Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlak koji je prevozio klor iskočio je iz tračnica u petak navečer u gradu Istočna Palestina u američkoj saveznoj državi Ohio, piše <ulink url="https://www.cbsnews.com/pittsburgh/news/train-derailment-massive-fire-east-palestine-ohio/">CBS</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog požara je naređena evakuacija stanovnika u krugu 1.6 kilometara od pružnog prijelaza St. James. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za stanovnike je organizirano sklonište u srednjoj školi East Palestine. Policijski automobili voze gradom i preko zvučnika pozivaju stanovnike na evakuaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uzrok iskakanja vlaka iz tračnica još uvijek nije poznat. Prema neslužbenim informacijama, vlak se nakon iskakanja iz tračnica zabio u benzinsku pumpu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasad nema informacija o ozlijeđenima. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/rawsalerts/status/1621725968787279872"/>

U SAD-u iskočio vlak iz tračnica pa eksplodirao. Naređena evakuacija stanovništva Zbog požara u Ohiju je naređena evakuacija stanovnika u krugu 1.6 kilometara od pružnog prijelaza St. James.  Za stanovnike je organizirano sklonište u srednjoj školi East Palestine. Policijski automobili voze gradom i preko zvučnika pozivaju stanovnike na evakuaciju Vlak koji je prevozio klor iskočio je iz tračnica u petak navečer u gradu Istočna Palestina u američkoj saveznoj državi Ohio, piše CBS.Zbog požara je naređena evakuacija stanovnika u krugu 1.6 kilometara od pružnog prijelaza St. James. Za stanovnike je organizirano sklonište u srednjoj školi East Palestine. Policijski automobili voze gradom i preko zvučnika pozivaju stanovnike na evakuaciju. Uzrok iskakanja vlaka iz tračnica još uvijek nije poznat. Prema neslužbenim informacijama, vlak se nakon iskakanja iz tračnica zabio u benzinsku pumpu.Zasad nema informacija o ozlijeđenima.  Golem požar 

OHIO- Vlak koji je prevozio klor iskočio je iz tračnica u petak navečer u gradu Istočna Palestina u američkoj saveznoj državi Ohio.
Zbog požara je naređena evakuacija stanovnika u krugu 1.6 kilometara od pružnog prijelaza St. James. Za stanovnike je organizirano sklonište u srednjoj školi East Palestine te je naređena evakuacija. Prema neslužbenim informacijama, vlak se nakon iskakanja iz tračnica zabio u benzinsku pumpu. 

Eksplodirao vlak

požar sad.png

Skandali, korupcija, nezakonite migracije. 'Bizarni' izbori u južnom dijelu Cipra

Europske policije razbile su šifriranu aplikaciju kriminalaca: Uhitili 42 osobe

U SAD-u iskočio vlak iz tračnica pa eksplodirao. Naređena evakuacija stanovništva

Golem požar

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

nova karijera

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xi Jinping i Vladimir Putin završili su u utorak dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju.</para><hmn:article id="feb3e0e0-c815-11ed-aa36-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koje je iznijela Kina u skladu s ruskim pristupima i da se mogu uzeti kao osnova za mirno rješenje kada za to budu spremni na Zapadu i u Kijevu. Međutim, do sada nismo vidjeli takvu spremnost s njihove strane", rekao je Putin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xi jedva da je uopće spomenuo sukob, rekavši da Kina ima "nepristran stav" o tome.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovaj samit djelomično je zasjenio iznenadni posjet japanskog premijera Fumia Kishide Kijevu gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kijev njegov dolazak u zemlju u ratu smatra "povijesnim". Kishida je jedini čelnik neke države iz skupine G7 koji dosad nije bio u Kijevu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kishida je obišao Buču, gradić nedaleko od Kijeva koji je postao simbol zlodjela ruske okupacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svijet je bio zapanjen kada je prije godinu dana vidio ubijene nedužne civile u Buči. Zaista osjećam veliki bijes zbog zločina nakon što sam posjetio to mjesto", rekao je Kishida. "Japan će i dalje pomagati Ukrajini... da ponovno uspostavi mir."</para><heading2>Diplomatsko pokriće</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Washington je osudio tajming Xijevog posjeta Moskvi, samo tri dana nakon što je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za Putinovo uhićenje na temelju optužbi za ratni zločin zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da posjet u takvom trenutku znači davanje Putinu "diplomatskog pokrića" za zločine. Moskva opovrgava nezakonitu deportaciju djece i tvrdi da je primila siročad kako bi ih zaštitila, te je pokrenula vlastiti kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca ICC-a.</para><hmn:article id="b8b41f88-c7fc-11ed-828f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin i Xi potpisali su sporazum o partnerstvu "bez ograničenja" prošle godine samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Peking otad odbija okriviti Moskvu za rat i kritizirao je Zapad zbog nametanja sankcija Rusiji, iako je Kina profitirala osiguravanjem velikog popusta za kupnju nafte i plina koje Rusija više ne može izvoziti u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapad je uglavnom odbacio Xijev mirovni plan za Ukrajinu kao u najboljem slučaju previše nejasan da bi napravio razliku, a u najgorem slučaju kao trik kojim se želi kupiti vrijeme za Putina da obnovi svoje snage i pojača kontrolu nad okupiranim teritorijem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Kijev, možda u nadi da će Kina ostati neutralna, oprezno je pozdravio plan kad ga je Kina predstavila prošlog mjeseca. Zelenski je više puta pozvao Xija da razgovara s njim.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski dužnosnici dali su naznake da bi telefonski poziv mogao uskoro uslijediti. "Čekamo potvrdu", izjavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk za talijanske novine Corriere della Sera. "To bi bio važan potez. Imaju si što za reći."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kijev odlučno kaže da ne može biti mirovnih pregovora s Rusijom ako ona ne povuče svoje snage. Moskva kaže da Kijev mora prihvatiti teritorijalnu "realnost", misleći pritom na svoju tvrdnju da je pripojila gotovo petinu Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Washington je tijekom prošlog mjeseca rekao da je zabrinut da bi Peking mogao naoružati Rusiju, što Kina niječe.</para><heading2>Eksplozija na Krimu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče stanja na terenu, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su u eksploziji tijekom noći na utorak u gradu Džankoju na Krimu uništeni ruski projektili koji su prevoženi željeznicom. Projektili su bili namijenjeni ruskoj crnomorskoj floti, kaže Ukrajina, a operativni doseg im je više od 2500 kilometara na kopnu i 375 km na moru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo nije preuzelo odgovornost za napad, a s ruske strane nije bilo potvrde da su projektili uništeni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski dužnosnici na Krimu, koji Moskva kontrolira od 2014., rekli su da su eksploziju izazvale bespilotne letjelice pune šrapnela i eksploziva, a da su ciljane civilne lokacije. Jedna osoba je ozlijeđena, rekli su.</para>

Završio sastanak Putina i Jinpinga. Bilo je toplih riječi o prijateljstvu, oko Ukrajine bez napretka Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada Xi Jinping i Vladimir Putin završili su u utorak dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.Xijev posjet Moskvi - koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja - obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikada.Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju.Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje."Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koje je iznijela Kina u skladu s ruskim pristupima i da se mogu uzeti kao osnova za mirno rješenje kada za to budu spremni na Zapadu i u Kijevu. Međutim, do sada nismo vidjeli takvu spremnost s njihove strane", rekao je Putin.Xi jedva da je uopće spomenuo sukob, rekavši da Kina ima "nepristran stav" o tome.Ovaj samit djelomično je zasjenio iznenadni posjet japanskog premijera Fumia Kishide Kijevu gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.Kijev njegov dolazak u zemlju u ratu smatra "povijesnim". Kishida je jedini čelnik neke države iz skupine G7 koji dosad nije bio u Kijevu.Kishida je obišao Buču, gradić nedaleko od Kijeva koji je postao simbol zlodjela ruske okupacije."Svijet je bio zapanjen kada je prije godinu dana vidio ubijene nedužne civile u Buči. Zaista osjećam veliki bijes zbog zločina nakon što sam posjetio to mjesto", rekao je Kishida. "Japan će i dalje pomagati Ukrajini... da ponovno uspostavi mir."Diplomatsko pokrićeWashington je osudio tajming Xijevog posjeta Moskvi, samo tri dana nakon što je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za Putinovo uhićenje na temelju optužbi za ratni zločin zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece.Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da posjet u takvom trenutku znači davanje Putinu "diplomatskog pokrića" za zločine. Moskva opovrgava nezakonitu deportaciju djece i tvrdi da je primila siročad kako bi ih zaštitila, te je pokrenula vlastiti kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca ICC-a.Putin i Xi potpisali su sporazum o partnerstvu "bez ograničenja" prošle godine samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Peking otad odbija okriviti Moskvu za rat i kritizirao je Zapad zbog nametanja sankcija Rusiji, iako je Kina profitirala osiguravanjem velikog popusta za kupnju nafte i plina koje Rusija više ne može izvoziti u Europu.Zapad je uglavnom odbacio Xijev mirovni plan za Ukrajinu kao u najboljem slučaju previše nejasan da bi napravio razliku, a u najgorem slučaju kao trik kojim se želi kupiti vrijeme za Putina da obnovi svoje snage i pojača kontrolu nad okupiranim teritorijem.Ali Kijev, možda u nadi da će Kina ostati neutralna, oprezno je pozdravio plan kad ga je Kina predstavila prošlog mjeseca. Zelenski je više puta pozvao Xija da razgovara s njim.Ukrajinski dužnosnici dali su naznake da bi telefonski poziv mogao uskoro uslijediti. "Čekamo potvrdu", izjavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk za talijanske novine Corriere della Sera. "To bi bio važan potez. Imaju si što za reći."Kijev odlučno kaže da ne može biti mirovnih pregovora s Rusijom ako ona ne povuče svoje snage. Moskva kaže da Kijev mora prihvatiti teritorijalnu "realnost", misleći pritom na svoju tvrdnju da je pripojila gotovo petinu Ukrajine.Washington je tijekom prošlog mjeseca rekao da je zabrinut da bi Peking mogao naoružati Rusiju, što Kina niječe.Eksplozija na KrimuŠto se tiče stanja na terenu, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su u eksploziji tijekom noći na utorak u gradu Džankoju na Krimu uništeni ruski projektili koji su prevoženi željeznicom. Projektili su bili namijenjeni ruskoj crnomorskoj floti, kaže Ukrajina, a operativni doseg im je više od 2500 kilometara na kopnu i 375 km na moru.Ministarstvo nije preuzelo odgovornost za napad, a s ruske strane nije bilo potvrde da su projektili uništeni.Ruski dužnosnici na Krimu, koji Moskva kontrolira od 2014., rekli su da su eksploziju izazvale bespilotne letjelice pune šrapnela i eksploziva, a da su ciljane civilne lokacije. Jedna osoba je ozlijeđena, rekli su. washington kritizirao susret 

washington kritizirao susret

Završio sastanak Putina i Jinpinga. Bilo je toplih riječi o prijateljstvu, oko Ukrajine bez napretka

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pentagon planira ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, rekao je američki dužnosnik i izvor upoznat sa situacijom, a plan je isporučiti ključnu opremu Kijevu već ove jeseni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U siječnju je Bidenova administracija obećala isporučiti Ukrajini 31 napredni tenk M1A2 Abrams nakon što je mjesecima izbjegavala ideju o raspoređivanju tenkova koje je teško održavati u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novi plan bi Ukrajini dao varijantu tenka M1A1 SA Abrams, koji može raditi na dizelsko gorivo kao i većina ukrajinskih tenkova, rekao je jedan od dužnosnika. Ta promjena također ubrzava isporuku za otprilike godinu dana, prema kongresnom pomoćniku upućenom u to pitanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glasnogovornik Pentagona odbio je komentirati skoriji rok jer ministarstvo obrane prethodno nije ponudilo konkretan datum za svoje napore da tenkovi dođu u ukrajinske ruke, rekavši samo da će za to biti potrebni "mjeseci".</para><hmn:article id="12993ea6-9d6a-11ed-8e9e-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo na tome", rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće John Kirby za MSNBC. "Postoje neke promjene koje se mogu napraviti u procesu kako bi ga na neki način ubrzali."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američki ministar obrane Lloyd Austin razmotrio je nekoliko opcija za ubrzavanje isporuke i došao do odluke koja bi skratila vrijeme za otprilike godinu dana, rekao je Reutersu pomoćnik u Kongresu upoznat s planom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjeri opcija koje je Austin mogao procijeniti uključuju promjenu položaja u redu za isporuku ili korištenje američkih tenkova kojima je uklonjena osjetljiva oprema, tako da ih ruske trupe ne mogu oteti i proučiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proizvodna linija General Dynamics Corpa trenutno dovršava oko 12 tenkova Abrams mjesečno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sredstva za preinaku ili kupnju tenkova Abrams dolazila bi iz fonda poznatog kao Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), koji omogućuje administraciji predsjednika Joea Bidena da nabavi oružje iz industrije umjesto iz američkih zaliha oružja.</para>

SAD bi Ukrajini mogao poslati Abrams tenkove ove jeseni, godinu dana ranije nego je planirano Novi plan bi Ukrajini dao varijantu tenka M1A1 SA Abrams, koji može raditi na dizelsko gorivo kao i većina ukrajinskih tenkova Pentagon planira ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, rekao je američki dužnosnik i izvor upoznat sa situacijom, a plan je isporučiti ključnu opremu Kijevu već ove jeseni.U siječnju je Bidenova administracija obećala isporučiti Ukrajini 31 napredni tenk M1A2 Abrams nakon što je mjesecima izbjegavala ideju o raspoređivanju tenkova koje je teško održavati u Ukrajini.Novi plan bi Ukrajini dao varijantu tenka M1A1 SA Abrams, koji može raditi na dizelsko gorivo kao i većina ukrajinskih tenkova, rekao je jedan od dužnosnika. Ta promjena također ubrzava isporuku za otprilike godinu dana, prema kongresnom pomoćniku upućenom u to pitanje.Glasnogovornik Pentagona odbio je komentirati skoriji rok jer ministarstvo obrane prethodno nije ponudilo konkretan datum za svoje napore da tenkovi dođu u ukrajinske ruke, rekavši samo da će za to biti potrebni "mjeseci"."Radimo na tome", rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće John Kirby za MSNBC. "Postoje neke promjene koje se mogu napraviti u procesu kako bi ga na neki način ubrzali."Američki ministar obrane Lloyd Austin razmotrio je nekoliko opcija za ubrzavanje isporuke i došao do odluke koja bi skratila vrijeme za otprilike godinu dana, rekao je Reutersu pomoćnik u Kongresu upoznat s planom.Primjeri opcija koje je Austin mogao procijeniti uključuju promjenu položaja u redu za isporuku ili korištenje američkih tenkova kojima je uklonjena osjetljiva oprema, tako da ih ruske trupe ne mogu oteti i proučiti.Proizvodna linija General Dynamics Corpa trenutno dovršava oko 12 tenkova Abrams mjesečno.Sredstva za preinaku ili kupnju tenkova Abrams dolazila bi iz fonda poznatog kao Inicijativa za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), koji omogućuje administraciji predsjednika Joea Bidena da nabavi oružje iz industrije umjesto iz američkih zaliha oružja. neslužbeno 

neslužbeno

SAD bi Ukrajini mogao poslati Abrams tenkove ove jeseni, godinu dana ranije nego je planirano

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi<ulink url="https://news.sky.com/story/police-investigation-after-man-in-birmingham-set-alight-on-his-way-home-from-mosque-12839369"> SkyNews</ulink>, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen 82-godišnjak ispred džamije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma. "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi. </para>

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj Navodno kruži i snimka napada u kojem je muškarac zadobio opekotine po licu, a u bolnicu je primljen s ozljedama opasnim po život. Sličan napad dogodio se i u Londonu kad su pred džamijom zapalili 82-godišnjaka Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je  na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi SkyNews, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen  82-godišnjak ispred džamije.Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma.  "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi.  uhitili osumnjičenika 

uhitili osumnjičenika

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da ne vidi da su ukrajinske vlasti spremne da se pronađe rješenje za sukob u Ukrajini na temelju mirovnog plana koji je predložila Kina, prenose agencije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatramo da mnogi elementi mirovnog plana koji je predložila Kina … mogu poslužiti kao temelj za mirno rješenje (sukoba), kada oni na zapadu i u Kijevu budu na to spremni. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin, nakon razgovora s kineskim kolegom Xi Jinpingom, prenio je AFP.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin je rekao da su na sastanku posvetili veliku pozornost tom mirovnom planu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvojica čelnika naglasili su da je "odgovoran dijalog" najbolji put za rješenje ukrajinske krize, prenijeli su kineski državni mediji, po Reutersu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruska strana potvrdila je svoju odlučnost da se mirovni pregovori održe što je moguće prije.</para><hmn:article id="b8b41f88-c7fc-11ed-828f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvije strane istaknule su da se, da bi se riješilo ukrajinsku krizu, mora poštovati "legitimne sigurnosne razloge za zabrinutost" svih zemalja i da se sukobi moraju izbjeći, po kineskim medijima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin je rekao da se zapad u Ukrajini bori "do posljednjeg Ukrajinca", prenio je TASS.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xi Jinping rekao je da je Peking "nepristran" u pogledu sukoba u Ukrajini i da podržava mir i dijalog.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Xi je za razgovor s Putinom rekao da je bio "otvoren i prijateljski".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin je uz to zaprijetio da će odgovoriti ako London dostavi Ukrajini granate koje sadrže osiromašeni uranij, što je reakcija na izjave britanskog dužnosnika u tom smislu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas smo saznali da je Velika Britanija .. najavila ne samo slanje tenkova Ukrajini nego i granata koje sadrže osiromašeni uranij. Ako se to dogodi, Rusija će morati odgovoriti", naglasio je.</para>

Putin kaže da Kijev ne djeluje spremno za mirovni sporazum koji predlaže Kina Xi Jinping rekao je da je Peking &apos;nepristran&apos; u pogledu sukoba u Ukrajini i da podržava mir i dijalog Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da ne vidi da su ukrajinske vlasti spremne da se pronađe rješenje za sukob u Ukrajini na temelju mirovnog plana koji je predložila Kina, prenose agencije."Smatramo da mnogi elementi mirovnog plana koji je predložila Kina … mogu poslužiti kao temelj za mirno rješenje (sukoba), kada oni na zapadu i u Kijevu budu na to spremni. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin, nakon razgovora s kineskim kolegom Xi Jinpingom, prenio je AFP.Putin je rekao da su na sastanku posvetili veliku pozornost tom mirovnom planu.Dvojica čelnika naglasili su da je "odgovoran dijalog" najbolji put za rješenje ukrajinske krize, prenijeli su kineski državni mediji, po Reutersu.Ruska strana potvrdila je svoju odlučnost da se mirovni pregovori održe što je moguće prije.Dvije strane istaknule su da se, da bi se riješilo ukrajinsku krizu, mora poštovati "legitimne sigurnosne razloge za zabrinutost" svih zemalja i da se sukobi moraju izbjeći, po kineskim medijima.Putin je rekao da se zapad u Ukrajini bori "do posljednjeg Ukrajinca", prenio je TASS.Xi Jinping rekao je da je Peking "nepristran" u pogledu sukoba u Ukrajini i da podržava mir i dijalog.Xi je za razgovor s Putinom rekao da je bio "otvoren i prijateljski".Putin je uz to zaprijetio da će odgovoriti ako London dostavi Ukrajini granate koje sadrže osiromašeni uranij, što je reakcija na izjave britanskog dužnosnika u tom smislu."Danas smo saznali da je Velika Britanija .. najavila ne samo slanje tenkova Ukrajini nego i granata koje sadrže osiromašeni uranij. Ako se to dogodi, Rusija će morati odgovoriti", naglasio je. temelj mirnog rješenja? 

temelj mirnog rješenja?

Putin kaže da Kijev ne djeluje spremno za mirovni sporazum koji predlaže Kina

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podaci iz ranih dana pandemije COVID-19 koje su kineski znanstvenici nakratko objavili u svjetsku bazu podataka, daju ključne dokaze o porijeklu pandemije, uključujući i one s tržnice životinja u kineskom gradu Wuhanu, objavili su znanstvenici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Virus je prvi put identificiran u Wuhanu u prosincu 2019., a mnogi su sumnjali da je stigao s tržnice životinja Haunan prije no što se proširio svijetom i ubio gotovo 7 milijuna ljudi, piše u utorak Reuters.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanstvenici su u ponedjeljak preliminarno objavili izvješće koje se temelji na njihovoj interpretaciji podataka, nakon što su prošli tjedan procurile informacije u medijima te su održali sastanak sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom koja je pozvala Kinu da objavi više informacija.</para><hmn:article id="7fee8d1a-c4d6-11ed-8d04-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podaci Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) više nisu dostupni u GISAID bazi podataka gdje su ih znanstvenici pronašli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ti podaci sadržavali su nove sekvence virusa SARS-CoV-2 i dodatne genomske podatke temeljene na uzorcima uzetim s tržnice živih životinja u Wuhanu 2020. godine, napisali su znanstvenici koji su im pristupili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sekvenciranje je pokazalo da su kunopsi i druge životinje osjetljive na koronavirus bile prisutne na tržnici i da su možda bile zaražene, što je novi trag u otkrivanju lanca prijenosa koji je na kraju stigao i do ljudi, tvrde znanstvenici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To doprinosi nizu dokaza koji identificiraju tržište Huanan kao mjesto širenja Sars-CoV-2 i epicentra pandemije COVID-19", navodi se u izvješću koje su, između ostalih, napisali Michael Worobey sa sveučilišta u Arizoni, Kristian Andersen s kalifornijskog instituta Scripps Research i Florence Debarre s pariške Sorbone.</para><hmn:article id="e67d09e6-bf20-11ed-9f77-8e5611e3afb8" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvješće u odnosu na informacije koje su procurile prošlog tjedna dodaje više detalja o drugim životinjama prisutnim na tržištu, te pokazuje da su neki od uzoraka iz okoliša pozitivnih na SARS-CoV-2 imali više životinjskog nego ljudskog genetskog materijala u sebi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dužnosnici WHO-a prošli su tjedan rekli da informacije nisu konačne, no da predstavljaju novi trag u istrazi o podrijetlu koronavirusa te da ih je bilo potrebno odmah podijeliti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ta agencija Ujedinjenih naroda prethodno je rekla da sve hipoteze o podrijetlu koronavirusa ostaju na stolu, uključujući i da je virus izašao iz laboratorija u Wuhanu koji proučava opasne patogene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kina negira tu teoriju. WHO je također rekao da većina dokaza ukazuje na to da je virus došao od životinja, vjerojatno od šišmiša.</para>

Izvješće istrage o  podrijetlu korone: Iz WHO-a poručuju da dokazi ukazuju širenje virusa od životinja Agencija Ujedinjenih naroda rekla je da sve hipoteze o podrijetlu koronavirusa ostaju na stolu, uključujući i da je virus izašao iz laboratorija u Wuhanu koji proučava opasne patogene. Kina negira tu teoriju Podaci iz ranih dana pandemije COVID-19 koje su kineski znanstvenici nakratko objavili u svjetsku bazu podataka, daju ključne dokaze o porijeklu pandemije, uključujući i one s tržnice životinja u kineskom gradu Wuhanu, objavili su znanstvenici.Virus je prvi put identificiran u Wuhanu u prosincu 2019., a mnogi su sumnjali da je stigao s tržnice životinja Haunan prije no što se proširio svijetom i ubio gotovo 7 milijuna ljudi, piše u utorak Reuters.Znanstvenici su u ponedjeljak preliminarno objavili izvješće koje se temelji na njihovoj interpretaciji podataka, nakon što su prošli tjedan procurile informacije u medijima te su održali sastanak sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom koja je pozvala Kinu da objavi više informacija.Podaci Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) više nisu dostupni u GISAID bazi podataka gdje su ih znanstvenici pronašli.Ti podaci sadržavali su nove sekvence virusa SARS-CoV-2 i dodatne genomske podatke temeljene na uzorcima uzetim s tržnice živih životinja u Wuhanu 2020. godine, napisali su znanstvenici koji su im pristupili.Sekvenciranje je pokazalo da su kunopsi i druge životinje osjetljive na koronavirus bile prisutne na tržnici i da su možda bile zaražene, što je novi trag u otkrivanju lanca prijenosa koji je na kraju stigao i do ljudi, tvrde znanstvenici."To doprinosi nizu dokaza koji identificiraju tržište Huanan kao mjesto širenja Sars-CoV-2 i epicentra pandemije COVID-19", navodi se u izvješću koje su, između ostalih, napisali Michael Worobey sa sveučilišta u Arizoni, Kristian Andersen s kalifornijskog instituta Scripps Research i Florence Debarre s pariške Sorbone.Izvješće u odnosu na informacije koje su procurile prošlog tjedna dodaje više detalja o drugim životinjama prisutnim na tržištu, te pokazuje da su neki od uzoraka iz okoliša pozitivnih na SARS-CoV-2 imali više životinjskog nego ljudskog genetskog materijala u sebi.Dužnosnici WHO-a prošli su tjedan rekli da informacije nisu konačne, no da predstavljaju novi trag u istrazi o podrijetlu koronavirusa te da ih je bilo potrebno odmah podijeliti.Ta agencija Ujedinjenih naroda prethodno je rekla da sve hipoteze o podrijetlu koronavirusa ostaju na stolu, uključujući i da je virus izašao iz laboratorija u Wuhanu koji proučava opasne patogene.Kina negira tu teoriju. WHO je također rekao da većina dokaza ukazuje na to da je virus došao od životinja, vjerojatno od šišmiša. POČETAK PANDEMIJE 

POČETAK PANDEMIJE

Izvješće istrage o  podrijetlu korone: Iz WHO-a poručuju da dokazi ukazuju širenje virusa od životinja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Francuski parlament velikom je većinom u utorak glasao za vladin plan nuklearnih ulaganja, dan nakon što je vlada jedva preživjela glasovanje o povjerenju u vezi s planom mirovinske reforme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plan nuklearne obnove, čija je ključna točka planirana gradnja šest novih nuklearnih reaktora, prihvaćen je s 402 glasa za i 130 protiv. U ponedjeljak je 278 zastupnika podržalo zahtjev za izglasavanje nepovjerenja koji je predvodila oporba, a nedostajalo im je samo devet glasova od 287 potrebnih za obaranje vlade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Nakon Senata prošlog mjeseca, donji dom je večeras velikom većinom glasao za nuklearni plan…rezultat zajedničkog rada u borbi protiv klimatskih promjena i jamčenju našeg energetskog suvereniteta“, napisala je na Twitteru francuska premijerka Elisabeth Borne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi ponovno preuzeti inicijativu s novim reformama u nadolazećim tjednima nakon što je njegova vlada zamalo pala zbog plana mirovinske reforme. Nuklearna energija je jedno od pitanja oko kojih se njegova centristička stranka slaže s konzervativnom Republikanskom strankom kao i krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Naš cilj je učiniti Francusku državom koja ne stvara emisije ugljika i suverenom državom“, na Twitteru je napisala ministrica energije Agnès Pannier-Runacher i dodala da je to prvi temelj za „ogromni projekt ponovnog pokretanja naše nuklearne industrije“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekla je da u procesu izgradnje novih nuklearnih elektrana administrativne procedure ne bi trebale usporavati produljenje vijeka postojećih niti izgradnju novih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„S ovim projektom pokrećemo najveću znanstvenu, industrijsku i humanističku avanturu koja je našoj zemlji poznata još od sedamdesetih“, rekla je Pannier-Runacher.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Macron namjerava započeti izgradnju prvog nuklearnog reaktora sljedeće generacije EPR2 prije kraja svog drugog petogodišnjeg mandata u svibnju 2027. i to u sklopu plana vrijednog 52 milijarde eura za izgradnju šest novih reaktora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovaj plan dolazi nakon što je Francuska pretrpjela višemjesečne zastoje u svojoj postojećoj "floti" od 56 reaktora zbog čega je proizvodnja nuklearne energije pala na najnižu razinu u 30 godina. Prva generacija EPR-a koja se gradi u Flamanvilleu, u zapadnoj Francuskoj, godinama kasni, a potrošene su milijarde preko proračuna.</para>

Francuska vlada prihvatila plan o gradnji šest nuklearnih reaktora, na najnižoj su razini u 30 godina Macron namjerava započeti izgradnju prvog nuklearnog reaktora sljedeće generacije EPR2 prije kraja svog drugog petogodišnjeg mandata u svibnju 2027. i to u sklopu plana vrijednog 52 milijarde eura za izgradnju šest novih reaktora Francuski parlament velikom je većinom u utorak glasao za vladin plan nuklearnih ulaganja, dan nakon što je vlada jedva preživjela glasovanje o povjerenju u vezi s planom mirovinske reforme.Plan nuklearne obnove, čija je ključna točka planirana gradnja šest novih nuklearnih reaktora, prihvaćen je s 402 glasa za i 130 protiv. U ponedjeljak je 278 zastupnika podržalo zahtjev za izglasavanje nepovjerenja koji je predvodila oporba, a nedostajalo im je samo devet glasova od 287 potrebnih za obaranje vlade.„Nakon Senata prošlog mjeseca, donji dom je večeras velikom većinom glasao za nuklearni plan…rezultat zajedničkog rada u borbi protiv klimatskih promjena i jamčenju našeg energetskog suvereniteta“, napisala je na Twitteru francuska premijerka Elisabeth Borne.Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi ponovno preuzeti inicijativu s novim reformama u nadolazećim tjednima nakon što je njegova vlada zamalo pala zbog plana mirovinske reforme. Nuklearna energija je jedno od pitanja oko kojih se njegova centristička stranka slaže s konzervativnom Republikanskom strankom kao i krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje.„Naš cilj je učiniti Francusku državom koja ne stvara emisije ugljika i suverenom državom“, na Twitteru je napisala ministrica energije Agnès Pannier-Runacher i dodala da je to prvi temelj za „ogromni projekt ponovnog pokretanja naše nuklearne industrije“.Rekla je da u procesu izgradnje novih nuklearnih elektrana administrativne procedure ne bi trebale usporavati produljenje vijeka postojećih niti izgradnju novih.„S ovim projektom pokrećemo najveću znanstvenu, industrijsku i humanističku avanturu koja je našoj zemlji poznata još od sedamdesetih“, rekla je Pannier-Runacher.Macron namjerava započeti izgradnju prvog nuklearnog reaktora sljedeće generacije EPR2 prije kraja svog drugog petogodišnjeg mandata u svibnju 2027. i to u sklopu plana vrijednog 52 milijarde eura za izgradnju šest novih reaktora.Ovaj plan dolazi nakon što je Francuska pretrpjela višemjesečne zastoje u svojoj postojećoj "floti" od 56 reaktora zbog čega je proizvodnja nuklearne energije pala na najnižu razinu u 30 godina. Prva generacija EPR-a koja se gradi u Flamanvilleu, u zapadnoj Francuskoj, godinama kasni, a potrošene su milijarde preko proračuna. 402 GLASA ZA 

402 GLASA ZA

Francuska vlada prihvatila plan o gradnji šest nuklearnih reaktora, na najnižoj su razini u 30 godina

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kijevski dužnosnik Anton Geraščenko analizirao je TV snimke Vladimira Putina koji se sastao sa stanovnicima rekonstruirane stambene zgrade u Mariupolu i zapitao se je li riječ o dvojniku jer je imao drugačiju bradu, piše <ulink url="https://www.dailystar.co.uk/news/world-news/putin-ridiculed-sending-body-double-29502085">Mirror</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kijev je u ponedjeljak ismijao Vladimira Putina jer je poslao, kako tvrde, dvojnika u ratom razoreni Mariupolj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U televizijskoj snimci posjeta Mariupolju tijekom vikenda, jedna žena je povikala "Sve su to laži, sve je samo za pokazivanje" s prozora dok je navodni Putin razgovarao sa stanarima rekonstruirane stambene zgrade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezine riječi uzbunile su Putinovo osiguranje koje je počelo pretraživati obližnje zgrade kako bi pronašli izvor buke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Geraščenko smatrajući da nešto nije u redu analizirao je televizijsku snimku i objavio tri različite Putinove slike kako bi usporedio pripadaju li brade na slikama istom čovjeku. Tom se prigodom Geraščenko narugao: "Što ti je s bradom Putine?"</para><hmn:article id="27677f34-c70c-11ed-a10f-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Čini se da su njegovi šminkeri u posljednje vrijeme (za nedavna putovanja bunkeraša u okupirani Krim i Mariupolj) morali raditi s prilično nekvalitetnom kopijom", istaknuo je nekadašnji zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova pa dodao: 'Pitam se koji je od njih onaj pravi?'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prva slika prikazuje Putina prije mjesec dana u obraćanju Saveznoj skupštini u Moskvi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Druga slika prikazuje Putinov najavljeni posjet pomorskoj luci Sevastopolj na Krimu 18. ožujka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A treća je dio snimke koja prikazuje diktatora u ratom zahvaćenom Mariupolju.</para><hmn:article id="51989f14-c6e8-11ed-acb7-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, prva slika pokazala je njegovu čvrstu bradu, a ostale opuštenije brade koja, čini se, pripadaju Putinovim dvojnicima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima te trenutke kada izgleda kao babuška [baka] bez zuba", komentirao je situaciju izvor iz Rusije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, neki govore da su ušne školjke Putina i njegova dvojnika za kojeg smatraju da je bio u Mariupolju, potpuno drugačije.</para>

Putinovo pojavljivanje u Mariupolju diglo uzbunu, poslao je dvojnika? 'Izgleda kao baka' Ponavljaju se tvrdnje da Putin koristi dvojnike na nekim putovanjima izvan Moskve ili kada je u blizini puno ljudi Kijevski dužnosnik Anton Geraščenko analizirao je TV snimke Vladimira Putina koji se sastao sa stanovnicima rekonstruirane stambene zgrade u Mariupolu i zapitao se je li riječ o dvojniku jer je imao drugačiju bradu, piše Mirror.Kijev je u ponedjeljak ismijao Vladimira Putina jer je poslao, kako tvrde, dvojnika u ratom razoreni Mariupolj.U televizijskoj snimci posjeta Mariupolju tijekom vikenda, jedna žena je povikala "Sve su to laži, sve je samo za pokazivanje" s prozora dok je navodni Putin razgovarao sa stanarima rekonstruirane stambene zgrade.Njezine riječi uzbunile su Putinovo osiguranje koje je počelo pretraživati obližnje zgrade kako bi pronašli izvor buke.Geraščenko smatrajući da nešto nije u redu analizirao je televizijsku snimku i objavio tri različite Putinove slike kako bi usporedio pripadaju li brade na slikama istom čovjeku. Tom se prigodom Geraščenko narugao: "Što ti je s bradom Putine?""Čini se da su njegovi šminkeri u posljednje vrijeme (za nedavna putovanja bunkeraša u okupirani Krim i Mariupolj) morali raditi s prilično nekvalitetnom kopijom", istaknuo je nekadašnji zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova pa dodao: 'Pitam se koji je od njih onaj pravi?'Prva slika prikazuje Putina prije mjesec dana u obraćanju Saveznoj skupštini u Moskvi.Druga slika prikazuje Putinov najavljeni posjet pomorskoj luci Sevastopolj na Krimu 18. ožujka.A treća je dio snimke koja prikazuje diktatora u ratom zahvaćenom Mariupolju.Dakle, prva slika pokazala je njegovu čvrstu bradu, a ostale opuštenije brade koja, čini se, pripadaju Putinovim dvojnicima."Ima te trenutke kada izgleda kao babuška [baka] bez zuba", komentirao je situaciju izvor iz Rusije.S druge strane, neki govore da su ušne školjke Putina i njegova dvojnika za kojeg smatraju da je bio u Mariupolju, potpuno drugačije. dva su dokaza 

dva su dokaza

Putinovo pojavljivanje u Mariupolju diglo uzbunu, poslao je dvojnika? 'Izgleda kao baka'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlament Ugande u utorak je donio zakon koji kriminalizira identificiranje kao pripadnik LGBTQ skupine, dajući vlastima široke ovlasti nad Uganđanima koji su već suočeni sa zakonskom diskriminacijom i napadima na ulici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više od 30 afričkih zemalja, uključujući Ugandu, već zabranjuju istospolne odnose. Ali novi zakon je prvi koji zabranjuje jednostavno identificiranje kao lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne i queer osobe, tvrde u skupini za ljudska prava Human Rights Watch. Pristaše novog zakona kažu da je potrebno kazniti širi niz LGBTQ aktivnosti, za koje kažu da prijete tradicionalnim vrijednostima u konzervativnoj i religioznoj istočnoafričkoj zemlji.</para><hmn:article id="61fe66c0-c71c-11ed-a7bb-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Osim istospolnih odnosa, zakon zabranjuje promicanje i poticanje na homoseksualnost kao i urotu za upuštanje u homoseksualne odnose.<hmn:linebreak/>Za kršenje zakona slijede oštre kazne koje uključuju smrt za takozvanu tešku homoseksualnost i doživotni zatvor za homoseksualne odnose. Teška homoseksualnost uključuje homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina ili kada je počinitelj pozitivan na HIV.<hmn:linebreak/>„Naš stvoritelj Bog je sretan (zbog) onoga što se događa... Podržavam prijedlog zakona za zaštitu budućnosti naše djece", rekao je zastupnik David Bahati tijekom rasprave o prijedlogu zakona. „Ovdje se radi o suverenitetu naše nacije, nitko nas ne smije ucjenjivati, nitko nas ne smije zastrašivati.“</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zakon će biti poslan predsjedniku Yoweriju Museveniju na potpisivanje. Museveni nije komentirao trenutni prijedlog, ali se dugo protivio LGBTQ pravima i 2013. je potpisao zakon protiv LGBTQ koji su zapadne zemlje osudile prije nego što ga je domaći sud odbacio zbog proceduralnih razloga.</para><hmn:article id="fc2e12ce-6f59-11ed-a3f0-fa2175432285" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posljednjih tjedana vlasti Ugande su uhvatile LGBTQ osobe nakon što su vjerski vođe i političari tvrdili da su pojedini studenti regrutirani u homoseksualnost u školama.<hmn:linebreak/>Ovog mjeseca vlasti su uhitile srednjoškolsku profesoricu u Jinji, istočnoj regiji Ugandei, zbog optužbi za "navođenje mladih djevojaka na neprirodno prakticiranje seksa". Nakon toga je optužena za izrazito neprimjereno ponašanje i u zatvoru čeka suđenje. Policija je u ponedjeljak priopćila da je uhitila šest osoba optuženih za vođenje mreže koja je bila "aktivno uključena u navođenje dječaka na sodomiju".</para>

Uganda zabranila identifikaciju LGBTQ osoba. 'Naš stvoritelj Bog je sretan zbog toga' Više od 30 afričkih zemalja, uključujući Ugandu, već zabranjuju istospolne odnose. Ali novi zakon je prvi koji zabranjuje jednostavno identificiranje kao lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne i queer osobe, tvrde u skupini za ljudska prava Human Rights Watch Parlament Ugande u utorak je donio zakon koji kriminalizira identificiranje kao pripadnik LGBTQ skupine, dajući vlastima široke ovlasti nad Uganđanima koji su već suočeni sa zakonskom diskriminacijom i napadima na ulici.Više od 30 afričkih zemalja, uključujući Ugandu, već zabranjuju istospolne odnose. Ali novi zakon je prvi koji zabranjuje jednostavno identificiranje kao lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne i queer osobe, tvrde u skupini za ljudska prava Human Rights Watch. Pristaše novog zakona kažu da je potrebno kazniti širi niz LGBTQ aktivnosti, za koje kažu da prijete tradicionalnim vrijednostima u konzervativnoj i religioznoj istočnoafričkoj zemlji. Osim istospolnih odnosa, zakon zabranjuje promicanje i poticanje na homoseksualnost kao i urotu za upuštanje u homoseksualne odnose.Za kršenje zakona slijede oštre kazne koje uključuju smrt za takozvanu tešku homoseksualnost i doživotni zatvor za homoseksualne odnose. Teška homoseksualnost uključuje homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina ili kada je počinitelj pozitivan na HIV.„Naš stvoritelj Bog je sretan (zbog) onoga što se događa... Podržavam prijedlog zakona za zaštitu budućnosti naše djece", rekao je zastupnik David Bahati tijekom rasprave o prijedlogu zakona. „Ovdje se radi o suverenitetu naše nacije, nitko nas ne smije ucjenjivati, nitko nas ne smije zastrašivati.“Zakon će biti poslan predsjedniku Yoweriju Museveniju na potpisivanje. Museveni nije komentirao trenutni prijedlog, ali se dugo protivio LGBTQ pravima i 2013. je potpisao zakon protiv LGBTQ koji su zapadne zemlje osudile prije nego što ga je domaći sud odbacio zbog proceduralnih razloga.Posljednjih tjedana vlasti Ugande su uhvatile LGBTQ osobe nakon što su vjerski vođe i političari tvrdili da su pojedini studenti regrutirani u homoseksualnost u školama.Ovog mjeseca vlasti su uhitile srednjoškolsku profesoricu u Jinji, istočnoj regiji Ugandei, zbog optužbi za "navođenje mladih djevojaka na neprirodno prakticiranje seksa". Nakon toga je optužena za izrazito neprimjereno ponašanje i u zatvoru čeka suđenje. Policija je u ponedjeljak priopćila da je uhitila šest osoba optuženih za vođenje mreže koja je bila "aktivno uključena u navođenje dječaka na sodomiju". zaštita suvereniteta? 

zaštita suvereniteta?

Uganda zabranila identifikaciju LGBTQ osoba. 'Naš stvoritelj Bog je sretan zbog toga'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping u utorak su se susreli u Kremlju na samitu posvećenom ratu u Ukrajini te bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tim povodom Putin je izjavio kako Rusija i Kina blisko surađuju, a u međunarodnoj areni zajednički se bore protiv udruženih prijetnji te da pritom 'grade mostove' i stoje rame uz rame poput 'stijene usred brzog potoka', prenosi <ulink url="https://tass.com/politics/1591085">Tass.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još je jednom nazvao kineskog predsjednika svojim prijatelje pa rekao da je siguran kako će njihova suradnja samo dalje jačati, rasti i to sve na korist oba naroda.</para><hmn:article id="9e24ce64-c7ee-11ed-a21b-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jinping je na sastanku s ruskim premijerom Mihailom Mišustinom zaključio kako bi Kina i Rusija trebale zajedno olakšati bilateralnu trgovinu i ulaganja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Strane bi trebale poticati istovremeni razvoj trgovinske i gospodarske suradnje u smislu količine i kvalitete, olakšati liberalizaciju trgovine i ulaganja, podupirati sigurnost i stabilnost lanaca proizvodnje i opskrbe", citirala je Jinpinga kineska središnja televizija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kineski čelnik boravi u državnom posjetu Rusiji od 20. do 22. ožujka.</para>

Cure detalji sa sastanka Putina i Jinpinga. Putin: 'Mi smo prijatelji, suradnja će samo jačati na korist oba naroda' &apos;Strane bi trebale poticati istovremeni razvoj trgovinske i gospodarske suradnje u smislu količine i kvalitete, olakšati liberalizaciju trgovine i ulaganja, podupirati sigurnost i stabilnost lanaca proizvodnje i opskrbe&apos;, citirala je Jinpinga kineska središnja televizija Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping u utorak su se susreli u Kremlju na samitu posvećenom ratu u Ukrajini te bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve.Tim povodom Putin je izjavio kako Rusija i Kina blisko surađuju, a u međunarodnoj areni zajednički se bore protiv udruženih prijetnji te da pritom 'grade mostove' i stoje rame uz rame poput 'stijene usred brzog potoka', prenosi Tass.Još je jednom nazvao kineskog predsjednika svojim prijatelje pa rekao da je siguran kako će njihova suradnja samo dalje jačati, rasti i to sve na korist oba naroda.Jinping je na sastanku s ruskim premijerom Mihailom Mišustinom zaključio kako bi Kina i Rusija trebale zajedno olakšati bilateralnu trgovinu i ulaganja."Strane bi trebale poticati istovremeni razvoj trgovinske i gospodarske suradnje u smislu količine i kvalitete, olakšati liberalizaciju trgovine i ulaganja, podupirati sigurnost i stabilnost lanaca proizvodnje i opskrbe", citirala je Jinpinga kineska središnja televizija.Kineski čelnik boravi u državnom posjetu Rusiji od 20. do 22. ožujka. u jeku invazije 

u jeku invazije

Cure detalji sa sastanka Putina i Jinpinga. Putin: 'Mi smo prijatelji, suradnja će samo jačati na korist oba naroda'

Nastavili se masovni prosvjedi u Francuskoj: Vatrogasci i policija ne miruju Zadnjih dana diljem Francuske izbili su nasilni nemiri zbog reforme kojom se dobna granica za umirovljenike podiže za dvije godine na 64 godine života. Petu noć zaredom francuska policija na nogama je zbog prosvjednika koji marširaju ulicama nezadovoljni vladinom odlukom da povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Pošto su sei radnici komunalnog redarstva priključili protestima, smeće se samo gomila na ulicama Pariza. 

<para>Zadnjih dana diljem Francuske izbili su nasilni nemiri zbog reforme kojom se dobna granica za umirovljenike podiže za dvije godine na 64 godine života. Petu noć zaredom francuska policija na nogama je zbog prosvjednika koji marširaju ulicama nezadovoljni vladinom odlukom da povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Pošto su sei radnici komunalnog redarstva priključili protestima, smeće se samo gomila na ulicama Pariza.</para>

Nastavili se masovni prosvjedi u Francuskoj: Vatrogasci i policija ne miruju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

U SAD-u iskočio vlak iz tračnica pa eksplodirao. Naređena evakuacija stanovništva

Najčitanije

Završio sastanak Putina i Jinpinga. Bilo je toplih riječi o prijateljstvu, oko Ukrajine bez napretka

SAD bi Ukrajini mogao poslati Abrams tenkove ove jeseni, godinu dana ranije nego je planirano

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

Još iz rubrike

Putin kaže da Kijev ne djeluje spremno za mirovni sporazum koji predlaže Kina

Izvješće istrage o podrijetlu korone: Iz WHO-a poručuju da dokazi ukazuju širenje virusa od životinja

Francuska vlada prihvatila plan o gradnji šest nuklearnih reaktora, na najnižoj su razini u 30 godina

Više s weba

Pročitajte još

Putinovo pojavljivanje u Mariupolju diglo uzbunu, poslao je dvojnika? 'Izgleda kao baka'

Uganda zabranila identifikaciju LGBTQ osoba. 'Naš stvoritelj Bog je sretan zbog toga'

Cure detalji sa sastanka Putina i Jinpinga. Putin: 'Mi smo prijatelji, suradnja će samo jačati na korist oba naroda'

Nastavili se masovni prosvjedi u Francuskoj: Vatrogasci i policija ne miruju

Pročitajte još

Putinovo pojavljivanje u Mariupolju diglo uzbunu, poslao je dvojnika? 'Izgleda kao baka'

Uganda zabranila identifikaciju LGBTQ osoba. 'Naš stvoritelj Bog je sretan zbog toga'

Cure detalji sa sastanka Putina i Jinpinga. Putin: 'Mi smo prijatelji, suradnja će samo jačati na korist oba naroda'

Nastavili se masovni prosvjedi u Francuskoj: Vatrogasci i policija ne miruju

Više s weba