grčka ostaje u europi

Maratonski pregovori: eurozona postigla dogovor oko grčke dužničke krize!

13.7.2015. u 7:26/ Hina

Sporne točke su sudjelovanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje Grčka ne želi, u novom programu spašavanja, te stvaranje fonda u Luksemburgu s 50 milijardi grčke aktive kako bi se osigurala provedba privatizacije u zemlji, što je ideja koju Atena odbija

Čelnici eurozone uspjeli su nakon cijele noći pregovora, na maratonskom summitu u Bruxellesu, postići dogovor o Grčkoj, potvrdio je u ponedjeljak ujutro predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Image
izgubljeno povjerenje

Biti ili ne biti Grčkoj u eurozoni: Cipras vjeruje u kompromis, Merkel skeptična

Image
izgubljeno povjerenje

Biti ili ne biti Grčkoj u eurozoni: Cipras vjeruje u kompromis, Merkel skeptična

"Summit eurozone postigao je jednoglasan dogovor", poručio je na Twitteru Donald Tusk. U kratkoj poruci se dodaje da je sada sve spremno za novi program financijske pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma i da će Grčka dobiti financijsku pomoću za ozbiljne reforme.

Nešto ranije, nakon više od 17 sati pregovora, prvi je belgijski premijer Charles Michel poslao je kratko poruku na Twitteru da je postignut dogovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sastanak čelnika 19 zemalja eurozone, koji je započeo u nedjelju popodne, najčešće je vođen u užem krugu u kojem su njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i grčki premijer Aleksis Cipras pokušavali dogovoriti kompromis koji bi onda bio predstavljen svim čelnicima.

Podloga za pregovore je dokument na četiri stranice, koji su pripremili ministri financija eurozone u subotu i nedjelju. U tom su dokumentu, prema zadnjim informacijama, za Grčku sporna dva pitanja - predaja grčke imovine od 50 milijardi eura vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu i ti prihodi bi se koristili za smanjenje grčkog duga te pitanje daljnjeg sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u novom programu financijske pomoći.

Upravo se čita

Image
PRATITE NA RTL-U

Danas u 19! Paket sa životinjskim očima stigao ambasadi Ukrajine! U posjetu baki i djedu Gvardiola!

Oko 7.00 sati u ponedjeljak ujutro summit je napustio slovenski premijer Miro Cerar zbog posjeta Ljubljani glavnog tajnika NATO-a, a nakon njega otišla je i predsjednica Litve Dalia Grybauskaite.

Cerar je rekao da je ovlastio nizozemskog premijera Marka Ruttea da brani njegova stajališta te da je ostalo jedno neriješeno pitanje. Grybauskaite je rekla na odlasku da je dogovor blizu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"S pištoljem uz glavu, tko se ne bi složio", kazao je izvor ukazujući na težinu financijske situacije u kojoj se nalazi Grčka i njezine banke kako bi se opravdale koncesije koje mora učiniti grčka vlada.

Schulz: 'Budućnost Europe je neizvjesna'

"Budućnost Europe je neizvjesna", izjavio je u ponedjeljak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz nakon što su čelnici eurozone do kasno u noć na izvanrednom summitu u Bruxellesu raspravljali o Grčkoj.

"Danas je europski projekt 'na oštrici noža'", rekao je Schulz, član njemačke stranke socijaldemokrata (SPD) za radio Deutschlandfunk, aludirajući na tešku situaciju u kojoj se Europa nalazi zbog grčke krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U Bruxellesu su stvari na oštrici noža i eurozona bi se mogla razletjeti", dodao je Schulz, koji kaže da SPD želi da Grčka ostane u eurozoni.

Osvrnuši se na ideju njemačkog ministarstva financija da Grčka privremeno izađe iz eurozone, Schulz je rekao: "Ova ideja o petogodišnjem izlasku nije na stolu. Ne trebamo više o tome razgovarati".

Tri dana da usvoje plan reformi

Euroskupina, tijelo koje okuplja ministre financija eurozone, pripremilo je dokument za summit šefova država ili vlada zemalja koje dijele zajedničku valutu u kojem se izrijekom spominje mogućnost privremenog izlaska Grčke iz eurozone i traži strogi nadzor u provedbi reformskog programa.

"U slučaju da se ne može postići dogovor, Grčkoj bi trebalo ponuditi brze pregovore o time-outu iz eurozone s mogućim restrukturiranjem duga", kaže se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o dokumentu koji su za čelnike eurozone pripremili njihovi ministri financija, koji su u subotu i nedjelju radili na pripremi summita eurozone. Summit čelnika eurozone započeo u nedjelju popodne.

U dokumentu na četiri stranice ima zahtjeva koji su stavljeni u uglate zagrade, što znači da o njima nije bilo suglasnosti svih 19 ministara financija i da je odluka o tome prepuštena čelnicima zemalja eurozone.

Mogućnost privremenog izlaska Grčke iz eurozone, što je njemačka ideja, stavljena je u uglate zagrade. Isti slučaju je s još nizom zahtjeva, koji izgledaju prilično neugodno za Grčku.

Jedan od takvih prijedloga je da se grčka imovina u vrijednosti od 50 milijardi eura stavi u neki postojeći vanjski i neovisni fond, poput Instituta za rast u Luksemburgu. Taj bi fond privatizirao tu imovinu, a dobivena sredstva služila bi za smanjenje grčkog duga. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih europskih institucija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grčka bi kao preduvjet za početak pregovora o novom programu pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma morala do 15. srpnja, dakle u sljedeća tri dana, u parlamentu izglasati niz mjera, koje se, između ostaloga, odnose na pojednostavljenje sustava PDV-a i proširenje porezne osnove, poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava kao dio sveobuhvatne reforme mirovinskog sustava, jamstva za punu neovisnost grčke statističke agencije.

To su preduvjeti samo za početak pregovara o novom paketu pomoći, a za njihovo zaključenje traže se nove mjere.

"Grčka ponuda reformskih mjera (koja je grčki parlament izglasao protekli vikend) mora biti ozbiljno pojačana kako bi se u obzir uzelo jako pogoršana ekonomska i fiskalna pozicija zemlje tijekom prošle godine. Grčka vlada se mora obvezati da će pojačati svoje prijedloge u područjima koje su identificirale institucije, zajedno sa zadovoljavajućim vremenskim rasporedom za donošenje zakona i njihovu provedbu", kaže se u dokumentu.

Tu se spominje ambiciozna reforma mirovinskog sustava, privatizacija elektrodistribucijske mreže, reforme zakona o radu te nužne mjere za jačanje financijskog sektora, među njima i odlučne korake za pitanje kredita koje dužnici ne mogu vraćati.

Prema dokumentu, Grčka je pristala na povratak 'trojke' u Atenu, a u tekstu se kaže da treba u 'potpunosti normalizirati metode rada s institucijama, uključujući i potrebni rad na terenu, u Ateni'.

Grci su pristali i na izravni nadzor rada vlade kod predlaganja zakona.

"Vlada se mora konzultirati i složiti s institucijama o svim nacrtima zakona u relevatnim područjima na vrijeme prije nego što se upućuju u javnu raspravu i u parlament", kaže se u dokumentu.

Kao jedan od zahtjeva, o kojem nema suglasnosti i nalazi se u uglatim zagradama, je i onaj da vlada vrati sve one zakone koje je jednostrano promijenila bez konzultacija s institucijama.

U dokumentu se prima na znanje procjena institucija o visini moguće financijske pomoći između 82 i 86 milijardi eura. Također se primaju na znanje hitne financijske potrebe Grčke u visini od sedam milijardi eura do 20. srpnja i dodatnih 5 milijardi eura do 5. kolovoza.

Grčki zahtjev za olakšanje dužničkog tereta stavljen je u uglate zagrade.

"U sklopu mogućeg budućeg programa u okviru ESM-a, Euroskupina je spremna razmotriti moguće dodatne mjere kako bi se još olakšalo servisiranje duga. Te mjere, koje uključuju moguće produljenje rokova za otplatu, bit će uvjetovane punom provedbom dogovorenih mjera", kaže se u dokumentu.

Više s weba

Pročitajte još

Image
ČOVJEK SA SRCEM SVINJE

Biste li nastavili jesti rođake svog donora - svinje? 'Imamo infarkte jer se prejedamo svinjetinom, a sad ih genetski mijenjamo da bi im uzeli srce'

Više s weba