NOVI NAČIN RADA

Korona i otpuštanja učinili svoje: Buknula odsutnost s posla u EU, a gdje je Hrvatska?

Image
Foto: Pixabay

U prvom tromjesečju u EU među zaposlenima je bilo ukupno 22,9 milijuna odsutnih s posla

9.7.2020. u 10:00/ Vijesti.hr

Utjecaj koronakrize na kretanje zaposlenosti i nezaposlenost zasad je u većini zemalja Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, ublažen aktivnim mjerama nacionalnih vlasti za očuvanje radnih mjesta. Od rujna u pomoć bi trebao stići i SURE program Europske unije, kroz sufinanciranje skraćenog radnog tjedna.

Međutim, zaposlenost i nezaposlenost (kako ih definira Međunarodna organizacija rada, ILO) u specifičnim okolnostima pandemije koronavirusa nisu dovoljne za opisivanje svih kretanja na tržištu rada, napominje Eurostat u pregledu stanja na tržištu rada u EU u prvom ovogodišnjem kvartalu, piše Poslovni dnevnik. Naime, u prvoj fazi krize aktivne mjere za ublažavanje gubitaka radnih mjesta dovele su do izostanaka s posla, a ne i otpuštanja, a pojedinci nisu mogli tražiti posao ili nisu bili dostupni zbog mjera zaštite pa se prema ILO konceptu i ne računaju kao nezaposleni.

Potrebni su nešto širi pokazatelji pada rada, od izostanaka s posla do skraćenoga rada pa je Eurostat zabilježio da je primjerice, u prvom tromjesečju u EU među zaposlenima bilo ukupno 22,9 milijuna odsutnih s posla što je 4,9 milijuna više nego u četvrtom kvartalu 2019. To se povećanje uvelike pripisuje oštrom povećanju privremenih otpuštanja, koja su porasla s 0,3 na 2,3 milijuna ljudi. Najveće stope izostanaka s rada zabilježene su u Francuskoj (18,1 posto), Švedskoj (16,2 posto) i Austriji (15 posto), a najniže u Rumunjskoj (2,5 posto), Malti (3,3 posto) i Bugarskoj (4,4 posto).

I Hrvatska bilježi povećanje izostanaka, ali je s manje od 13 posto je oko sredine europske ljestvice. I odsustva zbog privremenih otpuštanja porasla su u gotovo svim državama, a najizraženija su u Francuskoj, Cipru i Španjolskoj. Isto tako, u prvom tromjesečju znatno su pali stvarni sati rada u praktično svim članicama EU, osim Finske (+ 0,2 posto), a najveći pad (sezonski prilagođeno) bilježe Italija (-9,7 posto), Slovačka (-8,7 posto) i Austrija (-7,9 posto). Hrvatska je i prema tom kriteriju približno na sredini ljestvice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Negativan niz

U međuvremenu, u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju na mjesečnoj razini zabilježen rast broja osiguranika, i to za gotovo 18.000 osiguranika, na ukupno 1,54 milijuna. Mjesečni porast ostvaren je i u svibnju, ali u međugodišnjim usporedbama s pojavom pandemije Covid-19 zaredao je negativan niz.

Lipanj je treći mjesec godišnjeg pada zaposlenosti što se prema HZMO-u očituje u gotovo 52.000 manjem broju osiguranika nego u istom mjesecu prošle godine, a što je u najvećoj mjeri odraz situacije u turizmu.

Upravo se čita

Image
SAMO 3 IZ VEĆINA

Od 435 amandmana na državni proračun, 431 podnijela oporba

To je ujedno prvi put od 2014. da broj osiguranika ima tendenciju godišnjeg pada, primjećuju analitičari Raiffeisen banke ističući kako je “do kraja godine, a osobito od rujna nadalje, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, moguće očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

Više s weba

Pročitajte još

Image
sjeverna koreja

Sjeverna Koreja prijeti: 'Nanijet ćemo SAD-u patnju i bol'

Više s weba