Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potresne fotografije i videa nakon razornog potresa koji je razorio južnu Tursku i sjevernu Siriju obilaze svijet.</para><hmn:image id="d0d3db22-a6fe-11ed-8f0c-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Malo njih prikazuje agoniju toliko jasno kao fotografije iz turske regije Kahramanmaras na kojoj otac sjedi u ruševinama i za ruku drži svoju poginulu 15-godišnju kćerku dok spasioci i civili prebiru po sravnjenoj zgradi pod čijim je ruševinama djevojčica izgubila život.</para><hmn:image id="d0d5c810-a6fe-11ed-a202-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogrbljen u ruševinama, Mesut Hancer ne ispušta ruku 15-godišnje Irmak čiji je mladi život zauvijek ugašen pod teškim betonskim pločama…</para><hmn:article id="dcd42d56-a6f8-11ed-9c16-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Sav očaj potresa u fotografiji: Otac sjedi u ruševinama i ne pušta ruku svoje preminule kćeri (15) Pogrbljen u ruševinama, Mesut Hancer ne ispušta ruku 15-godišnje Irmak čiji je mladi život zauvijek ugašen pod teškim betonskim pločama… Potresne fotografije i videa nakon razornog potresa koji je razorio južnu Tursku i sjevernu Siriju obilaze svijet.Malo njih prikazuje agoniju toliko jasno kao fotografije iz turske regije Kahramanmaras na kojoj otac sjedi u ruševinama i za ruku drži svoju poginulu 15-godišnju kćerku dok spasioci i civili prebiru po sravnjenoj zgradi pod čijim je ruševinama djevojčica izgubila život.Pogrbljen u ruševinama, Mesut Hancer ne ispušta ruku 15-godišnje Irmak čiji je mladi život zauvijek ugašen pod teškim betonskim pločama… uznemirujući prizori 

potres turska

Seizmolog Fiket 'Turski potres oslobodio je 5600 puta više energije od zagrebačkog'

U Ekvadoru za gradonačelnika izabran kandidat koji je ubijen prije otvaranja birališta

Sav očaj potresa u fotografiji: Otac sjedi u ruševinama i ne pušta ruku svoje preminule kćeri (15)

uznemirujući prizori

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

turska

Hrvat iz razrušenog Gaziantepa: 'Stalno se broje mrtvi, na sat vremena sto novih'

VIDEO Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama: Prestaje važiti 1. listopada ove godine

Crveni križ pokrenuo apel za pomoć stanovništvu stradalom u potresu: Ovako se možete uključiti

KAKO POMOĆI?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.</para><hmn:article id="4e6b1cc6-c801-11ed-babd-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada nikad niste istupili u medijima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ste onda postali osumnjičenik?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.</para><hmn:article id="c6151b40-b9f3-11ec-9092-0242ac120051" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li to skupe cipele?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.</para><hmn:article id="9441ea22-b9f2-11ec-9e7e-0242ac12002a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što ćete vi sad?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikada", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je.</para>

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu' Putni nalozi, navodi, nikada joj nisu pokazani, a sa Sauchom se nije čula. O pravomoćnoj presudi saznala je iz medija Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori."Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.Do sada nikad niste istupili u medijima?"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.Kad ste onda postali osumnjičenik?"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.Jesu li to skupe cipele?"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.Što ćete vi sad?"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?"Nikada", kaže.Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je."Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je. komentirala i cipele 

komentirala i cipele

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog agresije na Ukrajinu Rusija ubrzava demontažu i obnovu zastarjelih tenkova T-62 iz 1960-ih u pokušaju da nadoknadi svoje ogromne gubitke modernih tenkova u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski Obavještajni tim za sukobe (CIT) izvijestio je da su čak i stariji sovjetski tenkovi T- 54 i T-55 primijećeni su u tranzitu željeznicom u blizini ruske pacifičke obale u kojem se nalazi postrojenje za popravak tenkova, piše <ulink url="https://euromaidanpress.com/2023/03/22/more-museum-pieces-russia-brings-t-54-tanks-designed-in-late-1940s-out-of-retirement-cit/?swcfpc=1">Euromaidan Press</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Tim CIT-a na Twitteru je objavio fotografije tenkova serije T-54/55 iz sovjetske ere koji su navodno prevezeni željeznicom s Dalekog istoka Rusije.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/CITeam_ru/status/1638470251636506624?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638475300131463169%7Ctwgr%5E339df92f8582e986ac3823bded4cb4ccb5a73cd6%7Ctwcon%5Es3_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Frusi-u-teskom-ocaju-na-ukrajinsku-bojisnicu-salju-tenkove-proizvedene-1950-tih-stariji-su-od-nasih-roditelja-1274935"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istaknuli su, kako piše Euromaidan Press, da je to "prvi zabilježeni slučaj povlačenja tenkova T-54/55 iz skladišta".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj potez prepoznaju kao znak nedostatka oklopnih vozila u Oružanim snagama Ruske Federacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/mhmck/status/1638516649190883328?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638516649190883328%7Ctwgr%5E339df92f8582e986ac3823bded4cb4ccb5a73cd6%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Frusi-u-teskom-ocaju-na-ukrajinsku-bojisnicu-salju-tenkove-proizvedene-1950-tih-stariji-su-od-nasih-roditelja-1274935"/>

Moskva iz skladišta 'povukla' tenkove iz Drugog svjetskog rata. Snimili ih na željeznici? Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956. Zbog agresije na Ukrajinu Rusija ubrzava demontažu i obnovu zastarjelih tenkova T-62 iz 1960-ih u pokušaju da nadoknadi svoje ogromne gubitke modernih tenkova u Ukrajini.Ruski Obavještajni tim za sukobe (CIT) izvijestio je da su čak i stariji sovjetski tenkovi T- 54 i T-55 primijećeni su u tranzitu željeznicom u blizini ruske pacifičke obale u kojem se nalazi postrojenje za popravak tenkova, piše Euromaidan Press.Naime, Tim CIT-a na Twitteru je objavio fotografije tenkova serije T-54/55 iz sovjetske ere koji su navodno prevezeni željeznicom s Dalekog istoka Rusije.Istaknuli su, kako piše Euromaidan Press, da je to "prvi zabilježeni slučaj povlačenja tenkova T-54/55 iz skladišta".Taj potez prepoznaju kao znak nedostatka oklopnih vozila u Oružanim snagama Ruske Federacije.Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956. idu na sve ili ništa 

idu na sve ili ništa

Moskva iz skladišta 'povukla' tenkove iz Drugog svjetskog rata. Snimili ih na željeznici?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovisnost o ruskoj nafti i plinu sada je prošlost, tvrdi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ukrajinski dužnosnici i poslovni ljudi iz energetike kažu, međutim, da se velike se količine ruskih ugljikovodika, posebno nafte, i dalje slijevaju u Europu i financiraju Putinov ratni stroj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posrednici kupuju rusku sirovu naftu i zaobilaznim putevima prevoze je do Europe gdje su im stražnja vrata širom otvorena, piše portal Politico.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelj iz New Yorka žalio mi se da žohari uvijek nađu neku rupicu da mu uđu u stan - upravo tako Rusija čini sa svojim energentima",  kaže za portal Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Te rupe Europa mora začepiti i onemogućiti Rusiju da krvavim novcem financira svoj ratni stroj koji uništava našu zemlju i ubija naš narod", napominje Ustenko.</para><hmn:article id="195f66fe-466a-11ed-b6ec-12f92c89712e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sirova nafta uvijek nađe put do globalnog tržišta. Nafta se lako može miješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama pa se stvaraju pošiljke kojima je osobito teško odrediti zemlju podrijetla. Proces rafiniranja neophodan je za svaku praktičnu primjenu i tim procesom uklanjaju se tragovi primarnih sirovina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane brodovi plove pod raznim zastavama i nimalo ne pridonose transparentnosti: neki brodari optuženi su da raznim načinima pomažu Rusiji prikriti zemlju podrijetla izvozne sirove.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Za razliku od plinskog, naftno tržište je globalno. Razmjena, kompenzacije, kombinirani načini plaćanja, uobičajena su praksa", kaže Mihail Hodorkovski, istaknuti kritičar Putinova režima koji danas živi u egzilu, a do pada u Putinovu nemilost bio je prvi čovjek naftnog i plinskog diva Jukosa. </para><hmn:image id="aeee77ea-c4d8-11ed-903e-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Rezultat embarga je taj da su troškovi prijevoza ruskih energenata uvelike porasli, velika je redistribucija prihoda u korist posrednika, a ponekad se daju i popusti ako je smanjen broj kupaca", kaže Hodorkovski.</para><heading2>Zaobilaznice i stražnja vrata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska unija uvelike je zabranila uvoz ruskih fosilnih goriva od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., uz određene iznimke: ograničene količine sirove nafte, plina i ukapljenog plina (LNG) te naftnih proizvoda. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, velike količine ruske sirove nafte - a to je mnogo veći izvor prihoda nego plinsko poslovanje - i dalje se isporučuju na globalna tržišta te neki stručnjaci misle da te količine ulaze u Europu na stražnja vrata. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Od uvođenja sankcija, količine sirove nafte koje Rusija izvozi uglavnom su stabilne", kaže Saad Rahim, vodeći ekonomist za trgovačko društvo Trafigura. “Moguće je da se ruska nafta i dalje prodaje u EU-u i zapadnim zemljama putem prekupaca (posrednika)".</para><hmn:article id="6e9535a0-eecb-11ec-9f32-4abdf6556a63" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna od potencijalnih ruta je Azerbajdžan koji graniči s Rusijom i početna je točka naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim upravlja kompanija BP.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Luka Ceyhan u Turskoj veliko je čvorište iz kojeg se sirova nafta šalje u Europu; u Ceyhan se slijevaju i velike količine nafte iz Iraka preko naftovoda Kirkuk-Ceyhan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>François Bellamy, francuski parlamentarni zastupnik i član Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju, postavio je Europskoj komisiji pitanje upravo o toj ruti. Podaci pokazuju da je Azerbajdžan dnevno izvozio 242.000 barela više nego što je proizvodio od travnja do srpnja 2022., kaže Bellamy.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kako je moguće da zemlja smanjuje proizvodnju, a istodobno povećava izvoz? Nešto tu debelo ne 'štima' i budi sumnju u to da se sankcije zaobilaze", kaže Bellamy.</para><hmn:image id="20230650-e1aa-11ec-bad0-be05822f3ea7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glasnogovornik Komisije zadužio je bivšeg veleposlanika EU-a u SAD-u Davida O' Sullivana da istraži eventualno zaobilaženje sankcija. O' Sullivan je rekao da su podaci koje je Bellamy citirao zastarjeli, odnosno iz razdoblja su prije nego što je EU nametnuo sankcije Rusiji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Azerbajdžan ne izvozi rusku naftu u EU putem naftovoda BTC", tvrdi Aykhan Hajizada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova pa dodaje da isporuku njegova zemlja čini pomno prateći i poštujući sve važeće sankcije i propise.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>BP je prethodno opovrgnuo da da se putem BTC-a izvozi ruska nafta, a podaci u koje je POLITICO imao uvid o isporukama sirove nafte iz Ceyhana pokazuju nedavni pad izvoza s oko 3 milijuna tona na mjesec početkom 2022. godine na oko 2 milijuna tona na mjesec ove godine.</para><heading2>Vješte operacije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istodobno, Turska je lani udvostručila izravan uvoz ruske nafte i odbila je nametnuti sankcije ruskoj nafti unatoč tome što istodobno vojno i humanitarno pomaže Ukrajinu. </para><hmn:article id="029a182c-c268-11ed-ba95-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) upozorio je lani da "novi put za rusku naftu do EU prolazi Turskom koja je danas sve važnije odredište za rusku sirovu naftu". U Turskoj se ta ruska nafta rafinira u derivate, a oni ne podliježu sankcijama pri prodaji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Imamo dovoljno dokaza da neke međunarodne tvrtke kupuju rafinirane proizvode prerađene iz ruske nafte i prodaju ih u Europu", kaže Ustenko, Zelenskijev savjetnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je posve legalno, ali i posve nemoralno. Samo zato što je nešto dopušteno ne znači da ne bismo trebali ništa ne poduzimati u vezi s tim", rekao je Ustenko. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ponedjeljak je britanska nevladina udruga Global Witness objavila izvješće koje pokazuje da se ruska nafta konstantno prodaje po cijeni koja daleko premašuje gornju utvrđenu granicu od 60 dolara koju je u prosincu utvrdila skupina G7 (industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta)</para><hmn:article id="b76150d6-b3b8-11ed-9cce-4e06d6ac89fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Činjenica da ruska nafta i dalje kola svijetom svjesno je zaobilaženje zapadnih sankcija, a ne slučajnost", kaže Mai Rosner, koja je radila na izvješću. "Vlade su fosilnim gorivima širom otvorile stražnja vrata, a trgovci i velike naftne tvrtke služe se rupama u zakonima i propisima kako bi mogli nastaviti i poslovati kao i obično".</para>

Unatoč zabrani, ruska nafta i dalje 'teče' prema EU: 'Žohari uvijek našu rupicu ' 
Sirova nafta uvijek nađe put do globalnog tržišta,  nafta se lako može miješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama pa se stvaraju pošiljke kojima je osobito teško odrediti zemlju podrijetla. Prst se upire u prema Azerbajdžanu koji graniči s Rusijom, ali i Turska je lani udvostručila uvoz ruske nafte Ovisnost o ruskoj nafti i plinu sada je prošlost, tvrdi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ukrajinski dužnosnici i poslovni ljudi iz energetike kažu, međutim, da se velike se količine ruskih ugljikovodika, posebno nafte, i dalje slijevaju u Europu i financiraju Putinov ratni stroj.Posrednici kupuju rusku sirovu naftu i zaobilaznim putevima prevoze je do Europe gdje su im stražnja vrata širom otvorena, piše portal Politico.“Prijatelj iz New Yorka žalio mi se da žohari uvijek nađu neku rupicu da mu uđu u stan - upravo tako Rusija čini sa svojim energentima",  kaže za portal Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. "Te rupe Europa mora začepiti i onemogućiti Rusiju da krvavim novcem financira svoj ratni stroj koji uništava našu zemlju i ubija naš narod", napominje Ustenko.Sirova nafta uvijek nađe put do globalnog tržišta. Nafta se lako može miješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama pa se stvaraju pošiljke kojima je osobito teško odrediti zemlju podrijetla. Proces rafiniranja neophodan je za svaku praktičnu primjenu i tim procesom uklanjaju se tragovi primarnih sirovina. S druge strane brodovi plove pod raznim zastavama i nimalo ne pridonose transparentnosti: neki brodari optuženi su da raznim načinima pomažu Rusiji prikriti zemlju podrijetla izvozne sirove.“Za razliku od plinskog, naftno tržište je globalno. Razmjena, kompenzacije, kombinirani načini plaćanja, uobičajena su praksa", kaže Mihail Hodorkovski, istaknuti kritičar Putinova režima koji danas živi u egzilu, a do pada u Putinovu nemilost bio je prvi čovjek naftnog i plinskog diva Jukosa. “Rezultat embarga je taj da su troškovi prijevoza ruskih energenata uvelike porasli, velika je redistribucija prihoda u korist posrednika, a ponekad se daju i popusti ako je smanjen broj kupaca", kaže Hodorkovski.Zaobilaznice i stražnja vrataEuropska unija uvelike je zabranila uvoz ruskih fosilnih goriva od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., uz određene iznimke: ograničene količine sirove nafte, plina i ukapljenog plina (LNG) te naftnih proizvoda. Međutim, velike količine ruske sirove nafte - a to je mnogo veći izvor prihoda nego plinsko poslovanje - i dalje se isporučuju na globalna tržišta te neki stručnjaci misle da te količine ulaze u Europu na stražnja vrata. “Od uvođenja sankcija, količine sirove nafte koje Rusija izvozi uglavnom su stabilne", kaže Saad Rahim, vodeći ekonomist za trgovačko društvo Trafigura. “Moguće je da se ruska nafta i dalje prodaje u EU-u i zapadnim zemljama putem prekupaca (posrednika)".Jedna od potencijalnih ruta je Azerbajdžan koji graniči s Rusijom i početna je točka naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim upravlja kompanija BP.Luka Ceyhan u Turskoj veliko je čvorište iz kojeg se sirova nafta šalje u Europu; u Ceyhan se slijevaju i velike količine nafte iz Iraka preko naftovoda Kirkuk-Ceyhan.François Bellamy, francuski parlamentarni zastupnik i član Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju, postavio je Europskoj komisiji pitanje upravo o toj ruti. Podaci pokazuju da je Azerbajdžan dnevno izvozio 242.000 barela više nego što je proizvodio od travnja do srpnja 2022., kaže Bellamy.“Kako je moguće da zemlja smanjuje proizvodnju, a istodobno povećava izvoz? Nešto tu debelo ne 'štima' i budi sumnju u to da se sankcije zaobilaze", kaže Bellamy.Glasnogovornik Komisije zadužio je bivšeg veleposlanika EU-a u SAD-u Davida O' Sullivana da istraži eventualno zaobilaženje sankcija. O' Sullivan je rekao da su podaci koje je Bellamy citirao zastarjeli, odnosno iz razdoblja su prije nego što je EU nametnuo sankcije Rusiji. "Azerbajdžan ne izvozi rusku naftu u EU putem naftovoda BTC", tvrdi Aykhan Hajizada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova pa dodaje da isporuku njegova zemlja čini pomno prateći i poštujući sve važeće sankcije i propise.BP je prethodno opovrgnuo da da se putem BTC-a izvozi ruska nafta, a podaci u koje je POLITICO imao uvid o isporukama sirove nafte iz Ceyhana pokazuju nedavni pad izvoza s oko 3 milijuna tona na mjesec početkom 2022. godine na oko 2 milijuna tona na mjesec ove godine.Vješte operacijeIstodobno, Turska je lani udvostručila izravan uvoz ruske nafte i odbila je nametnuti sankcije ruskoj nafti unatoč tome što istodobno vojno i humanitarno pomaže Ukrajinu. Finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) upozorio je lani da "novi put za rusku naftu do EU prolazi Turskom koja je danas sve važnije odredište za rusku sirovu naftu". U Turskoj se ta ruska nafta rafinira u derivate, a oni ne podliježu sankcijama pri prodaji. “Imamo dovoljno dokaza da neke međunarodne tvrtke kupuju rafinirane proizvode prerađene iz ruske nafte i prodaju ih u Europu", kaže Ustenko, Zelenskijev savjetnik."To je posve legalno, ali i posve nemoralno. Samo zato što je nešto dopušteno ne znači da ne bismo trebali ništa ne poduzimati u vezi s tim", rekao je Ustenko. U ponedjeljak je britanska nevladina udruga Global Witness objavila izvješće koje pokazuje da se ruska nafta konstantno prodaje po cijeni koja daleko premašuje gornju utvrđenu granicu od 60 dolara koju je u prosincu utvrdila skupina G7 (industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta)"Činjenica da ruska nafta i dalje kola svijetom svjesno je zaobilaženje zapadnih sankcija, a ne slučajnost", kaže Mai Rosner, koja je radila na izvješću. "Vlade su fosilnim gorivima širom otvorile stražnja vrata, a trgovci i velike naftne tvrtke služe se rupama u zakonima i propisima kako bi mogli nastaviti i poslovati kao i obično". stražnja vrata 

stražnja vrata

Unatoč zabrani, ruska nafta i dalje 'teče' prema EU: 'Žohari uvijek našu rupicu '

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao bomba odjeknula je vijest kako je Europska nogometna federacija UEFA izdala dopuštenje za Nogometni savez Mađarske da koristi kontroverznu zastavu Velike Mađarske koja svojata teritorije današnje Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Nogometni savez naših susjeda prije nekoliko je dana zatražio da se ta zastava ne tretira kao politički simbol, a potom su se pohvalili da su od UEFA-e dobili i zeleno svjetlo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To znači da bi mađarski navijači mogli bez ikakve zadrške razvijati spornu zastavu na utakmicama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, u susjednoj su zemlji nerijetki i politički ispadi svojatanja teritorija koji su nekad bili pod Mađarskom koja je nakon Prvog svjetskog rata ostala bez 70 posto teritorija koji su vraćeni drugim zemljama. S idejom velike Mađarske koketirao je više puta i mađarski premijer Viktor Orban.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je u svibnju prošle godine na svom Facebooku objavio kartu Velike Mađarske koja obuhvaća i velike dijelove Hrvatske, a u objavio je poželio najbolje mađarskim maturantima na ispitu iz povijesti.</para><hmn:article id="c72d61e0-69d9-11ed-a437-0ae7ad41d155" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godinu prije toga je i na sjednici svoje stranke na zidu izvjesio kartu Velike Mađarske, ali je i prošlog prosinca nosio šal s istom zastavom kada je na svom Facebooku napisao: "Nogomet nije politika. Nemojmo vidjeti nešto čega nema. Živjeli svi mađarski timovi mađarske reprezentacije, gdje god da žive!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, sad je karta Velike Mađarske, čini se, ušla i u nogomet.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nogometni savez Mađarske zatražio je jasnu odluku od UEFA-e i FARE-a u vezi s dozvolom za prikazivanje povijesnih simbola. Prihvaćajući naše argumente, ove dvije organizacije su priznale da ovdje nema rasističkog ponašanja. Međutim, to se ne odnosi na dodatne simbole i natpise, kao ni na pjesme navijača", objavili su Mađari.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odluka UEFA-e posebno je razbjesnila Srbe čiji su mediji to ocijenili sramotnim, reagirali su i rumunjski političari koji su UEFA-i poručili da nije svjesna što ta zastava znači.</para><hmn:article id="f3682c50-b9f2-11ec-b510-0242ac120054" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz UEFA-e sad podižu ručnu te u priopćenju navode kako oni ni "u jednom trenutku nisu dopustili upotrebu takvih zastava ili obilježja".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni tajnik organizacije Theodore Theodoridis potpisao je priopćenje EURA-e u kojoj stoji: "Dragi gospodine Vági, referiramo se na našu prethodnu korespondenciju od 20. ožujka ove godine, vezanu uz upotrebu zastava i obilježja ‘Povijesne Mađarske‘ ili ‘Velike Mađarske‘ na utakmicama UEFA-e. Na naše veliko iznenađenje, iz medija smo saznali da je UEFA navodno dopustila upotrebu takvih zastava i obilježja na UEFA-inim natjecanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog toga, da bismo izbjegli svaku sumnju, željeli bismo da bude potpuno jasno - UEFA niti u jednom trenutku nije dopustila upotrebu takvih zastava ili obilježja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadalje, kao što smo vam i naveli u našem dopisu, upotreba takvih zastava i obilježja može dovesti i do disciplinskih mjera, zbog čega vam savjetujemo da poduzmete sve neophodne mjere kako bi upotrebu navedenih obilježja spriječili na UEFA-inim natjecanjima", stoji u priopćenju UEFA uz još jedan naglasak na moguću upotrebu svih postojećih disciplinskih sankcija u slučaju nepridržavanja ovih uputa."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/NyiroTheHUN/status/1638304868782727169?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638304868782727169%7Ctwgr%5Ef72bba46fd345583da6d058ca1c30db41d5d793e%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fsportske.jutarnji.hr%2Fsn%2Fnogomet%2Fnogomet-medjunarodni%2Ffoto-madarska-izvela-prevaru-koja-je-podigla-na-noge-srbiju-hrvatsku-i-cijelu-regiju-oglasila-se-i-uefa-15318066"/>

Mađari objavili provokaciju da je UEFA-a dozvolila navijačima zastavu 'Velike Mađarske'. Regija se digla na noge Mađarski nogometni savez zatražio je da se zastava ne tretira kao politički simbol, a potom su se pohvalili da su od UEFA-e dobili zeleno svjetlo. No glavni tajnik saveza poslao je pismo i poručio: &apos;Ni u jednom trenutku nismo dopustili upotrebu takvih zastava ili obilježja&apos; Kao bomba odjeknula je vijest kako je Europska nogometna federacija UEFA izdala dopuštenje za Nogometni savez Mađarske da koristi kontroverznu zastavu Velike Mađarske koja svojata teritorije današnje Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine.Naime, Nogometni savez naših susjeda prije nekoliko je dana zatražio da se ta zastava ne tretira kao politički simbol, a potom su se pohvalili da su od UEFA-e dobili i zeleno svjetlo.To znači da bi mađarski navijači mogli bez ikakve zadrške razvijati spornu zastavu na utakmicama. Inače, u susjednoj su zemlji nerijetki i politički ispadi svojatanja teritorija koji su nekad bili pod Mađarskom koja je nakon Prvog svjetskog rata ostala bez 70 posto teritorija koji su vraćeni drugim zemljama. S idejom velike Mađarske koketirao je više puta i mađarski premijer Viktor Orban.Tako je u svibnju prošle godine na svom Facebooku objavio kartu Velike Mađarske koja obuhvaća i velike dijelove Hrvatske, a u objavio je poželio najbolje mađarskim maturantima na ispitu iz povijesti.Godinu prije toga je i na sjednici svoje stranke na zidu izvjesio kartu Velike Mađarske, ali je i prošlog prosinca nosio šal s istom zastavom kada je na svom Facebooku napisao: "Nogomet nije politika. Nemojmo vidjeti nešto čega nema. Živjeli svi mađarski timovi mađarske reprezentacije, gdje god da žive!"Ipak, sad je karta Velike Mađarske, čini se, ušla i u nogomet."Nogometni savez Mađarske zatražio je jasnu odluku od UEFA-e i FARE-a u vezi s dozvolom za prikazivanje povijesnih simbola. Prihvaćajući naše argumente, ove dvije organizacije su priznale da ovdje nema rasističkog ponašanja. Međutim, to se ne odnosi na dodatne simbole i natpise, kao ni na pjesme navijača", objavili su Mađari.Odluka UEFA-e posebno je razbjesnila Srbe čiji su mediji to ocijenili sramotnim, reagirali su i rumunjski političari koji su UEFA-i poručili da nije svjesna što ta zastava znači.Iz UEFA-e sad podižu ručnu te u priopćenju navode kako oni ni "u jednom trenutku nisu dopustili upotrebu takvih zastava ili obilježja".Glavni tajnik organizacije Theodore Theodoridis potpisao je priopćenje EURA-e u kojoj stoji: "Dragi gospodine Vági, referiramo se na našu prethodnu korespondenciju od 20. ožujka ove godine, vezanu uz upotrebu zastava i obilježja ‘Povijesne Mađarske‘ ili ‘Velike Mađarske‘ na utakmicama UEFA-e. Na naše veliko iznenađenje, iz medija smo saznali da je UEFA navodno dopustila upotrebu takvih zastava i obilježja na UEFA-inim natjecanjima.Zbog toga, da bismo izbjegli svaku sumnju, željeli bismo da bude potpuno jasno - UEFA niti u jednom trenutku nije dopustila upotrebu takvih zastava ili obilježja.Nadalje, kao što smo vam i naveli u našem dopisu, upotreba takvih zastava i obilježja može dovesti i do disciplinskih mjera, zbog čega vam savjetujemo da poduzmete sve neophodne mjere kako bi upotrebu navedenih obilježja spriječili na UEFA-inim natjecanjima", stoji u priopćenju UEFA uz još jedan naglasak na moguću upotrebu svih postojećih disciplinskih sankcija u slučaju nepridržavanja ovih uputa." svojatanje teritorija 

svojatanje teritorija

Mađari objavili provokaciju da je UEFA-a dozvolila navijačima zastavu 'Velike Mađarske'. Regija se digla na noge

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xi Jinping i Vladimir Putin završili su u utorak dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A posebno zanimljiv bio je detalj na koji upozoravaju svjetski mediji, a koji se dogodio na samom rastanku dvojice vladara.</para><hmn:article id="57d7c502-c88d-11ed-b2b9-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kineski predsjednik rekao je u zloslutnoj poruci na rastanku nasmiješenom Vladimiru Putinu da 'dolazi promjena' dok je u utorak navečer napuštao Moskvu nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, piše <ulink url="https://www.dailymail.co.uk/news/article-11887931/Xi-Jinping-Vladimir-Putin-say-change-coming-ominous-message-West.html">Daily Mail.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dolazi promjena koja se nije dogodila 100 godina. I zajedno pokrećemo ovu promjenu", rekao je Xi Putinu preko svog prevoditelja, a to su riječi koje će sigurno zazvoniti na uzbunu na Zapadu.</para><para>'Molim te, čuvaj se, dragi prijatelju', dodao je, toplo zgrabivši Putinovu ruku prije nego što mu je ruski despot odmahnuo, poželjevši Xiju 'siguran put'.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="dd713cd4-c8b5-11ed-9bf9-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Kineski predsjednik na rastanku s Putinom uputio zlokobnu poruku: 'Dolazi promjena, krećemo zajedno...' &apos;Molim te, čuvaj se, dragi prijatelju&apos;, rekao je kineski lider ruskom kolegi i toplo uhvatio Putinovu ruku. Zapad je zazvonio za uzbunu jer je Xi Jinping najavio promjenu koja se nije vidjela posljednjih 100 godina Xi Jinping i Vladimir Putin završili su u utorak dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada.Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju.Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje.A posebno zanimljiv bio je detalj na koji upozoravaju svjetski mediji, a koji se dogodio na samom rastanku dvojice vladara.Kineski predsjednik rekao je u zloslutnoj poruci na rastanku nasmiješenom Vladimiru Putinu da 'dolazi promjena' dok je u utorak navečer napuštao Moskvu nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, piše Daily Mail."Dolazi promjena koja se nije dogodila 100 godina. I zajedno pokrećemo ovu promjenu", rekao je Xi Putinu preko svog prevoditelja, a to su riječi koje će sigurno zazvoniti na uzbunu na Zapadu.'Molim te, čuvaj se, dragi prijatelju', dodao je, toplo zgrabivši Putinovu ruku prije nego što mu je ruski despot odmahnuo, poželjevši Xiju 'siguran put'. demonstracija prijateljstva 

demonstracija prijateljstva

Kineski predsjednik na rastanku s Putinom uputio zlokobnu poruku: 'Dolazi promjena, krećemo zajedno...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SAD je ponudio Slovačkoj vojne helikoptere po velikom popustu, nakon što je ta srednjoeuropska zemlja odlučila pokloniti Ukrajini 13 borbenih zrakoplova MiG-29.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odluka o prihvaćanju ponude Washingona još nije donesena, napisao je u srijedu slovački premijer Jaroslav Nad na Facebooku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američka ponuda uključuje 12 jurišnih helikoptera Bell AH-1Z Viper s dodatnom opremom i obukom te 500 AGM-114 projektila Hellfire II.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nad je rekao da je stvarna vrijednost te vojne opreme više od milijarde dolara, no Slovačka je može dobiti za oko 340 milijuna i to u ratama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijedlog podržavaju vladajuće stranke, a i opozicijske su dale naslutiti da će ga poduprijeti.</para><hmn:article id="7a8b6292-c4b0-11ed-a6d4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slovačka novinska agencija TASR izvijestila je da je bivši premijer, socijaldemokrat Peter Pellegrini rekao da je ponuda "ekonomski povoljna" i da će pomoći u modernizaciji zračnih snaga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pellegrinijeva stranka lijevog centra, kao i druge opozicijske stranke, prethodno je kritizirala činjenicu što je manjiska, privremena vlada kojoj je u prosincu izglasano nepovjerenje, odlučila Ukrajini dati MiG-ove zaobišavši parlament.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slovačka je nakon Poljske druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove Kijevu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove.</para>

Slovačka poklonila Ukrajini svoje MIG-ove, SAD im sada nudi po velikom popustu jurišne helikoptere Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove SAD je ponudio Slovačkoj vojne helikoptere po velikom popustu, nakon što je ta srednjoeuropska zemlja odlučila pokloniti Ukrajini 13 borbenih zrakoplova MiG-29.Odluka o prihvaćanju ponude Washingona još nije donesena, napisao je u srijedu slovački premijer Jaroslav Nad na Facebooku.Američka ponuda uključuje 12 jurišnih helikoptera Bell AH-1Z Viper s dodatnom opremom i obukom te 500 AGM-114 projektila Hellfire II.Nad je rekao da je stvarna vrijednost te vojne opreme više od milijarde dolara, no Slovačka je može dobiti za oko 340 milijuna i to u ratama.Prijedlog podržavaju vladajuće stranke, a i opozicijske su dale naslutiti da će ga poduprijeti.Slovačka novinska agencija TASR izvijestila je da je bivši premijer, socijaldemokrat Peter Pellegrini rekao da je ponuda "ekonomski povoljna" i da će pomoći u modernizaciji zračnih snaga.Pellegrinijeva stranka lijevog centra, kao i druge opozicijske stranke, prethodno je kritizirala činjenicu što je manjiska, privremena vlada kojoj je u prosincu izglasano nepovjerenje, odlučila Ukrajini dati MiG-ove zaobišavši parlament.Slovačka je nakon Poljske druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove Kijevu.Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove. MIG za rezervne dijelove 

MIG za rezervne dijelove

Slovačka poklonila Ukrajini svoje MIG-ove, SAD im sada nudi po velikom popustu jurišne helikoptere

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Republike Srpske Milorad u Trebinju je posjetio Artem galeriju u kojoj su mu za njegov 64. rođendan poklonili njegov portret s detaljem koji bode u oči. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, u gornjem desnom kutu slike je karta koja prikazuje Republiku Srpsku kao dio Srbije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hvala Svetlani Majhofer, vlasnici Artem galerije. Danas mi je za rođendan poklonila portret, ulje na platnu akademskog slikara Bogdana Radovića", napisao je Dodik na društvenim mrežama.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/MiloradDodik/status/1638474503490600961/photo/2"/>

Što pokloniti Dodiku za rođendan? Jasno, portret s kartom spojene RS i Srbije... Dar za 64. rođendan poklonili su mu u galeriji u Trebinju, a on se darom pohvalio na društvenim mrežama Predsjednik Republike Srpske Milorad u Trebinju je posjetio Artem galeriju u kojoj su mu za njegov 64. rođendan poklonili njegov portret s detaljem koji bode u oči. Naime, u gornjem desnom kutu slike je karta koja prikazuje Republiku Srpsku kao dio Srbije."Hvala Svetlani Majhofer, vlasnici Artem galerije. Danas mi je za rođendan poklonila portret, ulje na platnu akademskog slikara Bogdana Radovića", napisao je Dodik na društvenim mrežama. nije skidao osmjeh 

nije skidao osmjeh

Što pokloniti Dodiku za rođendan? Jasno, portret s kartom spojene RS i Srbije...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruska vojska je lani osvojila ukrajinski Mariupolj kojeg je tijekom noći posjetio predsjednik Vladimir Putin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske televizije objavile su snimke kako se Putin vozio automobilom ulicama Mariupolja, a u par navrata je izašao iz automobila i pričao sa stanovnicima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je demonstracija prkosa nakon što je Međunarodni kazneni sud raspisao nalog za njegovo uhićenje. Ukrajina kaže da je 1000 od 14.700 otete djece iz Mariupolja", objavio je šef moskovskog dopisništva Financial Timesa Max Seddon.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/maxseddon/status/1637357223918682113?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1637357223918682113%7Ctwgr%5E6b06be403ec697c40c1f1c153ec6308b75ab4cb7%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fputinov-show-u-mariupolju-usred-noci-usao-ljudima-u-stan-na-stolu-ga-cekala-hrana%2F2447714.aspx"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na ovoj snimci vidimo kako Putin posjećuje lokalce koji mu govore kako 'mole za njega' i dodaju kako im je Rusija izgradila 'djelić raja' kako bi zamijenila njihove uništene stanove", piše Seddon o snimci koja prikazuje kako Putin razgovara sa stanovnicima Mariupolja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Primijetite kako su za potrebe ovog navodno spontanog posjeta Mariupolju usred noći ljudi koji žive u ovom stanu iznijeli hranu na stol, kao da se radi o Djedu Mrazu koji stiže bez najave", objavio je Seddon.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/maxseddon/status/1637358803636178946?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1637374440211185664%7Ctwgr%5E6b06be403ec697c40c1f1c153ec6308b75ab4cb7%7Ctwcon%5Es2_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fputinov-show-u-mariupolju-usred-noci-usao-ljudima-u-stan-na-stolu-ga-cekala-hrana%2F2447714.aspx"/>

Ovo je vrh: Putin šetao Mariupoljem, ulazio ljudima u domove, pogledajte što ga je čekalo... &apos;Primijetite kako su za potrebe ovog navodno spontanog posjeta Mariupolju usred noći ljudi koji žive u ovom stanu iznijeli hranu na stol, kao da se radi o Djedu Mrazu koji stiže bez najave&apos;, objavio je novinar Ruska vojska je lani osvojila ukrajinski Mariupolj kojeg je tijekom noći posjetio predsjednik Vladimir Putin.Ruske televizije objavile su snimke kako se Putin vozio automobilom ulicama Mariupolja, a u par navrata je izašao iz automobila i pričao sa stanovnicima."Ovo je demonstracija prkosa nakon što je Međunarodni kazneni sud raspisao nalog za njegovo uhićenje. Ukrajina kaže da je 1000 od 14.700 otete djece iz Mariupolja", objavio je šef moskovskog dopisništva Financial Timesa Max Seddon."Na ovoj snimci vidimo kako Putin posjećuje lokalce koji mu govore kako 'mole za njega' i dodaju kako im je Rusija izgradila 'djelić raja' kako bi zamijenila njihove uništene stanove", piše Seddon o snimci koja prikazuje kako Putin razgovara sa stanovnicima Mariupolja."Primijetite kako su za potrebe ovog navodno spontanog posjeta Mariupolju usred noći ljudi koji žive u ovom stanu iznijeli hranu na stol, kao da se radi o Djedu Mrazu koji stiže bez najave", objavio je Seddon. JEDNODNEVNI IZLET 

JEDNODNEVNI IZLET

Ovo je vrh: Putin šetao Mariupoljem, ulazio ljudima u domove, pogledajte što ga je čekalo...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugledni ruski državni TV voditelj u nedjelju je pozvao na nuklearni napad na svaku zemlju koja pokuša uhititi ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog uhidbenog naloga koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC), piše <ulink url="https://www.newsweek.com/russian-tv-host-threatens-nuking-any-country-that-detains-putin-1789307">Newsweek</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladimir Solovjov je to upozorio tijekom nedavnog emitiranja svoje emisije na državnom kanalu Rusija-1, rekavši da bi pokušaj zadržavanja ruskog čelnika rezultirao "trenutačnim nuklearnim udarom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjevljev komentar došao je nakon što je prošlog petka ICC objavio da je izdao nalog za uhićenje Putina zbog ratnih zločina. Istražitelji suda u Haagu su navodno radili na dokazima protiv Putina više od godinu dana prije nego što je ICC izdao nalog. Optužuje Putina da je "navodno odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju".</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/francis_scarr/status/1637794978771484674?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1637794978771484674%7Ctwgr%5E3253819051f55ca90843f3a58b5927d6ca1b9c70%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.newsweek.com%2Frussian-tv-host-threatens-nuking-any-country-that-detains-putin-1789307"/><heading2> Solovjov vodi radio emisiju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim svojih dužnosti domaćina na kanalu Rusija-1, Solovjov vodi radio emisiju za stanicu kojom upravlja Kremlj. Prošle je godine američki State Department napisao na svojoj web stranici u popisu identificirajući dobro poznate osobe uključene u rusku propagandu da bi Solovjov "mogao biti najenergičniji propagandist Kremlja danas."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ponedjeljak je BBC-jev novinar Francis Scarr na Twitteru objavio prevedeni video Solovjove reakcije na nalog.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Scarr je primijetio da Solovyov nije izravno spomenuo ICC-ov nalog za uhićenje Putina. Ali ruski domaćin je spomenuo Mariju Lvovu-Belovu - rusku povjerenicu za prava djece, za kojom je također izdana tjeralica ICC-a - prije nego što je upozorio bilo koju zemlju koja bi mogla pokušati pritvoriti Putina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je započeo svoje naklapanje pozivajući se na nedavnu izjavu njemačkog ministra pravosuđa Marca Buschmanna o nalogu ICC-a. "Njemačka će biti obvezna uhititi predsjednika Putina ako uđe na njemački teritorij i predati ga ICC-u", rekao je Buschmann za njemački list Bild am Sonntag.</para><heading2>'Poziva na trenutačni nuklearni udar na tu zemlju'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Općenito, bilo koja struktura ili bilo koja država koja se uopće usudi - poput njemačkog smeća, ministra - što je to? - pravde", rekao je Solovjov tijekom svog obraćanja u eteru, prema Scarrovom prijevodu. "Reći da će pokušati provesti [presudu]… Samo da znaju, svaki pokušaj provedbe je objava rata!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je nastavio: "I poziva na trenutačni nuklearni udar na tu zemlju! Trenutačan! To jest, svaki pokušaj da se to učini, da se ide protiv volje ruskog naroda, koji se vrlo jasno izrazio, mora rezultirati projektilom štrajk!"</para><hmn:article id="012d4ab0-c80b-11ed-860f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica je tada ponovno zaprijetila Buschmannu, čije ime nije spomenuto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A taj idiot, ministar pravosuđa, mora se upoznati s projektilima Sarmat", rekao je Solovjev, govoreći o ruskim interkontinentalnim balističkim projektilima koji mogu nositi više od desetak nuklearnih bojevih glava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaki od izroda koji smatra legitimnim učiniti to što je učinio treba odgovarati!" On je rekao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Newsweek se obratio e-poštom njemačkom saveznom ministarstvu pravosuđa za komentar, a također je poslao e-poštu ruskom ministarstvu vanjskih poslova za komentar.</para>

Ruski TV voditelj zaprijetio nuklearnim napadom svakoj zemlji koja pritvori Putina: 'Svaki pokušaj objava je rata!' Vladimir Solovjov je to upozorio tijekom nedavnog emitiranja svoje emisije na državnom kanalu Rusija-1, rekavši da bi pokušaj zadržavanja ruskog čelnika rezultirao &apos;trenutačnim nuklearnim udarom&apos; Ugledni ruski državni TV voditelj u nedjelju je pozvao na nuklearni napad na svaku zemlju koja pokuša uhititi ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog uhidbenog naloga koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC), piše Newsweek.Vladimir Solovjov je to upozorio tijekom nedavnog emitiranja svoje emisije na državnom kanalu Rusija-1, rekavši da bi pokušaj zadržavanja ruskog čelnika rezultirao "trenutačnim nuklearnim udarom".Solovjevljev komentar došao je nakon što je prošlog petka ICC objavio da je izdao nalog za uhićenje Putina zbog ratnih zločina. Istražitelji suda u Haagu su navodno radili na dokazima protiv Putina više od godinu dana prije nego što je ICC izdao nalog. Optužuje Putina da je "navodno odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju". Solovjov vodi radio emisijuOsim svojih dužnosti domaćina na kanalu Rusija-1, Solovjov vodi radio emisiju za stanicu kojom upravlja Kremlj. Prošle je godine američki State Department napisao na svojoj web stranici u popisu identificirajući dobro poznate osobe uključene u rusku propagandu da bi Solovjov "mogao biti najenergičniji propagandist Kremlja danas."U ponedjeljak je BBC-jev novinar Francis Scarr na Twitteru objavio prevedeni video Solovjove reakcije na nalog.Scarr je primijetio da Solovyov nije izravno spomenuo ICC-ov nalog za uhićenje Putina. Ali ruski domaćin je spomenuo Mariju Lvovu-Belovu - rusku povjerenicu za prava djece, za kojom je također izdana tjeralica ICC-a - prije nego što je upozorio bilo koju zemlju koja bi mogla pokušati pritvoriti Putina.Solovjov je započeo svoje naklapanje pozivajući se na nedavnu izjavu njemačkog ministra pravosuđa Marca Buschmanna o nalogu ICC-a. "Njemačka će biti obvezna uhititi predsjednika Putina ako uđe na njemački teritorij i predati ga ICC-u", rekao je Buschmann za njemački list Bild am Sonntag.'Poziva na trenutačni nuklearni udar na tu zemlju'"Općenito, bilo koja struktura ili bilo koja država koja se uopće usudi - poput njemačkog smeća, ministra - što je to? - pravde", rekao je Solovjov tijekom svog obraćanja u eteru, prema Scarrovom prijevodu. "Reći da će pokušati provesti [presudu]… Samo da znaju, svaki pokušaj provedbe je objava rata!"Solovjov je nastavio: "I poziva na trenutačni nuklearni udar na tu zemlju! Trenutačan! To jest, svaki pokušaj da se to učini, da se ide protiv volje ruskog naroda, koji se vrlo jasno izrazio, mora rezultirati projektilom štrajk!"Voditeljica je tada ponovno zaprijetila Buschmannu, čije ime nije spomenuto."A taj idiot, ministar pravosuđa, mora se upoznati s projektilima Sarmat", rekao je Solovjev, govoreći o ruskim interkontinentalnim balističkim projektilima koji mogu nositi više od desetak nuklearnih bojevih glava."Svaki od izroda koji smatra legitimnim učiniti to što je učinio treba odgovarati!" On je rekao.Newsweek se obratio e-poštom njemačkom saveznom ministarstvu pravosuđa za komentar, a također je poslao e-poštu ruskom ministarstvu vanjskih poslova za komentar. 'Trenutačni nuklearni udar' 

'Trenutačni nuklearni udar'

Ruski TV voditelj zaprijetio nuklearnim napadom svakoj zemlji koja pritvori Putina: 'Svaki pokušaj objava je rata!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rat? Inflacija? Korupcija? Ne, velika tema koja dominira poljskom politikom prije jesneskih parlamentarnih izbora nasljeđe je pape Ivana Pavla II., piše Politico.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premda je Ivan Pavao II. umro 2005., postao je vruća tema u Poljskoj nakon šokantnog dokumentarca televizijske kuće TVN u kojem se tvrdi da je u vrijeme kad je bio kardinal u Krakovu štitio svećenike optužene da su spolno zlostavljali djecu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je izazvalo kolektivni šok u redovima vladajuće nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS) koja je blisko povezana s moćnom Rimokatoličkom Crkvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>TVN je poljski kanal u vlasništvu Warner Brosa pa je čak američki veleposlanik Mark Brzezinski pozvan na razgovor u poljsko ministarstvo vanjskih poslova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>PiS je progurao i parlamentarnu rezoluciju „u obranu dobrog imena pape Ivana Pavla II.”</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlament „snažno osuđuje sramotnu kampanju koju vode mediji… protiv Velikog Pape sv. Ivana Pavla II., najvećeg Poljaka u povijesti”, navodi se u rezoluciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada i s njom povezani mediji pokrenuli su veliku pozitivnu kampanju o Ivanu Pavlu II. Njegova golema slika projicirana je na fasadi predsjedničke palače u Varšavi. Javna televizija TVP sada svakoga dana objavljuje jednu njegovu propovijed.</para><hmn:article id="666dda7e-b9f3-11ec-89da-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Papinska politika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je sve politička igra jer su čelnici PiS-a pronašli nešto za što se nadaju da će im poslužiti kao pogonsko gorivo uoči izbora, rekao je Ben Stanley, izvanredni profesor na Sveučilištu društvenih i humanističkih znanosti u Varšavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Obrana Ivana Pavla II. prilika je PiS-u da pokaže da su oni, kako tvrde, na ispravnoj strani spora u kojem su autentične poljske vrijednosti suprotstavljene nečemu što nije autentično i što je sumnjivo”, rekao je Stanley.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poljski premijer Mateusz Morawiecki optužio je tijekom vikenda oporbu da se „stidi najvažnijeg zemljaka u povijesti republike.”</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stranka je poznata po tome što uoči izbora pronalazi pitanja koja izazivaju podjele u društvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godine 2015., za vrijeme izbjegličke krize, vođa stranke optužio je migrante da uvoze „sve vrste parazita i praživotinja” u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godine 2020. poljski predsjednik Andrzej Duda, kojeg podržava PiS, napadao je u svojoj predizbornoj kampanji LGBTQ+ aktiviste tvrdeći da podržavaju ideologiju koja je protivna poljskim vrijednostima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zadnjih mjeseci mediji koje podržava država optužuju oporbene političare da žele prisiliti Poljake da se odreknu omiljenih svinjskih kotleta i zamijene ih jestivim kukcima u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Možete primijetiti da je sada gotovo zamrla rasprava o jestivim kukcima. Ivan Pavao II. ima puno veći potencijal”, rekao je Stanley.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premda se Poljska sekularizira, što potvrđuje kontinuirano smanjenje broja svećenika, smanjenje broja vjernika na nedjeljnoj misi i porast broja učenika koji ne žele ići na vjeronauk, zemlja je i dalje jedna od najkatoličkijih u Europi. Crkva ima jako velik utjecaj među starijima i onima koji žive u manjim gradovima i selima, uporištima PiS-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Igranje na kartu Ivana Pavla II. zateklo je oporbu nespremnu; mnogi od njezinih pristaša sekularniji su, ali stranke ne mogu riskirati vrijeđanje vjernika ako se nadaju da će ove jeseni osvojiti vlast.</para><hmn:article id="2c986cea-b9eb-11ec-a5b2-0242ac120011" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Papa mlako branio papu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pokojnog papu često se smatra zaslužnim za to što je pridonio padu komunizma u središnjoj i istočnoj Europi; njegovi pohodi iz Vatikana u domovinu smatraju su ključnim faktorom u usponu sindikata Solidarnosti 1980. godine. Jako je cijenjen širom zemlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građanska platforma, najveća poljska oporbena stranka, nije glasala o rezoluciji o obrani pape. Stranka je optužila PiS za politikanstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ne želite braniti Ivana Pavla II., želite ga upisati u PiS!”, rekao je Paweł Kowal, zastupnik Građanske platforme u parlamentarnoj raspravi o rezoluciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I dok oporba oklijeva, nadbiskup Stanisław Gądecki, predsjednik poljske biskupske konferencije, kritizirao je izvješća o Ivanu Pavlu II. kao „šokantne pokušaje diskreditiranja njegove osobe i djela, pod izgovorom brige za istinu i dobro.”</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne optužuje samo TVN Ivana Pavla II. da je ignorirao svećenike pedofile.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slične optužbe iznesene su i u novoj knjizi nizozemskog novinara Ekkea Overbeeka, “Maxima Culpa: Ivan Pavao II. je znao”, u kojoj se navodi da je nadbiskup Karol Woytila premještao svećenike pedofile iz župe u župu da ne budu otkriveni.</para><hmn:article id="b49c9fba-2c7a-11ed-a098-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No knjigu i TVN-ov dokumentarac napada se da se oslanjanju na arhive komunističke tajne policije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Uloga slobodnih i pouzdanih medija je izvješćivanje o činjenicama, čak i ako su bolne i teško ih je prihvatiti", odgovorio je TVN.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Televizijska kuća je naglasila da se autor dokumentarca nije oslanjao samo na arhive, nego je i kontaktirao ljude koje su svećenici zlostavljali.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo prilično je mlako reagirao u obranu svojeg prethodnika, dovevši poljsku Crkvu u neugodnu situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Stvari treba promatrati u kontekstu vremena u kojem su se dogodile… u to vrijeme sve se zataškavalo”, rekao je za argentinski list La Nacion.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekoliko mjeseci prije izbora, PiS će sada pratiti je li Ivan Pavao II. privlačna tema, rekao je Stanley.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Previše insistirati na tome potencijalno je riskantno jer više nisu rane 2000-te i ovaj put nije tako jasno da će puno ljudi, posebno mladih, priskočiti u obranu Ivana Pavla II.”, rekao je.</para>

Poljska: Vruća tema uoči izbora nisu inflacija ili korupcija, već Ivan Pavao II. i svećenici pedofili Premda je Ivan Pavao II. umro 2005., postao je vruća tema u Poljskoj nakon šokantnog dokumentarca televizijske kuće TVN u kojem se tvrdi da je u vrijeme kad je bio kardinal u Krakovu štitio svećenike optužene da su spolno zlostavljali djecu Rat? Inflacija? Korupcija? Ne, velika tema koja dominira poljskom politikom prije jesneskih parlamentarnih izbora nasljeđe je pape Ivana Pavla II., piše Politico.Premda je Ivan Pavao II. umro 2005., postao je vruća tema u Poljskoj nakon šokantnog dokumentarca televizijske kuće TVN u kojem se tvrdi da je u vrijeme kad je bio kardinal u Krakovu štitio svećenike optužene da su spolno zlostavljali djecu.To je izazvalo kolektivni šok u redovima vladajuće nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS) koja je blisko povezana s moćnom Rimokatoličkom Crkvom.TVN je poljski kanal u vlasništvu Warner Brosa pa je čak američki veleposlanik Mark Brzezinski pozvan na razgovor u poljsko ministarstvo vanjskih poslova.PiS je progurao i parlamentarnu rezoluciju „u obranu dobrog imena pape Ivana Pavla II.”Parlament „snažno osuđuje sramotnu kampanju koju vode mediji… protiv Velikog Pape sv. Ivana Pavla II., najvećeg Poljaka u povijesti”, navodi se u rezoluciji.Vlada i s njom povezani mediji pokrenuli su veliku pozitivnu kampanju o Ivanu Pavlu II. Njegova golema slika projicirana je na fasadi predsjedničke palače u Varšavi. Javna televizija TVP sada svakoga dana objavljuje jednu njegovu propovijed.Papinska politikaTo je sve politička igra jer su čelnici PiS-a pronašli nešto za što se nadaju da će im poslužiti kao pogonsko gorivo uoči izbora, rekao je Ben Stanley, izvanredni profesor na Sveučilištu društvenih i humanističkih znanosti u Varšavi.„Obrana Ivana Pavla II. prilika je PiS-u da pokaže da su oni, kako tvrde, na ispravnoj strani spora u kojem su autentične poljske vrijednosti suprotstavljene nečemu što nije autentično i što je sumnjivo”, rekao je Stanley.Poljski premijer Mateusz Morawiecki optužio je tijekom vikenda oporbu da se „stidi najvažnijeg zemljaka u povijesti republike.”Stranka je poznata po tome što uoči izbora pronalazi pitanja koja izazivaju podjele u društvu.Godine 2015., za vrijeme izbjegličke krize, vođa stranke optužio je migrante da uvoze „sve vrste parazita i praživotinja” u Europu.Godine 2020. poljski predsjednik Andrzej Duda, kojeg podržava PiS, napadao je u svojoj predizbornoj kampanji LGBTQ+ aktiviste tvrdeći da podržavaju ideologiju koja je protivna poljskim vrijednostima.Zadnjih mjeseci mediji koje podržava država optužuju oporbene političare da žele prisiliti Poljake da se odreknu omiljenih svinjskih kotleta i zamijene ih jestivim kukcima u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.„Možete primijetiti da je sada gotovo zamrla rasprava o jestivim kukcima. Ivan Pavao II. ima puno veći potencijal”, rekao je Stanley.Premda se Poljska sekularizira, što potvrđuje kontinuirano smanjenje broja svećenika, smanjenje broja vjernika na nedjeljnoj misi i porast broja učenika koji ne žele ići na vjeronauk, zemlja je i dalje jedna od najkatoličkijih u Europi. Crkva ima jako velik utjecaj među starijima i onima koji žive u manjim gradovima i selima, uporištima PiS-a.Igranje na kartu Ivana Pavla II. zateklo je oporbu nespremnu; mnogi od njezinih pristaša sekularniji su, ali stranke ne mogu riskirati vrijeđanje vjernika ako se nadaju da će ove jeseni osvojiti vlast.Papa mlako branio papuPokojnog papu često se smatra zaslužnim za to što je pridonio padu komunizma u središnjoj i istočnoj Europi; njegovi pohodi iz Vatikana u domovinu smatraju su ključnim faktorom u usponu sindikata Solidarnosti 1980. godine. Jako je cijenjen širom zemlje.Građanska platforma, najveća poljska oporbena stranka, nije glasala o rezoluciji o obrani pape. Stranka je optužila PiS za politikanstvo.„Ne želite braniti Ivana Pavla II., želite ga upisati u PiS!”, rekao je Paweł Kowal, zastupnik Građanske platforme u parlamentarnoj raspravi o rezoluciji.I dok oporba oklijeva, nadbiskup Stanisław Gądecki, predsjednik poljske biskupske konferencije, kritizirao je izvješća o Ivanu Pavlu II. kao „šokantne pokušaje diskreditiranja njegove osobe i djela, pod izgovorom brige za istinu i dobro.”Ne optužuje samo TVN Ivana Pavla II. da je ignorirao svećenike pedofile.Slične optužbe iznesene su i u novoj knjizi nizozemskog novinara Ekkea Overbeeka, “Maxima Culpa: Ivan Pavao II. je znao”, u kojoj se navodi da je nadbiskup Karol Woytila premještao svećenike pedofile iz župe u župu da ne budu otkriveni.No knjigu i TVN-ov dokumentarac napada se da se oslanjanju na arhive komunističke tajne policije.„Uloga slobodnih i pouzdanih medija je izvješćivanje o činjenicama, čak i ako su bolne i teško ih je prihvatiti", odgovorio je TVN.Televizijska kuća je naglasila da se autor dokumentarca nije oslanjao samo na arhive, nego je i kontaktirao ljude koje su svećenici zlostavljali.Papa Franjo prilično je mlako reagirao u obranu svojeg prethodnika, dovevši poljsku Crkvu u neugodnu situaciju.„Stvari treba promatrati u kontekstu vremena u kojem su se dogodile… u to vrijeme sve se zataškavalo”, rekao je za argentinski list La Nacion.Nekoliko mjeseci prije izbora, PiS će sada pratiti je li Ivan Pavao II. privlačna tema, rekao je Stanley.„Previše insistirati na tome potencijalno je riskantno jer više nisu rane 2000-te i ovaj put nije tako jasno da će puno ljudi, posebno mladih, priskočiti u obranu Ivana Pavla II.”, rekao je. Nakon šokantnog dokumentarca 

Nakon šokantnog dokumentarca

Poljska: Vruća tema uoči izbora nisu inflacija ili korupcija, već Ivan Pavao II. i svećenici pedofili

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

turska potres

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.</para><hmn:article id="f73cc8c2-981d-11ed-a407-92489a97b6c5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.</para><hmn:article id="0f62b4fe-bec8-11ed-839a-126e8041f252" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osnovnoškolci će imati i nove predmete.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.</para><hmn:article id="f1e3b8e2-bb98-11ed-8a22-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment.</para>

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom? Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji."Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno."Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.Osnovnoškolci će imati i nove predmete.Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan."Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment. DOLAZE PROMJENE 

Sav očaj potresa u fotografiji: Otac sjedi u ruševinama i ne pušta ruku svoje preminule kćeri (15)

Najčitanije

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

Moskva iz skladišta 'povukla' tenkove iz Drugog svjetskog rata. Snimili ih na željeznici?

Unatoč zabrani, ruska nafta i dalje 'teče' prema EU: 'Žohari uvijek našu rupicu '

Crveni križ pokrenuo apel za pomoć stanovništvu stradalom u potresu: Ovako se možete uključiti

Crveni križ pokrenuo apel za pomoć stanovništvu stradalom u potresu: Ovako se možete uključiti

Još iz rubrike

Mađari objavili provokaciju da je UEFA-a dozvolila navijačima zastavu 'Velike Mađarske'. Regija se digla na noge

Kineski predsjednik na rastanku s Putinom uputio zlokobnu poruku: 'Dolazi promjena, krećemo zajedno...'

Slovačka poklonila Ukrajini svoje MIG-ove, SAD im sada nudi po velikom popustu jurišne helikoptere

Više s weba

Pročitajte još

Što pokloniti Dodiku za rođendan? Jasno, portret s kartom spojene RS i Srbije...

Ovo je vrh: Putin šetao Mariupoljem, ulazio ljudima u domove, pogledajte što ga je čekalo...

Ruski TV voditelj zaprijetio nuklearnim napadom svakoj zemlji koja pritvori Putina: 'Svaki pokušaj objava je rata!'

Poljska: Vruća tema uoči izbora nisu inflacija ili korupcija, već Ivan Pavao II. i svećenici pedofili

Pročitajte još

Što pokloniti Dodiku za rođendan? Jasno, portret s kartom spojene RS i Srbije...

Ovo je vrh: Putin šetao Mariupoljem, ulazio ljudima u domove, pogledajte što ga je čekalo...

Ruski TV voditelj zaprijetio nuklearnim napadom svakoj zemlji koja pritvori Putina: 'Svaki pokušaj objava je rata!'

Poljska: Vruća tema uoči izbora nisu inflacija ili korupcija, već Ivan Pavao II. i svećenici pedofili

Više s weba