo genijalno dokazivanje trijeznosti još i danas svi isprobavaju kada žele nekome dokazati da 'nisu pijani'.

'Ovi balavci' i valjanje u grmlju







Na Minino prigovaranje o mladeži, Franjo je dao još samo jedan u nizu 'zlatnih' odgovora:

   'Kaj se toga tiče, ne bi ni tebi škodilo da te koji malo povali negde za grmom'


'Kad me vidite, možete me se nadati' 





Svaki put kad negdje idete, pa Vas netko pita: 'Kad ćeš doći?', slobodno ovo odgovorite. 

'Sada bi mi dobro došel kakav feferon ili kiseli krastavac' 





Ako netko zna liječiti mamurluk, onda je to Franjo. A, zna i razliku između lošeg i dobrog gemišta. 

'Bilo bi još lepše kad ti ne bi pevala' 







...'Ti imaš sluha kak stara cipela' 

Još bolja životna pouka (naravno, Franjina): 'Ako Vas boli grlo, to ne znači da nemrete pit' .


'Ne uzdišem ko baba' 





I Franjo ima osjećaje... 

Tko pjeva zlo ne misli, a Perice...





Vjerojatno najpoznatiji citat svih vremena: '
      Perice, ljudi su svinje
   '.  Tko pjeva zlo ne misli 

Tko pjeva zlo ne misli

Najbolji hrvatski film svih vremena slavi 48 godina: 'Idem prek k Žnidaršiću' i ostali genijalni citati

Festival svjetla i čarolija traju još samo večeras! Ne propustite svjetlosni spektakl i eksploziju boja u glavnom gradu 

<para>
 Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
 izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
 možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
 isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
 upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  
</para>
<para>
 *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
 redovni postupak izdavanja putovnice.
</para>
<para>
 Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti <ulink url="https://policija.gov.hr/policijske-uprave/104">ovdje</ulink>.
</para>
<heading2>
 Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
 osobno.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
 za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
 drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
 sastavu tih drugih policijskih uprava.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
 poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
 proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
 proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
 modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
 putovnica)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
 temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
 izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
 za biometrijsku putovnicu!)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
 vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
 podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
 se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
 uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
 ruke.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
 zahtjev? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
 izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
 iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
 Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
 rodni list.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
 roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
 otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?
</heading2>
<para>
 Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
 predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
 30. 
</para>
<para>
 Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
 pronaći <ulink url="https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/putovnica-330/330">
 ovdje</ulink>.
</para>

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku Hitno vam treba nova putovnica? Evo kako doći do nove isprave žurnim postupkom u RH! 
  Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
  izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
  možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 


  Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


  Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
  isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
  upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  


  *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
  redovni postupak izdavanja putovnice.


  Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti ovdje.


  Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


   
      Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
  osobno.
  
   
   
      Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
  za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
  drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
  sastavu tih drugih policijskih uprava.
  
   
   
      Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
  poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
  proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
  proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
  modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
  putovnica)
  
   
   
      Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
  temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
  
   
   
      1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
  izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
  za biometrijsku putovnicu!)
  
   
   
      Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
  vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
  
   
   
      Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
  podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
  se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
  uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
  ruke.
  
   


  Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
  zahtjev? 


   
      Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
  izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
  
   
   
      Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
  iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
  Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
  rodni list.
  
   
   
      Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
  roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
  otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
  
   


  Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?


  Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
  sati. 


  Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 


  Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
  predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
  30. 


  Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
  pronaći 
  ovdje.
 Procedura žurne putovnice 

Procedura žurne putovnice

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

<para>
 Dolaskom modernizacije zapadnih društava u 18. i 19. stoljeću
 kada se sve više širio pojam demokratske vlasti i
 prosvjetiteljstva, političke stranke su isprva nastajale kao male
 skupine revolucionarnih umova ili ipak klanova koji se žele
 izboriti za građansko mišljenje kada je riječ o slobodi, pravima
 i samom ustroju društva. Danas, stranke se čine nezaobilaznim
 faktorom političke modernizacije pogotovo kada je riječ o
 ekonomskim, socijalnim, vojnim i upravnim problemima s čime se
 suočavaju države na lokalnoj i nacionalnoj razini. 
</para>
<heading2>
 Što su to političke stranke?
</heading2>
<para>
 Prema '<ulink url="https://www.zakon.hr/z/549/Zakon-o-politi%C4%8Dkim-strankama">Zakonu
 o političkim strankama</ulink>' Republike Hrvatske: „Političke
 stranke su svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskoga
 višestranačkog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka
 Republike Hrvatske.“ 
</para>
<para>
 Drugim riječima, moglo bi se reći da političke stranke čini
 skupina dobrovoljnih građana koji zastupaju određene političke
 vrijednosti i stajališta, koja nastoje prenijeti na vodeću vlast
 ili parlament (sabor).
</para>
<para>
 Širi pojam kojim se često obilježavaju stranke su konzervativne,
 liberalne, socijaldemokratske i demokršćanske. Iz doba Francuske
 revolucije također je ostao pojam desnice, ljevice i
 centra. 
</para>
<heading2>
 Koji su uvjeti za nastanak političke stranke?
</heading2>
<para>
 Da biste osnovali političku stranku u RH, morate imati barem 100
 punoljetnih članova koji su državljani RH. Uz neke osnovne
 dokumente, također morate imati program i statut koje zajedno sa
 zahtjevom osnivanja predajete Ministarstvu uprave. Više o tome
 ovdje.
</para>
<heading2>
 Koliko ima političkih stranaka u Hrvatskoj?
</heading2>
<para>
 Prema <ulink url="https://registri.uprava.hr/#!stranke">registru</ulink>
 političkih stranaka RH (Ministarstva pravosuđa i uprave) trenutno
 je aktivno 167 političkih stranaka. Ujedno, jedina županija koja
 ne bilježi niti jedinu političku stranku kao mjesto osnutka je
 Požeško-slavonska županija. 
</para>
<heading2>
 Popis političkih stranaka u Hrvatskoj prema županijama:
</heading2>
<heading3>
 Grad Zagreb
</heading3>
<para>
 1. Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS)
</para>
<para>
 2. Hrvatska demokršćanska stranka (HDS)
</para>
<para>
 3. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
</para>
<para>
 4. Hrvatska seljačka stranka (HSS)
</para>
<para>
 5. Hrvatska stranka prava (HSP)
</para>
<para>
 6. Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDA)
</para>
<para>
 7. Hrvatska narodna stranka  - Liberalni demokrati (HNS)
</para>
<para>
 8. Srpska narodna stranka (SNS)
</para>
<para>
 9. Hrvatski oslobodilački pokret (HOP)
</para>
<para>
 10. Hrvatska čista stranka prava (HČSP)
</para>
<para>
 11. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)
</para>
<para>
 12. Hrvatska stranka prava – 1861 (HSP-1861)
</para>
<para>
 13. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU)
</para>
<para>
 14. Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP)
</para>
<para>
 15. Stranka umirovljenika (SU)
</para>
<para>
 16. Autohtona – Hrvatska stranka prava (A-HSP)
</para>
<para>
 17. Hrvatska seljačka stranka braće Radić (HSS Braće Radić)
</para>
<para>
 18. Hrvatski laburisti – Stranka rada (Laburisti)
</para>
<para>
 19. Blok umirovljenici zajedno (BUZ)
</para>
<para>
 20. Živi zid
</para>
<para>
 21. Pokret za modernu Hrvatsku
</para>
<para>
 22. Nezavisni seljaci Hrvatske (NSH)
</para>
<para>
 23. Za grad
</para>
<para>
 24. Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno (MGI -
 ZAJEDNO) 
</para>
<para>
 25. Hrvatska stranka pravaškog bratstva (HSPB)
</para>
<para>
 26. Srpska pravedna stranka (SPS)
</para>
<para>
 27. Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata (BH - ZBH)
</para>
<para>
 28. Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)
</para>
<para>
 29. Narodna stranka – Reformisti (REFORMISTI)
</para>
<para>
 30. Pokret zajedno (PZ)
</para>
<para>
 31. Hrvatska konzervativna stranka (HKS)
</para>
<para>
 32. Radnička fronta (RF)
</para>
<para>
 33. „Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti“ („365
 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI)
</para>
<para>
 34. Modeli altruizma u politici (MAP)
</para>
<para>
 35. Stranka hrvatskih umirovljenika – Umirovljenici
 (UMIROVLJENICI)
</para>
<para>
 36. Projekt domovina
</para>
<para>
 37. Stranka hrvatski vidik (SHV)
</para>
<para>
 38. Slobodna Hrvatska (SH)
</para>
<para>
 39. Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca (HSSČKŠ)
</para>
<para>
 40. Hrvatska seljačka stranka  - Stjepan Radić (HSS -
 SR) 
</para>
<para>
 41. Hrvatska braniteljska pučka stranka (HBPS)
</para>
<para>
 42. Promijenimo Hrvatsku (PH)
</para>
<para>
 43. Demokratski savez Srba (DSS)
</para>
<para>
 44. Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka (KRILA
 SLOBODE)
</para>
<para>
 45. Nova ljevica (NL)
</para>
<para>
 46. Nada
</para>
<para>
 47. Zagreb je naš!
</para>
<para>
 48. Zelena lista
</para>
<para>
 49. Generacija obnove (GO)
</para>
<para>
 50. Nezavisna lista Zagreb (NLZG)
</para>
<para>
 51. Autohtona – Hrvatska seljačka stranka (A - HSS)
</para>
<para>
 52. Neovisni za Hrvatsku (NHR)
</para>
<para>
 53. Građansko-liberalni savez (GLAS)
</para>
<para>
 54. Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ)
</para>
<para>
 55. Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO)
</para>
<para>
 56. Slobodarska stranka Hrvatske (SSH)
</para>
<para>
 57. Demokrati
</para>
<para>
 58. Stranka s imenom i prezimenom (IP)
</para>
<para>
 59. Možemo! – politička platforma (Možemo!)
</para>
<para>
 60. Stranka za narod (SZN)
</para>
<para>
 61. Nova politika (NP)
</para>
<para>
 62. Stranka Ivana Pernara (SIP)
</para>
<para>
 63. Hrvatski suverenisti
</para>
<para>
 64. Blok za Hrvatsku (BLOK)
</para>
<para>
 65. Domovinski pokret (DP)
</para>
<para>
 66. Fokus
</para>
<para>
 67. Agrameri – Nezavisna lista
</para>
<para>
 68. Hrvatski umirovljenici zajedno (HUZ)
</para>
<para>
 69. Demokratski HSS (DHSS)
</para>
<para>
 70. Vesna Škare Ožbolt – Nezavisna lista (VESNA ŠKARE OŽBOLT -
 NL)
</para>
<para>
 71. Mladi za Brezovicu (MZB)
</para>
<para>
 72. Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske (Zelena
 alternativa - ORaH)
</para>
<para>
 73. Nezavisna lista Tomislav Stojak (NLTS)
</para>
<para>
 74. Hrvatska Radićevska stranka (HRS)
</para>
<heading3>
 Zagrebačka 
</heading3>
<para>
 75. Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka (DPS)
</para>
<para>
 76. Zelinski laburisti – Stranka Prigorja (ZL)
</para>
<para>
 77. Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA)
</para>
<para>
 78. Hrvatska stranka branitelja i domoljuba (HSBID)
</para>
<para>
 79. Nezavisna lista boljih (NLB)
</para>
<para>
 80. Stjepan Kožić – Nezavisna lista (SKNL)
</para>
<para>
 81. Nezavisni za Zaprešić (NZ)
</para>
<para>
 82. „Pavao Grom – Nezavisna lista“ („PGnl“)
</para>
<heading3>
 Splitsko-dalmatinska 
</heading3>
<para>
 83. Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske
 (JADRANSKISOCIAJLDE)
</para>
<para>
 84. Splitska stranka umirovljenika (SSU)
</para>
<para>
 85. Popravi grad (PG)
</para>
<para>
 86. Željko Kerum – Hrvatska građanska stranka (HGS)
</para>
<para>
 87. Centar
</para>
<para>
 88. Nezavisna lista mladih (NLM)
</para>
<para>
 89. Splitska stranka (STS)
</para>
<para>
 90. Hrvatska stranka budućnosti (HSB)
</para>
<para>
 91. Bolji Solin (BS)
</para>
<para>
 92. Pametno za Split i Dalmaciju
</para>
<para>
 93. Nezavisna lista Osejava (NLO)
</para>
<para>
 94. Nezavisna lista Podbablje sutra (PODBABLJE SUTRA)
</para>
<heading3>
 Šibensko-kninska
</heading3>
<para>
 95. Loza nezavisna lista (LOZA)
</para>
<para>
 96. Nezavisna lista Stipe Petrina (NLSP)
</para>
<para>
 97. Zajedno za Murter (ZM)
</para>
<heading3>
 Zadarska
</heading3>
<para>
 98. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS)
</para>
<para>
 99. Stranka hrvatskog zajedništva (SHZ)
</para>
<para>
 100. Moderna demokratska snaga (MODES)
</para>
<para>
 101. Stranka za Zadar! (ZZ!)
</para>
<heading3>
 Istarska
</heading3>
<para>
 102. Istarski demokratski sabor (IDS)
</para>
<para>
 103. Zeleni savez (ZELENI)
</para>
<para>
 104. Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei
 Pensionati (ISU - PIP)
</para>
<para>
 105. Komunistička partija Hrvatske (KPH)
</para>
<para>
 106. Istarski demokrati – Democratici Istriani (ID - DI)
</para>
<para>
 107. Istarski laburisti (IL)
</para>
<para>
 108. Nezavisna lista Višnjan (NLV)
</para>
<heading3>
 Dubrovačko-neretvanska 
</heading3>
<para>
 109. Pločanska stranka (PLS)
</para>
<para>
 110. Dubrovački demokratski sabor (DDS)
</para>
<para>
 111. Most
</para>
<para>
 112. Dubrovačka stranka (DUSTRA)
</para>
<para>
 113. Dubrovačka bošnjačka stranka (DBS)
</para>
<para>
 114. Župska stranka (ŽUPKA)
</para>
<para>
 115. Srđ je grad (SJG)
</para>
<para>
 116. Zaokret – Nezavisna lista (Zaokret)
</para>
<heading3>
 Sisačko-moslavačka
</heading3>
<para>
 117. Demokratska stranka umirovljenika (DSU)
</para>
<para>
 118. Hrvatska demokratska regionalna stranka (HDRS)
</para>
<para>
 119. Umirovljenička demokratska unija (UDU)
</para>
<para>
 120. Stranka bošnjaka Hrvatske (SBH)
</para>
<para>
 121. Zeleni forum (ZF)
</para>
<para>
 122. Hrvatska stranka demokrata (HSD)
</para>
<para>
 123. Demokratsko socijalna stranka Hrvatske (DSSH)
</para>
<para>
 124. Demokratska lokalna stranka (DLS)
</para>
<para>
 125. Moja voljena Hrvatska (MVH)
</para>
<para>
 126. Plavo zelena stranka (PZS)
</para>
<heading3>
 Primorsko-goranska
</heading3>
<para>
 127. Primorsko goranski savez (PGS)
</para>
<para>
 128. Akcija mladih (AM)
</para>
<para>
 129. Alternativa 101 (ALTERNATIVA)
</para>
<para>
 130. Lista za Rijeku (RI)
</para>
<para>
 131. Stranka razvoja i napretka (SRNA)
</para>
<para>
 132. Unija Kvarnera (UNIJA)
</para>
<para>
 133. Bura
</para>
<para>
 134. Rapski pučki sabor (RPS)
</para>
<para>
 135. Kvarnerska inicijativa – Regionalna platforma (KVARNESKA)
</para>
<para>
 136. Grobnička stranka (GS)
</para>
<heading3>
 Osječko-baranjska
</heading3>
<para>
 137. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB)
</para>
<para>
 138. Demokratski savez nacionalne obnove (DESNO)
</para>
<para>
 139. Građanska opcija grada Osijeka (GOGO)
</para>
<para>
 140. Umirovljenici Slavonije i Baranje (USIB)
</para>
<para>
 141. Aktivni nezavisni umirovljenici (ANU)
</para>
<para>
 142. Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD)
</para>
<para>
 143. Snaga Slavonije i Baranje (Snaga SiB)
</para>
<para>
 144. Hrvatska narodna lista (HNL)
</para>
<para>
 145. Mladi za Đakovo
</para>
<para>
 146. Nezavisna lista Ante Đapića (NL ANTE ĐAPIĆA)
</para>
<heading3>
 Međimurska
</heading3>
<para>
 147. Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS)
</para>
<para>
 148. Međimurska stranka (MS)
</para>
<para>
 149. Međimurski demokratski savez (MDS)
</para>
<para>
 150. Matija Posavec – Nezavisna lista (MATIJA POSAVEC - NL)
</para>
<heading3>
 Ličko-senjska
</heading3>
<para>
 151. Hrvatska bunjevačka stranka (HBS)
</para>
<para>
 152. LiPO
</para>
<heading3>
 Krapinsko-zagorska
</heading3>
<para>
 153. Zagorska demokratska stranka (ZDS)
</para>
<para>
 154. Zagorska stranka (ZS)
</para>
<heading3>
 Koprivničko-križevačka
</heading3>
<para>
 155. Hrvatska stranka reda (HSR)
</para>
<para>
 156. Mreža nezavisnih lista (MREŽA)
</para>
<para>
 157. Nezavisni 
</para>
<heading3>
 Karlovačka
</heading3>
<para>
 158. Akcija umirovljenici zajedno (AUZ)
</para>
<para>
 159. Probudi
</para>
<heading3>
 Brodsko-posavska 
</heading3>
<para>
 160. Duspara Mirko – Nezavisna lista (DUSPARA MIRKO - NL) 
</para>
<heading3>
 Bjelovarsko-bilogorska 
</heading3>
<para>
 161. Akcija bjelovarsko-bilogorska (ABB)
</para>
<para>
 162. Damir Bajs Nezavisna lista (DAMIR BAJS NL)
</para>
<heading3>
 Vukovarsko-srijemska
</heading3>
<para>
 163. Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS)
</para>
<para>
 164. Ivan Penava Nezavisna lista (IP - NL)
</para>
<heading3>
 Virovitičko-podravska
</heading3>
<para>
 165. Hrvatska stranka pravne države (HSPD)
</para>
<heading3>
 Varaždinska
</heading3>
<para>
 166. Demokratska kneginečka stranka (DKS)
</para>
<para>
 167. HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Popis političkih stranaka u Hrvatskoj Što su to političke stranke i koliko ih ima registriranih u Hrvatskoj, doznaj iz ovog članka! 
  Dolaskom modernizacije zapadnih društava u 18. i 19. stoljeću
  kada se sve više širio pojam demokratske vlasti i
  prosvjetiteljstva, političke stranke su isprva nastajale kao male
  skupine revolucionarnih umova ili ipak klanova koji se žele
  izboriti za građansko mišljenje kada je riječ o slobodi, pravima
  i samom ustroju društva. Danas, stranke se čine nezaobilaznim
  faktorom političke modernizacije pogotovo kada je riječ o
  ekonomskim, socijalnim, vojnim i upravnim problemima s čime se
  suočavaju države na lokalnoj i nacionalnoj razini. 


  Što su to političke stranke?


  Prema 'Zakonu
  o političkim strankama' Republike Hrvatske: „Političke
  stranke su svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskoga
  višestranačkog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka
  Republike Hrvatske.“ 


  Drugim riječima, moglo bi se reći da političke stranke čini
  skupina dobrovoljnih građana koji zastupaju određene političke
  vrijednosti i stajališta, koja nastoje prenijeti na vodeću vlast
  ili parlament (sabor).


  Širi pojam kojim se često obilježavaju stranke su konzervativne,
  liberalne, socijaldemokratske i demokršćanske. Iz doba Francuske
  revolucije također je ostao pojam desnice, ljevice i
  centra. 


  Koji su uvjeti za nastanak političke stranke?


  Da biste osnovali političku stranku u RH, morate imati barem 100
  punoljetnih članova koji su državljani RH. Uz neke osnovne
  dokumente, također morate imati program i statut koje zajedno sa
  zahtjevom osnivanja predajete Ministarstvu uprave. Više o tome
  ovdje.


  Koliko ima političkih stranaka u Hrvatskoj?


  Prema registru
  političkih stranaka RH (Ministarstva pravosuđa i uprave) trenutno
  je aktivno 167 političkih stranaka. Ujedno, jedina županija koja
  ne bilježi niti jedinu političku stranku kao mjesto osnutka je
  Požeško-slavonska županija. 


  Popis političkih stranaka u Hrvatskoj prema županijama:


  Grad Zagreb


  1. Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS)


  2. Hrvatska demokršćanska stranka (HDS)


  3. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)


  4. Hrvatska seljačka stranka (HSS)


  5. Hrvatska stranka prava (HSP)


  6. Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDA)


  7. Hrvatska narodna stranka  - Liberalni demokrati (HNS)


  8. Srpska narodna stranka (SNS)


  9. Hrvatski oslobodilački pokret (HOP)


  10. Hrvatska čista stranka prava (HČSP)


  11. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)


  12. Hrvatska stranka prava – 1861 (HSP-1861)


  13. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU)


  14. Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP)


  15. Stranka umirovljenika (SU)


  16. Autohtona – Hrvatska stranka prava (A-HSP)


  17. Hrvatska seljačka stranka braće Radić (HSS Braće Radić)


  18. Hrvatski laburisti – Stranka rada (Laburisti)


  19. Blok umirovljenici zajedno (BUZ)


  20. Živi zid


  21. Pokret za modernu Hrvatsku


  22. Nezavisni seljaci Hrvatske (NSH)


  23. Za grad


  24. Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno (MGI -
  ZAJEDNO) 


  25. Hrvatska stranka pravaškog bratstva (HSPB)


  26. Srpska pravedna stranka (SPS)


  27. Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata (BH - ZBH)


  28. Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)


  29. Narodna stranka – Reformisti (REFORMISTI)


  30. Pokret zajedno (PZ)


  31. Hrvatska konzervativna stranka (HKS)


  32. Radnička fronta (RF)


  33. „Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti“ („365
  STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI)


  34. Modeli altruizma u politici (MAP)


  35. Stranka hrvatskih umirovljenika – Umirovljenici
  (UMIROVLJENICI)


  36. Projekt domovina


  37. Stranka hrvatski vidik (SHV)


  38. Slobodna Hrvatska (SH)


  39. Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca (HSSČKŠ)


  40. Hrvatska seljačka stranka  - Stjepan Radić (HSS -
  SR) 


  41. Hrvatska braniteljska pučka stranka (HBPS)


  42. Promijenimo Hrvatsku (PH)


  43. Demokratski savez Srba (DSS)


  44. Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka (KRILA
  SLOBODE)


  45. Nova ljevica (NL)


  46. Nada


  47. Zagreb je naš!


  48. Zelena lista


  49. Generacija obnove (GO)


  50. Nezavisna lista Zagreb (NLZG)


  51. Autohtona – Hrvatska seljačka stranka (A - HSS)


  52. Neovisni za Hrvatsku (NHR)


  53. Građansko-liberalni savez (GLAS)


  54. Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ)


  55. Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO)


  56. Slobodarska stranka Hrvatske (SSH)


  57. Demokrati


  58. Stranka s imenom i prezimenom (IP)


  59. Možemo! – politička platforma (Možemo!)


  60. Stranka za narod (SZN)


  61. Nova politika (NP)


  62. Stranka Ivana Pernara (SIP)


  63. Hrvatski suverenisti


  64. Blok za Hrvatsku (BLOK)


  65. Domovinski pokret (DP)


  66. Fokus


  67. Agrameri – Nezavisna lista


  68. Hrvatski umirovljenici zajedno (HUZ)


  69. Demokratski HSS (DHSS)


  70. Vesna Škare Ožbolt – Nezavisna lista (VESNA ŠKARE OŽBOLT -
  NL)


  71. Mladi za Brezovicu (MZB)


  72. Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske (Zelena
  alternativa - ORaH)


  73. Nezavisna lista Tomislav Stojak (NLTS)


  74. Hrvatska Radićevska stranka (HRS)


  Zagrebačka 


  75. Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka (DPS)


  76. Zelinski laburisti – Stranka Prigorja (ZL)


  77. Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA)


  78. Hrvatska stranka branitelja i domoljuba (HSBID)


  79. Nezavisna lista boljih (NLB)


  80. Stjepan Kožić – Nezavisna lista (SKNL)


  81. Nezavisni za Zaprešić (NZ)


  82. „Pavao Grom – Nezavisna lista“ („PGnl“)


  Splitsko-dalmatinska 


  83. Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske
  (JADRANSKISOCIAJLDE)


  84. Splitska stranka umirovljenika (SSU)


  85. Popravi grad (PG)


  86. Željko Kerum – Hrvatska građanska stranka (HGS)


  87. Centar


  88. Nezavisna lista mladih (NLM)


  89. Splitska stranka (STS)


  90. Hrvatska stranka budućnosti (HSB)


  91. Bolji Solin (BS)


  92. Pametno za Split i Dalmaciju


  93. Nezavisna lista Osejava (NLO)


  94. Nezavisna lista Podbablje sutra (PODBABLJE SUTRA)


  Šibensko-kninska


  95. Loza nezavisna lista (LOZA)


  96. Nezavisna lista Stipe Petrina (NLSP)


  97. Zajedno za Murter (ZM)


  Zadarska


  98. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS)


  99. Stranka hrvatskog zajedništva (SHZ)


  100. Moderna demokratska snaga (MODES)


  101. Stranka za Zadar! (ZZ!)


  Istarska


  102. Istarski demokratski sabor (IDS)


  103. Zeleni savez (ZELENI)


  104. Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei
  Pensionati (ISU - PIP)


  105. Komunistička partija Hrvatske (KPH)


  106. Istarski demokrati – Democratici Istriani (ID - DI)


  107. Istarski laburisti (IL)


  108. Nezavisna lista Višnjan (NLV)


  Dubrovačko-neretvanska 


  109. Pločanska stranka (PLS)


  110. Dubrovački demokratski sabor (DDS)


  111. Most


  112. Dubrovačka stranka (DUSTRA)


  113. Dubrovačka bošnjačka stranka (DBS)


  114. Župska stranka (ŽUPKA)


  115. Srđ je grad (SJG)


  116. Zaokret – Nezavisna lista (Zaokret)


  Sisačko-moslavačka


  117. Demokratska stranka umirovljenika (DSU)


  118. Hrvatska demokratska regionalna stranka (HDRS)


  119. Umirovljenička demokratska unija (UDU)


  120. Stranka bošnjaka Hrvatske (SBH)


  121. Zeleni forum (ZF)


  122. Hrvatska stranka demokrata (HSD)


  123. Demokratsko socijalna stranka Hrvatske (DSSH)


  124. Demokratska lokalna stranka (DLS)


  125. Moja voljena Hrvatska (MVH)


  126. Plavo zelena stranka (PZS)


  Primorsko-goranska


  127. Primorsko goranski savez (PGS)


  128. Akcija mladih (AM)


  129. Alternativa 101 (ALTERNATIVA)


  130. Lista za Rijeku (RI)


  131. Stranka razvoja i napretka (SRNA)


  132. Unija Kvarnera (UNIJA)


  133. Bura


  134. Rapski pučki sabor (RPS)


  135. Kvarnerska inicijativa – Regionalna platforma (KVARNESKA)


  136. Grobnička stranka (GS)


  Osječko-baranjska


  137. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB)


  138. Demokratski savez nacionalne obnove (DESNO)


  139. Građanska opcija grada Osijeka (GOGO)


  140. Umirovljenici Slavonije i Baranje (USIB)


  141. Aktivni nezavisni umirovljenici (ANU)


  142. Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD)


  143. Snaga Slavonije i Baranje (Snaga SiB)


  144. Hrvatska narodna lista (HNL)


  145. Mladi za Đakovo


  146. Nezavisna lista Ante Đapića (NL ANTE ĐAPIĆA)


  Međimurska


  147. Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS)


  148. Međimurska stranka (MS)


  149. Međimurski demokratski savez (MDS)


  150. Matija Posavec – Nezavisna lista (MATIJA POSAVEC - NL)


  Ličko-senjska


  151. Hrvatska bunjevačka stranka (HBS)


  152. LiPO


  Krapinsko-zagorska


  153. Zagorska demokratska stranka (ZDS)


  154. Zagorska stranka (ZS)


  Koprivničko-križevačka


  155. Hrvatska stranka reda (HSR)


  156. Mreža nezavisnih lista (MREŽA)


  157. Nezavisni 


  Karlovačka


  158. Akcija umirovljenici zajedno (AUZ)


  159. Probudi


  Brodsko-posavska 


  160. Duspara Mirko – Nezavisna lista (DUSPARA MIRKO - NL) 


  Bjelovarsko-bilogorska 


  161. Akcija bjelovarsko-bilogorska (ABB)


  162. Damir Bajs Nezavisna lista (DAMIR BAJS NL)


  Vukovarsko-srijemska


  163. Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS)


  164. Ivan Penava Nezavisna lista (IP - NL)


  Virovitičko-podravska


  165. Hrvatska stranka pravne države (HSPD)


  Varaždinska


  166. Demokratska kneginečka stranka (DKS)


  167. HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku


   
   
   
   
   
   
 Lista stranaka 

Lista stranaka

Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Fotogalerija zbog koje ćete se raznježiti. Pogledajte tko je sve sudjelovao na izložbi pasa U Zaprešiću je danas održana specijalna izložba pasa VIII. i IX. FCI skupine Kinološke udruge Zaprešić. Četveronožni ljubimci pokazali su svu raskoš koju imaju, a u ovoj fotogaleriji pogledajte tko je sve okrunjen medaljom &quot;Best Puppy&quot;. 

<para>U Zaprešiću je danas održana specijalna izložba pasa VIII. i IX. FCI skupine Kinološke udruge Zaprešić. Četveronožni ljubimci pokazali su svu raskoš koju imaju, a u ovoj fotogaleriji pogledajte tko je sve okrunjen medaljom &quot;Best Puppy&quot;.</para>

Fotogalerija zbog koje ćete se raznježiti. Pogledajte tko je sve sudjelovao na izložbi pasa

<para>
 Izlizani đonovi, ogrebane cipele ili torba kojoj se uništila
 podstava - kad vidimo koliko se toga u trgovinama nudi najčešće
 posegnemo za novim. 
</para>
<para>
 No, ako nam je stalo do okoliša, najprije ćemo pronaći majstora
 da ih popravi.
</para>
<para>
 RTL-ov "Projekt: Zeleno" vodi nas u jednu staru poostolarsku
 radnju, ali i otkriva zanimljiv projekt sa starim ceradama.
</para>
<para>
 Restauracija, obnavljanje, popravljanje, umjesto bacanja i
 dodatnog stvaranja otpada - sve su popularniji. Odlične ideje
 dosjetila se jedna tvrtka za vanjsko oglašavanje. Stare
 iskorištene cerade pretvorili su u izdržljive torbe za vatrogasce
 i HGSS-ovce. 
</para>
<para>
 Više o konceptu "reuse" pogledajte u prilogu Jelene
 Pajić:
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="fc842a86-c353-11ec-bb27-42385e526088"/>

Tvrtka je stare, iskorištene cerade pretvorila u - izdržljive torbe za vatrogasce i HGSS-ovce! Restauracija, obnavljanje, popravljanje, umjesto bacanja i dodatnog stvaranja otpada - sve su popularniji 
  Izlizani đonovi, ogrebane cipele ili torba kojoj se uništila
  podstava - kad vidimo koliko se toga u trgovinama nudi najčešće
  posegnemo za novim. 


  No, ako nam je stalo do okoliša, najprije ćemo pronaći majstora
  da ih popravi.


  RTL-ov "Projekt: Zeleno" vodi nas u jednu staru poostolarsku
  radnju, ali i otkriva zanimljiv projekt sa starim ceradama.


  Restauracija, obnavljanje, popravljanje, umjesto bacanja i
  dodatnog stvaranja otpada - sve su popularniji. Odlične ideje
  dosjetila se jedna tvrtka za vanjsko oglašavanje. Stare
  iskorištene cerade pretvorili su u izdržljive torbe za vatrogasce
  i HGSS-ovce. 


   Više o konceptu "reuse" pogledajte u prilogu Jelene
  Pajić:

 'Projekt: Zeleno' 

'Projekt: Zeleno'

Tvrtka je stare, iskorištene cerade pretvorila u - izdržljive torbe za vatrogasce i HGSS-ovce!

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ivanka Milutinović </heading2>
<para>






</para>
<para>"Ivanka Milutinović je ažurirani alter ego. U skladu je s trenutnim životnim poslom, pa onda i sama Ivanka jest administratorica i to vojvođanskog podrijetla. Zašto to ističem: zato jer je njezina baka rođena u Vojvodini i bavila se istim zanimanjima cijeli život, baš kao i Ivanka sada. Radi na strojevima i sa strojevima preko dana, a kada dođe kući, istražuje povijest realityja da bi u konačnici napravila sama svoj'', rekla je za Net.hr.</para>
<para>Inače, Ivanku možete gledati u ovoj sezoni "Ljubav je na selu".</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/ux_Ni6dswQM?wmode=transparent&amp;jqoemcache=qM1r5"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Željka K. Esperanza </heading2>
<para>






</para>
<para>Željka K. Esperanza samo je jedna od ličnosti ove diplomirane pravnice i likovne umjetnice Dan Phillip. </para>
<para>Ona je sudjelovala u emisiji "Shopping kraljica" i mnoge zanijemila/zadivila/razočarala/iznenadila svojim provalama.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/jdi2WylXiS0?wmode=transparent&amp;jqoemcache=e4yoe"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vita Maslačak </heading2>
<para>




</para>
<para>To je još jedan od pseudonima, a isti je bio prisutan u prijašanjim sezonama 'Ljubav je na selu'.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/0BYNI2Tlhi0?wmode=transparent&amp;jqoemcache=To3ZL"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>A, Vita je imala niz provala u showu 'Pet na pet' </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/qlWBOMMJ7WY?wmode=transparent&amp;jqoemcache=89BxX"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/W1ZjC8v4fM8?wmode=transparent&amp;jqoemcache=OUmgP"/>

Ovo ste najviše čitali na Buzzari: Prisjetimo se Vite Maslačak i njenih identiteta Diplomirana pravnica i likovna umjetnica Dan Phillip, koju mnogi obožavatelji emisije “Ljubav je na selu” znaju pod pseudonimom Vita Maslačak, a ponovno sve gledatelje uveseljava u novoj sezoni. Nije to jedini reality u kojem je sudjelovala, pa prisjetimo se sve njenih imena i provala (kliknite 'SLJEDEĆA'): 
Ivanka Milutinović 








"Ivanka Milutinović je ažurirani alter ego. U skladu je s trenutnim životnim poslom, pa onda i sama Ivanka jest administratorica i to vojvođanskog podrijetla. Zašto to ističem: zato jer je njezina baka rođena u Vojvodini i bavila se istim zanimanjima cijeli život, baš kao i Ivanka sada. Radi na strojevima i sa strojevima preko dana, a kada dođe kući, istražuje povijest realityja da bi u konačnici napravila sama svoj'', rekla je za Net.hr.
Inače, Ivanku možete gledati u ovoj sezoni "Ljubav je na selu".


Željka K. Esperanza 








Željka K. Esperanza samo je jedna od ličnosti ove diplomirane pravnice i likovne umjetnice Dan Phillip. 
Ona je sudjelovala u emisiji "Shopping kraljica" i mnoge zanijemila/zadivila/razočarala/iznenadila svojim provalama.


Vita Maslačak 






To je još jedan od pseudonima, a isti je bio prisutan u prijašanjim sezonama 'Ljubav je na selu'.


A, Vita je imala niz provala u showu 'Pet na pet' 

 s njom je sve samo ne dosadno 

s njom je sve samo ne dosadno

Ovo ste najviše čitali na Buzzari: Prisjetimo se Vite Maslačak i njenih identiteta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

Nakon PES-a i FIFA mijenja ime: Poznato je novo ime, a razlog apsolutno nevjerojatan

Najčitanije

S kapicom na glavi Matoš je pričuvao jakne, a školarac mu je zahvalio

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci?

15 poruka naših najdražih susjeda: Uvijek vide kad ti dođu dečko ili cura, a kad ti netko provali, nitko ništa nije čuo

Još iz rubrike

Najbolji hrvatski film svih vremena slavi 48 godina: 'Idem prek k Žnidaršiću' i ostali genijalni citati

Festival svjetla i čarolija traju još samo večeras! Ne propustite svjetlosni spektakl i eksploziju boja u glavnom gradu

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

Više s weba

Pročitajte još

Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Fotogalerija zbog koje ćete se raznježiti. Pogledajte tko je sve sudjelovao na izložbi pasa

Tvrtka je stare, iskorištene cerade pretvorila u - izdržljive torbe za vatrogasce i HGSS-ovce!

Ovo ste najviše čitali na Buzzari: Prisjetimo se Vite Maslačak i njenih identiteta

Pročitajte još

Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Fotogalerija zbog koje ćete se raznježiti. Pogledajte tko je sve sudjelovao na izložbi pasa

Tvrtka je stare, iskorištene cerade pretvorila u - izdržljive torbe za vatrogasce i HGSS-ovce!

Ovo ste najviše čitali na Buzzari: Prisjetimo se Vite Maslačak i njenih identiteta

Više s weba