Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 Znanstvenici su pronašli najstariji primjerak homo
 sapiensa izvan Afrike, piše u srijedu agencija France
 presse pozivajući se na članak objavljen u
 časopisu Nature.
</para>
<para>
 Lubanja iskopana u Grčkoj stara je 210.000
 godina, što je vrijeme kada su u Europi živjeli
 Neandertalci.
</para>
<para>
 To senzacionalno otkriće pokazuje da je homo sapiens ili moderni
 čovjek bio u Europi i 150.000 godina
 ranije nego se mislilo.
</para>
<para>
 Apidima 1, kako su je krstili znanstvenici, je
 "najstarija od svih drugih vrsta homo sapiensa pronađenih izvan
 Afrike", pojasnila je Katerina Harvati sa
 sveučilišta u Tuebingenu u Njemačkoj, koautorica studije
 objavljene u Natureu.
</para>
<para>
 "Apidima 1 dokazuje da širenje homo sapiensa izvan Afrike ne samo
 da je počelo ranije nego što smo mislili, prije 200.000 godina,
 već se proširilo do Europe", pojašnjava ona.
</para>
<para>
 Homo sapiens ili moderni čovjek pojavio se u Africi. Najstariji
 poznati primjerci ljudske vrste imaju oko 300.000
 godina i pronađeni su u Maroku.
</para>
<para>
 Dugo se mislilo da je homo sapiens počeo napuštati svoju
 kolijevku u velikom valu prije oko 70.000 godina.
</para>

Fantastično otkriće: Pronađen najstariji primjerak homo sapiensa izvan Afrike star 210.000 godina! Ovo pokazuje da je homo sapiens bio u Europi i 150.000 godina ranije nego se mislilo 
  Znanstvenici su pronašli najstariji primjerak homo
  sapiensa izvan Afrike, piše u srijedu agencija France
  presse pozivajući se na članak objavljen u
  časopisu Nature.


  Lubanja iskopana u Grčkoj stara je 210.000
  godina, što je vrijeme kada su u Europi živjeli
  Neandertalci.


  To senzacionalno otkriće pokazuje da je homo sapiens ili moderni
  čovjek bio u Europi i 150.000 godina
  ranije nego se mislilo.


   Apidima 1, kako su je krstili znanstvenici, je
  "najstarija od svih drugih vrsta homo sapiensa pronađenih izvan
  Afrike", pojasnila je Katerina Harvati sa
  sveučilišta u Tuebingenu u Njemačkoj, koautorica studije
  objavljene u Natureu.


  "Apidima 1 dokazuje da širenje homo sapiensa izvan Afrike ne samo
  da je počelo ranije nego što smo mislili, prije 200.000 godina,
  već se proširilo do Europe", pojašnjava ona.


  Homo sapiens ili moderni čovjek pojavio se u Africi. Najstariji
  poznati primjerci ljudske vrste imaju oko 300.000
  godina i pronađeni su u Maroku.


  Dugo se mislilo da je homo sapiens počeo napuštati svoju
  kolijevku u velikom valu prije oko 70.000 godina.
 Lubanja u Grčkoj 

Lubanja u Grčkoj

Fantastično otkriće: Pronađen najstariji primjerak homo sapiensa izvan Afrike star 210.000 godina!

<para>
 Ljudski DNK star 400.000 godina rekonstruiran iz kosti otkriven
 je u španjolskoj špilji Sima de los Huesos na
 sjeveru zemlje, što je otkriće bez presedana koje bi moglo
 omogućiti da se otputuje još dalje u prošlost te se doznaju još
 precizniji podaci o putevima naših predaka.
</para>
<para>
 Najstariji dosad sekvencionirani ljudski genom ima "samo" 70.000
 do 80.000 godina i pripada djevojčici iz grupe primitivnih
 hominida, čiji su ostaci pronađeni u sibirskoj
 špilji Denisovo i pretpostavlja se da su zasebna
 vrsta srodna neandertalcima i homo sapiensima. Analizom DNK
 kostiju pronađenih u Simi de los Huesos ustanovljeno je da se ona
 može dovesti u vezu s onom pronađenom kod denisovanaca, ali ne i
 neandertalaca.
</para>
<para>
 "Neočekivani rezultati pokazuju da su neandertalci i homo
 sapiensi imali složenu evoluciju. Nadam se da će nova
 istraživanja uspjeti pojasniti genetske veze između hominida iz
 Sime de los Huesosa i neandertalaca s jedne te denisovanaca s
 druge strane", stoji u priopćenju jednoga od autora istraživanja,
 Juana-Luisa Arsuage, direktora Centra za
 istraživanje evolucije i ljudskog ponašanja u Madridu.
</para>
<para>
 Španjolska špilja smještena je tridesetak metara ispod površine
 zemlje, zasićena je vlagom, a stalna prosječna temperatura u njoj
 iznosi oko 10,6 stupnjeva Celzijevih. Riječ je o najvećem
 nalazištu fosilnih ljudskih ostataka iz srednjega pleistocena,
 starih između 500.000 i 120.000 godina. Osim životinjskih
 kostiju, profesor Arsuaga i njegovi suradnici ondje su pronašli i
 28 ljudskih kostura.
</para>
<para>
 Znanstvenicima preostaje da usporede novopronađeni DNK s onim
 otkrivenim kod neandertalaca i denisovanaca, homo sapiensa i
 ostalih primata. Izostanak najnovijih mutacija u genomu kostiju
 iz španjolske špilje ukazuje na to da su hominidi (svi članovi
 biološke obitelji Hominidae) španjolskim tlom hodali prije
 400.000 godina, pokazuje istraživanje čiji su rezultati
 objavljeni u časopisu <emphasis>
 Nature
 </emphasis>.
</para>

Iz kosti rekonstruiran ljudski DNK star 400.000 godina! Ovo otkriće bi moglo omogućiti da se otputuje još dalje u prošlost te se doznaju još precizniji podaci o putevima naših predaka. 
  Ljudski DNK star 400.000 godina rekonstruiran iz kosti otkriven
  je u španjolskoj špilji Sima de los Huesos na
  sjeveru zemlje, što je otkriće bez presedana koje bi moglo
  omogućiti da se otputuje još dalje u prošlost te se doznaju još
  precizniji podaci o putevima naših predaka.


  Najstariji dosad sekvencionirani ljudski genom ima "samo" 70.000
  do 80.000 godina i pripada djevojčici iz grupe primitivnih
  hominida, čiji su ostaci pronađeni u sibirskoj
  špilji Denisovo i pretpostavlja se da su zasebna
  vrsta srodna neandertalcima i homo sapiensima. Analizom DNK
  kostiju pronađenih u Simi de los Huesos ustanovljeno je da se ona
  može dovesti u vezu s onom pronađenom kod denisovanaca, ali ne i
  neandertalaca.


  "Neočekivani rezultati pokazuju da su neandertalci i homo
  sapiensi imali složenu evoluciju. Nadam se da će nova
  istraživanja uspjeti pojasniti genetske veze između hominida iz
  Sime de los Huesosa i neandertalaca s jedne te denisovanaca s
  druge strane", stoji u priopćenju jednoga od autora istraživanja,
  Juana-Luisa Arsuage, direktora Centra za
  istraživanje evolucije i ljudskog ponašanja u Madridu.


  Španjolska špilja smještena je tridesetak metara ispod površine
  zemlje, zasićena je vlagom, a stalna prosječna temperatura u njoj
  iznosi oko 10,6 stupnjeva Celzijevih. Riječ je o najvećem
  nalazištu fosilnih ljudskih ostataka iz srednjega pleistocena,
  starih između 500.000 i 120.000 godina. Osim životinjskih
  kostiju, profesor Arsuaga i njegovi suradnici ondje su pronašli i
  28 ljudskih kostura.


  Znanstvenicima preostaje da usporede novopronađeni DNK s onim
  otkrivenim kod neandertalaca i denisovanaca, homo sapiensa i
  ostalih primata. Izostanak najnovijih mutacija u genomu kostiju
  iz španjolske špilje ukazuje na to da su hominidi (svi članovi
  biološke obitelji Hominidae) španjolskim tlom hodali prije
  400.000 godina, pokazuje istraživanje čiji su rezultati
  objavljeni u časopisu 
      Nature
   .
 OTKRIĆE BEZ PRESEDANA 

OTKRIĆE BEZ PRESEDANA

Iz kosti rekonstruiran ljudski DNK star 400.000 godina!

<para>
 Antropolozi su zadali udarac teorijama da su se homo sapiens i
 neandertalac križali, prenoseći na današnje ljude dio genetskog
 nasljeđa njihovih tajanstvenih predaka.
</para>
<para>
 Nekoliko je studija u posljednje dvije godine pokazalo da se homo
 sapiens križao s neandertalcima, misterioznim hominidima koji su
 živjeli u dijelovima Europe, središnje Azije i Srednjeg Istoka
 prije 300.000 godina i nestali prije 30-40.000 godina.
</para>
<para>
 Dokaz tomu je fosilna DNA koja pokazuje da Euroazijci i Azijci
 dijele između jedan i pet posto DNA s neandertalcima, a Afrikanci
 gotovo ništa.
</para>
<para>
 No, nova studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta
 Cambridge kaže da zajednička DNA potječe od zajedničkih predaka,
 a ne od "hibridizacije" ili reprodukcije između dviju hominidnih
 vrsta.
</para>
<para>
 Andrea Manica i Anders Eriksson
 s Fakulteta za evolucijsku ekologiju razvili su računalni model
 te genetske odiseje.
</para>
<para>
 Ona počinje zajedničkim pretkom neandertalca i homo sapiensa koji
 je živio prije otprilike pola milijuna godina u dijelovima Afrike
 i Europe.
</para>
<para>
 Prije oko 300-350.000 godina, europska i afrička populacija tih
 hominida se podijelila.
</para>
<para>
 Živeći u genetskoj izolaciji, europski ogranak je postupno
 evoluirao u neandertalce, a afrički u homo sapiense koji se u
 valovima proširio izvan Afrike prije 60-70.000 godina.
</para>
<para>
 Zajednice homo sapiensa koje su zemljopisno bile bliže Europi,
 vjerojatno na sjeveru Afrike, zadržali su razmjerno veći udio
 nasljeđenih gena, kaže teorija.
</para>
<para>
 Oni su također postali prvi kolonizatori Euroazije tijekom
 napredne migracije izvan Afrike.
</para>
<para>
 To bi moglo objasniti zašto su suvremeni Europljani i Azijci, ali
 ne i Afrikanci, sličniji neandertalcima.
</para>
<para>
 Jedno od velikih pitanja antropologije je što se dogodilo s
 neandertalcima.
</para>
<para>
 Hibridizacija bi odgovorila na to pitanje, barem djelomično.
 Križajući se s ljudima, neandertalce nisu "izgurali" ljudi niti
 su nestali pod utjecajem klimatskih promjena kako neki tvrde.
 Umjesto toga, geni neandertalaca integrirali su se u genom
 dominantne evolucijske linije homo sapiensa.
</para>
<para>
 U jednoj drugoj studiji, znanstvenici predvođeni Svanteom Paabom
 s Instituta max Planck u Lepzigu otkrili su da su se neandertalci
 i homo sapiensi razdvojili prije 400-800.000 godina, ranije nego
 što se mislilo.
</para>
<para>
 Znanstvenici su također izračunali da su se ljudi odvojili od
 čimpanzi, naših najbližih srodnika među primatima, prije oko
 sedam do osam milijuna godina, ranije od uobičajenih procjena o
 šest do sedam milijuna godina.
</para>

Otkriveno tajanstveno podrijetlo homo sapiensa Nova studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge kaže da zajednička DNA potječe od zajedničkih predaka, a ne od "hibridizacije" ili reprodukcije između dviju hominidnih vrsta. 
  Antropolozi su zadali udarac teorijama da su se homo sapiens i
  neandertalac križali, prenoseći na današnje ljude dio genetskog
  nasljeđa njihovih tajanstvenih predaka.


  Nekoliko je studija u posljednje dvije godine pokazalo da se homo
  sapiens križao s neandertalcima, misterioznim hominidima koji su
  živjeli u dijelovima Europe, središnje Azije i Srednjeg Istoka
  prije 300.000 godina i nestali prije 30-40.000 godina.


  Dokaz tomu je fosilna DNA koja pokazuje da Euroazijci i Azijci
  dijele između jedan i pet posto DNA s neandertalcima, a Afrikanci
  gotovo ništa.


  No, nova studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta
  Cambridge kaže da zajednička DNA potječe od zajedničkih predaka,
  a ne od "hibridizacije" ili reprodukcije između dviju hominidnih
  vrsta.


   Andrea Manica i Anders Eriksson
  s Fakulteta za evolucijsku ekologiju razvili su računalni model
  te genetske odiseje.


  Ona počinje zajedničkim pretkom neandertalca i homo sapiensa koji
  je živio prije otprilike pola milijuna godina u dijelovima Afrike
  i Europe.


  Prije oko 300-350.000 godina, europska i afrička populacija tih
  hominida se podijelila.


  Živeći u genetskoj izolaciji, europski ogranak je postupno
  evoluirao u neandertalce, a afrički u homo sapiense koji se u
  valovima proširio izvan Afrike prije 60-70.000 godina.


  Zajednice homo sapiensa koje su zemljopisno bile bliže Europi,
  vjerojatno na sjeveru Afrike, zadržali su razmjerno veći udio
  nasljeđenih gena, kaže teorija.


  Oni su također postali prvi kolonizatori Euroazije tijekom
  napredne migracije izvan Afrike.


  To bi moglo objasniti zašto su suvremeni Europljani i Azijci, ali
  ne i Afrikanci, sličniji neandertalcima.


  Jedno od velikih pitanja antropologije je što se dogodilo s
  neandertalcima.


  Hibridizacija bi odgovorila na to pitanje, barem djelomično.
  Križajući se s ljudima, neandertalce nisu "izgurali" ljudi niti
  su nestali pod utjecajem klimatskih promjena kako neki tvrde.
  Umjesto toga, geni neandertalaca integrirali su se u genom
  dominantne evolucijske linije homo sapiensa.


  U jednoj drugoj studiji, znanstvenici predvođeni Svanteom Paabom
  s Instituta max Planck u Lepzigu otkrili su da su se neandertalci
  i homo sapiensi razdvojili prije 400-800.000 godina, ranije nego
  što se mislilo.


  Znanstvenici su također izračunali da su se ljudi odvojili od
  čimpanzi, naših najbližih srodnika među primatima, prije oko
  sedam do osam milijuna godina, ranije od uobičajenih procjena o
  šest do sedam milijuna godina.
 ZAJEDNIČKI PRECI 

ZAJEDNIČKI PRECI

Otkriveno tajanstveno podrijetlo homo sapiensa

<para>
 Prema istraživanju sveučilišta u Arizoni, neandertalci su izumrli
 zbog razmnožavanja s modernim čovjekom. Oni su se parili kako bi
 se prilagodili klimatskim promjenama što je dovelo do odgajanja
 mješovite vrste ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon nekoliko generacija genetskog miješanja neandertalski genom
 stopio se s genomom Homo sapiensa koji su bili puno brojniji i
 jednostavno nestao.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neandertalci su prema nekim teorijama nestali prije otprilike 30
 tisuća godina jer se nisu mogli prilagoditi hlađenju planeta kao
 Homo sapiens.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Autor istraživanja C. Michael Barton, arheolog odjela za ljudsku
 evoluciju i socijalne promjene sveučilišta u Arizoni, smatra da
 su se neandertalci na dolazak Ledenog doba reagirali jednako kao
 i moderni ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Napravili su baze i slali odabrane u skupljanje namirnica i
 sredstava za život. Zbog stalne selidbe, ljudi su se izlagali
 kontaktu s drugim udaljenijim grupama, pogotovo na području
 Euroazije kako se Zemlja zaleđivala. Česti kontakti doveli su i
 do parenja, a koristili su i iste resurse.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova teorija ne uključuje masivne migracije ili invazije nego samo
 ono što ljudi i inače rade - razmnožavanje, smatra Barton.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Bartonov tim proveo je istraživanje zasnovano na računalnom
 modelu koji je obuhvatio 1500 neandertalskih generacija čime su
 došli do procjene utjecanja pretpostavljenog parenja među
 vrstama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Rezultati istraživanja poduprli su novu ideju o neandertalskom
 "genetskom preplavljivanju" od strane modernog čovjeka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovakav način izumiranja dobro je poznat među biljnim i
 životinjskim vrstama i naziva se "izumiranje zbog hibridizacije".
</para>

Neandertalci izumrli zbog parenja s modernim čovjekom Pokušavajući se što bolje priviknuti na klimatske promjene, neandertalci su se parili s pripadnicima druge vrste, tj. modernim čovjekom što je dovelo do odgajanja mješovite vrste ljudi. 
  Prema istraživanju sveučilišta u Arizoni, neandertalci su izumrli
  zbog razmnožavanja s modernim čovjekom. Oni su se parili kako bi
  se prilagodili klimatskim promjenama što je dovelo do odgajanja
  mješovite vrste ljudi.
   
  Nakon nekoliko generacija genetskog miješanja neandertalski genom
  stopio se s genomom Homo sapiensa koji su bili puno brojniji i
  jednostavno nestao.
   
  Neandertalci su prema nekim teorijama nestali prije otprilike 30
  tisuća godina jer se nisu mogli prilagoditi hlađenju planeta kao
  Homo sapiens.
   
  Autor istraživanja C. Michael Barton, arheolog odjela za ljudsku
  evoluciju i socijalne promjene sveučilišta u Arizoni, smatra da
  su se neandertalci na dolazak Ledenog doba reagirali jednako kao
  i moderni ljudi.
   
  Napravili su baze i slali odabrane u skupljanje namirnica i
  sredstava za život. Zbog stalne selidbe, ljudi su se izlagali
  kontaktu s drugim udaljenijim grupama, pogotovo na području
  Euroazije kako se Zemlja zaleđivala. Česti kontakti doveli su i
  do parenja, a koristili su i iste resurse.
   
  Ova teorija ne uključuje masivne migracije ili invazije nego samo
  ono što ljudi i inače rade - razmnožavanje, smatra Barton.
   
  Bartonov tim proveo je istraživanje zasnovano na računalnom
  modelu koji je obuhvatio 1500 neandertalskih generacija čime su
  došli do procjene utjecanja pretpostavljenog parenja među
  vrstama.
   
  Rezultati istraživanja poduprli su novu ideju o neandertalskom
  "genetskom preplavljivanju" od strane modernog čovjeka.
  Ovakav način izumiranja dobro je poznat među biljnim i
  životinjskim vrstama i naziva se "izumiranje zbog hibridizacije".
 PRILAGODILI SE LEDENOM DOBU? 

PRILAGODILI SE LEDENOM DOBU?

Neandertalci izumrli zbog parenja s modernim čovjekom

<para>
 Kosturi odrasle ženke i mladog mužjaka pronađeni su u sedimentima
 podzemne spilje oko 40 km od Johannesburga.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici vjeruju kako su umrli traumatičnom smrti. Prema
 svemu sudeći, majka i sin su upali u podzemnu spilju i ostali
 ondje zarobljeni do smrti. Umrli su od gladi, a njihova tijela
 voda je odnijela u podzemno jezerce, gdje su se potpuno
 okamenili.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon provedenih analiza, stručnjaci su utvrdili kako pronađeni
 ostatci upućuju kako su upravo oni karika koja nedostaje.
 Znanstvenici tvrde kako su pronašli izravnog predaka Homo
 erectusa, drevnog stvorenja iz kojeg su se razvili ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Paleoantropolozi sa Sveučilišta u Johannesburgu ističu kako su
 pronađeni kosturi neobična mješavina 'majmunolikih i čovječjih
 karakteristika'.
</para>

Otkrivena karika koja nedostaje U Južnoafričkoj Republici pronađena su dva kostura koji najvjerojatnije pripadaju vrsti koja je bila izravni predak Homo erectusa, a time i suvremenog čovjeka. 
  Kosturi odrasle ženke i mladog mužjaka pronađeni su u sedimentima
  podzemne spilje oko 40 km od Johannesburga.
   
  Znanstvenici vjeruju kako su umrli traumatičnom smrti. Prema
  svemu sudeći, majka i sin su upali u podzemnu spilju i ostali
  ondje zarobljeni do smrti. Umrli su od gladi, a njihova tijela
  voda je odnijela u podzemno jezerce, gdje su se potpuno
  okamenili.
   
  Nakon provedenih analiza, stručnjaci su utvrdili kako pronađeni
  ostatci upućuju kako su upravo oni karika koja nedostaje.
  Znanstvenici tvrde kako su pronašli izravnog predaka Homo
  erectusa, drevnog stvorenja iz kojeg su se razvili ljudi.
   
  Paleoantropolozi sa Sveučilišta u Johannesburgu ističu kako su
  pronađeni kosturi neobična mješavina 'majmunolikih i čovječjih
  karakteristika'.
 senzacionalno otkriće? 

senzacionalno otkriće?

Otkrivena karika koja nedostaje

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka Znanstvenici u Izraelu su otkrili dosad najstarije ostatke Homo sapiensa koji bi mogli promijeniti dosadašnja saznanja o tijeku evolucije. Ostaci su stari 400 tisuća godina, što je čak dvostruko starije od ostataka Homo sapiensa pronađenih u Africi. 

<para>Znanstvenici u Izraelu su otkrili dosad najstarije ostatke Homo sapiensa koji bi mogli promijeniti dosadašnja saznanja o tijeku evolucije. Ostaci su stari 400 tisuća godina, što je čak dvostruko starije od ostataka Homo sapiensa pronađenih u Africi.</para>

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka

<para>
 TEL AVIV - Izraelski arheolozi su objavili da su u jednoj šilji u
 središnjem dijelu zemlje pronašli dosad najstarije dokaze o
 postojanju ljudske vrste.
</para>
<para>
 Iskopali su ostatke za koje se vjeruje da su stari oko četiristo
 tisuća godina te da pripadaju Homo sapiensu. Smatra se, inače, da
 su najstariji ostaci Homo sapiensa oni pronađeni u Africi, a oni
 su dvostruko mlađi od kostiju pronađenih u Izraelu.
</para>
<para>
 Stručnjaci, također, drže da je Homo sapisens iz Afrike prešao na
 ostale kontinente. No, ovo otkriće bi moglo uzdrmati te
 zaključke.
</para>
<para>
 "Pronašli smo mnogo ostataka, a među njima su komadić lubanje i
 zubi. Komadić lubanje je bio premali da bismo doznali nešto više,
 no otkrili smo da su zubi po izgledu slični zubima današnjeg
 čovjeka", izjavio je arheolog Avi Gopher. On pojašnjava i da je
 špilja Qessem služila kao nastamba u kojoj je živjela skupina
 koja je odatle išla u lov te u špilji potom spremala i dijelila
 hranu.
</para>
<para>
 Izraelsko otkriće ipak još trebaju potvrditi neovisna morfološka
 ispitivanja te rendgensko i CT snimanje kostiju i zubi.
</para>

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka U jednoj špilji u središnjem Izraelu su pronađeni ostaci Homo sapiensa koji bi mogli uzdrmati dosadašnja saznanja o tijeku evolucije. 
  TEL AVIV - Izraelski arheolozi su objavili da su u jednoj šilji u
  središnjem dijelu zemlje pronašli dosad najstarije dokaze o
  postojanju ljudske vrste.


  Iskopali su ostatke za koje se vjeruje da su stari oko četiristo
  tisuća godina te da pripadaju Homo sapiensu. Smatra se, inače, da
  su najstariji ostaci Homo sapiensa oni pronađeni u Africi, a oni
  su dvostruko mlađi od kostiju pronađenih u Izraelu.


  Stručnjaci, također, drže da je Homo sapisens iz Afrike prešao na
  ostale kontinente. No, ovo otkriće bi moglo uzdrmati te
  zaključke.


  "Pronašli smo mnogo ostataka, a među njima su komadić lubanje i
  zubi. Komadić lubanje je bio premali da bismo doznali nešto više,
  no otkrili smo da su zubi po izgledu slični zubima današnjeg
  čovjeka", izjavio je arheolog Avi Gopher. On pojašnjava i da je
  špilja Qessem služila kao nastamba u kojoj je živjela skupina
  koja je odatle išla u lov te u špilji potom spremala i dijelila
  hranu.


  Izraelsko otkriće ipak još trebaju potvrditi neovisna morfološka
  ispitivanja te rendgensko i CT snimanje kostiju i zubi.
 SENZACIONALNO OTKRIĆE 

#homo sapiens

Fantastično otkriće: Pronađen najstariji primjerak homo sapiensa izvan Afrike star 210.000 godina!

Fantastično otkriće: Pronađen najstariji primjerak homo sapiensa izvan Afrike star 210.000 godina!

Iz kosti rekonstruiran ljudski DNK star 400.000 godina!

Iz kosti rekonstruiran ljudski DNK star 400.000 godina!

Otkriveno tajanstveno podrijetlo homo sapiensa

Otkriveno tajanstveno podrijetlo homo sapiensa

Neandertalci izumrli zbog parenja s modernim čovjekom

Neandertalci izumrli zbog parenja s modernim čovjekom

Otkrivena karika koja nedostaje

Otkrivena karika koja nedostaje

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka

Najstariji dokaz o postojanju čovjeka