Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 Sitni jednostanični organizmi koji plutaju u oceanima mogli bi
 biti jedini na svijetu koji jedu viruse, prenosi <ulink url="https://www.livescience.com/virus-eating-organisms.html?fbclid=IwAR0wUf8jBE9eL7F83HPLYfegAbWAMDAFrMHNvTsmANcJuo02qirNq1JpRxs">
 Live Science.</ulink>
</para>
<heading3>
 Važna karika prehrambenog lanca
</heading3>
<para>
 Znanstvenici su uzeli uzorak organizama, poznatijih pod nazivom
 protoktisti, iz  površinskih voda u
 zaljevu Maine i iz Sredozemnog mora, točnije s obala Katalonije.
</para>
<para>
 Pronašli su mnoštvo virusne DNA koja je povezana
 s dvije različite vrste protoktista. Iste slijed DNA pojavio se
 kod mnogih jedinki iz te dvije grupe, unatoč tome što ovi
 jednostanični organizmi nisu u bliskom srodstvu. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bfa297a6-b9f3-11ec-9dd8-0242ac120019"/>
<para>
 "To bi bilo kao da isti slijed DNA nađemo kod čovjek i drveća,
 govorimo čak i o daljem srodstvu od toga. Jako je mala mogućnost
 da su ti virusi mogli inficirati sve organizme u kojima smo našli
 virusni DNA", pojasnila je voditeljica studije Julia
 Brown, bioinformatičarka u Laboratoriju za oceanske
 znanosti u Maineu. 
</para>
<para>
 Nakon niza testova, Brown je sa svojim suradnicima došla do
 zaključka da su protoktisti zapravo pojeli
 viruse što se pokazalo kao puno vjerojatnija mogućnost
 nego da su se virusom zarazili. Iz tima su poručili da bi njihovo
 istraživanje moglo promijeniti naše poimanje o prehrambenom lancu
 u oceanima. 
</para>
<heading3>
 Nisu svi uvjereni u teoriju
</heading3>
<para>
 Ipak, Christian Griebler, ekolog koji se bavi
 proučavanjem slatkovodnih mikroba sa Sveučilišta u Beču, kazao je
 da ova studija ne može stopostotno potvrditi da se protoktisti
 zaista hrane virusima. 
</para>
<para>
 "Pronalazak virusne sekvence DNA isključivo u stanicama ne može
 nam sa sigurnošću potvrditi kako su virusne čestice došle u
 pojedinu stanicu", smatra Griebler.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bfb3562c-b9f3-11ec-a767-0242ac120019"/>
<para>
 Griebler je napomenuo da je i ranije otkrivena virusna DNA kod
 posebne vrsta protoktista zvanih eukarioti. Oni, za razliku od
 prokariota, imaju jezgru u kojoj se nalazi njihova DNA. Ipak,
 znanstvenici još uvijek nisu dovoljno upoznati s time kako
 stanice primaju viruse. 
</para>
<para>
 Protoktisti koji svoju hranu filtriraju mogli su usisati viruse
 iz okolne vode ili su mogli pokupiti viruse koji se prilijepe za
 druge sitne čestice u oceanu pomoću kojih se kreću. Uz to,
 bakteriofag, virus koji inficira bakterijske
 stanice, mogao bi slučajno završiti u stanicama protoktista koji
 jedu bakterije.  
</para>
<heading3>
 Stanicu po stanicu 
</heading3>
<para>
 Ključno je pitanje jesu li i u kojoj mjeri virusi značajni za
 prehranu protoktista, naglasila je Brown. 
</para>
<para>
 Manji broj prijašnjih studija o mogućnosti da protoktisti jedu
 viruse odrađen je u laboratoriju, dakle, u kontroliranim
 uvjetima, stoga i ne postoji pravi uvid u situaciju kakva se
 odvija u oceanima, napomenuo je Ramunas
 Stepanauskas, jedan od autora studije, viši znanstvenik
 i istraživač pri Bigelow laboratoriju za oceansku znanost.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b54cf0c6-b9f3-11ec-bba7-0242ac120055"/>
<para>
 Njegov tim je sakupio gotovo 1700 jedinki
 protoktista iz zaljeva Maine i sa sredozemnih obala
 Španjolske. 
</para>
<para>
 Uspjeli su izdvojiti stanice kod više od deset različitih grupa
 protoktista. Filtrirali su vodu u posebnom aparatu koji izdvaja
 stanice, ovisno o njihovim fizičkim karakteristikama. Nakon toga
 su analizirali DNA u svakoj izdvojenoj stanici, bilo da je riječ
 o DNA te specifične stanice ili drugih mikroba koji se nalaze na
 njezinoj površini ili unutar pojedinog organizma. 
</para>
<heading3>
 Velika količina virusne DNA nije slučajnost
</heading3>
<para>
 Virusna DNA pojavila se kod 52 posto protoktista
 iz zaljeva Maine i kod oko 35 posto protoktista
 iz Sredozemnog mora, a većinom se radilo o virusnoj DNA
 bakteriofaga.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ac29b5ec-b9f3-11ec-a21d-0242ac120011"/>
<para>
 Međutim, unutar dvije skupine protoktista, čak 100
 posto uzoraka sadržavalo je virusnu DNA, ali s vrlo malo
 tragova bakterijske DNA. To bi moglo ukazivati na činjenicu da su
 upravo te skupine protoktista progutale izolirane viruse, a ne
 bakterije koje su bile inficirane virusima. 
</para>
<para>
 Znanstvenici su proučavali razna objašnjenja za ovu koncentraciju
 virusa unutar protoktista poput toga da su se virusne čestice
 slučajno sortirale uz stanice protoktista prilikom filtracije
 vode, ali to je manje vjerojatno s obzirom da je količina virusne
 DNA u tim stanicama bila prevelika da bi se radilo o slučajnosti.
</para>
<heading3>
 Misteriozni organizmi
</heading3>
<para>
 Ipak, Griebler i dalje s oprezom pristupa rezultatima ove studije
 jer znanstvenici ne mogu u potpunosti odbaciti mogućnost da su
 protoktisti zapravo progutali bakteriju inficiranu virusom. 
</para>
<para>
 "Kako bi definitivno potvrdili da to nije slučaj, znanstvenici bi
 morali provjeriti ako se virusna DNA koju su pronašli u
 protoktistima u jednako obilnoj količini nalazi u bakterijskim
 stanicama i koliko se često te bakterijske stanice pojavljuju u
 protoktistima" kazao je Griebler.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="977501a6-b9f3-11ec-ac1b-0242ac120020"/>
<para>
 Uz to, Griebler je ustvrdio da bi stanica protozoa, posebne vrste
 eukariota, trebala "pojesti" 100 ili više virusnih čestica da bi
 dobila jednaku količinu ugljika kao kad pojede jednu bakterijsku
 stanicu. 
</para>
<para>
 Ipak i dalje postoje vrste eukariota čija prehrana još uvijek
 nije u potpunosti poznata jer su premalene da bi jele bakterijske
 stanice, ali dovoljno velike da konzumiraju čestice veličine
 virusa. 
</para>

Strahujte, virusi! Znanstvenici otkrili prve morske organizme koji se hrane upravo virusima Virusna DNA otkrivena je u jednostaničnim organizmima, ali još uvijek nije potvrđeno kako je tamo dospjela 
  Sitni jednostanični organizmi koji plutaju u oceanima mogli bi
  biti jedini na svijetu koji jedu viruse, prenosi 
  Live Science.


  Važna karika prehrambenog lanca


  Znanstvenici su uzeli uzorak organizama, poznatijih pod nazivom
  protoktisti, iz  površinskih voda u
  zaljevu Maine i iz Sredozemnog mora, točnije s obala Katalonije.


  Pronašli su mnoštvo virusne DNA koja je povezana
  s dvije različite vrste protoktista. Iste slijed DNA pojavio se
  kod mnogih jedinki iz te dvije grupe, unatoč tome što ovi
  jednostanični organizmi nisu u bliskom srodstvu. 



  "To bi bilo kao da isti slijed DNA nađemo kod čovjek i drveća,
  govorimo čak i o daljem srodstvu od toga. Jako je mala mogućnost
  da su ti virusi mogli inficirati sve organizme u kojima smo našli
  virusni DNA", pojasnila je voditeljica studije Julia
  Brown, bioinformatičarka u Laboratoriju za oceanske
  znanosti u Maineu. 


  Nakon niza testova, Brown je sa svojim suradnicima došla do
  zaključka da su protoktisti zapravo pojeli
  viruse što se pokazalo kao puno vjerojatnija mogućnost
  nego da su se virusom zarazili. Iz tima su poručili da bi njihovo
  istraživanje moglo promijeniti naše poimanje o prehrambenom lancu
  u oceanima. 


  Nisu svi uvjereni u teoriju


  Ipak, Christian Griebler, ekolog koji se bavi
  proučavanjem slatkovodnih mikroba sa Sveučilišta u Beču, kazao je
  da ova studija ne može stopostotno potvrditi da se protoktisti
  zaista hrane virusima. 


  "Pronalazak virusne sekvence DNA isključivo u stanicama ne može
  nam sa sigurnošću potvrditi kako su virusne čestice došle u
  pojedinu stanicu", smatra Griebler.



  Griebler je napomenuo da je i ranije otkrivena virusna DNA kod
  posebne vrsta protoktista zvanih eukarioti. Oni, za razliku od
  prokariota, imaju jezgru u kojoj se nalazi njihova DNA. Ipak,
  znanstvenici još uvijek nisu dovoljno upoznati s time kako
  stanice primaju viruse. 


  Protoktisti koji svoju hranu filtriraju mogli su usisati viruse
  iz okolne vode ili su mogli pokupiti viruse koji se prilijepe za
  druge sitne čestice u oceanu pomoću kojih se kreću. Uz to,
  bakteriofag, virus koji inficira bakterijske
  stanice, mogao bi slučajno završiti u stanicama protoktista koji
  jedu bakterije.  


  Stanicu po stanicu 


  Ključno je pitanje jesu li i u kojoj mjeri virusi značajni za
  prehranu protoktista, naglasila je Brown. 


  Manji broj prijašnjih studija o mogućnosti da protoktisti jedu
  viruse odrađen je u laboratoriju, dakle, u kontroliranim
  uvjetima, stoga i ne postoji pravi uvid u situaciju kakva se
  odvija u oceanima, napomenuo je Ramunas
  Stepanauskas, jedan od autora studije, viši znanstvenik
  i istraživač pri Bigelow laboratoriju za oceansku znanost.



  Njegov tim je sakupio gotovo 1700 jedinki
  protoktista iz zaljeva Maine i sa sredozemnih obala
  Španjolske. 


  Uspjeli su izdvojiti stanice kod više od deset različitih grupa
  protoktista. Filtrirali su vodu u posebnom aparatu koji izdvaja
  stanice, ovisno o njihovim fizičkim karakteristikama. Nakon toga
  su analizirali DNA u svakoj izdvojenoj stanici, bilo da je riječ
  o DNA te specifične stanice ili drugih mikroba koji se nalaze na
  njezinoj površini ili unutar pojedinog organizma. 


  Velika količina virusne DNA nije slučajnost


  Virusna DNA pojavila se kod 52 posto protoktista
  iz zaljeva Maine i kod oko 35 posto protoktista
  iz Sredozemnog mora, a većinom se radilo o virusnoj DNA
  bakteriofaga.



  Međutim, unutar dvije skupine protoktista, čak 100
  posto uzoraka sadržavalo je virusnu DNA, ali s vrlo malo
  tragova bakterijske DNA. To bi moglo ukazivati na činjenicu da su
  upravo te skupine protoktista progutale izolirane viruse, a ne
  bakterije koje su bile inficirane virusima. 


  Znanstvenici su proučavali razna objašnjenja za ovu koncentraciju
  virusa unutar protoktista poput toga da su se virusne čestice
  slučajno sortirale uz stanice protoktista prilikom filtracije
  vode, ali to je manje vjerojatno s obzirom da je količina virusne
  DNA u tim stanicama bila prevelika da bi se radilo o slučajnosti.


  Misteriozni organizmi


  Ipak, Griebler i dalje s oprezom pristupa rezultatima ove studije
  jer znanstvenici ne mogu u potpunosti odbaciti mogućnost da su
  protoktisti zapravo progutali bakteriju inficiranu virusom. 


  "Kako bi definitivno potvrdili da to nije slučaj, znanstvenici bi
  morali provjeriti ako se virusna DNA koju su pronašli u
  protoktistima u jednako obilnoj količini nalazi u bakterijskim
  stanicama i koliko se često te bakterijske stanice pojavljuju u
  protoktistima" kazao je Griebler.



  Uz to, Griebler je ustvrdio da bi stanica protozoa, posebne vrste
  eukariota, trebala "pojesti" 100 ili više virusnih čestica da bi
  dobila jednaku količinu ugljika kao kad pojede jednu bakterijsku
  stanicu. 


  Ipak i dalje postoje vrste eukariota čija prehrana još uvijek
  nije u potpunosti poznata jer su premalene da bi jele bakterijske
  stanice, ali dovoljno velike da konzumiraju čestice veličine
  virusa. 
 Jedinstvena pojava 

Jedinstvena pojava

Strahujte, virusi! Znanstvenici otkrili prve morske organizme koji se hrane upravo virusima

<para>
 Oni su svuda oko nas, ali ih ne možemo vidjeti. No, prvi zoološki
 vrt mikroorganizama to je promijenio.  
</para>
<para>
 "99 posto nevidljivih organizama na Zemlji je nepoznato i oni
 mogu ono što mi ne možemo. Ovo je početak revolucije, jer ako
 shvatimo kako funkcioniraju možemo pomoći u opstanku
 čovječanstva", rekao je ravnatelj zoološkog vrta
 Haig
 Balian.
</para>
<para>
 Tri četvrtine organizama na Zemlji je nevidljivo golim okom.
 Ipak, neke će stvari izaći pod povećalo na amsterdamskoj izložbi.
</para>
<para>
 "Svaki dan na sebi nosimo sto tisuća milijarda mikroba. To je 14
 puta više od broja ljudi. Oni nam čuvaju zdravlje, proizvode
 vitamine. Na svaom čovjeku nalazi se kilu i pol mikroba", rekla
 je direktorica izložbe Eveline
 Hensel.
</para>
<para>
 Upravo je suživot ljudi i mikroba tema ove izložbe.
</para>
<para>
 "Mirkobi proizode 50 posto kisika koji udišemo. Zbog njih i jesmo
 živi. Možemo proizvoditi biogorivo s njima, pročišćavati vodu. Ne
 možemo bez njih", dodala je Hensel.
</para>
<para>
 Svi koji se zapute na izložbu u Amsterdam mogu sami vidjeti s
 kime dijele život, a da toga nisu niti svjesni.
</para>

Jeste li znali da na sebi imate kilogram i pol mikroba? Sljedeći put kada stanete na vagu sjetite se da na sebi imate kilogram i pol mikroorganizama koji su nevidljivi golim okom. Posjetitelji zoološkog vrta u Amsterdamu od sada će moći vidjeti tko stanuje na njihovu tijelu jer je otvorena prva svjetska izložba flore i faune mirkoorganizama. 
  Oni su svuda oko nas, ali ih ne možemo vidjeti. No, prvi zoološki
  vrt mikroorganizama to je promijenio.  


  "99 posto nevidljivih organizama na Zemlji je nepoznato i oni
  mogu ono što mi ne možemo. Ovo je početak revolucije, jer ako
  shvatimo kako funkcioniraju možemo pomoći u opstanku
  čovječanstva", rekao je ravnatelj zoološkog vrta
  Haig
   Balian.


  Tri četvrtine organizama na Zemlji je nevidljivo golim okom.
  Ipak, neke će stvari izaći pod povećalo na amsterdamskoj izložbi.


  "Svaki dan na sebi nosimo sto tisuća milijarda mikroba. To je 14
  puta više od broja ljudi. Oni nam čuvaju zdravlje, proizvode
  vitamine. Na svaom čovjeku nalazi se kilu i pol mikroba", rekla
  je direktorica izložbe Eveline
   Hensel.


  Upravo je suživot ljudi i mikroba tema ove izložbe.


  "Mirkobi proizode 50 posto kisika koji udišemo. Zbog njih i jesmo
  živi. Možemo proizvoditi biogorivo s njima, pročišćavati vodu. Ne
  možemo bez njih", dodala je Hensel.


  Svi koji se zapute na izložbu u Amsterdam mogu sami vidjeti s
  kime dijele život, a da toga nisu niti svjesni.
 izložba mikroorganizama 

izložba mikroorganizama

Jeste li znali da na sebi imate kilogram i pol mikroba?

<para>
 Za najgore izumiranje na Zemlji prije 252 milijuna godina, u
 kojem je uništeno 90 posto morskih stvorova i 70 posto kopnenih
 kralježnjaka, kriv je mikroorganizam koji otpuša ogromne količine
 metana u atmosferu, utvrdili su američki znanstvenici.
</para>
<para>
 Znanstvenici koji žele riješiti jedan od najduljih
 misterija znanosti - što se dogodilo na kraju permskog razdoblja
 i što je izazvalo najgori od pet pomora u povijesti Zemlje
 zaključili su da je krivac jednostanični mikroorganizam
 Methanosarcina.
</para>
<para>
 "Rekao bih da je izumiranje na kraju Perma najbliže što će
 ikad životinjski svijet biti totalnom uništenju i bio je dosta
 blizu tomu", kazao je jedan od autora istraživanja biolog Greg
 Fournier s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu
 (MIT).
</para>
<para>
 "Mnogi ako ne i većina vrsta jedva su preživjeli", kaže Fournier.
</para>
<para>
 Ranije su znanstvenici vjerovali da je permsko izumiranje
 posljedica asteroida ili snažnih erupcija vulkana.
</para>
<para>
 Sada smatraju da je ogromna količina metana, koju su
 proizveli mikroorganizmi, zagrijala atmosferu i povećala kiselost
 oceana stvarajući uvjete nepogodne za život mnogih vrsta.
</para>
<para>
 Kopnenim kralježnjacima trebalo je i do 30 milijuna godina
 da se oporave i dostignu istu razinu bioraznolikosti a život
 nakon toga u oceanima i na kopnu bio je radikalno izmijenjen i
 njime su dominirale druge vrste životinja, kaže Fournier.
</para>
<para>
 Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of
 the National Academy of Sciences.
</para>
<para>
 Methanosarcina danas ima u naftnim bušotinama,
 odlagalištima smeća i probavnom sustavu životinja poput
 krava.
</para>

Otkriveno tko je kriv za najgore izumiranje na Zemlji! Znanstvenici koji žele riješiti jedan od najduljih misterija znanosti - što se dogodilo na kraju permskog razdoblja i što je izazvalo najgori od pet pomora u povijesti Zemlje zaključili su da je krivac jednostanični mikroorganizam Methanosarcina. 
  Za najgore izumiranje na Zemlji prije 252 milijuna godina, u
  kojem je uništeno 90 posto morskih stvorova i 70 posto kopnenih
  kralježnjaka, kriv je mikroorganizam koji otpuša ogromne količine
  metana u atmosferu, utvrdili su američki znanstvenici.


  Znanstvenici koji žele riješiti jedan od najduljih
  misterija znanosti - što se dogodilo na kraju permskog razdoblja
  i što je izazvalo najgori od pet pomora u povijesti Zemlje
  zaključili su da je krivac jednostanični mikroorganizam
  Methanosarcina.


  "Rekao bih da je izumiranje na kraju Perma najbliže što će
  ikad životinjski svijet biti totalnom uništenju i bio je dosta
  blizu tomu", kazao je jedan od autora istraživanja biolog Greg
  Fournier s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu
  (MIT).


  "Mnogi ako ne i većina vrsta jedva su preživjeli", kaže Fournier.


  Ranije su znanstvenici vjerovali da je permsko izumiranje
  posljedica asteroida ili snažnih erupcija vulkana.


  Sada smatraju da je ogromna količina metana, koju su
  proizveli mikroorganizmi, zagrijala atmosferu i povećala kiselost
  oceana stvarajući uvjete nepogodne za život mnogih vrsta.


  Kopnenim kralježnjacima trebalo je i do 30 milijuna godina
  da se oporave i dostignu istu razinu bioraznolikosti a život
  nakon toga u oceanima i na kopnu bio je radikalno izmijenjen i
  njime su dominirale druge vrste životinja, kaže Fournier.


  Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of
  the National Academy of Sciences.


  Methanosarcina danas ima u naftnim bušotinama,
  odlagalištima smeća i probavnom sustavu životinja poput
  krava.
 najdulji misteriji znanosti 

#Mikroorganizmi

Strahujte, virusi! Znanstvenici otkrili prve morske organizme koji se hrane upravo virusima

Strahujte, virusi! Znanstvenici otkrili prve morske organizme koji se hrane upravo virusima

Jeste li znali da na sebi imate kilogram i pol mikroba?

Jeste li znali da na sebi imate kilogram i pol mikroba?

Otkriveno tko je kriv za najgore izumiranje na Zemlji!

Otkriveno tko je kriv za najgore izumiranje na Zemlji!