Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Zoran Šprajc večerašnji Direkt je završio
 vicom. 
</para>
<para>
 Kako je to izgledalo pogledajte u videu:
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d69c61f2-8e70-11ec-ba3b-0242ac120011"/>

Šprajc Direkt završio ispričavši vic: Znate li što rade gej i lezba? Zoran Šprajc večerašnji Direkt je završio vicom 
   Zoran Šprajc večerašnji Direkt je završio
  vicom. 


  Kako je to izgledalo pogledajte u videu:

 ODJAVA EMISIJE 

Šprajc Direkt završio ispričavši vic: Znate li što rade gej i lezba?

Zoran Šprajc

Šprajc odjavio Direkt uz 'snimku sa sjednice ravnateljstva Hrvatske radio televizije'

Šprajc o susretu giganata, Milanovića i Plenkovića: Bio je to susret silom prilika, kao kad moraš na WC pa ne možeš birati školjku

Šprajcov i Mojmirin komentar

ODJAVA EMISIJE

Članak

RTL Direkt

Postroll

Preroll

Šprajc Direkt završio ispričavši vic: Znate li što rade gej i lezba? (thumbnail)

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/d69c61f2-8e70-11ec-ba3b-0242ac120011/original

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.</para><hmn:article id="6ec5bdd4-9d93-11ed-97e2-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.</para><hmn:article id="b9f9576e-8512-11ed-bf70-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30.</para>

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je' Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti."Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka."Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30. POČELO SUĐENJE 

POČELO SUĐENJE

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je'

<para>
 Toga ima samo u Hrvatskoj. Mi smo ta čudesna zemlja u kojoj na
 izborima može glasati više ljudi nego što u zemlji ima starijih
 od 18.
</para>
<para>
 Ne 500 ljudi više, ne ni 50.000 više nego pola milijuna ljudi
 više. Dakle, imamo cijeli jedan Split, Rijeku, Osijek i Šibenik
 fantomskih birača. Znali smo već prije da brojevi ne štimaju, ali
 popis stanovnika te nam je zle slutnje i potvrdio. Prije tri
 mjeseca.
</para>
<para>
 I čovjek bi mislio da se sada ministarstvo uprave bacilo na
 sređivanje popisa, da je policija krenula provjeravati lažna
 prebivališta, da je MUP odredio cijeli plan i uputio policijske
 uprave otkud da krenu.
</para>
<para>
 Čovjek bi mislio da lokalni čelnici u Makarskoj, brodsko
 posavskoj županiji, Senju ili Dalmatinskoj Zagori rade što god
 znaju i umiju da raskrinkaju tu izbornu prevaru. Da saznaju tko
 je to prijavio cijelu obitelj na nepostojećem kućnom broju ili
 kako je to na jednoj adresi prijavljeno 332 birača. Stvarno.
 332. Ali ne. Znate li zašto ne? Zato što su fantomski
 birači, njihovi birači.
</para>
<para>
 I rijetki su se dosad time htjeli baviti, na
 primjer Arsen Bauk kad je prije 10 godina
 bio ministar uprave, Vlaho Orepić kad je
 prije šest godina bio ministar policije.
</para>
<para>
 I evo danas mladi nezavisni političari iz Dubrovačkog primorja.
 Obišli su i Čepikuće i Dole i Trnovicu i sva naselja, i popisali
 sve koji su prijavljeni tu, a žive u Njemačkoj ili na Floridi. I
 poslali su prvih 100 zahtjeva za utvrđivanje prebivališta.
</para>
<para>
 To je tek 0,02 posto ukupnog problema, ali lijepo je da barem
 netko u ovoj zemlji misli da nema smisla da fantomski birači
 odlučuju o budućnost mjesta u kojem ne žive. 
</para>

Čovjek bi mislio da će i lokalni čelnici i Vlada htjeti raskrinkati prevaru, ali ne. Fantomski birači, njihovi su birači Ne 500 ljudi više, ne ni 50.000 više nego pola milijuna ljudi više. Dakle, imamo cijeli jedan Split, Rijeku, Osijek i Šibenik fantomskih birača 
  Toga ima samo u Hrvatskoj. Mi smo ta čudesna zemlja u kojoj na
  izborima može glasati više ljudi nego što u zemlji ima starijih
  od 18.


  Ne 500 ljudi više, ne ni 50.000 više nego pola milijuna ljudi
  više. Dakle, imamo cijeli jedan Split, Rijeku, Osijek i Šibenik
  fantomskih birača. Znali smo već prije da brojevi ne štimaju, ali
  popis stanovnika te nam je zle slutnje i potvrdio. Prije tri
  mjeseca.


  I čovjek bi mislio da se sada ministarstvo uprave bacilo na
  sređivanje popisa, da je policija krenula provjeravati lažna
  prebivališta, da je MUP odredio cijeli plan i uputio policijske
  uprave otkud da krenu.


  Čovjek bi mislio da lokalni čelnici u Makarskoj, brodsko
  posavskoj županiji, Senju ili Dalmatinskoj Zagori rade što god
  znaju i umiju da raskrinkaju tu izbornu prevaru. Da saznaju tko
  je to prijavio cijelu obitelj na nepostojećem kućnom broju ili
  kako je to na jednoj adresi prijavljeno 332 birača. Stvarno.
  332. Ali ne. Znate li zašto ne? Zato što su fantomski
  birači, njihovi birači.


  I rijetki su se dosad time htjeli baviti, na
  primjer Arsen Bauk kad je prije 10 godina
  bio ministar uprave, Vlaho Orepić kad je
  prije šest godina bio ministar policije.


  I evo danas mladi nezavisni političari iz Dubrovačkog primorja.
  Obišli su i Čepikuće i Dole i Trnovicu i sva naselja, i popisali
  sve koji su prijavljeni tu, a žive u Njemačkoj ili na Floridi. I
  poslali su prvih 100 zahtjeva za utvrđivanje prebivališta.


  To je tek 0,02 posto ukupnog problema, ali lijepo je da barem
  netko u ovoj zemlji misli da nema smisla da fantomski birači
  odlučuju o budućnost mjesta u kojem ne žive. 
 KOMENTAR MOJMIRE PASTORČIĆ 

KOMENTAR MOJMIRE PASTORČIĆ

Čovjek bi mislio da će i lokalni čelnici i Vlada htjeti raskrinkati prevaru, ali ne. Fantomski birači, njihovi su birači

<para>
 Tko kaže da u koroni nema koncerata? Već ove subote možete
 pratiti Prvi Interplanetarni koncert jednog od najpopularnijih
 glazbenika s ovih prostora: svjetskog mega cara Antonija
 Pušića. Ako ne znate tko je Antonio Pušić onda nema
 šanse da ga ne znate pod umjetničkim imenom Rambo
 Amadeus.
</para>
<para>
 Crnogogorski glazbenik s beogradskom adresom zajedno sa svojim
 bendom nastupa ove subote, 10. travnja, u 20 sati na Internetu.
 15 eura su karte za parter, odnosno kauč i sofu, za 25 eura imate
 ulaz i na afterparti a 80 eura će vas stajati  VIP ulaznica
 za backstage. Rambo kaže kako koncert mogu pratiti sva
 inteligentna bića u svemiru, ako sa Zemlje hvataju signal
 Interneta.
</para>
<para>
 Uz to, kaže, nitko vas neće ugaziti po nozi, kudravom glavom vam
 zakloniti pogled na binu, ili vas munuti laktom dok grabi prema
 prvim redovima. Vrijeme epidemije Rambo je iskoristio za snimanje
 još jednog albuma a nedavno je i sam prebolio koronavirus.
</para>
<para>
 Gospodin Rambo Amadeus je s nama uživo preko Skypea… ali
 to nije Rambo. Jesmo li se sada negdje drugdje krivo uključili?
 Je, evo ga… Rambo dobra vam večer. Tko je ova gospođa s vama?
 Zašto vam gospođa sjedi u krilu?
</para>
<para>
 “To mi je manjtanoza.”<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kako ste Rambo? Jeste li bolje nego prije? Čuo sam da ste
 imali koronu? Kako je to prošlo?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 “Dobro, stavili su me na vrijemena te lijekove, na infuzije i ta
 čuda. Ne znam što su mi davali, ali mislim da sam bolje nego
 prije.“
</para>
<para>
 J
 esu li neke posljedice ostale? Obično
 ljudi imaju nešto, npr. Zadhianost, vuku neke
 simptome…
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 “Ma kakvi, stvarno dobro, kao da su me pomladili 20 godina.
 Stvarno ne znam šta mi je.”
</para>
<para>
 Čitao sam negdje da ste si titulu sa Svjetski Mega car
 spustili na razinu svjetski Kilo-car, zašto samo Kilo
 car?
</para>
<para>
 “Zbog smanjivanja troškova. Ipak hiljadu puta sam smanjio
 troškove sa mega na kilu.“
</para>
<para>
 Jeste li se navikli na ovo “novo normalno” ?
</para>
<para>
 “Jesam, da, to je odlika homo sapiens, od svih živih bića na
 Zemlji se najbrže adaptira. Pogledajte bilo koju drugu vrstu,
 nije se mijenjala mnogo, mnogo duže nego homo sapiens. Homo
 sapiens se strahovito brzo adaptira i mijenja. Evo samo jedan
 podatak – kada pogledate čizme ili oklop od srednjovjekovnih
 viteza, nema šanse da neko danas od omladine se zavuče u taj
 oklop – premali je. Isto tako, ne možemo mač da podignemo koliko
 nam je težak.”
</para>
<para>
 Jedna od fraza vezana uz ovakve nevolje je kako ćemo "iz
 svega izaći kao bolji ljudi", vjerujte li vi u to? 
</para>
<para>
 “Pametniji sigurno.”
</para>
<para>
 Gdje izlazite vi pametniji?
</para>
<para>
 “Ja ne mogu da budem pametniji nego što jesam. Ja sam dostigao
 svoj <emphasis>peak</emphasis> odavno.”
</para>
<para>
 Snimili ste i novi album jel onda bar album iz ove
 epidemije izašao bolji nego oni prije albumi?
</para>
<para>
 “To ne znam. Moji pratioci koji to slušaju treba da procijene,
 ali evo album “Brod budala” je tu. Ima ga na svim tim
 platformama, ako vam treba da ga pošaljem da vrtite i vi.
 Naravno, sad sam počeo novi album da radim. Imate komad koj ise
 zove “Ukus pobjede”. Sada je to singl – prva verzija je bez zvuka
 i druga sa zvukom. Znači postoje dva video klipa, jedan je
 bez zvuka, nisam siguran je li to od John Cagea na ovamo itko
 radio, pjesmu koja je u stvari komponovana od tišine. Ovaj drugi
 komad je sa zvukom."
</para>
<para>
 U “novom normalnom” su postali normalni I koncerti bez
 pbulike. Hoće li vam ovo u subotu biti prvi virtualan
 concert?
</para>
<para>
 “Jesam, nemam naravno što da čekam. Mi smo, da bi imamo taj neki
 osjećaj da ne sviramo u šuplje uzeli jedan veliki prostor u kojem
 možemo da postavimo ljude da svako sjede dva metra jedan od
 drugog ili da bude u krug nas, 15, tako da ćemo da sviramo pred
 15 ljudi. Kao na početku karijere…”
</para>
<para>
 Hoće li vam nedostajati publika ili ste možda već siti
 publike i tog uživo odnosa i općenja s publikom pa ova distanca
 dobro dođe?
</para>
<para>
 “Dok sam bio mlađi bilo mi je vrlo simpatično da opštim s ovim sa
 obožavateljkama, međutim sada toga nema. To je bilo prije 30
 godina, sada one imaju neke druge prioritete. Nisam im sad ja tu
 važan.”
</para>
<para>
 I vaš su se prioriteti valjda promijenili?
</para>
<para>
 “Njegoš ima jedan divan stih, kaže: “Zlo goveče, dovijeka june”
</para>
<para>
 I kako će to izgledati , kako će to izgledati virtualni
 afterparty za ovih dvadeset eura?
</para>
<para>
 “To je VIP Backstage, to je 80 eura, ne 20. To moram da vam kažem
 da sam prodao već više od pola tih karata. Izgleda tako što će
 ljudi imati audiovizualni kontakt samnom. Jednako kao kad pustite
 neke ljudeu backstage pa sjednu s vama, razgovaraju i piju,
 ovdje. Koncert je završio i, što se kaže, malo tu blejimo,
 ćakulamo i tako dalje. E sad, žao mi je, ali svatko će morati da
 pije svoje piće.”
</para>
<para>
 A što je za 20 eura?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 “Za 20 eura mogu samo da uzmu aftershave.”
</para>
<para>
 Negdje sam čitao da već polako zaboravljate tekstove
 pjesama. Jel vas služi memorija? Jeste li se sad pripremili za
 taj Koncert ili se može dogoditi da negdje zapne? Pitam zato jer
 su vaše pjesme bogate tekstom i pričom.
</para>
<para>
 “Bogate su, prebogate su tekstom što sam sad nakon godinu dana
 nesviranja shvatio, sad jel’ korona ili nije korona, zapravo nije
 korona jer sam sad stvarno bolji od ovih lijekova koje sam dobio,
 zapravo ne znam koje sam dobio, možda neke eksperimentalne. Ne
 samo to, ja sam ranije budio se nekako mrzovoljan do prve kafe, a
 sad se budim veseo. Ne znam što je u pitanju. Sigurno je neki
 eksperimentalni lijek.”
</para>
<para>
 Znači ipak postajete bolji čovjek. Vidim da imate i neke
 dobre naočale ili naočare. To su neki rogovi u
 okvirima?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 “To su moje radne naočare, ja na njima radim.”
</para>
<para>
 Tekstove znate, svirati znate, naočale imate, znači znate
 i čitati...
</para>
<para>
 "Mona Lisa, tu je kod mene."
</para>
<para>
 I ona ide na koncert isto?
</para>
<para>
 "Pa vjerojatno, voli. Ne žali se."
</para>

Gost Milenija! Šprajc razgovarao s Intergalaktičkim Mega Svjetskim Kilo Carem Rambom Amadeusom: 'Smanjio sam troškove' Crnogogorski glazbenik s beogradskom adresom zajedno sa svojim bendom nastupa ove subote, 10. travnja, u 20 sati na Internetu 
  Tko kaže da u koroni nema koncerata? Već ove subote možete
  pratiti Prvi Interplanetarni koncert jednog od najpopularnijih
  glazbenika s ovih prostora: svjetskog mega cara Antonija
  Pušića. Ako ne znate tko je Antonio Pušić onda nema
  šanse da ga ne znate pod umjetničkim imenom Rambo
  Amadeus.


  Crnogogorski glazbenik s beogradskom adresom zajedno sa svojim
  bendom nastupa ove subote, 10. travnja, u 20 sati na Internetu.
  15 eura su karte za parter, odnosno kauč i sofu, za 25 eura imate
  ulaz i na afterparti a 80 eura će vas stajati  VIP ulaznica
  za backstage. Rambo kaže kako koncert mogu pratiti sva
  inteligentna bića u svemiru, ako sa Zemlje hvataju signal
  Interneta.


  Uz to, kaže, nitko vas neće ugaziti po nozi, kudravom glavom vam
  zakloniti pogled na binu, ili vas munuti laktom dok grabi prema
  prvim redovima. Vrijeme epidemije Rambo je iskoristio za snimanje
  još jednog albuma a nedavno je i sam prebolio koronavirus.


   Gospodin Rambo Amadeus je s nama uživo preko Skypea… ali
  to nije Rambo. Jesmo li se sada negdje drugdje krivo uključili?
  Je, evo ga… Rambo dobra vam večer. Tko je ova gospođa s vama?
  Zašto vam gospođa sjedi u krilu?


  “To mi je manjtanoza.”
   
   Kako ste Rambo? Jeste li bolje nego prije? Čuo sam da ste
  imali koronu? Kako je to prošlo?
   
  “Dobro, stavili su me na vrijemena te lijekove, na infuzije i ta
  čuda. Ne znam što su mi davali, ali mislim da sam bolje nego
  prije.“


   J
   esu li neke posljedice ostale? Obično
  ljudi imaju nešto, npr. Zadhianost, vuku neke
  simptome…
   
  “Ma kakvi, stvarno dobro, kao da su me pomladili 20 godina.
  Stvarno ne znam šta mi je.”


   Čitao sam negdje da ste si titulu sa Svjetski Mega car
  spustili na razinu svjetski Kilo-car, zašto samo Kilo
  car?


  “Zbog smanjivanja troškova. Ipak hiljadu puta sam smanjio
  troškove sa mega na kilu.“


   Jeste li se navikli na ovo “novo normalno” ?


  “Jesam, da, to je odlika homo sapiens, od svih živih bića na
  Zemlji se najbrže adaptira. Pogledajte bilo koju drugu vrstu,
  nije se mijenjala mnogo, mnogo duže nego homo sapiens. Homo
  sapiens se strahovito brzo adaptira i mijenja. Evo samo jedan
  podatak – kada pogledate čizme ili oklop od srednjovjekovnih
  viteza, nema šanse da neko danas od omladine se zavuče u taj
  oklop – premali je. Isto tako, ne možemo mač da podignemo koliko
  nam je težak.”


   Jedna od fraza vezana uz ovakve nevolje je kako ćemo "iz
  svega izaći kao bolji ljudi", vjerujte li vi u to? 


  “Pametniji sigurno.”


   Gdje izlazite vi pametniji?


  “Ja ne mogu da budem pametniji nego što jesam. Ja sam dostigao
  svoj peak odavno.”


   Snimili ste i novi album jel onda bar album iz ove
  epidemije izašao bolji nego oni prije albumi?


  “To ne znam. Moji pratioci koji to slušaju treba da procijene,
  ali evo album “Brod budala” je tu. Ima ga na svim tim
  platformama, ako vam treba da ga pošaljem da vrtite i vi.
  Naravno, sad sam počeo novi album da radim. Imate komad koj ise
  zove “Ukus pobjede”. Sada je to singl – prva verzija je bez zvuka
  i druga sa zvukom. Znači postoje dva video klipa, jedan je
  bez zvuka, nisam siguran je li to od John Cagea na ovamo itko
  radio, pjesmu koja je u stvari komponovana od tišine. Ovaj drugi
  komad je sa zvukom."


   U “novom normalnom” su postali normalni I koncerti bez
  pbulike. Hoće li vam ovo u subotu biti prvi virtualan
  concert?


  “Jesam, nemam naravno što da čekam. Mi smo, da bi imamo taj neki
  osjećaj da ne sviramo u šuplje uzeli jedan veliki prostor u kojem
  možemo da postavimo ljude da svako sjede dva metra jedan od
  drugog ili da bude u krug nas, 15, tako da ćemo da sviramo pred
  15 ljudi. Kao na početku karijere…”


   Hoće li vam nedostajati publika ili ste možda već siti
  publike i tog uživo odnosa i općenja s publikom pa ova distanca
  dobro dođe?


  “Dok sam bio mlađi bilo mi je vrlo simpatično da opštim s ovim sa
  obožavateljkama, međutim sada toga nema. To je bilo prije 30
  godina, sada one imaju neke druge prioritete. Nisam im sad ja tu
  važan.”


   I vaš su se prioriteti valjda promijenili?


  “Njegoš ima jedan divan stih, kaže: “Zlo goveče, dovijeka june”


   I kako će to izgledati , kako će to izgledati virtualni
  afterparty za ovih dvadeset eura?


  “To je VIP Backstage, to je 80 eura, ne 20. To moram da vam kažem
  da sam prodao već više od pola tih karata. Izgleda tako što će
  ljudi imati audiovizualni kontakt samnom. Jednako kao kad pustite
  neke ljudeu backstage pa sjednu s vama, razgovaraju i piju,
  ovdje. Koncert je završio i, što se kaže, malo tu blejimo,
  ćakulamo i tako dalje. E sad, žao mi je, ali svatko će morati da
  pije svoje piće.”


   A što je za 20 eura?
   
  “Za 20 eura mogu samo da uzmu aftershave.”


   Negdje sam čitao da već polako zaboravljate tekstove
  pjesama. Jel vas služi memorija? Jeste li se sad pripremili za
  taj Koncert ili se može dogoditi da negdje zapne? Pitam zato jer
  su vaše pjesme bogate tekstom i pričom.


  “Bogate su, prebogate su tekstom što sam sad nakon godinu dana
  nesviranja shvatio, sad jel’ korona ili nije korona, zapravo nije
  korona jer sam sad stvarno bolji od ovih lijekova koje sam dobio,
  zapravo ne znam koje sam dobio, možda neke eksperimentalne. Ne
  samo to, ja sam ranije budio se nekako mrzovoljan do prve kafe, a
  sad se budim veseo. Ne znam što je u pitanju. Sigurno je neki
  eksperimentalni lijek.”


   Znači ipak postajete bolji čovjek. Vidim da imate i neke
  dobre naočale ili naočare. To su neki rogovi u
  okvirima?
   
  “To su moje radne naočare, ja na njima radim.”


   Tekstove znate, svirati znate, naočale imate, znači znate
  i čitati...


  "Mona Lisa, tu je kod mene."


   I ona ide na koncert isto?


  "Pa vjerojatno, voli. Ne žali se."
 Prvi Interplanetarni koncert 

Prvi Interplanetarni koncert

Gost Milenija! Šprajc razgovarao s Intergalaktičkim Mega Svjetskim Kilo Carem Rambom Amadeusom: 'Smanjio sam troškove'

<para>
 Jedna od najvećih političkih misterija novog doba jest kako se
 zove Davor Filipović.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sjećate se te zabune na lokalnim izborima, ime kandidata HDZ-a za
 zagrebačkog gradonačelnika nije znao čak ni Branko
 Bačić, a onda se nakon izgubljenih izbora Andrej
 Plenković obrušio na našu Mojmiru koja
 je Davora zabunom kao i mnogi drugi nazvala
 Vinko Filipović.
</para>
<para>
 Ali u javnom prostoru doista postoje i Davor i
 Vinko Filipović, pa evo prilike da konačno
 upoznamo gospodina Vinka Filipovića i da jedniom
 zauvijek naučimo koji je koji. Dakle nekadašnjii kandidat za
 gradonačelnika, a sada zastupnik u Skupštini i tajnik gradskog
 HDZ-a je Davor, ravnatelj Nacionalnoga centra za
 vanjsko vrednovanje obrazovanja je Vinko.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bd0c008a-b9f4-11ec-8e2d-0242ac120021"/>
<para>
 I gospodin Vinko danas je komentirao uvođenje
 građanskog odgoja u škole koje je najavio gradonačelnik
 Tomislav Tomašević.
</para>
<para>
 "Manje više svi ravnatelji škola su osmislili, odnosno definirali
 zaduženja svojih učitelja i nastavnika i u tom pogledu eventualno
 će građanski odgoj moći predavati samo oni koji nemaju punu
 normu. Ja sam zagovornik da se važne teme, a ja mislim da je
 građanski odgoj važna tema, ne uvode po principu improvizacije i
 ad hoc rješenja nego da one budu dobro osmišljene, temeljito
 pripremljene", kaže v. d. ravnatelja Nacionalnoga centra za
 vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko
 Filipović.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Šprajc riješio jedan od najvećih misterija novog doba: Tko je Davor, a tko Vinko Filipović? Gospodin Vinko danas je komentirao uvođenje građanskog odgoja u škole koje je najavio gradonačelnik Tomislav Tomašević 
  Jedna od najvećih političkih misterija novog doba jest kako se
  zove Davor Filipović.
  Sjećate se te zabune na lokalnim izborima, ime kandidata HDZ-a za
  zagrebačkog gradonačelnika nije znao čak ni Branko
  Bačić, a onda se nakon izgubljenih izbora Andrej
  Plenković obrušio na našu Mojmiru koja
  je Davora zabunom kao i mnogi drugi nazvala
  Vinko Filipović.


  Ali u javnom prostoru doista postoje i Davor i
  Vinko Filipović, pa evo prilike da konačno
  upoznamo gospodina Vinka Filipovića i da jedniom
  zauvijek naučimo koji je koji. Dakle nekadašnjii kandidat za
  gradonačelnika, a sada zastupnik u Skupštini i tajnik gradskog
  HDZ-a je Davor, ravnatelj Nacionalnoga centra za
  vanjsko vrednovanje obrazovanja je Vinko.



  I gospodin Vinko danas je komentirao uvođenje
  građanskog odgoja u škole koje je najavio gradonačelnik
  Tomislav Tomašević.


  "Manje više svi ravnatelji škola su osmislili, odnosno definirali
  zaduženja svojih učitelja i nastavnika i u tom pogledu eventualno
  će građanski odgoj moći predavati samo oni koji nemaju punu
  normu. Ja sam zagovornik da se važne teme, a ja mislim da je
  građanski odgoj važna tema, ne uvode po principu improvizacije i
  ad hoc rješenja nego da one budu dobro osmišljene, temeljito
  pripremljene", kaže v. d. ravnatelja Nacionalnoga centra za
  vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko
  Filipović.
   
 Lokalni izbori 

Lokalni izbori

Šprajc riješio jedan od najvećih misterija novog doba: Tko je Davor, a tko Vinko Filipović?

<para>
 Jedan od omiljenih pokliča antivaksera, teoretičara zavjera i
 negatora pandemije jest da su epidemiološkme mjere i obavezno
 cijepljenje čisti fašizam. 
</para>
<para>
 S jedne strane to govori da ti dobri ljudi nemaju pojma što je
 fašizam i da time vrijeđaju sve žrtve fašizma, sve one koji su u
 fašizmu zaklani, streljani, pobijeni i mučeni a s druge strane to
 znači da nemaju pojma ni što je fašizam govorio upravo po pitanju
 cijepljenja - da manje vrijedne rase i nacije poput recimo Hrvata
 i ostalih Slavena ne treba tjerati na cijepljenje kako bi nas se
 što jeftinije riješili.
</para>
<para>
 Nasuprot tome, nacisti i fašisti sebe i svoje arijevce su tjerali
 na cijepljenje upravo u ime zaštite rase. O tome nam lijepo
 govore dva citata. 
</para>
<heading3>
 Odnos fašista i nacista prema cijepljenju
</heading3>
<para>
 Prvi je iz pisma Adolfa Hitlera iz 1942. u kojem
 iznosi planove za osvojene slavenske teritorije, a drugi je citat
 Hitlerovog osobnog tajnika Martina Bormanna koji
 piše o pravilima upravljanja osvojenim Istočnim teritorijima.
</para>
<para>
 Citate i odnos fašista i nacista prema cijepljenju objavio je g.
 Branko Marčetić u američkom časopisu
 Jacobin. 
</para>
<para>
 <emphasis>»U području javnog zdravlja nema potrebe na podčinjene rase
 širiti dobrobiti našeg medicinskog znanja. To bi rezultiralo samo
 rastom lokalnog stanovništva i apsolutno zabranjujem da se na
 ovim područjima organiziraju bilo kakvi križarski pohodi koji se
 tiču higijene ili čistoće.</emphasis>
</para>
<para>
 <emphasis>Obvezno cijepljenje bit će ograničeno samo na Nijemce.
 Liječnici u njemačkim kolonijama brinut će se samo o njemačkim
 kolonistima. Glupo je nametati sreću ljudima protiv njihovih
 želja. I stomatologija bi za njih trebala ostati zatvorena
 knjiga.«</emphasis>
</para>
<para>
                  
                  
                  
                  
              Adolf Hitler,
 1942.  
</para>
<para>
 <emphasis>»Slaveni trebaju raditi za nas. Ako nam nisu potrebni, mogu
 slobodno umrijeti. Zbog toga je obvezno cijepljenje za njih
 suvišno, kao i druge njemačke zdravstvene usluge. Plodnost
 Slavena je nepoželjna.«</emphasis>
</para>
<para>
                  
                  
                  
                  
            Martin Bormann,
 1942. 
</para>

Šprajcov komentar: Tko misli da su mjere fašizam, nema pojma, Hitler je cijepljenje Slavena zabranio Nasuprot tome, nacisti i fašisti sebe i svoje arijevce su tjerali na cijepljenje upravo u ime zaštite rase 
  Jedan od omiljenih pokliča antivaksera, teoretičara zavjera i
  negatora pandemije jest da su epidemiološkme mjere i obavezno
  cijepljenje čisti fašizam. 


  S jedne strane to govori da ti dobri ljudi nemaju pojma što je
  fašizam i da time vrijeđaju sve žrtve fašizma, sve one koji su u
  fašizmu zaklani, streljani, pobijeni i mučeni a s druge strane to
  znači da nemaju pojma ni što je fašizam govorio upravo po pitanju
  cijepljenja - da manje vrijedne rase i nacije poput recimo Hrvata
  i ostalih Slavena ne treba tjerati na cijepljenje kako bi nas se
  što jeftinije riješili.


  Nasuprot tome, nacisti i fašisti sebe i svoje arijevce su tjerali
  na cijepljenje upravo u ime zaštite rase. O tome nam lijepo
  govore dva citata. 


  Odnos fašista i nacista prema cijepljenju


  Prvi je iz pisma Adolfa Hitlera iz 1942. u kojem
  iznosi planove za osvojene slavenske teritorije, a drugi je citat
  Hitlerovog osobnog tajnika Martina Bormanna koji
  piše o pravilima upravljanja osvojenim Istočnim teritorijima.


  Citate i odnos fašista i nacista prema cijepljenju objavio je g.
  Branko Marčetić u američkom časopisu
  Jacobin. 


   »U području javnog zdravlja nema potrebe na podčinjene rase
  širiti dobrobiti našeg medicinskog znanja. To bi rezultiralo samo
  rastom lokalnog stanovništva i apsolutno zabranjujem da se na
  ovim područjima organiziraju bilo kakvi križarski pohodi koji se
  tiču higijene ili čistoće.


   Obvezno cijepljenje bit će ograničeno samo na Nijemce.
  Liječnici u njemačkim kolonijama brinut će se samo o njemačkim
  kolonistima. Glupo je nametati sreću ljudima protiv njihovih
  želja. I stomatologija bi za njih trebala ostati zatvorena
  knjiga.«


                   
                   
                   
                   
               Adolf Hitler,
  1942.  


   »Slaveni trebaju raditi za nas. Ako nam nisu potrebni, mogu
  slobodno umrijeti. Zbog toga je obvezno cijepljenje za njih
  suvišno, kao i druge njemačke zdravstvene usluge. Plodnost
  Slavena je nepoželjna.«


                   
                   
                   
                   
             Martin Bormann,
  1942. 
 odnos prema cijepljenju 

odnos prema cijepljenju

Šprajcov komentar: Tko misli da su mjere fašizam, nema pojma, Hitler je cijepljenje Slavena zabranio

<para>
 U Zagrebu se prvi puta održava jedna od utrka World Rally
 Championshipa u kojoj se natječu najbolji svjetski vozači u
 reliju. <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/zanimljivosti/4020544/u-podne-u-zagrebu-krece-rally-utrka-dio-grada-bit-ce-zatvoren-za-promet-pogledajte-obilazne-pravce/">
 WRC Croatia Rally se održava od 22. do 25. travnja</ulink>, a vozit
 će se po lokalnim cestama Zagrebačke, Karlovačke i
 Krapinsko-zagorske županije te grada Zagreba. Kako je uopće došlo
 do toga da je WRC došao u Hrvatsku, pojasnio je urednik i
 voditelj RTL Direkta u emisiju u srijedu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="55629958-b9f4-11ec-ab03-0242ac12001e"/>
<para>
 "Nismo primijetili da organizatori ovog relija ovih dana u
 medijskim istupima to spominju, valjda se danas nije
 popularno time hvaliti, ali pošteno je reći da ovog relija i
 vrhunskog svjetskog spektakla koji će sutra početi u Zagrebu i
 okolici ne bi bilo da nije bilo, između ostalih, i pokojnog
 gradonačelnika Milana Bandića koji je negdje
 2019. gledao Direkt u kojem se organizator relija gospodin
 Danijel Šaškin žalio da ne mogu od ministarstva
 financija dobiti jamstvo koje im treba za organizaciju WRC-a",
 kazao je Zoran Šprajc u RTL Direktu u srijedu i nastavio...
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5ba5094a-b9f4-11ec-b703-0242ac13000e"/>
<para>
 "I ujutro me nazvao Milan Bandić, premda si baš nismo bili neki
 frendovi jer smo ga dosta provocirali ovdje u Direktu, i rekao da
 je to super stvar za Zagreb i da će on to riješiti s
 Marićem i Plenkovićem i zamolio
 me broj od Šaškina i pozvao ga na sastanak. I
 tako i bi, evo počinje reli, a Bandića ne bi",
 reko je Zoran Šprajc. 
</para>
<para>
 "Ali c'est la vie, i laku vam noć."
</para>

Šprajc otkrio kako je WRC došao u Zagreb: 'Nazvao me Milan Bandić...' "I tako i bi, evo počinje reli a Bandića ne bi", reko je Zoran Šprajc. 
  U Zagrebu se prvi puta održava jedna od utrka World Rally
  Championshipa u kojoj se natječu najbolji svjetski vozači u
  reliju. 
  WRC Croatia Rally se održava od 22. do 25. travnja, a vozit
  će se po lokalnim cestama Zagrebačke, Karlovačke i
  Krapinsko-zagorske županije te grada Zagreba. Kako je uopće došlo
  do toga da je WRC došao u Hrvatsku, pojasnio je urednik i
  voditelj RTL Direkta u emisiju u srijedu.



  "Nismo primijetili da organizatori ovog relija ovih dana u
  medijskim istupima to spominju, valjda se danas nije
  popularno time hvaliti, ali pošteno je reći da ovog relija i
  vrhunskog svjetskog spektakla koji će sutra početi u Zagrebu i
  okolici ne bi bilo da nije bilo, između ostalih, i pokojnog
  gradonačelnika Milana Bandića koji je negdje
  2019. gledao Direkt u kojem se organizator relija gospodin
  Danijel Šaškin žalio da ne mogu od ministarstva
  financija dobiti jamstvo koje im treba za organizaciju WRC-a",
  kazao je Zoran Šprajc u RTL Direktu u srijedu i nastavio...



  "I ujutro me nazvao Milan Bandić, premda si baš nismo bili neki
  frendovi jer smo ga dosta provocirali ovdje u Direktu, i rekao da
  je to super stvar za Zagreb i da će on to riješiti s
  Marićem i Plenkovićem i zamolio
  me broj od Šaškina i pozvao ga na sastanak. I
  tako i bi, evo počinje reli, a Bandića ne bi",
  reko je Zoran Šprajc. 


  "Ali c'est la vie, i laku vam noć."
 Malo tko zna... 

Malo tko zna...

Šprajc otkrio kako je WRC došao u Zagreb: 'Nazvao me Milan Bandić...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjer prvi. Europa i NATO "pikaju bijesnog ruskog medvjeda sa štapom". Zvuči vam kao nešto što je rekao Zoran Milanović? E pa tu frazu već godinama ponavlja jedan od kreatora Brexita Nigel Farage. A onda je prošli tjedan, kad je govorio o ulasku Finske i Švedske u NATO, hrvatski predsjednik rekao isto to, samo se medu ne pika štapom nego penkalom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjer drugi. "Mi trebamo ostati neutralni, trebamo gledati interes Mađarske, odnosno Brazila." Od početka ruske invazije to govore mađarski premijer Viktor Orban i brazilski predsjednik Žair Bolsonaro, obojica rado viđeni gosti Kremlja. I Milanović u svojim tiradama ponavlja da trebamo gledati svoje interese. "Mali ne mogu biti za stolom kada se veliki tuku, nego sa strane", kaže. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjer treći. "Ovo nije kriza Ukrajine i Rusije, to ima veze s dinamikom unutarnje politike Joea Bidena", govorio je Milanović još u siječnju, a sinoć velika tv ikona američke desnice, voditelj Tucker Carlson. Ponavlja identičnu frazu "Rat je Bidenova osveta Putinu". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I tako imamo predsjednika koji kaže da nije proruski orijentiran, ali govori isto što i proruska desnica svijeta. Ali danas je hrvatski predsjednik otišao korak dalje. Ni Bolsonaro, ni Orban, ni Farage nisu rekli da Finskoj i Švedskoj treba blokirati ulazak u NATO, ali zato Zoran Milanović jest.</para><mediaobject><videoobject><videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti/mojmirin-komentar-direkt-uvod-i-outro-8b7822e0-cb8f-11ec-85cc-d69bac64487d"/></videoobject></mediaobject>

Milanović identično kao Farage, Bolsonaro i T. Carlson. Predsjednik RH kao proruska desnica svijeta  Ni Bolsonaro, ni Orban, ni Farage nisu rekli da Finskoj i Švedskoj treba blokirati ulazak u NATO, ali zato Zoran Milanović jest Primjer prvi. Europa i NATO "pikaju bijesnog ruskog medvjeda sa štapom". Zvuči vam kao nešto što je rekao Zoran Milanović? E pa tu frazu već godinama ponavlja jedan od kreatora Brexita Nigel Farage. A onda je prošli tjedan, kad je govorio o ulasku Finske i Švedske u NATO, hrvatski predsjednik rekao isto to, samo se medu ne pika štapom nego penkalom. Primjer drugi. "Mi trebamo ostati neutralni, trebamo gledati interes Mađarske, odnosno Brazila." Od početka ruske invazije to govore mađarski premijer Viktor Orban i brazilski predsjednik Žair Bolsonaro, obojica rado viđeni gosti Kremlja. I Milanović u svojim tiradama ponavlja da trebamo gledati svoje interese. "Mali ne mogu biti za stolom kada se veliki tuku, nego sa strane", kaže. Primjer treći. "Ovo nije kriza Ukrajine i Rusije, to ima veze s dinamikom unutarnje politike Joea Bidena", govorio je Milanović još u siječnju, a sinoć velika tv ikona američke desnice, voditelj Tucker Carlson. Ponavlja identičnu frazu "Rat je Bidenova osveta Putinu". I tako imamo predsjednika koji kaže da nije proruski orijentiran, ali govori isto što i proruska desnica svijeta. Ali danas je hrvatski predsjednik otišao korak dalje. Ni Bolsonaro, ni Orban, ni Farage nisu rekli da Finskoj i Švedskoj treba blokirati ulazak u NATO, ali zato Zoran Milanović jest. Od ruskog medvjeda do Bidena 

Od ruskog medvjeda do Bidena

Milanović identično kao Farage, Bolsonaro i T. Carlson. Predsjednik RH kao proruska desnica svijeta

<para>
 Očito niste dobro gledali kad ste na snimkama Associated Pressa
 jučer vidjeli krvave trudnice i rodilje koje izlaze iz bolnice u
 Mariupolju, jer - to su zapravo bili ultra radikalni borci. 
</para>
<para>
 Trudnica tamo nije ni bilo, nije bilo pacijenata, ni djece ni
 medicinskih sestara - rodilište je baza bojne Azov. Tako je danas
 na pitanje o zvjerskom napadu odgovorio Sergej Viktorovič
 Lavrov. 
</para>
<para>
 Dragi Sergej, topla je poetska duša, sjećate se kako ga je prije
 godinu dana opisivao Gordan Grlić Radman, koji
 je s njim čitao poeziju. Jer, dragi Sergej ju sam piše. Čovjek je
 to koji je uživao ogromno poštovanje na zapadu, slovio je kao
 diplomat od formata, profesionalac, znalac kakvih je malo, zvali
 su ga i najiskusnijim šefom diplomacije na svijetu. 
</para>
<para>
 Hvalili su ga - kako je radio kao ruski veleposlanik u UN-u,
 hvalili su ga - da je nakon aneksija Krima spriječio
 vanjskopolitičku izolaciju Rusije, govorili su da majstorski vodi
 vanjsku poltiku. 
</para>
<para>
 Hvalili su ga da je karizmatičan, zabavan, briljantan. A danas?
 Znate što Putinov šef propagande, majstor diplomacije i dragi naš
 Sergej kaže danas? Da ovo nije prvi put da slušamo patetične
 tvrdnje o zvjerstvima ruskih snaga, da Rusi žele sačuvati mir u
 Europi, i da Rusi nisu napali Ukrajinu. Poetska je duša Sergeja
 Lavrova, nema šta. 
</para>

Poetska je duša Sergeja Lavrova, nema šta. Pogotovo kad govori o krvavim trudnicama i rodiljama Hvalili su ga da je karizmatičan, zabavan, briljantan. A danas? Znate što Putinov šef propagande, majstor diplomacije i dragi naš Sergej kaže danas? 
  Očito niste dobro gledali kad ste na snimkama Associated Pressa
  jučer vidjeli krvave trudnice i rodilje koje izlaze iz bolnice u
  Mariupolju, jer - to su zapravo bili ultra radikalni borci. 


  Trudnica tamo nije ni bilo, nije bilo pacijenata, ni djece ni
  medicinskih sestara - rodilište je baza bojne Azov. Tako je danas
  na pitanje o zvjerskom napadu odgovorio Sergej Viktorovič
  Lavrov. 


  Dragi Sergej, topla je poetska duša, sjećate se kako ga je prije
  godinu dana opisivao Gordan Grlić Radman, koji
  je s njim čitao poeziju. Jer, dragi Sergej ju sam piše. Čovjek je
  to koji je uživao ogromno poštovanje na zapadu, slovio je kao
  diplomat od formata, profesionalac, znalac kakvih je malo, zvali
  su ga i najiskusnijim šefom diplomacije na svijetu. 


  Hvalili su ga - kako je radio kao ruski veleposlanik u UN-u,
  hvalili su ga - da je nakon aneksija Krima spriječio
  vanjskopolitičku izolaciju Rusije, govorili su da majstorski vodi
  vanjsku poltiku. 


  Hvalili su ga da je karizmatičan, zabavan, briljantan. A danas?
  Znate što Putinov šef propagande, majstor diplomacije i dragi naš
  Sergej kaže danas? Da ovo nije prvi put da slušamo patetične
  tvrdnje o zvjerstvima ruskih snaga, da Rusi žele sačuvati mir u
  Europi, i da Rusi nisu napali Ukrajinu. Poetska je duša Sergeja
  Lavrova, nema šta. 
 KOMENTAR MOJMIRE PASTORČIĆ 

Poetska je duša Sergeja Lavrova, nema šta. Pogotovo kad govori o krvavim trudnicama i rodiljama

<para>
 Zgražanje oporbe ali i dijela javnosti i medija koji smatraju da
 je Andrej Plenković u svojoj prvoj reakciji zbog
 uhićenja ministra Horvata neprimjereno prozvao
 DORH i vršio pritisak na glavnu državnu odvjetnicu zbog timinga
 uhićenja i zbog toga što informacije o istrazi dilaju preko
 medija a on o tome nema pojma, danas je uzvratio HDZ. Izvukli su
 sve kritike koje su na račun DORH-a u nekim drugim aferama
 izgovarali isti ti oporbeni čelnici.  
</para>
<para>
 Ali sve su to periferne političke stvari, zabava za HDZ, oporbu i
 medije. Ono što je u ovom slučaju jedino bitno to je model po
 kojem funkcioniraju političke, nacionalne, vjerske i sve druge
 interesne skupine koje dođu u priliku da raspolažu novcem
 poreznih obveznika. A to je model po kojemu funkcionira Cosa
 Nostra, ili svaka druga bolje ustrojena kriminalna organizacija.
 Model po kojem svi članovi koji dođu u priliku dijeliti novce na
 prvo mjesto moraju staviti organizaciju a tek onda sebe. 
</para>
<para>
 Jer podsjetimo, po navodima iz istrage i svega što je dosad
 poznato javnosti bivši ministar Darko Horvat za sebe nije uzeo
 niti jednu jedinu kunu. Za usluge koje je činio i milijune koje
 je dijelio nije dobio čak ni butelju vina. 
</para>
<para>
 Ali je morao namiriti mnoge druge. Jer nije on na tom mjestu zbog
 sebe, nego zbog svojih. Isti je slučaj i sa g. Borisom
 Miloševićem. Nema sumnje da je riječ o čestitom čovjeku
 koji sebi ne bi uzeo ni kune ali nije ni on tamo zbog sebe nego
 zbog svojih. Ako pravilnik ne predviđa dodjelu po sistemu Vaši i
 Naši, imamo čovjeka koji će se pobrinuti da i naši budu na spisku
 gdje su vaši. 
</para>
<para>
 Ali Cosa Nostra, HDZ i slične političke organizacije svojim
 članovima ne zabranjuju da uzmu nešto i za sebe. Time se članstvo
 motivira za napredak u karijeri i učenje kroz rad. Jer što si
 više, više možeš organizaciji dati ali više možeš i sebi uzeti.
 Horvat i Milošević a po svemu sudeći i neki drugi ministri koji
 su pod istragom očito ne pripadaju tom dijelu podzemlja ali nisu
 svi tako skromni u osobnim prohtjevima. Dapače, njih dvojicu
 karijere je stajala upravo ekipa koja je kao i oni mislila na
 organizaciju ali barem jednako i na sebe. 
</para>
<para>
 Jer nikad ne bi pao Darko Horvat da nije pala Josipa
 Rimac. A Charlotteina mreža njezina utjecaja obuhvaćala
 je sve stranačke strukture, od ministara do pomoćnika ministara,
 od državnih tajnika do župana, gradonačelnika i načelnika. Tko je
 u toj mreži koliko davao a koliko dobivao, tko je koliko uzimao a
 koliko dijelio, koga se moralo platiti a koga se moglo samo
 telefonom nazvati, time neka se bave oni koji se time trebaju
 baviti. 
</para>
<para>
 Ali ako Josipa Rimac, Darko Horvat, Boris Milošević i ostali o
 kojima ćemo izvještavati idućih dana budu jednom proglašeni krivi
 to neće biti samo njihov grijeh i njihova krivnja. 
</para>
<para>
 Jer upravo ova afera u kojoj nitko od osumnjičenih doista nije
 ništa ukrao pokazuje da ne postoji organizacija zbog njih, nego
 oni postoje zbog nje. A organizacija je već jednom proglašena
 krivom. Pa smo joj oprostili. I opet ćemo, jer tko zna, možda
 jednom i mi budemo dio Charlotteine mreže. 
</para>

Charlotteina mreža utjecaja Josipe Rimac 'ugrabila' Darka Horvata, dovela ga do pada i raskrinkala hrvatski politički sustav Jer nikad ne bi pao Darko Horvat da nije pala Josipa Rimac 
  Zgražanje oporbe ali i dijela javnosti i medija koji smatraju da
  je Andrej Plenković u svojoj prvoj reakciji zbog
  uhićenja ministra Horvata neprimjereno prozvao
  DORH i vršio pritisak na glavnu državnu odvjetnicu zbog timinga
  uhićenja i zbog toga što informacije o istrazi dilaju preko
  medija a on o tome nema pojma, danas je uzvratio HDZ. Izvukli su
  sve kritike koje su na račun DORH-a u nekim drugim aferama
  izgovarali isti ti oporbeni čelnici.  


  Ali sve su to periferne političke stvari, zabava za HDZ, oporbu i
  medije. Ono što je u ovom slučaju jedino bitno to je model po
  kojem funkcioniraju političke, nacionalne, vjerske i sve druge
  interesne skupine koje dođu u priliku da raspolažu novcem
  poreznih obveznika. A to je model po kojemu funkcionira Cosa
  Nostra, ili svaka druga bolje ustrojena kriminalna organizacija.
  Model po kojem svi članovi koji dođu u priliku dijeliti novce na
  prvo mjesto moraju staviti organizaciju a tek onda sebe. 


  Jer podsjetimo, po navodima iz istrage i svega što je dosad
  poznato javnosti bivši ministar Darko Horvat za sebe nije uzeo
  niti jednu jedinu kunu. Za usluge koje je činio i milijune koje
  je dijelio nije dobio čak ni butelju vina. 


  Ali je morao namiriti mnoge druge. Jer nije on na tom mjestu zbog
  sebe, nego zbog svojih. Isti je slučaj i sa g. Borisom
  Miloševićem. Nema sumnje da je riječ o čestitom čovjeku
  koji sebi ne bi uzeo ni kune ali nije ni on tamo zbog sebe nego
  zbog svojih. Ako pravilnik ne predviđa dodjelu po sistemu Vaši i
  Naši, imamo čovjeka koji će se pobrinuti da i naši budu na spisku
  gdje su vaši. 


  Ali Cosa Nostra, HDZ i slične političke organizacije svojim
  članovima ne zabranjuju da uzmu nešto i za sebe. Time se članstvo
  motivira za napredak u karijeri i učenje kroz rad. Jer što si
  više, više možeš organizaciji dati ali više možeš i sebi uzeti.
  Horvat i Milošević a po svemu sudeći i neki drugi ministri koji
  su pod istragom očito ne pripadaju tom dijelu podzemlja ali nisu
  svi tako skromni u osobnim prohtjevima. Dapače, njih dvojicu
  karijere je stajala upravo ekipa koja je kao i oni mislila na
  organizaciju ali barem jednako i na sebe. 


  Jer nikad ne bi pao Darko Horvat da nije pala Josipa
  Rimac. A Charlotteina mreža njezina utjecaja obuhvaćala
  je sve stranačke strukture, od ministara do pomoćnika ministara,
  od državnih tajnika do župana, gradonačelnika i načelnika. Tko je
  u toj mreži koliko davao a koliko dobivao, tko je koliko uzimao a
  koliko dijelio, koga se moralo platiti a koga se moglo samo
  telefonom nazvati, time neka se bave oni koji se time trebaju
  baviti. 


  Ali ako Josipa Rimac, Darko Horvat, Boris Milošević i ostali o
  kojima ćemo izvještavati idućih dana budu jednom proglašeni krivi
  to neće biti samo njihov grijeh i njihova krivnja. 


  Jer upravo ova afera u kojoj nitko od osumnjičenih doista nije
  ništa ukrao pokazuje da ne postoji organizacija zbog njih, nego
  oni postoje zbog nje. A organizacija je već jednom proglašena
  krivom. Pa smo joj oprostili. I opet ćemo, jer tko zna, možda
  jednom i mi budemo dio Charlotteine mreže. 
 AFERA KOJA TRESE VLADU 

AFERA KOJA TRESE VLADU

Charlotteina mreža utjecaja Josipe Rimac 'ugrabila' Darka Horvata, dovela ga do pada i raskrinkala hrvatski politički sustav

<para>
 Obzirom da je naš stand-up predsjednik pozvao na raport
 austrijskog veleposlanika, ali ga nije on primio nego njegov
 savjetnik Neven Pelicarić, veleposlanik
 Jozef Markus Vuketić našem predsjedniku se nije
 imao priliku izravno opravdati zašto u Austriji uvode tako oštre
 mjere pa ćemo mu to objasniti mi. Ipak smo svi nekad bili
 podanici iste monarhije pa valjda i nešto znamo.
</para>
<para>
 Naime, u Austriji ovako glupe i fašističke mjere, kako kaže naš
 stand-up predsjednik, uvode jer im uskoro počinje glavna
 turistička sezona. Jer ako predsjednik ne zna, Austrija nema
 more nego im za razliku do nas najveće novce donose skijanje,
 planine i gore.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f56c8b5c-b9f4-11ec-958b-0242ac120057"/>
<heading3>
 Lika je u odnosu na Švedsku puna kao Tokio
</heading3>
<para>
 Pa su odlučili žrtvovati dio predsezone kako bi maksimalno
 suzbili epidemiju i spremni dočekali punu turističku sezonu.
 Dakle, ta glupa fašistička država će božićne blagdane i početak
 skijaške sezone dočekati otvorenih vrata i novčanika dok će naša
 pametna država s dugom demokratskom tradicijom, kraćom od
 Albanije, to blagdansko vrijeme vjerojatno provesti kako
 priliči - uz svoje ognjište, u lockdownu.
</para>
<para>
 Obzirom da predsjednik očito nije dugo vidio ni švedskog
 veleposlanika pa mu nitko nije uspio objasniti zašto Švedska ima
 blaže mjere od Austrije i nekih drugih zemalja evo što nam je
 poznato iz priča hrvatske emigracije. 
</para>
<para>
 Naime, društveni običaji u Šveđana su takvi da im ni najluđe
 svadbe nemaju više od 12 uzvanika, a ni najbolji mrtvac na svom
 sprovodu ne može okupiti više od troje ljudi.
</para>
<para>
 Osim toga gustoća naseljenosti u velikom dijelu zemlje im je
 takva da su naša Lika i Gorski kotar u odnosu na Švedsku puni kao
 Tokio.    
</para>

Naš stand up predsjednik ne zna da se Austrijanci žrtvuju zbog sezone. Hrvatska će za Božić u lockdown, a 'fašistička' Austrija otvoriti vrata U Austriji ovako glupe i fašističke mjere, kako kaže naš stand-up predsjednik, uvode jer im uskoro počinje glavna turistička sezona 
  Obzirom da je naš stand-up predsjednik pozvao na raport
  austrijskog veleposlanika, ali ga nije on primio nego njegov
  savjetnik Neven Pelicarić, veleposlanik
  Jozef Markus Vuketić našem predsjedniku se nije
  imao priliku izravno opravdati zašto u Austriji uvode tako oštre
  mjere pa ćemo mu to objasniti mi. Ipak smo svi nekad bili
  podanici iste monarhije pa valjda i nešto znamo.


  Naime, u Austriji ovako glupe i fašističke mjere, kako kaže naš
  stand-up predsjednik, uvode jer im uskoro počinje glavna
  turistička sezona. Jer ako predsjednik ne zna, Austrija nema
  more nego im za razliku do nas najveće novce donose skijanje,
  planine i gore.



  Lika je u odnosu na Švedsku puna kao Tokio


  Pa su odlučili žrtvovati dio predsezone kako bi maksimalno
  suzbili epidemiju i spremni dočekali punu turističku sezonu.
  Dakle, ta glupa fašistička država će božićne blagdane i početak
  skijaške sezone dočekati otvorenih vrata i novčanika dok će naša
  pametna država s dugom demokratskom tradicijom, kraćom od
  Albanije, to blagdansko vrijeme vjerojatno provesti kako
  priliči - uz svoje ognjište, u lockdownu.


  Obzirom da predsjednik očito nije dugo vidio ni švedskog
  veleposlanika pa mu nitko nije uspio objasniti zašto Švedska ima
  blaže mjere od Austrije i nekih drugih zemalja evo što nam je
  poznato iz priča hrvatske emigracije. 


  Naime, društveni običaji u Šveđana su takvi da im ni najluđe
  svadbe nemaju više od 12 uzvanika, a ni najbolji mrtvac na svom
  sprovodu ne može okupiti više od troje ljudi.


  Osim toga gustoća naseljenosti u velikom dijelu zemlje im je
  takva da su naša Lika i Gorski kotar u odnosu na Švedsku puni kao
  Tokio.    
 KOMENTAR ŠPRAJCA 

KOMENTAR ŠPRAJCA

Naš stand up predsjednik ne zna da se Austrijanci žrtvuju zbog sezone. Hrvatska će za Božić u lockdown, a 'fašistička' Austrija otvoriti vrata

<para>
 S dolaskom omikrona možemo sad već znati odgovor koji zanima sve
 nas, koji zanima cijeli svijet, kada će ovo s**nje konačno
 završiti.
</para>
<para>
 Omikron je, naime, 15 slovo grčkog alfabeta koji ukupno ima 24
 slova, a po njima se nazivaju sojevi korone.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f6611ec4-b9f4-11ec-97bb-0242ac130020"/>
<para>
 Sjećate se, krenuli smo s britanskim alfa sojem, koji je mutirao
 u južnoafrički beta soj, beta u gamu, gama u indijsku deltu koja
 nas je i najviše opismenila tj. pobila. Onda su se dogodile
 mutacije u manje poznate sojeve Teta, Eta, Jota, Kapa i Lambda i
 sada smo evo na slovu Omicron.
</para>
<para>
 Neka slova su se iz praktičnih jezičnih i političkih razloga
 preskočila, uglavnom nakon dvije godine epidemije potrošili smo
 polovicu grčkih slova. Obzirom da epidemija ne može trajati više
 nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku
 azbuku, a to stvarno ne bi imalo smisla. To znači da nam je ovim
 tempom ostalo još dvije godine do zadnjeg slova i do kraja
 epidemije.
</para>
<para>
 Pa kad čujete da nam je stigla omega, to je to, kraj je onda
 stvarno blizu.     
</para>

Komentar Šprajca: Epidemija ne može trajati više nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku azbuku... Sjećate se, krenuli smo s britanskim alfa sojem, koji je mutirao u beta soj, beta u gamu, gama u indijsku deltu koja nas je i najviše opismenila tj. pobila 
  S dolaskom omikrona možemo sad već znati odgovor koji zanima sve
  nas, koji zanima cijeli svijet, kada će ovo s**nje konačno
  završiti.


  Omikron je, naime, 15 slovo grčkog alfabeta koji ukupno ima 24
  slova, a po njima se nazivaju sojevi korone.



  Sjećate se, krenuli smo s britanskim alfa sojem, koji je mutirao
  u južnoafrički beta soj, beta u gamu, gama u indijsku deltu koja
  nas je i najviše opismenila tj. pobila. Onda su se dogodile
  mutacije u manje poznate sojeve Teta, Eta, Jota, Kapa i Lambda i
  sada smo evo na slovu Omicron.


  Neka slova su se iz praktičnih jezičnih i političkih razloga
  preskočila, uglavnom nakon dvije godine epidemije potrošili smo
  polovicu grčkih slova. Obzirom da epidemija ne može trajati više
  nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku
  azbuku, a to stvarno ne bi imalo smisla. To znači da nam je ovim
  tempom ostalo još dvije godine do zadnjeg slova i do kraja
  epidemije.


  Pa kad čujete da nam je stigla omega, to je to, kraj je onda
  stvarno blizu.     
 KOMENTAR ZORANA ŠPRAJCA 

KOMENTAR ZORANA ŠPRAJCA

Komentar Šprajca: Epidemija ne može trajati više nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku azbuku...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je potvrdio za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/jasmin-stavros-za-24sata-imam-karcinom-kostiju-i-u-fazi-sam-borbe-za-zivot-sve-me-boli-899184?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignNam">24sata</ulink>, loše se osjeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.</para><hmn:image id="d781c03c-c8a6-11ed-a9c4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje.</para>

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa' Pjevač već godinama živi mirnim životom u selu kraj Jastrebarskog gdje je kupio klet. Tamo je svaki dan šetao sa suprugom, trčao, vozio bicikl i hranio se domaćim proizvodima. Već idući mjesec trebao je imati nastupe, sad razmišlja hoće li ih održati Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.Kako je potvrdio za 24sata, loše se osjeća."Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje. teška vijest 

teška vijest

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja <ulink url="https://plusportal.hr/crna_kronika/obojica-okrivljenih-proglasena-krivima-evo-kolike-su-kazne-dobili-48628">Plus portal</ulink>.</para><para>Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Vojnik koji je premlatio Djeda Mraza u Slavonskom Brodu proglašen krivim Marković je u pritvoru od Badnjaka, a danas se na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu izjasnio krivim po svim točkama optužnice Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja Plus portal.Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  "Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja. SUD ODLUČIO 

Šprajc Direkt završio ispričavši vic: Znate li što rade gej i lezba?

Najčitanije

Čovjek bi mislio da će i lokalni čelnici i Vlada htjeti raskrinkati prevaru, ali ne. Fantomski birači, njihovi su birači

Gost Milenija! Šprajc razgovarao s Intergalaktičkim Mega Svjetskim Kilo Carem Rambom Amadeusom: 'Smanjio sam troškove'

Šprajc riješio jedan od najvećih misterija novog doba: Tko je Davor, a tko Vinko Filipović?

Još iz rubrike

Šprajcov komentar: Tko misli da su mjere fašizam, nema pojma, Hitler je cijepljenje Slavena zabranio

Šprajc otkrio kako je WRC došao u Zagreb: 'Nazvao me Milan Bandić...'

Milanović identično kao Farage, Bolsonaro i T. Carlson. Predsjednik RH kao proruska desnica svijeta

Više s weba

Pročitajte još

Poetska je duša Sergeja Lavrova, nema šta. Pogotovo kad govori o krvavim trudnicama i rodiljama

Charlotteina mreža utjecaja Josipe Rimac 'ugrabila' Darka Horvata, dovela ga do pada i raskrinkala hrvatski politički sustav

Naš stand up predsjednik ne zna da se Austrijanci žrtvuju zbog sezone. Hrvatska će za Božić u lockdown, a 'fašistička' Austrija otvoriti vrata

Komentar Šprajca: Epidemija ne može trajati više nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku azbuku...

Pročitajte još

Poetska je duša Sergeja Lavrova, nema šta. Pogotovo kad govori o krvavim trudnicama i rodiljama

Charlotteina mreža utjecaja Josipe Rimac 'ugrabila' Darka Horvata, dovela ga do pada i raskrinkala hrvatski politički sustav

Naš stand up predsjednik ne zna da se Austrijanci žrtvuju zbog sezone. Hrvatska će za Božić u lockdown, a 'fašistička' Austrija otvoriti vrata

Komentar Šprajca: Epidemija ne može trajati više nego što ima grčkih slova jer bi onda morali preći na srpsku azbuku...

Više s weba