Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Facebooku Centra za spašavanje i udomljavanje mačaka u američkoj državi Arkansas objavili su video spašavanja mačje guze. Doslovno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije sasvim jasno što je šarena maca radila kad je stražnjim dijelom tijela zapela u cigli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No stigli su profesionalci, vatrogasci spremni na spašavanje života iz svih situacija, pa su i njoj pomogli. Dok je ona mjaukala i zapomagala, vatrogasac je nježno sjekiricom lomio komad po komad opeke, sve dok maca nije uspjela guzu i stražnju nogu izvaditi iz cigle. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mačka mu je, u svom stilu, zahvalila tako što mu je sjekiru udarila šapom prije nego što je pobjegla.</para><hmn:video id="4be43190-c4af-11ed-b96c-0698ed368233"/>

VIDEO Mjaukala je, pogledavala ga poprijeko, a on joj nježno sjekirom razbio ciglu i spasio joj guzu... Nije sasvim jasno kako je ova šarena maca zapela u cigli, ali nepokretno je stajala zaglavljena sve dok nisu došli spasioci Na Facebooku Centra za spašavanje i udomljavanje mačaka u američkoj državi Arkansas objavili su video spašavanja mačje guze. Doslovno. Nije sasvim jasno što je šarena maca radila kad je stražnjim dijelom tijela zapela u cigli.No stigli su profesionalci, vatrogasci spremni na spašavanje života iz svih situacija, pa su i njoj pomogli. Dok je ona mjaukala i zapomagala, vatrogasac je nježno sjekiricom lomio komad po komad opeke, sve dok maca nije uspjela guzu i stražnju nogu izvaditi iz cigle. Mačka mu je, u svom stilu, zahvalila tako što mu je sjekiru udarila šapom prije nego što je pobjegla. vatrogasni heroj 

mačka u cigli

Još jedna članica NATO-a šalje MIG-ove Ukrajincima. Poslat će im 13 zrakoplova

Polovica sve flaširane vode bila bi dovoljna za pristup pitke vode svima

VIDEO Mjaukala je, pogledavala ga poprijeko, a on joj nježno sjekirom razbio ciglu i spasio joj guzu

vatrogasni heroj

Članak

Domagoj Puljizović

VIDEO Mjaukala je, pogledavala ga poprijeko, a on joj nježno sjekirom razbio ciglu i spasio joj guzu...

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"</para><hmn:image id="c094713e-ca87-11ed-9713-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U <ulink url="https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-nominaciju-sam-dozivjela-kao-veliki-kompliment-1660805">intervju za Večernji list </ulink>rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".</para><hmn:image id="4fe633b4-ca87-11ed-ab03-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.</para><hmn:image id="05efe2ea-ca88-11ed-bbe1-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri!</para>

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom! Nagradu je osvojila u kategoriji TV osobe godine, a ona ju je večeras i zasluženo i osvojila! Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.U intervju za Večernji list rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama."Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri! veliko priznanje! 

veliko priznanje!

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji S epicentrom 3 kilometra južno od Aržana, malog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. JAVLJA SEIZMOLOŠKA 

JAVLJA SEIZMOLOŠKA

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.</para><hmn:article id="076df5be-c4b4-11ed-9375-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".</para><hmn:article id="a2806244-8ab2-11ed-8aae-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.</para><hmn:article id="9e0e2492-b9f4-11ec-bd71-0242ac120054" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju.</para>

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna Radi se o dugu koji se vuče 15 i više godina, a samo na kamate otpada više od 16 milijuna kuna. I dok svi odgovaraju da se traži rješenje kako dug ne bi sjeo na naplatu i pojeo skoro dva godišnja proračuna županije bliži se i rok zastare Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik."Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. "Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. "Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture."Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju. na korak do katastrofe? 

na korak do katastrofe?

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić. </para>

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić.  IZBORNIK POJASNIO 

IZBORNIK POJASNIO

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stotinjak radnika u Svetoj Nedelji od ranog jutra bere cherry, coctail i shake rajčice kao da je vrhunac sezone. Rajčica, kojih inače u Hrvatskoj nedostaje, ovdje ima u redovima kojima se ne nazire kraj. Ovaj staklenik s rajčicama prostire se na pet hektara i godiđnje ih se ovdje ubere čak četiri milijuna. Ima ih od ožujka pa sve do prosinca zahvaljujući idealnim uvjetima u stakleniku i hidroponskom načinu uzgoja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tehnologinja Martina Đureković kazala je da kada je riječ o navodnjavanju, koriste običnu vodu i hranjive elemente. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je običan supstrat koji vi koristite recimo kad sadimo cvijeće doma. Znači ništa, nikakvih kemijskih primjesa ili preparata, obična kora od kokosa", rekla je Đureković. </para><hmn:article id="648c0f50-b781-11ed-9224-4e376ae9dc8b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlasnik staklenika i tvrtke za specijalnu proizvodnju rajčica, Zvonimir Belić, objasnio nam je tajnu uspjeha svojih rajčica, a to je ono što ljudi objašnjavaju kao onaj pravi domaći okus.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi se oduševe što nakon dugo vremena osjete taj jedan okus koji ih podsjeća na okus kakav je bio nekad. Uspjeli smo da smo prisutni u svim centrima regije. U Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, uskoro u BiH, a posebno sam ponosan što će naši proizvodi od ove godine odlaziti u Dubai", ispričao je Belić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važnu ulogu u ovom stakleniku imaju kukci zahvaljujući kojima nema štetnika, a posebno su važni i bumbari koji su zaduženi za oprašivanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo i 10000 bumbara, obično se sve vrti oko te brojke, ali ima ih i puno više. Unosimo ih iz tjedna u tjedan tako da kroz cijelu godinu tu bude i 10, 15, 20 tisuća bumbara u stakleniku", pojasnila je Đureković. </para><hmn:article id="8ea51bae-a8c4-11ed-9497-32c7a9147e8c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao i u svakoj proizvodnji, i ovdje probleme pravi rast cijena energenata, a najviše struje. Rješenje su solarni paneli, ali do njih se ne može. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Belić je rekao: "Zakonska regulativa kaže da se paneli mogu stavljati na krovove, a kod nas je to nemoguće jer je to staklenik, treba nam svjetlost. Ne možemo staviti na krov, a na poljoprivredno zemljište je zabranjeno stavljanje solarnih panela."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se to ne promijeni, proizvođači poput ovog moraju nastaviti s proizvodnjom iako su im troškovi za struju sad već i 10 puta veći nego prije koju godinu.</para>

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada! Ljubitelji rajčica obično čekaju ljeto za prve domaće plodove, ali jeste li znali da ih ima već sada? I to u Svetoj Nedelji. Berba u staklenicima počela je već ovaj mjesec. Otkrili smo kako je to moguće  Stotinjak radnika u Svetoj Nedelji od ranog jutra bere cherry, coctail i shake rajčice kao da je vrhunac sezone. Rajčica, kojih inače u Hrvatskoj nedostaje, ovdje ima u redovima kojima se ne nazire kraj. Ovaj staklenik s rajčicama prostire se na pet hektara i godiđnje ih se ovdje ubere čak četiri milijuna. Ima ih od ožujka pa sve do prosinca zahvaljujući idealnim uvjetima u stakleniku i hidroponskom načinu uzgoja. Tehnologinja Martina Đureković kazala je da kada je riječ o navodnjavanju, koriste običnu vodu i hranjive elemente. "Ovo je običan supstrat koji vi koristite recimo kad sadimo cvijeće doma. Znači ništa, nikakvih kemijskih primjesa ili preparata, obična kora od kokosa", rekla je Đureković. Vlasnik staklenika i tvrtke za specijalnu proizvodnju rajčica, Zvonimir Belić, objasnio nam je tajnu uspjeha svojih rajčica, a to je ono što ljudi objašnjavaju kao onaj pravi domaći okus."Svi se oduševe što nakon dugo vremena osjete taj jedan okus koji ih podsjeća na okus kakav je bio nekad. Uspjeli smo da smo prisutni u svim centrima regije. U Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, uskoro u BiH, a posebno sam ponosan što će naši proizvodi od ove godine odlaziti u Dubai", ispričao je Belić. Važnu ulogu u ovom stakleniku imaju kukci zahvaljujući kojima nema štetnika, a posebno su važni i bumbari koji su zaduženi za oprašivanje. "Imamo i 10000 bumbara, obično se sve vrti oko te brojke, ali ima ih i puno više. Unosimo ih iz tjedna u tjedan tako da kroz cijelu godinu tu bude i 10, 15, 20 tisuća bumbara u stakleniku", pojasnila je Đureković. Kao i u svakoj proizvodnji, i ovdje probleme pravi rast cijena energenata, a najviše struje. Rješenje su solarni paneli, ali do njih se ne može. Belić je rekao: "Zakonska regulativa kaže da se paneli mogu stavljati na krovove, a kod nas je to nemoguće jer je to staklenik, treba nam svjetlost. Ne možemo staviti na krov, a na poljoprivredno zemljište je zabranjeno stavljanje solarnih panela."Dok se to ne promijeni, proizvođači poput ovog moraju nastaviti s proizvodnjom iako su im troškovi za struju sad već i 10 puta veći nego prije koju godinu. 'OKUS KAO NEKAD' 

'OKUS KAO NEKAD'

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svijet bi trebao poslušati glas Kine kako bi se rat u Ukrajini okončao, rekao je u petak španjolski premijer Pedro Sanchez uoči posjete Pekingu sljedeći tjedan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kina je globalni čimbenik i očito moramo poslušati njezin glas kako bismo vidjeli možemo li okončati taj rat i kako bi Ukrajina vratila svoj teritorijalni integritet", rekao je Sanchez nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On bi se 31. ožujka trebao u Pekingu sastati s predsjednikom Xi Jinpingom.</para><hmn:article id="6ec5f05a-c7b5-11ed-89b3-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će u središtu razgovora biti upravo sukob u Ukrajini prema kojem se Kina, kako tvrdi, postavila "nepristrano", predstavivši mirovni plan od 12 točaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Peking je u međuvremenu pozvao i na sveobuhvatni prekid vatre.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sanchez je javno podržao mirovni prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji uključuje zahtjeve za vraćanjem ukrajinskog teritorija na 'status quo' prije ruske aneksije Krima 2014.</para>

Španjolski premijer o ratu u Ukrajini: 'Svijet bi trebao poslušati glas Kine' On bi se 31. ožujka trebao u Pekingu sastati s predsjednikom Xi Jinpingom. Očekuje se da će u središtu razgovora biti sukob u Ukrajini prema kojem se Kina, kako tvrdi, postavila &apos;nepristrano&apos;, predstavivši mirovni plan od 12 točaka. Peking je u međuvremenu pozvao i na sveobuhvatni prekid vatre Svijet bi trebao poslušati glas Kine kako bi se rat u Ukrajini okončao, rekao je u petak španjolski premijer Pedro Sanchez uoči posjete Pekingu sljedeći tjedan."Kina je globalni čimbenik i očito moramo poslušati njezin glas kako bismo vidjeli možemo li okončati taj rat i kako bi Ukrajina vratila svoj teritorijalni integritet", rekao je Sanchez nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu.On bi se 31. ožujka trebao u Pekingu sastati s predsjednikom Xi Jinpingom.Očekuje se da će u središtu razgovora biti upravo sukob u Ukrajini prema kojem se Kina, kako tvrdi, postavila "nepristrano", predstavivši mirovni plan od 12 točaka.Peking je u međuvremenu pozvao i na sveobuhvatni prekid vatre.Sanchez je javno podržao mirovni prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji uključuje zahtjeve za vraćanjem ukrajinskog teritorija na 'status quo' prije ruske aneksije Krima 2014. UOČI POSJETE PEKINGU 

UOČI POSJETE PEKINGU

Španjolski premijer o ratu u Ukrajini: 'Svijet bi trebao poslušati glas Kine'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pola milijuna sjevernokorejskih žena i djevojaka suočava se sa silovanjem, seksualnim ropstvom i prisilnim brakom u pokrajinama Liaoning, Heilongjiang i Jilin, ujedno i nazvanima "crvena zona".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema novom izvješću Global Rights Compliancea, bande trgovaca ljudima u svrhu seksa hvataju stotine tisuća žena i djevojaka koje bježe od zločina sjevernokorejskog režima, piše <ulink url="https://www.thesun.co.uk/news/21800302/sex-trafficking-gangs-north-korea-girls-china-red-zone/">The Sun.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi koji pokušaju pobjeći iz stiska željezne šake Kim Jong-una bivaju trgovani i prodani na putu do slobode, ali za one koji završe u Kini njihova sudbina može biti još gora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad dođu u kinesku takozvanu brutalnu "crvenu zonu", podvrgnute su silovanjima, seksualnom ropstvu, prisilnim brakovima, trudnoći, prisilnom radu i cybersex trgovini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka za ljudska prava usporedila je gnusne scene s distopijskim romanom Margaret Atwood Sluškinjina priča gdje su žene brutalno kontrolirane, dominirane i seksualno zlostavljane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjevernokorejske žene često iskorištavaju svaku priliku da pobjegnu na bilo koji način, pa tako u nadi za boljim životom, završe iskorište od strane lanaca trgovaca i prodane u seks trgovinu.</para><hmn:article id="04e06cf0-8878-11ed-afe0-c2a98d5c2000" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Organizirane kriminalne skupine u Kini surađuju s posrednicima na terenu u Sjevernoj Koreji kako bi iskorištavali djevojke.</para><heading2>Mučne ispovijesti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neke uspiju preživjeti, a njihove priče detaljno govore o tome kako se suočavaju s nasilnim premlaćivanjima i prisilnim pobačajima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prestravljene žene tuku na ulicama pred gomilom muškaraca, a budu prodane za samo nekoliko stotina dolara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna preživjela ispričala je kako su je marširali kroz sela u sjevernoj Kini tri dana prije nego što je njezin posrednik pronašao čovjeka koji je platio manje od 3000 dolara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Procjenjuje se da se 70 do 80 posto žena izbjeglica iz Sjeverne Koreje u Kini trguje radi seksualne trgovine, industrije vrijedne 105 milijuna dolara.</para><heading2>Pokušaj pomoći</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godine 2019. izvješće Korea Future Initiative pokazalo je da su velika većina žrtava žene i djevojke u dobi od 12 do 29 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se Vijeće UN-a za ljudska prava sastalo ovaj tjedan, posebni izvjestitelj je rekao da su žene i djevojke u Sjevernoj Koreji glavni prioritet.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Global Rights Compliance je radio sa sjevernokorejskim organizacijama civilnog društva na prikupljanju dokaza o užasnim kršenjima ljudskih prava.</para>

Izvješće razotkrilo stvarnu 'Sluškinjinu priču'. Žene u Sjevernoj Koreji podvrgnute silovanjima, ropstvu... Tvrtka za ljudska prava usporedila je gnusne scene s distopijskim romanom Margaret Atwood Sluškinjina priča  gdje su žene brutalno kontrolirane, dominirane i seksualno zlostavljane. Sjevernokorejske žene često iskorištavaju svaku priliku da pobjegnu na bilo koji način, pa tako u nadi za boljim životom, završe iskorište od strane lanaca trgovaca i prodane u seks trgovinu Pola milijuna sjevernokorejskih žena i djevojaka suočava se sa silovanjem, seksualnim ropstvom i prisilnim brakom u pokrajinama Liaoning, Heilongjiang i Jilin, ujedno i nazvanima "crvena zona".Prema novom izvješću Global Rights Compliancea, bande trgovaca ljudima u svrhu seksa hvataju stotine tisuća žena i djevojaka koje bježe od zločina sjevernokorejskog režima, piše The Sun.Mnogi koji pokušaju pobjeći iz stiska željezne šake Kim Jong-una bivaju trgovani i prodani na putu do slobode, ali za one koji završe u Kini njihova sudbina može biti još gora.Kad dođu u kinesku takozvanu brutalnu "crvenu zonu", podvrgnute su silovanjima, seksualnom ropstvu, prisilnim brakovima, trudnoći, prisilnom radu i cybersex trgovini.Tvrtka za ljudska prava usporedila je gnusne scene s distopijskim romanom Margaret Atwood Sluškinjina priča  gdje su žene brutalno kontrolirane, dominirane i seksualno zlostavljane.Sjevernokorejske žene često iskorištavaju svaku priliku da pobjegnu na bilo koji način, pa tako u nadi za boljim životom, završe iskorište od strane lanaca trgovaca i prodane u seks trgovinu.Organizirane kriminalne skupine u Kini surađuju s posrednicima na terenu u Sjevernoj Koreji kako bi iskorištavali djevojke.Mučne ispovijestiNeke uspiju preživjeti, a njihove priče detaljno govore o tome kako se suočavaju s nasilnim premlaćivanjima i prisilnim pobačajima.Prestravljene žene tuku na ulicama pred gomilom muškaraca, a budu prodane za samo nekoliko stotina dolara.Jedna preživjela ispričala je kako su je marširali kroz sela u sjevernoj Kini tri dana prije nego što je njezin posrednik pronašao čovjeka koji je platio manje od 3000 dolara.Procjenjuje se da se 70 do 80 posto žena izbjeglica iz Sjeverne Koreje u Kini trguje radi seksualne trgovine, industrije vrijedne 105 milijuna dolara.Pokušaj pomoćiGodine 2019. izvješće Korea Future Initiative pokazalo je da su velika većina žrtava žene i djevojke u dobi od 12 do 29 godina.Dok se Vijeće UN-a za ljudska prava sastalo ovaj tjedan, posebni izvjestitelj je rekao da su žene i djevojke u Sjevernoj Koreji glavni prioritet.Global Rights Compliance je radio sa sjevernokorejskim organizacijama civilnog društva na prikupljanju dokaza o užasnim kršenjima ljudskih prava. pola milijuna žena i djevojaka 

pola milijuna žena i djevojaka

Izvješće razotkrilo stvarnu 'Sluškinjinu priču'. Žene u Sjevernoj Koreji podvrgnute silovanjima, ropstvu...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ured europskog javnog tužitelja u Bologni i talijanska financijska policija Parme jučer su zamrznuli imovinu u iznosu 149 milijuna eura u istrazi složene prijevare s PDV-om na uvezena goriva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nalog za zamrzavanje izdao je istražni sudac iz Parme, na zahtjev EPPO-a, protiv pet pojedinaca i dvije tvrtke uključene u trgovinu gorivom. Sudski dekret o zapljeni gotovine, bankovnih računa i nekretnina izvršen je u Parmi, Potenzi i Salernu", objavio je <ulink url="https://www.eppo.europa.eu/en/news/italy-eppo-seize-eu149-million-investigation-vat-fraud-fuels">EPPO </ulink>na svojim stranicama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, tijekom pretraga talijanska policija otkrila je milijune eura u gotovini skrivene ispod poda u prostorijama jedne od tvrtki koje su bile pod istragom, a u tome su im pomogle pseće jedinice specijalizirane za traženje novca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraga je obuhvatila osumnjičenu kriminalnu skupinu koju čine tri osobe, svi Talijani, koji rade iz Dubaija, Miamija i Salerna. Osumnjičeni su da su naftne derivate unosili na talijanski teritorij iz drugih država članica EU-a radi njihove kasnije preprodaje po niskoj cijeni, koristeći niz fiktivnih tvrtki i tampon tvrtku, naveo je EPPO.</para><hmn:article id="a1b1b34a-9e3f-11ed-8757-16649fbbfc81" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gorivo su naposljetku prodavali tvrtki sa sjedištem u Parmi, za koju istražitelji sumnjaju, da je počinila prijevaru u vezi s PDV-om što joj je omogućilo prodaju ispod tržišnih cijena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema istrazi, goriva su uvezena preko dvije tvrtke sa sjedištem u EU iz rafinerija u Sloveniji i Hrvatskoj, vozilima hrvatskog transportnog poduzeća kojim je 'de facto' upravljao jedan od navodnih članova zločinačkog udruženja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U nekim je slučajevima između talijanskih nestalih trgovaca i skladišnog poduzeća sa sjedištem u Parmi korišteno međupoduzeće sa sjedištem u Potenzi, čija je jedina svrha bila uvođenje dodatnog fiktivnog koraka u trgovačkom lancu, kako prijevara ne bi bila izravno povezana s tvrtkom sa sjedištem u Parmi. Tamponsku tvrtku sumnjiči se i za poreznu prijevaru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U tijeku ove istrage, koju su započele talijanske vlasti, a na koju se pozvao EPPO 2022., već je u lipnju 2019. izvršen nalog za pretragu sjedišta tvrtke sa sjedištem u Parmi, što je dovelo do zapljene ukupnog od 1,5 milijuna eura u gotovini, uključujući oko 190 000 eura u američkim dolarima. Procjenjuje se da je ova skupina poreznoj upravi nanijela štetu od više od 92 milijuna eura, koja se odnosi na neplaćeni porez od 2016.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaznena djela koja se istražuju uključuju prijevaru financijske uprave, izdavanje i korištenje lažnih računa, krivotvorenje i lažne ili izostavljene prijave PDV-a i poreza na dohodak.</para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=CLCVvCBA_Z8"/>

Švercali gorivo iz Hrvatske i Slovenije u Italiju, policija im zamrznula 149 milijuna eura. Pas pronašao novac u podu Istraga je obuhvatila osumnjičenu kriminalnu skupinu koju čine tri osobe, svi Talijani, koji rade iz Dubaija, Miamija i Salerna. Osumnjičeni su da su naftne derivate unosili na talijanski teritorij iz drugih država članica EU-a radi njihove kasnije preprodaje po niskoj cijeni, koristeći niz fiktivnih tvrtki i tampon tvrtku, naveo je EPPO Ured europskog javnog tužitelja u Bologni i talijanska financijska policija Parme jučer su zamrznuli imovinu u iznosu 149 milijuna eura u istrazi složene prijevare s PDV-om na uvezena goriva."Nalog za zamrzavanje izdao je istražni sudac iz Parme, na zahtjev EPPO-a, protiv pet pojedinaca i dvije tvrtke uključene u trgovinu gorivom. Sudski dekret o zapljeni gotovine, bankovnih računa i nekretnina izvršen je u Parmi, Potenzi i Salernu", objavio je EPPO na svojim stranicama.Naime, tijekom pretraga talijanska policija otkrila je milijune eura u gotovini skrivene ispod poda u prostorijama jedne od tvrtki koje su bile pod istragom, a u tome su im pomogle pseće jedinice specijalizirane za traženje novca.Istraga je obuhvatila osumnjičenu kriminalnu skupinu koju čine tri osobe, svi Talijani, koji rade iz Dubaija, Miamija i Salerna. Osumnjičeni su da su naftne derivate unosili na talijanski teritorij iz drugih država članica EU-a radi njihove kasnije preprodaje po niskoj cijeni, koristeći niz fiktivnih tvrtki i tampon tvrtku, naveo je EPPO.Gorivo su naposljetku prodavali tvrtki sa sjedištem u Parmi, za koju istražitelji sumnjaju, da je počinila prijevaru u vezi s PDV-om što joj je omogućilo prodaju ispod tržišnih cijena.Prema istrazi, goriva su uvezena preko dvije tvrtke sa sjedištem u EU iz rafinerija u Sloveniji i Hrvatskoj, vozilima hrvatskog transportnog poduzeća kojim je 'de facto' upravljao jedan od navodnih članova zločinačkog udruženja.U nekim je slučajevima između talijanskih nestalih trgovaca i skladišnog poduzeća sa sjedištem u Parmi korišteno međupoduzeće sa sjedištem u Potenzi, čija je jedina svrha bila uvođenje dodatnog fiktivnog koraka u trgovačkom lancu, kako prijevara ne bi bila izravno povezana s tvrtkom sa sjedištem u Parmi. Tamponsku tvrtku sumnjiči se i za poreznu prijevaru.U tijeku ove istrage, koju su započele talijanske vlasti, a na koju se pozvao EPPO 2022., već je u lipnju 2019. izvršen nalog za pretragu sjedišta tvrtke sa sjedištem u Parmi, što je dovelo do zapljene ukupnog od 1,5 milijuna eura u gotovini, uključujući oko 190 000 eura u američkim dolarima. Procjenjuje se da je ova skupina poreznoj upravi nanijela štetu od više od 92 milijuna eura, koja se odnosi na neplaćeni porez od 2016.Kaznena djela koja se istražuju uključuju prijevaru financijske uprave, izdavanje i korištenje lažnih računa, krivotvorenje i lažne ili izostavljene prijave PDV-a i poreza na dohodak. SLOŽENA PRIJEVARA 

SLOŽENA PRIJEVARA

Švercali gorivo iz Hrvatske i Slovenije u Italiju, policija im zamrznula 149 milijuna eura. Pas pronašao novac u podu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros je u 7:33 seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila potres u Bosni i Hercegovini s epicentrom 30 km sjeverozapadno od Banja Luke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Magnituta je iznosila 3,4 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV- V stupnjeva EMS ljestvice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, Hrvatska seizmološka služba s PMF-a jutros je minutu do 6 sati javila kako je kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.</para>

Prvo Hrvatska pa Italija, a sada zabilježen i potres nedaleko od Banja Luke Magnituta potresa 30 km sjeverozapadno od Banja Luke  iznosila je 3,4 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV- V stupnjeva EMS ljestvice Jutros je u 7:33  seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila potres u Bosni i Hercegovini s epicentrom 30 km sjeverozapadno od Banja Luke.Magnituta je iznosila 3,4 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV- V stupnjeva EMS ljestvice.Također, Hrvatska seizmološka služba s PMF-a jutros je minutu do 6 sati javila kako je kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. par sati razmaka 

par sati razmaka

Prvo Hrvatska pa Italija, a sada zabilježen i potres nedaleko od Banja Luke

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ujedinjeni narodi su u petak optužili ukrajinske i ruske snage za strijeljanje desetaka ratnih zarobljenika u ruskoj invaziji na Ukrajinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Krajnje smo zabrinuti zbog strijeljanja 25 ruskih ratnih zarobljenika i civila izvan borbe" i "15 ukrajinskih ratnih zarobljenika", rekla je Matilda Bogner, čelnica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po riječima Bogner, UN je dokumentirao ukrajinska smaknuća Rusa, "nerijetko počinjena odmah nakon zauzimanja na bojištu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>UN je upoznat s pet istraga koje vodi Kijev, a obuhvaćaju 22 žrtve, ali "nemamo informacija o bilo kakvu kaznenom progonu počinitelja" tih zločina, dodala je.</para><hmn:article id="6ec5f05a-c7b5-11ed-89b3-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glede strijeljanja 15 ukrajinskih ratnih zarobljenika koje su počinile ruske snage "odmah nakon njihova zarobljavanja", 11 ih je počinila ruska paravojna skupina Wagner, rekla je još čelnica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju za loše postupanje sa zarobljenicima koje se, od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., smatra ratnim zločinom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Wagnerova skupina je na prvoj crti bojišnice u bitci za grad Bahmut, središte sukoba na istoku Ukrajine. Početkom ožujka videosnimka navodnog ruskog strijeljanja ukrajinskog zarobljenika potresla je ukrajinsku javnost.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U studenom se Kremlj razbjesnio zbog dviju videosnimki navodnog strijeljanja desetak ruskih vojnika koji su se netom predali ukrajinskoj vojsci.</para>

UN optužuje i Rusiju, ali i Ukrajinu za strijeljanja zarobljenika: 'Krajnje smo zabrinuti' Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju za loše postupanje sa zarobljenicima koje se, od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., smatra ratnim zločinom Ujedinjeni narodi su u petak optužili ukrajinske i ruske snage za strijeljanje desetaka ratnih zarobljenika u ruskoj invaziji na Ukrajinu."Krajnje smo zabrinuti zbog strijeljanja 25 ruskih ratnih zarobljenika i civila izvan borbe" i "15 ukrajinskih ratnih zarobljenika", rekla je Matilda Bogner, čelnica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini.Po riječima Bogner, UN je dokumentirao ukrajinska smaknuća Rusa, "nerijetko počinjena odmah nakon zauzimanja na bojištu".UN je upoznat s pet istraga koje vodi Kijev, a obuhvaćaju 22 žrtve, ali "nemamo informacija o bilo kakvu kaznenom progonu počinitelja" tih zločina, dodala je.Glede strijeljanja 15 ukrajinskih ratnih zarobljenika koje su počinile ruske snage "odmah nakon njihova zarobljavanja", 11 ih je počinila ruska paravojna skupina Wagner, rekla je još čelnica.Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju za loše postupanje sa zarobljenicima koje se, od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., smatra ratnim zločinom.Wagnerova skupina je na prvoj crti bojišnice u bitci za grad Bahmut, središte sukoba na istoku Ukrajine. Početkom ožujka videosnimka navodnog ruskog strijeljanja ukrajinskog zarobljenika potresla je ukrajinsku javnost.U studenom se Kremlj razbjesnio zbog dviju videosnimki navodnog strijeljanja desetak ruskih vojnika koji su se netom predali ukrajinskoj vojsci. likvidacije na bojištu 

likvidacije na bojištu

UN optužuje i Rusiju, ali i Ukrajinu za strijeljanja zarobljenika: 'Krajnje smo zabrinuti'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U razgovoru za medijsku kuću TV Zvezda, ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua pitali su kako će rat završiti. U kasnijim emitiranjima njegov je odgovor izrezan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Štojgu je na pitanje odgovorio: "Svaki rat završava mirom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje koliko brzo se može očekivati mir u Ukrajini, Šojgu se okrenuo i napustio prostoriju.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/maria_drutska/status/1638220359290716162?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638220359290716162%7Ctwgr%5Ea5d5e11d69f242857460cbc6fe3f2deb7732d74b%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fn1info.hr%2Fsvijet%2Fvideo-sojgua-pitali-o-kraju-rata-u-ukrajini-ruska-tv-brzo-obrisala-snimku%2F"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapadni analitičari smatraju kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi otežati rat koliko je to moguće kako bi oslabila potpora zapadnih zemalja Ukrajini, ali i i kako bi se zemlja iscrpila konstantnim ratnim stanjem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Češke izajvio je kako se očekuje da će se s vremenom smanjiti zapadna podrška Ukrajini što je jedna od prvih izjava neke članice NATO-a koja ukazuje na mogući pad podrške Kijevu.</para>

Šojgu na pitanje kako će zvaršiti rat: 'Svaki rat završi mirom'. A na pitanje kad će to biti, okrenuo se i otišao U kasnijim emitiranjem na TV-u njegov su odgovor izrezali. Zapadni analitičari smatraju kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi otežati rat koliko je to moguće kako bi oslabila potpora zapadnih zemalja Ukrajini, ali i i kako bi se zemlja iscrpila konstantnim ratnim stanjem U razgovoru za medijsku kuću TV Zvezda, ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua pitali su kako će rat završiti. U kasnijim emitiranjima njegov je odgovor izrezan.Štojgu je na pitanje odgovorio: "Svaki rat završava mirom".Na  pitanje koliko brzo se može očekivati mir u Ukrajini, Šojgu se okrenuo i napustio prostoriju.Zapadni analitičari smatraju kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi otežati rat koliko je to moguće kako bi oslabila potpora zapadnih zemalja Ukrajini, ali i i kako bi se zemlja iscrpila konstantnim ratnim stanjem.Predsjednik Češke izajvio je kako se očekuje da će se s vremenom smanjiti zapadna podrška Ukrajini što je jedna od prvih izjava neke članice NATO-a koja ukazuje na mogući pad podrške Kijevu. malo mu neugodno? 

malo mu neugodno?

Šojgu na pitanje kako će zvaršiti rat: 'Svaki rat završi mirom'. A na pitanje kad će to biti, okrenuo se i otišao

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Južnokorejski ministar unutarnjih poslova Lee Sang-min tvrdi kako policija nije očekivala da će 100.000 ljudi pohrliti u uske ulice seulske četvrti Itaewon. Branio je odluku da se unaprijed ne šalje više policajaca u to područje i tvrdi kako mnogo policajaca bilo u subotu navečer bilo raspoređeno diljem grada, piše <ulink url="https://www.bbc.com/news/live/world-asia-63442399">BBC</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Ne znam koliko je točno policajaca bilo raspoređeno po Itaewonu, no značajan broj bio njih bio je raspoređen u Gwanghwamunu gdje se očekivala velika gužva zbog prosvjeda", kazao je ministar.</para><hmn:article id="9e7ca7f8-5820-11ed-978b-8239b5e524ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Očekivana veličina gužve u Itaewonu nije puno odstupala od gužvi prijašnjih godina, stoga razumijem zašto je tamo bilo jednak broj službenika kao i prijašnjih godina'', dodao je Lee.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lee Sang-min je rekao da neke žrtve još uvijek nisu identificirane jer su bile mlađe od 17 godina ili nisu sa sobom nisu imale osobnu iskaznicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj umrlih popeo se na 153 osobe. Među žrtvama je 20 stranih državljana: Austrijanac, Tajlanđanin, kao i nekoliko pojedinaca iz Kine, Irana, Uzbekistana i Norveške.</para><para>Mjesto tragedije posjetio je i gradonačelnik Seula Oh Se-hoon. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Južnokorejski ministar policije: 'Nismo očekivali toliko ljudi' Značajan broj policajaca bio je raspoređen u drugom kvartu gdje su se očekivali prosvjedi Južnokorejski ministar unutarnjih poslova Lee Sang-min tvrdi kako policija nije očekivala da će 100.000 ljudi pohrliti u uske ulice seulske četvrti Itaewon. Branio je odluku da se unaprijed ne šalje više policajaca u to područje i tvrdi kako mnogo policajaca bilo u subotu navečer bilo raspoređeno diljem grada, piše BBC.''Ne znam koliko je točno policajaca bilo raspoređeno po Itaewonu, no značajan broj bio njih bio je raspoređen u Gwanghwamunu gdje se očekivala velika gužva zbog prosvjeda", kazao je ministar.''Očekivana veličina gužve u Itaewonu nije puno odstupala od gužvi prijašnjih godina, stoga razumijem zašto je tamo bilo jednak broj službenika kao i prijašnjih godina'', dodao je Lee.Lee Sang-min je rekao da neke žrtve još uvijek nisu identificirane jer su bile mlađe od 17 godina ili nisu sa sobom nisu imale osobnu iskaznicu.Broj umrlih popeo se na 153 osobe. Među žrtvama je 20 stranih državljana: Austrijanac, Tajlanđanin, kao i nekoliko pojedinaca iz Kine, Irana, Uzbekistana i Norveške.Mjesto tragedije posjetio je i gradonačelnik Seula Oh Se-hoon.  pohrlili u uske ulice 

pohrlili u uske ulice

Južnokorejski ministar policije: 'Nismo očekivali toliko ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi<ulink url="https://news.sky.com/story/police-investigation-after-man-in-birmingham-set-alight-on-his-way-home-from-mosque-12839369"> SkyNews</ulink>, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen 82-godišnjak ispred džamije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma. "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi. </para>

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj Navodno kruži i snimka napada u kojem je muškarac zadobio opekotine po licu, a u bolnicu je primljen s ozljedama opasnim po život. Sličan napad dogodio se i u Londonu kad su pred džamijom zapalili 82-godišnjaka Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je  na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi SkyNews, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen  82-godišnjak ispred džamije.Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma.  "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi.  uhitili osumnjičenika 

uhitili osumnjičenika

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sveučilište u Mostaru ranije na čelu s rektorom Zoranom Tomićem nedavno se pohvalilo nagradom kanadske znanstvene institucije, a koja djeluje u najmanju ruku sumnjivo te se može naručiti online i platiti par stotina dolara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rektor, piše <ulink url="https://bild.ba/tomic-se-bas-sprda-sad-nasim-novcem-obasipa-hercegovinu-plakatima-famozne-nagrade-671">Bild.ba</ulink>, nije stao na tome već je diljem Hercegovine, ali i po Hrvatskoj oblijepio plakate uz cestu koji govore da je Sveučilište u Mostaru dobitnik nagrade "Sveučilišta godine" za 2022. godinu.</para><hmn:image id="86494a44-ca24-11ed-81c4-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvor iz Rektorata pod uvjetom anonimnosti za portal Bild.ba potvrdio je da je Sveučilište na ovu stavku potrošilo 2750 maraka na ukupno 14 takvih plakata. To je 1407,47 eura ili 11 tisuća sada već bivših nam kuna.</para><hmn:article id="439b4abe-bdd4-11ed-b2e6-1e1b6dcdc02d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, Bild.ba piše da Sveučilište ove godine planira potrošiti i 25 tisuća maraka na cvjetne aranžmane u sljedeće dvije godine. To je 12 795 eura ili oko 100 tisuća kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, više od 4 tisuće kuna mjesečno na cvijeće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bild podsjeća i na činjenicu da se Sveučilište financira iz tri izvora. Županija s hrvatskom većinom koje mu uplaćuju novce, drugi izvor prihoda su školarine koje su skuplje nego u Sarajevu i Banja Luci, a treći izvor je Vlada Republike Hrvatske - odnosno porezni obveznici koji pune hrvatski proračun.</para>

Prvo se pohvalili priznanjem koje se može kupiti na webu, a sada po Hercegovini otisnuli i plakate Izvor iz Rektorata pod uvjetom anonimnosti za portal Bild.ba potvrdio je da je Sveučilište na ovu stavku potrošilo 2750 maraka na ukupno 14 takvih plakata. To je 1407,47 eura ili 11 tisuća sada već bivših nam kuna Sveučilište u Mostaru ranije na čelu s rektorom Zoranom Tomićem nedavno se pohvalilo nagradom kanadske znanstvene institucije, a koja djeluje u najmanju ruku sumnjivo te se može naručiti online i platiti par stotina dolara.Rektor, piše Bild.ba, nije stao na tome već je diljem Hercegovine, ali i po Hrvatskoj oblijepio plakate uz cestu koji govore da je Sveučilište u Mostaru dobitnik nagrade "Sveučilišta godine" za 2022. godinu.Izvor iz Rektorata pod uvjetom anonimnosti za portal Bild.ba potvrdio je da je Sveučilište na ovu stavku potrošilo 2750 maraka na ukupno 14 takvih plakata. To je 1407,47 eura ili 11 tisuća sada već bivših nam kuna.Osim toga, Bild.ba piše da Sveučilište ove godine planira potrošiti i 25 tisuća maraka na cvjetne aranžmane u sljedeće dvije godine. To je 12 795 eura ili oko 100 tisuća kuna.Dakle, više od 4 tisuće kuna mjesečno na cvijeće.Bild podsjeća i na činjenicu da se Sveučilište financira iz tri izvora. Županija s hrvatskom većinom koje mu uplaćuju novce, drugi izvor prihoda su školarine koje su skuplje nego u Sarajevu i Banja Luci, a treći izvor je Vlada Republike Hrvatske - odnosno porezni obveznici koji pune hrvatski proračun. sveučilište mostar 

sveučilište mostar

Prvo se pohvalili priznanjem koje se može kupiti na webu, a sada po Hercegovini otisnuli i plakate

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu <ulink url="https://www.24sata.hr/news/tijela-stranaca-leze-u-kb-sveti-duh-obitelji-ih-ne-zele-preuzeti-vec-su-dugo-tu-siri-se-mirisi-899741">24sata</ulink> kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. </para><hmn:article id="01ddbcb2-2f5c-11ed-b509-463cf64ebcab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata. <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdila-zdravstvena-inspekcija-s-nalazima-line-budak-nisu-napravljeni-propusti-1666050"/></para>

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu 24sata kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. "Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. "Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata.  ZABRINUTI DJELATNICI 

VIDEO Mjaukala je, pogledavala ga poprijeko, a on joj nježno sjekirom razbio ciglu i spasio joj guzu...

Najčitanije

Španjolski premijer o ratu u Ukrajini: 'Svijet bi trebao poslušati glas Kine'

Izvješće razotkrilo stvarnu 'Sluškinjinu priču'. Žene u Sjevernoj Koreji podvrgnute silovanjima, ropstvu...

Švercali gorivo iz Hrvatske i Slovenije u Italiju, policija im zamrznula 149 milijuna eura. Pas pronašao novac u podu

Još iz rubrike

Prvo Hrvatska pa Italija, a sada zabilježen i potres nedaleko od Banja Luke

UN optužuje i Rusiju, ali i Ukrajinu za strijeljanja zarobljenika: 'Krajnje smo zabrinuti'

Šojgu na pitanje kako će zvaršiti rat: 'Svaki rat završi mirom'. A na pitanje kad će to biti, okrenuo se i otišao

Više s weba

Pročitajte još

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

Južnokorejski ministar policije: 'Nismo očekivali toliko ljudi'

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

Prvo se pohvalili priznanjem koje se može kupiti na webu, a sada po Hercegovini otisnuli i plakate

Pročitajte još

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

Južnokorejski ministar policije: 'Nismo očekivali toliko ljudi'

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

Prvo se pohvalili priznanjem koje se može kupiti na webu, a sada po Hercegovini otisnuli i plakate

Više s weba