Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki osnovnoškolci već sada znaju da je jezik prijateljstva univerzalan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na satu, od djeteta oštećena sluha, uče kako znakovnim jezikom ispričati priču.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudima s invaliditetom gluhim ili slijepim osobama možemo pomoći ako znamo primjerice znakovni jezik ili brajicu, ako ih pitamo treba li im pomoć, ako im se ne rugamo već ih prihvatimo takvi kakvi jesu", kaže Benjamin Hajdon, učenik 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.</para><hmn:article id="9bd72ba0-b9f0-11ec-8c9f-0242ac12002e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Otvorite vrata svojeg srca i prihvatite sve zato jer svi žele biti prihvaćeni", poručuje Lucija Turković, učenica 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zagrebačkoj OŠ Grigora Viteza već desetljećima žive inkluziju tijekom cijele godine. 309-ero je učenika, a 130-ero djece s teškoćama. Svi zajedno uče kako komunicirati s onima koji ne vide ili ne čuju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna je to od osam škola u Hrvatskoj uključena u projekt Kako biti prijatelj koji je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Oni će to prenijeti vjerojatno i dalje i kako budu odrastali uz nove spoznaje postati ljudi koji će prihvaćati različite, drugačije, a opet sebi slične", kaže Jasna Kunac, učiteljica razredne nastave u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svako sedmo dijete u četvrtom razredu smatra da može oglušiti ili nije siguran može li oglušiti ako se druži s gluhom osobom. Svako četvrto dijete kaže da mu je nelagodno u blizini ili komunikaciji s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom. Isto toliko bi ih i pogrešno postupilo iako ima dobru namjeru.</para><hmn:article id="0a627120-b9f5-11ec-9c68-0242ac12001f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Oni znaju da postoje osobe s invaliditetom, znaju da trebaju biti prema njima dragi, dobri, pristojni, ali kada dođe do praktičnog ponašanja, u konkretnoj situaciji, djeca ne znaju", kaže autorica projekta Kako biti prijatelj, Jasmina Kos.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo čitaju njezinu taktilnu slikovnicu tiskanu UV lakom na Brailleevu pismu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bila mi je jako korisna jer nisam znao da ovakve knjige postoje i nisam znao za brajicu, a sada znam", tvrdi učenik 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, Dominik Radica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trebamo se vratiti na onu ljudskost, da svakoga prvo pitamo treba li ti pomoć, na koji ti način mogu pomoći, kako da se odnosim prema tebi, što je za tebe najbolje", poručuje Kos.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve za bolje društvo bez stigme i diskriminacije.</para>

Naša djeca misle da mogu oglušiti ako se druže s osobom koja slabo čuje. Za život bez diskriminacije - projekt Kako biti prijatelj Mogu li djeca oglušiti ako su u društvu osobe koja slabo čuje? Zvuči nevjerojatno no prema istraživanju ima učenika osnovne škole, pa i njihovih roditelja, koji ne znaju točno odgovoriti na to pitanje. Kako bi od malena učili o društvu bez diskriminacije, u nekoliko škola provodi se projekt - Kako biti prijatelj Neki osnovnoškolci već sada znaju da je jezik prijateljstva univerzalan.Na satu, od djeteta oštećena sluha, uče kako znakovnim jezikom ispričati priču."Ljudima s invaliditetom gluhim ili slijepim osobama možemo pomoći ako znamo primjerice znakovni jezik ili brajicu, ako ih pitamo treba li im pomoć, ako im se ne rugamo već ih prihvatimo takvi kakvi jesu", kaže Benjamin Hajdon, učenik 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu."Otvorite vrata svojeg srca i prihvatite sve zato jer svi žele biti prihvaćeni", poručuje Lucija Turković, učenica 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.U zagrebačkoj OŠ Grigora Viteza već desetljećima žive inkluziju tijekom cijele godine. 309-ero je učenika, a 130-ero djece s teškoćama. Svi zajedno uče kako komunicirati s onima koji ne vide ili ne čuju.Jedna je to od osam škola u Hrvatskoj uključena u projekt Kako biti prijatelj koji je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja."Oni će to prenijeti vjerojatno i dalje i kako budu odrastali uz nove spoznaje postati ljudi koji će prihvaćati različite, drugačije, a opet sebi slične", kaže Jasna Kunac, učiteljica razredne nastave u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.Svako sedmo dijete u četvrtom razredu smatra da može oglušiti ili nije siguran može li oglušiti ako se druži s gluhom osobom. Svako četvrto dijete kaže da mu je nelagodno u blizini ili komunikaciji s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom. Isto toliko bi ih i pogrešno postupilo iako ima dobru namjeru."Oni znaju da postoje osobe s invaliditetom, znaju da trebaju biti prema njima dragi, dobri, pristojni, ali kada dođe do praktičnog ponašanja, u konkretnoj situaciji, djeca ne znaju", kaže autorica projekta Kako biti prijatelj, Jasmina Kos.Upravo čitaju njezinu taktilnu slikovnicu tiskanu UV lakom na Brailleevu pismu."Bila mi je jako korisna jer nisam znao da ovakve knjige postoje i nisam znao za brajicu, a sada znam", tvrdi učenik 2. razreda OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, Dominik Radica."Trebamo se vratiti na onu ljudskost, da svakoga prvo pitamo treba li ti pomoć, na koji ti način mogu pomoći, kako da se odnosim prema tebi, što je za tebe najbolje", poručuje Kos.Sve za bolje društvo bez stigme i diskriminacije. BRAVO!  

BRAVO! 

Naša djeca misle da mogu oglušiti ako se druže s osobom koja slabo čuje. Za život bez diskriminacije - projekt Kako biti prijatelj

<para>
 Sanja je gluha od rođenja. Vid je počela gubiti
 u pubertetu. Danas joj je 48 godina i vidi tek sjene.
</para>
<para>
 Većinu nas to bi bacilo u očaj. Sanju je bacilo na učenje.
 Nedavno je doktorirala i to na engleskom.
</para>
<para>
 Kako joj je to pošlo za rukom, otkrila je našoj novinarki koja je
 i sama bila u čudu, kako dogovoriti intervju s osobom koja ne
 vidi i ne čuje.
</para>
<para>
 Sve o čudesnoj priči Sanje Tarczaj pogledajte u prilogu.
</para>

Ona je gluha i slijepa, a odnedavno i ponosna doktorica znanosti Sanja je gluha od rođenja. Vid je počela gubiti u pubertetu. Danas joj je 48 godina i vidi tek sjene. Većinu nas to bi bacilo u očaj. Sanju je bacilo na učenje. 
   Sanja je gluha od rođenja. Vid je počela gubiti
  u pubertetu. Danas joj je 48 godina i vidi tek sjene.


  Većinu nas to bi bacilo u očaj. Sanju je bacilo na učenje.
  Nedavno je doktorirala i to na engleskom.


  Kako joj je to pošlo za rukom, otkrila je našoj novinarki koja je
  i sama bila u čudu, kako dogovoriti intervju s osobom koja ne
  vidi i ne čuje.


  Sve o čudesnoj priči Sanje Tarczaj pogledajte u prilogu.
 UPOZNAJTE SANJU 

#Gluha

Naša djeca misle da mogu oglušiti ako se druže s osobom koja slabo čuje. Za život bez diskriminacije - projekt Kako biti prijatelj

Naša djeca misle da mogu oglušiti ako se druže s osobom koja slabo čuje. Za život bez diskriminacije - projekt Kako biti prijatelj

Ona je gluha i slijepa, a odnedavno i ponosna doktorica znanosti

Ona je gluha i slijepa, a odnedavno i ponosna doktorica znanosti