PREMIJER U NEW YORKU

Plenković: 'Svi ozbiljno shvaćaju Putinove poruke. Nitko niti podcjenjuje situaciju niti je precjenjuje'

Image
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Hrvatski premijer apostrofirao je kako je 'važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini'

22.9.2022. u 7:42/ Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na Harvardu da u transatlantskoj zajednici svi ozbiljno shvaćaju izjave Vladimira Putina, nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju i zaprijetio "svim raspoloživim sredstvima" ako Rusija bude ugrožena, što je na protumačeno kao prijetnja nuklearnim oružjem.

Plenković je hrvatskim novinarima na Harvardu, prije svog predavanja, kazao kako "svi ozbiljno shvaćaju te (Putinove) poruke. Nitko ovdje niti podcjenjuje situaciju niti precjenjuje".

"Mislim da je ključno zadržati jedinstvo i čvrst odgovor. To je ono što je najbitnije. Ukrajina se brani i ima pravo ponovno vratiti pod ustavnopravnu kontrolu svoje teritorije", poručio je Plenković.

Hrvatski premijer apostrofirao je kako je "važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini" te da se "režim sankcija i pritisak na Rusiju" nastave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je ono što je ključ, a posebno govorim stoga što možda postoji jedan dio svijeta koji je možda malo suzdržan", dodao je.

Prebeg djeluje dobro

Plenković je prije nekoliko sati na Twitteru pozdravio oslobođenje Hrvata Vjekoslava Prebega iz ruskog ratnog zarobljeništva u Ukrajini.

Upravo se čita

Image
'ŠIKLJALO JE'

Potukli se muškarac (55) i dijete (16). Maloljetnik dobio udarac u glavu, pao u lokvu krvi

“Ono što je najvažnije, čuli smo se. On meni djeluje u dobrom stanju, vrlo je zadovoljan. Sretan je što je konačno u prigodi da se vrati kući", kazao je Plenković.

Desetorica stranih ratnih zarobljenika, među kojima je i Vjekoslav Prebeg, oslobođena su u sklopu razmjene zatvorenika između Rusije i Ukrajine saudijskim posredništvom, objavila je saudijska novinska agencija SPA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radilo se o osobnom posredništvu, tvrdi agencija, saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana.

Saudijske vlasti već su preuzele desetoricu stranih zarobljenika, koji su se borili na ukrajinskoj strani, i prevezle ih u Saudijsku Arabiju.

Plenković je kazao da su hrvatske vlasti radile mjesecima na povratku Vjekoslava Prebega te da je on "u svakoj prigodi" ukrajinskim dužnosnicima, uključujući predsjedniku Volodimiru Zelenskiju i premijeru Denisu Šmihalu, ukazivao "koliko nam je bitno da se u procesima razmjene zarobljenika obuhvati i hrvatskog državljanina".

“Veselim se da smo u konačnici uspjeli kroz brojne kontakte s ukrajinskom stranom i sa drugim zemljama. Zahvalni smo ukrajinskim vlastima i Saudijskoj Arabiji koja je tu bila ključna u proteklih nekoliko tjedana", dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković boravi u SAD-u povodom Opće skupštine UN-a u New Yorku. Na marginama se kratko, među ostalim, sastao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom te s posebnim predstavnikom EU za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom.

'Zagovaram moderni suverenizam'

Premijer je na Harvardu kazao i kako se zalaže za koncept "modernog suverenizma" koji podrazumijeva promicanje hrvatskih nacionalnih interesa unutar europskog okvira te da želi ojačati "mainstream" nasuprot krajnjoj ljevici i desnici.

"Hrvatska je odlučila udružiti svoj suverenitet s drugim europskim zemljama i postići strateške nacionalne ciljeve s više snage, financijske sposobnosti i više sigurnog prostora u krizama nego što bi to mogli samostalno", poručio je Plenković u sklopu događaja pod nazivom "Suočavanje s izazovima demokraciji i energetskoj sigurnosti u Europi" (Confronting Challenges to Democracy and Energy Security in Europe) na Harvard Kennedy School.

Plenković je prvo održao predavanje, nakon čega je odgovarao na pitanja profesora Grzegorza Ekierta, direktora Centra za Europske studije Minda de Gunzburg Sveučilišta Harvard te naposljetku studentska pitanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Koncept modernog suverenizma zagovaram kod građana i internacionalno. Mislim da se on dobro uklapa u napore za strateškom autonomijom EU-a", istaknuo je hrvatski premijer, dodavši da ona ne znači odvajanje EU-a od SAD-a.

U Europskoj uniji postoji tendencija "fragmentacije političke scene", što za posljedicu ima jačanje "populističkih i demagoških opcija, bilo na krajnjoj ljevici ili desnici", kazao je Plenković.

"Smatram da je moja uloga da kao premijer iz Europske pučke stranke ponovno ojačam mainstream. Ako ne ojačamo mainstream nećemo imati dovoljno izdržljivosti i snage da nastavimo kao prije, ali to ne znači da trebamo zanemariti naše nacionalne interese", dodao je.

Istaknuo je da je Hrvatskoj "puno bolje da je u EU-u" te da on kao "uvjereni Europljanin" smatra da će Hrvati zbog članstva u EU-u bolje živjeti, da će ekonomija biti kompetitivnija te da će socijalna situacija biti bolja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tom je kontekstu napomenuo da Hrvatska ulazi u šengen i Eurozonu te da je kreditni rejting Hrvatske najbolji ikada po tri najveće agencije.

Ipak, istaknuo je kako je pred Hrvatskom "važan zadatak jačanja institucija", kao i borbe protiv korupcije koja je "fenomen koji izjeda tkivo našeg društva ako se s njime ne suočimo energično i snažno".

Ruska invazija promijenila je svijet u kojem živimo, nitko nije neokrznut

Plenković je dobar dio govora posvetio posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, istaknuvši kako je ona, kao kršenje međunarodnog prava bez presedana, "potpuno promijenila kontekst i svijet u kojem živimo".

Također je izazvala humanitarnu krizu i tragediju za Ukrajince, a posljedično je dovela i do rasta cijena energenata i krize s hranom, podsjetio je hrvatski premijer.

"Nitko nije ostao neokrznut. To je kriza horizontalne prirode zbog čega se s njome teško boriti. Eksterna je za nas, horizontalna i ne znamo koliko će trajati", kazao je.

Govoreći o hrvatsko-ukrajinskim vezama, Plenković je istaknuo kako postoji "posebna veza između naših država i naroda", koja se očituje i u tome da je Ukrajina treća zemlja koja je priznala hrvatsku neovisnost.

Napomenuo je da je Hrvatska pružila Ukrajini financijsku i vojnu pomoć te da je prihvatila ukrajinske izbjeglice.

Ukrajinci se bore i za "vrijednosti koje svi dijelimo", zaključio je hrvatski premijer.

Odgovarajući na pitanje o europskoj perspektivi zemalja tzv. zapadnog Balkana Plenković je ponovio kako Hrvatska pomaže tim zemljama na europskom putu te da je njihovo članstvo i hrvatski interes.

"Što brže postignu potrebne standarde bit će bolje za njih i za nas, a to će nam i pomoći da razjasnimo neka zaostala pitanja iz vremena kada je Miloševićeva Srbija provodila politiku velikosrpske agresije protiv Hrvatske, Slovenije, BiH i Kosova", istaknuo je hrvatski premijer.

Više s weba

Pročitajte još

Image
NEOBIČNO

Turistički vodič kao krvnik s mačem hodao ulicama. Policija pokrenula akciju, kad ono...

Više s weba