HRVATSKA SLJEDEĆA NA REDU

Finska preuzela predsjedanje EU: Prioriteti su klimatska kriza i borba protiv hibridnih prijetnji

Image
Foto: AP Photo/Riccardo Pareggiani

Promoviranje EU kao 'globalnog lidera u klimatskim aktivnostima' bit će u središtu finskoga predsjedanja

1.7.2019. u 14:30/ Andreja Žapčić

Finska je 1. srpnja preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije od Rumunjske pod motom "Održiva Europa - održiva budućnost". Hrvatsku ta dužnost čeka za točno pola godine.

Image

Cijelu noć su u Bruxellesu trajali bilateralni razgovori, EU čelnici još nisu našli kompromis

Fotogalerija
Image

Cijelu noć su u Bruxellesu trajali bilateralni razgovori, EU čelnici još nisu našli kompromis

Fotogalerija

Redoslijed predsjedateljica Europskom unijom jasan je i poznat, no još nije poznato tko će biti novi čelnici europskih institucija.

Naime, konzultacije oko imenovanja novog predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske središnje banke te visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku bit će nastavljene u utorak nakon što je zadnja runda pregovora na izvanrednom samitu trajala 18 sati.

Prošli put kada se biralo novo vodstvo institucija EU 2014. godine bila su potrebna tri mjeseca i tri samita.

Podsjetimo, države članice EU izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća svakih šest mjeseci. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada Unije u Vijeću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom 'trio'. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci.

Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe. Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske. 

Image

Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles

Foto: Shutterstock
Image

Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles

Shutterstock
  • Cilj Europske unije treba biti održivost(Shutterstock)

U središtu finskog predsjedanja bit će promoviranje Europske unije kao "globalnog lidera u klimatskim aktivnostima", a finski premijer Antti Rinne najavio je da da će se posvetiti klimatskoj neutralnosti do 2050. godine te obrani zajedničkih vrijednosti EU poput vladavine prava, ljudskih prava, ravnopravnosti i demokracije.

Upravo se čita

Image
ekspert za prisluškivanja

'Kad mobitel uđe u ruke istražitelja, teško je sakriti poruke. Obrisane se mogu vratiti'

Ključni izazovi koji očekuju EU su rješavanje Brexita i postizanje dogovora o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) do kraja godine. Riječ je o sedmogodišnjem proračunu Europske unije o kojemu dogovor nikada nije bio lak.

Izlazak Velike Britanije iz EU predviđen je za 31. listopada. Podsjetimo, britanska premijerka na odlasku Theresa May odstupila je prošlog mjeseca nakon što njezin sporazum o Brexitu ispregovaran s Bruxellesom nije dobio podršku u britanskom parlamentu. Traje utrka za njezina nasljednika, a najizgledniji za to mjesto čini se bivši ministar vanjskih poslova i zagovarač Brexita Boris Johnson.

On zagovara nove pregovore o Brexitu s Unijom iako je tu mogućnost odbacilo već nekoliko najviših europskih dužnosnika. Ako se sporazum ne postigne do 31. listopada, Velika Britanija bi mogla izaći iz EU bez sporazuma, što bi moglo donijeti probleme i Britaniji i Uniji.  

Image

Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles

Foto: Shutterstock
Image

Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles

Shutterstock
  • Slijede zahtjevni pregovori oko europskog proračuna(Shutterstock)

Finska će tijekom svojeg predsjedanja Vijećem EU nastojati postići dogovor o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) do kraja godine, a kani se i zauzeti za to da se povlačenje europskih sredstava poveže s poštovanjem načela vladavine prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Za nekoliko tjedana počet ćemo s bilateralnim razgovorima sa svim zemljama članicama. Nakon što izvučemo zaključke iz tih razgovora, trebali bismo imati pregovarački okvir u listopadu, a dogovor o VFO-u do kraja godine", rekla je finska ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen skupini bruxelleskih dopisnika koji su potkraj prošloga tjedna doputovali u Helsinki u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva, kako piše Hina.

Dogovor o proračunu EU uvijek je zahtjevna i dugotrajna zadaća. Primjerice, pregovori o aktualnom proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. trajali su gotovo dvije godine. No, bude li dogovor postignut do kraja godine, bit će to veliko olakšanje za Hrvatsku, koja palicu predsjedateljice preuzima od nove godine.

Europska komisija predložila je u svibnju prošle godine veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje (2014.-2020.), ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Prvi je put predloženo povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje EK smatra da dovode u pitanje neovisnost pravosuđa. Stoga predlaže novi mehanizam koji će omogućiti EU da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava.

Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da bi oni koji se protive takvu prijedlogu morali osigurati kvalificiranu većinu, a to je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane zemlje nego da se traži kvalificirana većina za prihvaćenje prijedloga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL
Image
RTL
  • Zaštita klime goruće je pitanje budućnosti: Mladi su na ulicama, ali pitanje je tko će od njih dočekati istinske promjene(RTL)

S obzirom na to da Finska borbu protiv klimatskih promjena doživljava vrlo ozbiljno, postavila je kao svoj nacionalni cilj da do 2035. godine postane klimatski neutralna. Istodobno, na razini Europske unije nema suglasnosti ni oko 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da emisija stakleničkih plinova ne bi smjela biti veća od količine koja može biti apsorbirana u prirodi.

Finska će nastojati do kraja godine postići suglasnost među zemljama članicama o 2050. kao ciljnoj godini za postizanje klimatske neutralnosti. Većina zemalja slaže se s  tim ciljem dok se Poljska, Mađarska, Češka i Estonija tome protive jer se boje da bi to moglo negativno utjecati na njihovo gospodarstvo. Riječ je o zemljama u kojima ugljen zauzima važno mjesto u njihovoj energetskoj situaciji, a smatraju da bi tako postavljen cilj značio da se ne mogu bezbolno odreći ugljena. 

"Budućnost EU trebala bi biti socijalno, ekonomski i ekološki održiva. Slogan našega predsjedništva jasno izražava taj cilj: 'Održiva Europa - održiva budućnost'", rekao je finski premijer Rinne.

Oko energetske tranzicije u EU traju brojne rasprave, a jedan od ključnih problema je što je EU 'previdjela' socijalnu dimenziju zelene tranzicije, zagovarajući kozmetičko rješenje trgovinom ugljikovim bodovima.

Image
Foto: Thinkstockphotos/Ilustracija/Arhiva
Image
Thinkstockphotos/Ilustracija/Arhiva

U međuvremenu, finsko predsjedništvo odlučilo je ne davati prigodne darove onima koji će dolaziti u Helsinki poslom koji je vezan uz predsjedanje pravdajući to smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Naime, uobičajeno je da rotirajuće predsjedništvo dijeli simbolične darove poput kravata, prijenosnih baterija za mobitel, olovki, bilježnica i sličnih stvari. Finci neće slijediti tu praksu, a ušteđenim novcem kane financirati projekte za smanjivanje emisije stakleničkih plinova.

Tijekom predsjedanja u Finsku će dolaziti brojna izaslansta koja ipak putuju zrakoplovima, što znači veće emisije ugljikova dioksida te Finci smatraju da će ušteđenim novcem uloženim u ekološke projekte poništiti učinak dodatne emisije stakleničkih plinova. Procjenjuje se da je riječ o iznosu od oko pola milijuna eura. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neće biti ni gala svečanosti za visoke predstavnike institucija EU koja se uobičajeno organizira u povodu preuzimanja predsjedništva, a gostima će se umjesto flaširane, služiti voda iz slavine.

Image

Europska unija

Foto: Thinkstock.com / Arhiva
Image

Europska unija

Thinkstock.com / Arhiva

O hibridnim prijetnjama u Hrvatskoj moglo se svašta čuti. Finci im ne prilaze olako, a definiraju ih kao koordinirano i sinkronizirano djelovanje kojim autoritarni režimi i ideologije nastoje iskoristiti ranjivost demokratskih sustava kako bi ih oslabili i ostvarili svoje strateške interese. Stoga će, iako ne otkrivaju detalje, u cilju jačanja otpornosti na hibridne prijetnje i podizanja svijesti o tom fenomenu organizirati simulacije hibridnih napada i vježbe na sastancima ministara unutarnjih poslova i financija u Helsinkiju.

Tijekom više desetljeća Finska je razvila sveobuhvatni sigurnosni koncept u kojem svaki građanin ima svoju ulogu s obzirom na dugu granicu s Rusijom i prilično velik teritorij s relativno malo stanovnika.

U Finskoj je prije dvije godine uspostavljen i Europski centar izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, u kojem zasad sudjeluju 22 države, uglavnom članice EU-a, ali Sjedinjene Države, Kanada i Crna Gora. Svrha je razmjena iskustava i ideja, osposobljavanje stručnjaka za borbu protiv hibridnih prijetnji te jačanje suradnje u tim pitanjima između EU-a i NATO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjedanje Vijećem EU-a u rukama je nove finske vlade, koja je dužnost preuzela 6. lipnja. Socijaldemokrat Antti Rinne i njegova stranka dogovorili su suradnju s liberalima prijašnjega premijera Juhe Sipile, sa Strankom centra, Švedskom narodnom strankom (koja predstavlja švedsku manjinu) te Zelenima i Ljevicom. Koalicija pet stranaka ima većinu od 117 zastupnika u parlamentu koji ukupno ima 200 zastupnika.

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL/Ilustracija
Image
Sanjin Strukic/PIXSELL/Ilustracija

Predsjedanje Vijećem EU Hrvatsku čeka za šest mjeseci, odmah nakon Finske, i bit će to za nju, kao što smo već pisali, svojevrstan maturalni ispit. Na pripremama za njega predano se radi, kazali su za Vijesti.hr u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) koje je upravo ovih dana ostalo bez čelne osobe. Tko će biti novi ministar ili ministrica vanjskih i europskih poslova RH još se ne zna nakon što je aktualna ministrica Marija Pejčinović Burić odabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, međunarodne organizacije u kojoj su države članice šire europske regije i ono nije tijelo Europske unije.

No, glavni teret predsjedanja Vijećem Europske unije ionako je administrativne i logističke prirode pa ključ leži u dobroj institucionalnoj bazi. Stoga je, kao što smo već upozoravali, važno uključiti i sve raspoložive ljude, organizacije i sektore.

''Predsjedanje je ponajprije posao Vlade i tijela državne uprave, no u većini država članica uobičajeno je uključiti i civilno društvo kako bi se čuo širi spektar stajališta koja su prisutna u javnosti te kako bi se zajednički uskladili nacionalni prioriteti predsjedanja. Primjerice, finska vlada ima izrazito otvoren i konstruktivan dijalog s tamošnjim organizacijama civilnog društva koje su aktivno uključene u definiranje prioriteta finskog predsjedanja’’, za Vijesti.hr kazao je Kristijan Kovačić iz CROSOL-a.

Zainteresirana javnost bit će na odgovarajući način uključena u raspravu o programu predsjedanja, uvjeravaju iz MVEP-a, a primjera iz kojih bi mogli učiti od Finske još je niz. U svakom slučaju, jasno je da je riječ o prilici koja se neće tako skoro ponoviti, pogotovo imajući na umu i da je iduće godine Rijekaeuropska prijestolnica kulture

Više s weba

Pročitajte još

Image
RAZGOVOR PRIJE INVAZIJE

Boris Johnson otkrio da mu je Putin prijetio raketnim napadom. 'Rekao je: trajat će minutu'

Više s weba