Gomila neprijatelje

Hrvatska je od danas na Putinovoj 'listi neprijateljskih zemalja': Što to znači i postoje li posljedice?

Image

Vladimir Putin

Foto: Shutterstock

Prije nas na toj su listi bili SAD, Češka, EU kao cjelina, ali i San Marino, Lihtenštajn, Mikronezija - ukratko - četvrtina država svijeta!

22.7.2022. u 15:49/ Sergej Županić

Današnjom odlukom, koju je u ime vlade Ruske Federacije potpisao premijer Mihail Mišustin, i Hrvatska se našla na popisu "neprijateljskih zemalja" Rusije. Takva vijest, reklo bi se, baš zvoni i sigurno je da naći se na tom popisu Rusije ima i neke stvarne posljedice.

Priča o posljedicama po zemlju koja se nađe na toj listi, nije niti od danas, niti od jučer, niti od početka rata u Ukrajini, niti od prošle godine, nego još od proljeća 2018. kada je Vladimir Putin potpisao zakon koji ga ovlašćuje da po potrebi, odnosno svojoj volji, procjeni ili na sugestiju Vijeća sigurnosti svoje zemlje što elegantnije može uvoditi "protusankcije" određenim državama.

Image
proširuju krug

Rusija stavila Hrvatsku na 'crnu listu' neprijateljskih zemalja

Image
proširuju krug

Rusija stavila Hrvatsku na 'crnu listu' neprijateljskih zemalja

Tada, početkom lipnja 2018. zakon je govorio isključivo o "SAD-u i drugim neprijateljskim državama" protiv kojih su vlasti Rusije predviđale zabrane poput sklapanja ugovora s državom Rusijom, u privatizaciji u Rusiji, a ostavljalo se otvorenim i da Kremlj po slovu tog zakona djelomično ili potpuno zabrani uvoz i izvoz u neku od zemalja s popisa.

Uzrok svemu su bile sankcije koje su zapadne zemlje postepeno uvodile Ruskoj Federaciji zbog pripojenja Krima svom teritoriju. Prvi paket EU-a, primjerice, od 17. ožujka 2014. bio je uperen protiv 21 ruskog i ukrajinskog dužnosnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narednih mjeseci i godina EU sa svoje strane, SAD sa svoje, mnoge druge demokracije svijeta sa svoje strane, produžavale su postojeće i uvodile nove sankcije Rusiji, pokušavajući natjerati Putina da odustane od "djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine".

Gledajući unazad, zanimljivo je primijetiti da je uoči pripreme zakona o "neprijateljskim zemljama" Rusije u proljeće 2018., neposredno uoči toga – nekoliko mjeseci ranije – EU produžila mjere protiv Rusije koje su udarale na financijski, energetski i obrambeni sektor. Jednoglasna europska odluka je pala nakon susreta francusko-njemačke osovine u EU-u, Emmanuela Macrona i Angele Merkel.

Upravo se čita

Image
BORBA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Ministar Malenica: 'Država je jaka i učinkovita onoliko koliko štiti ranjive skupine'

Bila je riječ o ograničavanju Rusiji da pristupa tržištima kapitala u EU-u, ograničavanju Rusiji da kupuje oružje i ratni materijal, kao i pristup visokim tehnologijama neophodnima za proizvodnju i istraživanje nafte. I bilo je jasno koliko je to Putina ozlojedilo. Što je uslijedilo? Skupina zastupnika u Dumi pokrenula je izglasavanje zakona, a Putin ga je potpisao već prije ljeta.

Prva osoba u Rusiji koja je službeno najavila "proširenje liste" bila je Maria Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova. Nakon njene najave u travnju 2021., "slučajno je procurio radni popis" s čak 10 zemalja, e da bi se u svibnju te godine lista proširila samo na Češku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prag je naime poduzeo određene korake u smjeru broja diplomata Rusije u ambasadi u Pragu nakon što je optužio Moskvu da njene vojne obavještajne službe stoje iza eksplozije municije na istoku Češke 2014. godine. Jednom smjestivši Češku uz bok SAD-u na listu neprijatelja, Moskva je uzvratila istom mjerom.

Te dvije zemlje dugo su bile usamljene na toj listi. Ali, popis je ubrzo nakon početka vojnog napada Rusije na teritorij Ukrajine 24. veljače ove godine naglo i jako produžen kako je sve više zemalja globalnog Zapada zbog tog rata krenulo uvoditi sankcije Rusiji i ljudima oko Putina.

Danas je riječ o 53 zemlje, od kojih je članica UN-a 47, teritorija pet, a tu je i Europska unija kao takva. Ako se uzme da na svijetu ima oko 200 nacija, Rusija danas na svojoj listi neprijateljskih zemalja zapravo vodi oko četvrtine ukupnog broja.

Zanimljivo je da je u najnovijem proširenju na još pet članica EU-a, Hrvatska navedena kao četvrta po redu, pri čemu se na poredak ne može primijeniti niti veličina niti abeceda niti ikakvo slično pravilo. Zanimljivo je i to da su na listi odranije bili Sj. Makedonija, Crna Gora, Lihtenštajn, Andora, Mikronezija, San Marino…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S vijestima o proširenju i na Hrvatsku, među ostalima, citiralo se iz odluke predsjednika vlade Rusije Mišustina da po toj odluci Hrvatska i Slovenija za svoje ambasade i konzulate u Rusiji sad više ne smiju zapošljavati novo osoblje, a da Grčka, Danska i Slovačka imaju nova ograničenja broja ljudi u tim predstavništvima.

Putinu je ta lista zemalja posljednjih mjeseci poslužila za daleko šire akcije protiv onih demokracija koje mu smetaju, nego što je puko smanjivanje broja diplomata.

Kada je u ožujku 2022., vidno uzrujan zbog reakcije Zapada, posebno SAD-a i EU-a na njegov rat u Ukrajini i otpor Kijeva, Putin uveo da će ruski plin određene zemlje ubuduće morati plaćati u rubljima – to se odnosilo na zemlje s "liste neprijatelja". Proširenje na EU, kao posebne stavke, lako je moguće da je trebalo poslužiti kako bi izbjegao da plin uvozi Unija u ime svojih članica.

Kompletna lista ili neke od zemalja s nje potom su se našli na udaru odluka iz Moskve da se građanima tih zemalja uvode sve stroži vizni režimi ako žele putovati u Rusiju, premda je mjesecima ranije bilo jasno da se tamo još malo kome odlazi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna od najnovijih mjera po ključu da se primjenjuje na zemlje s "liste neprijateljskih zemalja", donesena je u Rusiji 2. lipnja, a odnosila se na zabranu izvoza plemenitih plinova iz Rusije u "neprijateljske zemlje". Iz Moskve su se tada pohvalili da iz Rusije potječe 30 posto svjetske ponude plemenitih plinova koji se upotrebljavaju, primjerice, i u elektronici.

Više s weba

Pročitajte još

Image
puno oštećenja

Hrvatica o strašnom potresu: 'Ljudi su izletjeli iz kafića. Činilo se kao vječnost'

Više s weba