Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao što među liječnicima ima onih koji će se pozvati na priziv savjesti u pojedinim situacijama, čini se da ima i ljekarnika koji u apotekama neće prodati kontracepcijske pilule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među njima je i Jasna Ćurić, magistrica farmacije i predsjednica Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, koja je za<ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ljekarnici-s-prizivom-savjesti-zelite-kondom-i-pilulu-za-dan-poslije-trenutak-pozvat-cu-kolegu-15339308"> Jutarnji list</ulink> rekla da to pravo koristi već 14 godina koliko radi u privatnoj ljekarni. Ranije je radila u bolničkoj ljekarni u kojoj svoje pravo nije koristila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekla je da nikad zbog toga nije imala problema s kolegama i pacijentima. "Podržavam zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Ne radi se o popularnosti stava, nego o obliku građanske odgovornosti i hrabrosti zauzeti se za dobro u skladu s osobnim uvjerenjima", rekla je Ćurić.</para><hmn:article id="5711eecc-e1a1-11ed-8239-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova magistrica farmacije u svojoj smjeni ne izdaje hitnu postkoitalnu kontracepciju (pilula za dan poslije) niti rutinsku hormonalnu kontracepciju, a kad dođe netko s tim receptom pozove kolegu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako navodi Jutarnji list, neki od ljekarnika ne prodaju čak ni prezervative.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Gradskih ljekarni Zagreb koje tvrde da oni nemaju djelatnika s prizivom savjesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nametnulo se s pitanjem što s noćnim dežurstvom?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska ljekarnička komora izdala je naputak da je obavezno organizirati rad tako da korisnik dobije uslugu. "Iako pojedini djelatnik (fizička osoba) ima pravo na priziv savjesti, ljekarna (pravna osoba) nema pravo na priziv i mora organizirati rad tako da korisniku može pružiti uslugu", naveli su.</para><hmn:article id="09c5ea5c-7215-11ed-8992-36b40468bd13" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, istaknuli su da ljekarnici imaju pravo na priziv savjesti samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i život bolesnika.</para>

Zbog priziva savjesti u ljekarnama ne žele prodavati anti baby pilule, ali ni kondome? Hrvatska ljekarnička komora izdala je naputak da je obavezno organizirati rad tako da korisnik dobije uslugu. Naveli su također da ljekarnici imaju pravo na priziv savjesti samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i život bolesnika Kao što među liječnicima ima onih koji će se pozvati na priziv savjesti u pojedinim situacijama, čini se da ima i ljekarnika koji u apotekama neće prodati kontracepcijske pilule.Među njima je i Jasna Ćurić, magistrica farmacije i predsjednica Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, koja je za Jutarnji list rekla da to pravo koristi već 14 godina koliko radi u privatnoj ljekarni. Ranije je radila u bolničkoj ljekarni u kojoj svoje pravo nije koristila.Rekla je da nikad zbog toga nije imala problema s kolegama i pacijentima. "Podržavam zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Ne radi se o popularnosti stava, nego o obliku građanske odgovornosti i hrabrosti zauzeti se za dobro u skladu s osobnim uvjerenjima", rekla je Ćurić.Ova magistrica farmacije u svojoj smjeni ne izdaje hitnu postkoitalnu kontracepciju (pilula za dan poslije) niti rutinsku hormonalnu kontracepciju, a kad dođe netko s tim receptom pozove kolegu.Kako navodi Jutarnji list, neki od ljekarnika ne prodaju čak ni prezervative.Iz Gradskih ljekarni Zagreb koje tvrde da oni nemaju djelatnika s prizivom savjesti.Nametnulo se s pitanjem što s noćnim dežurstvom?Hrvatska ljekarnička komora izdala je naputak da je obavezno organizirati rad tako da korisnik dobije uslugu. "Iako pojedini djelatnik (fizička osoba) ima pravo na priziv savjesti, ljekarna (pravna osoba) nema pravo na priziv i mora organizirati rad tako da korisniku može pružiti uslugu", naveli su.Također, istaknuli su da ljekarnici imaju pravo na priziv savjesti samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i život bolesnika. sve po zakonu 

sve po zakonu

Zbog priziva savjesti u ljekarnama ne žele prodavati anti baby pilule, ali ni kondome?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve zagrebačke gradske ljekarne obustavile su još prošli petak prodaju testova za koronavirus tvrtke Buryen d.o.o. čiji je vlasnik Filip Mihalić, mladić koji je u koronakrizi postao milijunaš. Radi se o 3600 komada koji su, kako nam kažu, stavljeni u karantenu dok se ne utvrdi ima li među njima sumnjivih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mr. sc. Marijo Vukušić, ravnatelj Gradskih ljekarni Zagreb za RTL Danas je kazao kao je u petak 28. travnja 3.600 testova iz predostrožnosti stavljeno u karantenu, odnosno da su se nalazili u ljekarnama u izdvojenom prostoru s jasnom oznakom da su u karanteni. Sada su pak neki vraćeni u prodaju.</para><hmn:article id="acb5054a-e74a-11ed-ae23-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Boson testovi su imali više dobavljača, a jučer smo od jednog od njih, tvrtke Salvus d.o.o, zaprimili potvrde o brojevima serija za koje garantiraju da su stavljene u promet na adekvatan način, te smo 1.732 komada testa vratili u prodaju. Riječ je o tzv. kućnim testovima za samotestiranje. Profesionalne testove Boson Rapid SARS-COV-2 Professional, koji se koriste za sama testiranja u ljekarnama, zadržali smo u karanteni jer još nismo od svih dobavljača dobili potvrde o adekvatnom stavljanju u promet. Riječ je o ukupno 1.868 komada testova, a bit će vraćeni iz karantene kad prikupimo potvrde dobavljača", izjavio je ravnatelj Vukušić.</para><heading2>Nije ih koristila Klinika Fran Mihaljević</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević priopćili su da nisu nabavljali testove od tvrtke Buryen d.o.o.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vezano za izražen interes javnosti o javnoj nabavi testova za COVID od dobavljača Buryen Clothing d. o. o. , izvještavamo vas da Klinika nije od rečenog dobavljača nabavljala brze antigenske ili druge testove. Klinika službeno nije provodila validaciju antigenskih testova. Klinika je sa društvom Buryen Clothing d. o. o. u razdoblju od 2021. do 2023. godine, nakon provedenih postupaka javne nabave, zaključila ugovore o nabavi sljedećih roba: maske i netkani tekstil, za što su do 03.05.2023. izvršena plaćanja u ukupnom iznosu 201.216,07 eura", stoji u priopćenju Klinike za infektiven bolesti Fran Mihaljević.</para>

Nakon drame s COVID testovima, u ljekarne vraćen dio. Oglasila se i Klinika Fran Mihaljević Boson testovi su imali više dobavljača, a jučer smo od jednog od njih, tvrtke Salvus d.o.o, zaprimili potvrde o brojevima serija za koje garantiraju da su stavljene u promet na adekvatan način, te smo 1.732 komada testa vratili u prodaju, kazao je Marijo Vukušić, ravnatelj Gradskih ljekarni Zagreb Sve zagrebačke gradske ljekarne obustavile su još prošli petak prodaju testova za koronavirus tvrtke Buryen d.o.o. čiji je vlasnik Filip Mihalić, mladić koji je u koronakrizi postao milijunaš. Radi se o 3600 komada koji su, kako nam kažu, stavljeni u karantenu dok se ne utvrdi ima li među njima sumnjivih.Mr. sc. Marijo Vukušić, ravnatelj Gradskih ljekarni Zagreb za RTL Danas je kazao kao je u petak 28. travnja 3.600 testova iz predostrožnosti stavljeno u karantenu, odnosno da su se nalazili u ljekarnama u izdvojenom prostoru s jasnom oznakom da su u karanteni. Sada su pak neki vraćeni u prodaju."Boson testovi su imali više dobavljača, a jučer smo od jednog od njih, tvrtke Salvus d.o.o, zaprimili potvrde o brojevima serija za koje garantiraju da su stavljene u promet na adekvatan način, te smo 1.732 komada testa vratili u prodaju. Riječ je o tzv. kućnim testovima za samotestiranje. Profesionalne testove Boson Rapid SARS-COV-2 Professional, koji se koriste za sama testiranja u ljekarnama, zadržali smo u karanteni jer još nismo od svih dobavljača dobili potvrde o adekvatnom stavljanju u promet. Riječ je o ukupno 1.868 komada testova, a bit će vraćeni iz karantene kad prikupimo potvrde dobavljača", izjavio je ravnatelj Vukušić.Nije ih koristila Klinika Fran MihaljevićIz Klinike  za infektivne bolesti Fran Mihaljević priopćili su da nisu nabavljali testove od tvrtke  Buryen d.o.o."Vezano za izražen interes javnosti o javnoj nabavi testova za COVID od dobavljača Buryen Clothing d. o. o. , izvještavamo vas da Klinika nije od rečenog dobavljača nabavljala brze antigenske ili druge testove. Klinika službeno nije provodila validaciju antigenskih testova. Klinika je sa društvom Buryen Clothing d. o. o. u razdoblju od 2021. do 2023. godine, nakon provedenih postupaka javne nabave, zaključila ugovore o nabavi sljedećih roba: maske i netkani tekstil, za što su do 03.05.2023. izvršena plaćanja u ukupnom iznosu 201.216,07 eura", stoji u priopćenju Klinike za infektiven bolesti Fran Mihaljević. afera covid milijunaš 

afera covid milijunaš

Nakon drame s COVID testovima, u ljekarne vraćen dio. Oglasila se i Klinika Fran Mihaljević

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović iznijela kako u Hrvatskoj svaki treći dan nestane jedan lijek s liste zato što se povuče zbog neisplativosti te da je do sad povučeno oko 1500 lijekova što zvoni na uzbunu, provjerili smo kakvo je stanje u ljekarnama te ima li razloga za zabrinutost. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Zagrebačkog holdinga unutar kojeg djeluju Zagrebačke ljekarne odgovorili su nam da ima nestašice pojedinih lijekova, ali da se uglavnom radi o nestašici lijeka pojedinog proizvođača gdje su ljekarne u mogućnosti ponuditi istovjetne lijekove drugih proizvođača. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tu se radi o istoj djelatnoj tvari, u istoj jačini i preporuci doziranja i najčešće se može izdati na isti recept bez ponovnog slanja liječniku. U nestašici su neki lijekovi za povišen krvni tlak, artritis, neki antibiotici te lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade.<hmn:linebreak/>Svi oni, izuzev lijeka za artritis, imaju svoje adekvatne zamjene koje se mogu regularno izdavati na recept ili kupiti (u slučaju bezreceptnih lijekova za prehladu)", navode iz Holdinga. </para><hmn:article id="90fb6b6e-96ff-11ed-9d94-1aa28bfa7fad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>nastavljaju kako Hrvatska ima odlično reguliran proces uvoza lijekova te se i sporni lijek za artritis može dobiti odmah. Jedino je razlika u tome da taj lijek iz uvoza moraju platiti, zatražiti račun na ime te ishoditi refundaciju sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje ima li zamjene za lijekova kojih nedostaje odgovorili su u velikoj većini slučajeva ima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljekarne svakodnevno prate dostupnost pojedinih lijekova kako bi osigurale dovoljne količine zamjenskih lijekova za lijekove koji su u nestašici. U slučaju da zamjenski lijek nije dostupan, obraćamo se odjelima uvoza te preko veledrogerija nabavljamo lijek iz inozemstva", odgovaraju kako rješavaju problem. </para><heading2>Mogući i zamjenski lijekovi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No što kada nekog lijeka nema, a pacijent ima recept, treba li se on vraćati liječniku i tražiti recept za zamjenski lijek?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uglavnom se radi o sličnim cijenama lijekova te ljekarnik može izdati zamjenski lijek, ako se bolesnik s tim slaže, bez da kontaktira liječnika. U slučaju da je liječnik na receptu stavio oznaku 'zamjena nije dopuštena' tada ga je potrebno kontaktirati i usmeno dogovoriti kako zbrinuti tog bolesnika. Ako te oznake nema, možemo izdati istovjetni lijek, ako njegova cijena na teret HZZO-a nije veća od propisanog lijeka. U tom slučaju odabiremo lijek iste ili niže cijene ili se kontaktira liječnik za propisivanje novog recepta", odgovaraju iz Holdinga.</para><hmn:image id="a45cb040-2865-11ed-9ac4-b2cd68f3520c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No nestašica lijekova nije nešto što muči samo Hrvatsku, ona je sve prisutnija na europskoj, pa i globalnoj razini, a iz Holdinga navode da se kod nas najčešće radi o problemu u proizvodnji ili distribuciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato smo pitali i proizvođače u Hrvatskoj koliko je problem s nestašicom lijekova velik te kako nastaje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Pliva Hrvatske, koja je članica Teva Grupe, odgovaraju kako je problem aktualan i raširen na svim europskim tržištima, a nastao je kao posljedica složene kombinacije više faktora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Od narušenih lanaca opskrbe tijekom pandemije, značajnog porasta ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu - od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika uz iznimno jaku sezonu gripa, prehlada i drugih infekcija koje se šire brže nego posljednjih godina kada smo se štitili maskama i drugim mjerama socijalne distance", navode u Plivi. </para><hmn:article id="b6cb0048-73af-11ed-a746-2adab83e1267" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodaju i da su tu i produženi problemi globalne opskrbe tijekom pandemije i krize izazvane sukobom u Ukrajini koji su se odrazili i na farmaceutsku industriju, unatoč bitno većoj otpornosti farmaceutskih proizvođača u Hrvatskoj. </para><heading2>Cijene sirovina na rekordnim razinama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ta otpornost vidljiva je kroz činjenicu da na našem tržištu nije došlo do nestašice ključnih terapija kao na nekim drugima, a i povremeni problemi su bitno kraćeg trajanja", ističu iz naše farmaceutske kompanije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Troškovi sirovina, prijevoza i energenata dosegli su rekordne razine, navode dalje, što za proizvođače znači otežanu proizvodnju i distribuciju. "Inflacija nerazmjerno utječe na industriju generičkih lijekova, budući da ovi proizvodi ostvaruju manje zarade zahvaljujući konkurenciji između više proizvođača, za razliku od drugih industrija u kojima su cijene rasle usporedno s inflacijom i povećanjem troškova", ističu.</para><hmn:image id="0f5ddff2-9ee2-11ed-b5ec-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavljaju da svi njihovi dobavljači povećavaju svoje cijene. "S druge strane, naš sektor, ne samo da ne može prilagoditi cijene svojih proizvoda, već podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, a s treće strane prosječna cijene mjesečne terapije iznosi svega 33 kune", navode u svom odgovoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To su sve razlozi zbog kojih su mnogi proizvođači odlučili odustati od određenih proizvoda. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pliva Hrvatska je posljednjih nekoliko godina u prosjeku povukla s tržišta tridesetak proizvoda godišnje. Razlozi za ovakve odluke su složeni i uglavnom su posljedica odustajanja proizvođača djelatne tvari od nastavka proizvodnje što nas dovodi do nemogućnosti kontinuirane opskrbe tržišta, a često se radi i o starijim terapijama za kojima je potražnja izrazito mala kao i nemogućnosti postizanja cijene u skladu s proizvodnim troškovima", iznose u Plivi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu i da je činjenica da brojni farmaceutski proizvođači, pa tako i Pliva Hrvatska, radi ograničenja proizvodnih kapaciteta i prekinutih lanaca opskrbe, povremeno imaju problema s nestašicama što dodatno utječe na stvaranje zaliha. Pritisak je velik na pojedine proizvode kada ih nema na tržištu pa cijela EU ima problema s isporukama, ali ističu i to da se radi ipak o privremenim nestašicama manjeg broja proizvoda. </para><hmn:image id="a288aa40-c1cb-11ec-b225-0242ac120023" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem je tu, nestašice lijekova osjete sve zemlje EU pa u Plivi ističu i da mnoge EU već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova i da oni smatraju kako je vrlo važno sa svim ključnim dionicima pronaći način kako osigurati dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese Hrvatske. </para><heading2>Nema klavocina</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.</para><hmn:article id="7743c46c-9e2c-11ed-ba89-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je i Soldo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo za Hinu je izjavila da trenutačno na tržištu nema dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, da povremeno dolaze manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. "To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom", navela je.</para><heading2>I pacijenti s teškim dijagnozama bez terapija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, istaknula je Soldo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.</para><hmn:image id="551d9a78-9ee2-11ed-b38c-1e4495727e93" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", ističe Soldo.</para><heading2>Problem veći od objavljenog</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako trenutačno ima više od stotinu lijekova koji su objavljeni u sutavu kao nestašica, u praksi je u ljekarnama problem daleko veći, a pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kada nestašicu lijekova objavi HALMED. Inače liječnici i ljekarnici ne mogu izdati zamjensku terapiju. </para><hmn:article id="e27db3d2-5615-11ed-a786-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.</para><heading2>Novi sustav praćenja nestašice</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima", kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.</para><hmn:image id="646f037e-9ee0-11ed-a13a-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka", kaže Soldo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.</para>

Nema klavocina, nedostaje lijekova za visoki tlak, atritis, ublažavanje simptoma gripe... Iz Plive za Danas.hr potvrđuju problem koji postoji čak na europskoj razini. Oni su posljednjih godina povlačili 30-ak proizvoda godišnje. Ana Soldo iz Hrvatske ljekarničke komore da su u problemu pedijatri jer nedostaje i penicilinskih antibiotika pa moraju prepisivati terapije rezervnih antibiotika Nakon što je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović iznijela kako u Hrvatskoj svaki treći dan nestane jedan lijek s liste zato što se povuče zbog neisplativosti te da je do sad povučeno oko 1500 lijekova što zvoni na uzbunu, provjerili smo kakvo je stanje u ljekarnama te ima li razloga za zabrinutost. Iz Zagrebačkog holdinga unutar kojeg djeluju Zagrebačke ljekarne odgovorili su nam da ima nestašice pojedinih lijekova, ali da se uglavnom radi o nestašici lijeka pojedinog proizvođača gdje su ljekarne u mogućnosti ponuditi istovjetne lijekove drugih proizvođača. "Tu se radi o istoj djelatnoj tvari, u istoj jačini i preporuci doziranja i najčešće se može izdati na isti recept bez ponovnog slanja liječniku. U nestašici su neki lijekovi za povišen krvni tlak, artritis, neki antibiotici te lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade.Svi oni, izuzev lijeka za artritis, imaju svoje adekvatne zamjene koje se mogu regularno izdavati na recept ili kupiti (u slučaju bezreceptnih lijekova za prehladu)", navode iz Holdinga. nastavljaju kako Hrvatska ima odlično reguliran proces uvoza lijekova te se i sporni lijek za artritis može dobiti odmah. Jedino je razlika u tome da taj lijek iz uvoza moraju platiti, zatražiti račun na ime te ishoditi refundaciju sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.Na pitanje ima li zamjene za lijekova kojih nedostaje odgovorili su u velikoj većini slučajeva ima. "Ljekarne svakodnevno prate dostupnost pojedinih lijekova kako bi osigurale dovoljne količine zamjenskih lijekova za lijekove koji su u nestašici. U slučaju da zamjenski lijek nije dostupan, obraćamo se odjelima uvoza te preko veledrogerija nabavljamo lijek iz inozemstva", odgovaraju kako rješavaju problem. Mogući i zamjenski lijekoviNo što kada nekog lijeka nema, a pacijent ima recept, treba li se on vraćati liječniku i tražiti recept za zamjenski lijek?"Uglavnom se radi o sličnim cijenama lijekova te ljekarnik može izdati zamjenski lijek, ako se bolesnik s tim slaže, bez da kontaktira liječnika. U slučaju da je liječnik na receptu stavio oznaku 'zamjena nije dopuštena' tada ga je potrebno kontaktirati i usmeno dogovoriti kako zbrinuti tog bolesnika. Ako te oznake nema, možemo izdati istovjetni lijek, ako njegova cijena na teret HZZO-a nije veća od propisanog lijeka. U tom slučaju odabiremo lijek iste ili niže cijene ili se kontaktira liječnik za propisivanje novog recepta", odgovaraju iz Holdinga.No nestašica lijekova nije nešto što muči samo Hrvatsku, ona je sve prisutnija na europskoj, pa i globalnoj razini, a iz Holdinga navode da se kod nas najčešće radi o problemu u proizvodnji ili distribuciji.Zato smo pitali i proizvođače u Hrvatskoj koliko je problem s nestašicom lijekova velik te kako nastaje. Iz Pliva Hrvatske, koja je članica Teva Grupe, odgovaraju kako je problem aktualan i raširen na svim europskim tržištima, a nastao je kao posljedica složene kombinacije više faktora. "Od narušenih lanaca opskrbe tijekom pandemije, značajnog porasta ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu - od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika uz iznimno jaku sezonu gripa, prehlada i drugih infekcija koje se šire brže nego posljednjih godina kada smo se štitili maskama i drugim mjerama socijalne distance", navode u Plivi. Dodaju i da su tu i produženi problemi globalne opskrbe tijekom pandemije i krize izazvane sukobom u Ukrajini koji su se odrazili i na farmaceutsku industriju, unatoč bitno većoj otpornosti farmaceutskih proizvođača u Hrvatskoj. Cijene sirovina na rekordnim razinama"Ta otpornost vidljiva je kroz činjenicu da na našem tržištu nije došlo do nestašice ključnih terapija kao na nekim drugima, a i povremeni problemi su bitno kraćeg trajanja", ističu iz naše farmaceutske kompanije. Troškovi sirovina, prijevoza i energenata dosegli su rekordne razine, navode dalje, što za proizvođače znači otežanu proizvodnju i distribuciju. "Inflacija nerazmjerno utječe na industriju generičkih lijekova, budući da ovi proizvodi ostvaruju manje zarade zahvaljujući konkurenciji između više proizvođača, za razliku od drugih industrija u kojima su cijene rasle usporedno s inflacijom i povećanjem troškova", ističu.Nastavljaju da svi njihovi dobavljači povećavaju svoje cijene. "S druge strane, naš sektor, ne samo da ne može prilagoditi cijene svojih proizvoda, već podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, a s treće strane prosječna cijene mjesečne terapije iznosi svega 33 kune", navode u svom odgovoru.To su sve razlozi zbog kojih su mnogi proizvođači odlučili odustati od određenih proizvoda. "Pliva Hrvatska je posljednjih nekoliko godina u prosjeku povukla s tržišta tridesetak proizvoda godišnje. Razlozi za ovakve odluke su složeni i uglavnom su posljedica odustajanja proizvođača djelatne tvari od nastavka proizvodnje što nas dovodi do nemogućnosti kontinuirane opskrbe tržišta, a često se radi i o starijim terapijama za kojima je potražnja izrazito mala kao i nemogućnosti postizanja cijene u skladu s proizvodnim troškovima", iznose u Plivi. Kažu i da je činjenica da brojni farmaceutski proizvođači, pa tako i Pliva Hrvatska, radi ograničenja proizvodnih kapaciteta i prekinutih lanaca opskrbe, povremeno imaju problema s nestašicama što dodatno utječe na stvaranje zaliha. Pritisak je velik na pojedine proizvode kada ih nema na tržištu pa cijela EU ima problema s isporukama, ali ističu i to da se radi ipak o privremenim nestašicama manjeg broja proizvoda. Problem je tu, nestašice lijekova osjete sve zemlje EU pa u Plivi ističu i da mnoge EU već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova i da oni smatraju kako je vrlo važno sa svim ključnim dionicima pronaći način kako osigurati dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese Hrvatske. Nema klavocinaU Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je i Soldo.Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo za Hinu je izjavila da trenutačno na tržištu nema dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, da povremeno dolaze manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. "To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom", navela je.I pacijenti s teškim dijagnozama bez terapijaAgencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, istaknula je Soldo.Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu."Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", ističe Soldo.Problem veći od objavljenogIako trenutačno ima više od stotinu lijekova koji su objavljeni u sutavu kao nestašica, u praksi je u ljekarnama problem daleko veći, a pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kada nestašicu lijekova objavi HALMED. Inače liječnici i ljekarnici ne mogu izdati zamjensku terapiju. Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.Novi sustav praćenja nestašiceMinistarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU."Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima", kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama."Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka", kaže Soldo.No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže SoldoIstraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima. vrijeme za alarm? 

vrijeme za alarm?

Nema klavocina, nedostaje lijekova za visoki tlak, atritis, ublažavanje simptoma gripe...

Ljekarna, ilustracija

Članak

Danas.hr

Vijesti

testovi boson

Leona Šiljeg

ZAGREB - Nakon što je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović iznijela kako u Hrvatskoj svaki treći dan nestane jedan lijek s liste zato što se povuče zbog neisplativosti i da je do sad povučeno oko 1500 lijekova iz Zagrebačkog holdinga unutar kojeg djeluju Zagrebačke ljekarne kazali su da ima nestašice pojedinih lijekova, ali da se uglavnom radi o nestašici lijeka pojedinog proizvođača gdje su ljekarne u mogućnosti ponuditi istovjetne lijekove drugih proizvođača. 

Nedostaje lijekova

ljekarna