Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 U <emphasis>Maloj psihološkoj kuharici</emphasis> sakupljen je dio kuharskih
 znanja brojnih hrvatskih psihologa i psihologinja iz svih krajeva
 naše zemlje. Ovi jednostavni i razumljivo napisani recepti
 omogućuju manje-više jednostavnu pripremu svih opisanih
 jela. 
</para>
<para>
 Tijelu se u ovoj knjizi ugađa opisima dobrih
 jela koje svatko od nas može i financijski i svojim
 znanjem i trudom pripremiti, a duh se može ojačati ili malo
 poduprijeti popratnim savjetima ili prijedlozima za rješavanje
 nekih životnih problema. Taj savjetodavni dodatak čitateljima
 nudi male psihološke preporuke za različite, uglavnom
 bezazlene životne situacije. Ti psihološki savjeti mogu
 popraviti raspoloženje i ublažiti dnevne
 tjeskobe onih koji se koriste tim receptima, a tekstovi
 ugrađeni u recepte govore o načinima širenja recepata u nas te o
 izvorima i nastanku nekih jela ili osobi koja ih je redovno
 koristila ili čak izmislila.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a264c642-4c3d-11ec-b888-2e5a1f299982" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>U
 kuharicu su uključena i "psihološka čavrljanja",
 u kojima su za one znatiželjnije čitateljice i čitatelje
 objašnjeni neki pojmovi vezani uz hranu i prehranu. Mala
 psihološka kuharica bogato je ilustrirana sjajnim
 autorskim akvarelima slikarice Tatjane Krizmanić
 Meyerowitz.
</para>
<para>
 Donosimo vam tri recepta koje ćete otkriti klikom na
 'SLJEDEĆA'.
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Piletina bake Ilone</heading2>
<para>











</para>
<para>
 
 <emphasis>Uravnotežena dijeta znači po jedan kolač u svakoj ruci.</emphasis>
 − Barbara Johnson</para>
<para>Moja je svekrva prava Mađarica, odrasla u Vojvodini, živjela u Švicarskoj, a sad je već dugi niz godina Požežanka. Odličnog smisla za kombiniranje namirnica, otvorena za promjene u kuhinji i dorađivanje recepata na koje naiđe. Kao kuharica koja je kuhala za veliku obitelj razvila je, danas bi se reklo, fusion (engl. spajanje) pristup kuhanju, koji je kod spretnih kuharica postojao oduvijek, samo se nije tako zvao. Fusion kuhinja zapravo je kombinacija kulinarskih tradicija više regija ili naroda kako bi se dobilo novo i zanimljivo jelo. Osnovno je pravilo da jelo na kraju mora biti ukusno.</para>
<para>Tako je prije puno godina moja svekrva kod svoje sestre u Mađarskoj jela piletinu spremljenu na način koji joj se svidio, pa je taj recept prenijela i meni. Recept, dakle, nije osmislila svekrva, ali sam sasvim sigurna da ga je bar malo modificirala. S obzirom na to da smo ovo jelo prvi put jeli kod nje i otad je na jelovniku moje obitelji, jelo smo nazvali po njoj. Osobito je dobrodošlo kad imate malo vremena i više ljudi na ručku, jer ga možete pripremiti i malo ranije, pa vam ostane više vremena da briljirate s još pokojim receptom, a i da se družite s gostima! Za pripremu ovog jela potrebno vam je bijelo pileće meso, kiselo vrhnje, tvrđi sir, dva-tri jaja, oštro, brašno, malo mlijeka.</para>
<para>(<emphasis>Foto: Promo</emphasis>)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
***<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Bijelo pileće meso (filet) narežite na tanje šnite. Šnite posolite s obje strane. U dvije posude priredite brašno i dva-tri jaja koja izmutite s mlijekom (količina ovisi o količini mesa) i također malo posolite. Pripazite s količinom soli. Uzmite neki tvrđi sir i naribajte, nemojte štedjeti s time. Nije potrebno da je to neki osobiti sir. S vrhnjem je malo drugačije. Jeste li primijetili kako je tzv. plavo vrhnje postalo slabo, nekako vodenasto? Prije sam koristila to plavo, a sad preferiram ono crveno, masnije i nezdravije, sasvim sigurno. Pa, izaberite sami!</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/09a04c4c83e2e518d4e81f2c6aeda13a_view_article_new.jpg?v=24"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>Nauljite vatrostalnu posudu u koju ćete slagati meso. Svaki komad piletine stavite prvo u brašno, zatim u jaja, pa opet u brašno. Složite red piletine, na to stavite malo vrhnja i naribanog sira i tako naizmjence dok ne potrošite sve sastojke. Na vrhu završite vrhnjem i naribanim sirom. Ja na vrh volim posipati i parmezan, jer mi se sviđa kako izgleda kad se zapeče i porumeni. Jelo pokrijem aluminijskom folijom i stavim u pećnicu. Nije potrebno da je pećnica prethodno jako zagrijana, pa je uključite kad se sjetite. Pecite na 180 stupnjeva pod folijom možda 45 minuta, ovisi o količini mesa. Ukoliko imate veću količinu mesa, bolje je staviti ga u veću posudu, neka visina mesa ne bude više od 4-5 cm. Nakon otprilike 45 min provjerite je li meso omekšalo. Ja probodem nožem i tako provjerim. Kad je meso mekano, maknem foliju i zapečem dok parmezan na vrhu ne porumeni. Ovo glavno jelo možete poslužiti samo uz zelenu salatu, ili uz jednostavno pripremljenu rižu. Iako je ukusnije toplo, može se jesti i ohlađeno.</para>
<para>
 Ovo je posveta kulinarskom umijeću moje svekrve. Od svekrve, kao i od vlastite majke, možemo naučiti puno toga što nam prije ili kasnije u životu dobro dođe. Ne samo o kuhanju i receptima. Zato im objema hvala! Z. K. M.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3596803/donosimo-tri-recepta-iz-nove-knjige-mala-psiholoska-kuharica-ugledne-psihologinje-mirjane-krizmanic/?stranica=1">Donosimo pet gluten-free recepata blogerice Adrijane Bručić koja razbija iluziju o prehrani bez glutena</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Domaća majoneza za prste polizat'</heading2>
<para>








</para>
<para>
 <emphasis>
 Nema iskrenije ljubavi od one prema hrani.  </emphasis>George Bernard Shaw<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
***</para>
<para>Baka moje nažalost prerano preminule prijateljice, ona dakako već prapokojna, radila je sjajnu francusku salatu. Trebalo nam je mnogo vremena da shvatimo da je tajna te izvrsnosti u domaćoj majonezi, koju nas ljubazna baka nikako nije htjela naučiti, tvrdeći da mi ne bismo znale slijediti njezine upute. Na kraju nam nije preostalo ništa drugo nego pažljivo motriti kako ona radi tu majonezu i tako otkriti cijeli njezin recept. Majoneza je zaista dobra, a njezina priprema toliko jednostavna da je može napraviti čak i osoba koja nema pojma o kuhanju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
***</para>
<para>(Foto: Promo) </para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/c15dbe19452426ee13462317abc88a5f_view_article_new.jpg?v=24"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>Za majonezu su potrebna 3-4 tvrdo kuhana jaja iz kojih izvadimo samo žumanjke, tvrdo kuhane bjelanjke stavimo na stranu, a kuhanim žumanjcima dodamo još jedan sirovi. Žumanjke vilicom izgnječimo i tada im polako, stalno miješajući, dodajemo ulje, kap po kap. Kad dobijemo polutekuću glatku smjesu dodamo u nju jedan cijeli jogurt i opet sve dobro izmiješamo. Umjesto jogurta može se staviti i kiselo vrhnje, a u oba slučaja treba u majonezu još dodati i pola iscijeđenog limuna. Na kraju dodamo soli i papra koliko nam se čini potrebnim. U majonezu koja se koristi za neku od zelenih salata mogu se dodati sitno narezani tvrdo kuhani bjelanjci koji su nam ostali od jaja koje smo stavili u majonezu. 
</para>
<para>
 Majoneza je lagana, nije masna kao što to majoneze često jesu i može se koristiti ne samo za francusku salatu, već i za niz drugih salata, primjerice, za salatu od krumpira, ali i razne zelene salate ili neko pečeno meso. U hladnjaku može mirno preživjeti 3-4 dana. M. K.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kolač od sira</heading2>
<para>










</para>
<para>
 
 <emphasis>Većina ljudi više voli dobro pripremljenu starinsku hranu, nego tri mrlje i jedan gomolj na velikom tanjuru.</emphasis>
 
</para>
<para>
 Sastojci:
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 10 dag zamrznutih borovnica ili nekog drugog bobičastog voća (stavila cvebe i kandirano voće; voće može, dakako, biti i svježe)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 10 dag škrobnog brašna<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 4 jaja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 17 dag šećera <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 1 vanilin šećer<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 1 kg dobro ocijeđenog svježeg kravljeg sira<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 1 prašak za pecivo<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 1 žličica naribane korice limuna (može se kupiti u vrećici)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 3 žlice limunovog soka<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- šećer u prahu za posipati<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
- 1 žlica maka (može i bez nje)</para>
<para>(Foto: Promo)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/4dafe290df29ef8a295adabbe3126d67_view_article_new.jpg?v=24"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>***</para>
<para>Dobro mikserom izmiješati žutanjke s obje vrste šećera + dvije velike žlice vode. Pomalo umiješati sir i limunov sok. Posebno izmiješati škrobno brašno s praškom za pecivo i limunovom koricom, pa dodati smjesi sira.  Istući snijeg od bjelanjaka + 1 žlica maka i voće. Peći 90 minuta u pećnici ugrijanoj na 160 stupnjeva.</para>
<para>To je to. Dobar tek! G. F.</para>

Donosimo tri recepta iz nove knjige 'Mala psihološka kuharica' psihologinje Mirjane Krizmanić Mirjana Krizmanić odlučila je okupiti svoje kolege psihologe u jednom potpuno drukčijem području - kulinarstvu. Tako je nastala 'Mala psihološka kuharica'. Jednostavni i razumljivi recepti, a prate ih i 'mala psihološka čavrljanja' Mirjane Krizmanić 
  U Maloj psihološkoj kuharici sakupljen je dio kuharskih
  znanja brojnih hrvatskih psihologa i psihologinja iz svih krajeva
  naše zemlje. Ovi jednostavni i razumljivo napisani recepti
  omogućuju manje-više jednostavnu pripremu svih opisanih
  jela. 


  Tijelu se u ovoj knjizi ugađa opisima dobrih
  jela koje svatko od nas može i financijski i svojim
  znanjem i trudom pripremiti, a duh se može ojačati ili malo
  poduprijeti popratnim savjetima ili prijedlozima za rješavanje
  nekih životnih problema. Taj savjetodavni dodatak čitateljima
  nudi male psihološke preporuke za različite, uglavnom
  bezazlene životne situacije. Ti psihološki savjeti mogu
  popraviti raspoloženje i ublažiti dnevne
  tjeskobe onih koji se koriste tim receptima, a tekstovi
  ugrađeni u recepte govore o načinima širenja recepata u nas te o
  izvorima i nastanku nekih jela ili osobi koja ih je redovno
  koristila ili čak izmislila.


   U
  kuharicu su uključena i "psihološka čavrljanja",
  u kojima su za one znatiželjnije čitateljice i čitatelje
  objašnjeni neki pojmovi vezani uz hranu i prehranu. Mala
  psihološka kuharica bogato je ilustrirana sjajnim
  autorskim akvarelima slikarice Tatjane Krizmanić
  Meyerowitz.


   Donosimo vam tri recepta koje ćete otkriti klikom na
  'SLJEDEĆA'.


Piletina bake Ilone














   
      Uravnotežena dijeta znači po jedan kolač u svakoj ruci.
    − Barbara Johnson
Moja je svekrva prava Mađarica, odrasla u Vojvodini, živjela u Švicarskoj, a sad je već dugi niz godina Požežanka. Odličnog smisla za kombiniranje namirnica, otvorena za promjene u kuhinji i dorađivanje recepata na koje naiđe. Kao kuharica koja je kuhala za veliku obitelj razvila je, danas bi se reklo, fusion (engl. spajanje) pristup kuhanju, koji je kod spretnih kuharica postojao oduvijek, samo se nije tako zvao. Fusion kuhinja zapravo je kombinacija kulinarskih tradicija više regija ili naroda kako bi se dobilo novo i zanimljivo jelo. Osnovno je pravilo da jelo na kraju mora biti ukusno.
Tako je prije puno godina moja svekrva kod svoje sestre u Mađarskoj jela piletinu spremljenu na način koji joj se svidio, pa je taj recept prenijela i meni. Recept, dakle, nije osmislila svekrva, ali sam sasvim sigurna da ga je bar malo modificirala. S obzirom na to da smo ovo jelo prvi put jeli kod nje i otad je na jelovniku moje obitelji, jelo smo nazvali po njoj. Osobito je dobrodošlo kad imate malo vremena i više ljudi na ručku, jer ga možete pripremiti i malo ranije, pa vam ostane više vremena da briljirate s još pokojim receptom, a i da se družite s gostima! Za pripremu ovog jela potrebno vam je bijelo pileće meso, kiselo vrhnje, tvrđi sir, dva-tri jaja, oštro, brašno, malo mlijeka.
(Foto: Promo)
***
Bijelo pileće meso (filet) narežite na tanje šnite. Šnite posolite s obje strane. U dvije posude priredite brašno i dva-tri jaja koja izmutite s mlijekom (količina ovisi o količini mesa) i također malo posolite. Pripazite s količinom soli. Uzmite neki tvrđi sir i naribajte, nemojte štedjeti s time. Nije potrebno da je to neki osobiti sir. S vrhnjem je malo drugačije. Jeste li primijetili kako je tzv. plavo vrhnje postalo slabo, nekako vodenasto? Prije sam koristila to plavo, a sad preferiram ono crveno, masnije i nezdravije, sasvim sigurno. Pa, izaberite sami!

   
      
   

Nauljite vatrostalnu posudu u koju ćete slagati meso. Svaki komad piletine stavite prvo u brašno, zatim u jaja, pa opet u brašno. Složite red piletine, na to stavite malo vrhnja i naribanog sira i tako naizmjence dok ne potrošite sve sastojke. Na vrhu završite vrhnjem i naribanim sirom. Ja na vrh volim posipati i parmezan, jer mi se sviđa kako izgleda kad se zapeče i porumeni. Jelo pokrijem aluminijskom folijom i stavim u pećnicu. Nije potrebno da je pećnica prethodno jako zagrijana, pa je uključite kad se sjetite. Pecite na 180 stupnjeva pod folijom možda 45 minuta, ovisi o količini mesa. Ukoliko imate veću količinu mesa, bolje je staviti ga u veću posudu, neka visina mesa ne bude više od 4-5 cm. Nakon otprilike 45 min provjerite je li meso omekšalo. Ja probodem nožem i tako provjerim. Kad je meso mekano, maknem foliju i zapečem dok parmezan na vrhu ne porumeni. Ovo glavno jelo možete poslužiti samo uz zelenu salatu, ili uz jednostavno pripremljenu rižu. Iako je ukusnije toplo, može se jesti i ohlađeno.

   Ovo je posveta kulinarskom umijeću moje svekrve. Od svekrve, kao i od vlastite majke, možemo naučiti puno toga što nam prije ili kasnije u životu dobro dođe. Ne samo o kuhanju i receptima. Zato im objema hvala! Z. K. M.

   
      
         
            Donosimo pet gluten-free recepata blogerice Adrijane Bručić koja razbija iluziju o prehrani bez glutena
         
      
   


Domaća majoneza za prste polizat'











   
      Nema iskrenije ljubavi od one prema hrani.  George Bernard Shaw
***
Baka moje nažalost prerano preminule prijateljice, ona dakako već prapokojna, radila je sjajnu francusku salatu. Trebalo nam je mnogo vremena da shvatimo da je tajna te izvrsnosti u domaćoj majonezi, koju nas ljubazna baka nikako nije htjela naučiti, tvrdeći da mi ne bismo znale slijediti njezine upute. Na kraju nam nije preostalo ništa drugo nego pažljivo motriti kako ona radi tu majonezu i tako otkriti cijeli njezin recept. Majoneza je zaista dobra, a njezina priprema toliko jednostavna da je može napraviti čak i osoba koja nema pojma o kuhanju.
***
(Foto: Promo) 

   
      
   

Za majonezu su potrebna 3-4 tvrdo kuhana jaja iz kojih izvadimo samo žumanjke, tvrdo kuhane bjelanjke stavimo na stranu, a kuhanim žumanjcima dodamo još jedan sirovi. Žumanjke vilicom izgnječimo i tada im polako, stalno miješajući, dodajemo ulje, kap po kap. Kad dobijemo polutekuću glatku smjesu dodamo u nju jedan cijeli jogurt i opet sve dobro izmiješamo. Umjesto jogurta može se staviti i kiselo vrhnje, a u oba slučaja treba u majonezu još dodati i pola iscijeđenog limuna. Na kraju dodamo soli i papra koliko nam se čini potrebnim. U majonezu koja se koristi za neku od zelenih salata mogu se dodati sitno narezani tvrdo kuhani bjelanjci koji su nam ostali od jaja koje smo stavili u majonezu. 


   Majoneza je lagana, nije masna kao što to majoneze često jesu i može se koristiti ne samo za francusku salatu, već i za niz drugih salata, primjerice, za salatu od krumpira, ali i razne zelene salate ili neko pečeno meso. U hladnjaku može mirno preživjeti 3-4 dana. M. K.

Kolač od sira













   
      Većina ljudi više voli dobro pripremljenu starinsku hranu, nego tri mrlje i jedan gomolj na velikom tanjuru.
   


   Sastojci:
   
- 10 dag zamrznutih borovnica ili nekog drugog bobičastog voća (stavila cvebe i kandirano voće; voće može, dakako, biti i svježe)
- 10 dag škrobnog brašna
- 4 jaja
- 17 dag šećera 
- 1 vanilin šećer
- 1 kg dobro ocijeđenog svježeg kravljeg sira
- 1 prašak za pecivo
- 1 žličica naribane korice limuna (može se kupiti u vrećici)
- 3 žlice limunovog soka
- šećer u prahu za posipati
- 1 žlica maka (može i bez nje)
(Foto: Promo)

   
      
   

***
Dobro mikserom izmiješati žutanjke s obje vrste šećera + dvije velike žlice vode. Pomalo umiješati sir i limunov sok. Posebno izmiješati škrobno brašno s praškom za pecivo i limunovom koricom, pa dodati smjesi sira.  Istući snijeg od bjelanjaka + 1 žlica maka i voće. Peći 90 minuta u pećnici ugrijanoj na 160 stupnjeva.
To je to. Dobar tek! G. F. za osnaživanje duha i tijela 

za osnaživanje duha i tijela

Donosimo tri recepta iz nove knjige 'Mala psihološka kuharica' psihologinje Mirjane Krizmanić

<para>
 O rastancima su ispjevane pjesme. Gotovo da nema dobre pjesme ako
 se u njoj netko od nekoga ne rastaje, bili to narodnjaci ili pop
 i rock pjesme, rastanci se zbog snažnih emocija koje bude uvijek
 rado opjevavaju. 
</para>
<para>
 Sada imamo i knjigu o rastancima, točnije "Knjigu rastanaka".
 Napisala ju je naša ugledna psihologinja Mirjana
 Krizmanić koja je gostovala u RTL Direktu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Naizgled ovo adventsko doba koje dolazi nije baš
 najprimjerenije za pričanje o rastancima, ali primjetio sam da se
 jako puno veza i rastanaka događa upravo u blagdansko doba krajem
 godine. Je li to samo moj dojam ili to ima nekog
 smisla? 
</para>
<para>
 Ne mora biti blagdansko, nego čak i u nedjelju. Često se prekida
 kada ostanu doma i kada se imaju prilike suočiti sa svojim
 navikama ili onime što ih smeta. No ima i sretnih rastanaka.
 Znam političare od kojih bi se rado rastala. Nije svaki rastanak
 nesretan.
</para>
<para>
 Zašto ste izabrali rastanke kao temu vaše zadnje knjige?
 Inače puno pišete, skoro svake godine jedna knjiga.
</para>
<para>
 Ne skoro, nego svake godine jedna. tako sam se sa sobom
 dogovorila. Kako sam došla na temu rastanaka? Vidim da roditelji
 imaju problema. Recimo, dijete ide iz vrtića i grozno je
 nesretno: plače za tetom, za drugom djecom i vidi se da se
 žalosti. Pa završi osnovna škola i vidimo gorki plač. Gledam to i
 mislim si, kada dobro promislim, kojekakvi rastanci se događaju
 kroz cijeli život. Činilo mi se da bi to bilo dobro napisati jer
 nema knjige o rastancima. Obično se piše o smrti i rastavi braka.
 Nije to isto. Ali općenito o rastancima nema knjiga. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para/>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3296979/zestoka-svadja-u-saboru-glasovac-niste-bog-ni-bozica-prestanite-to-raditi-murganic-agresivni-ste/">
 Glasovac: 'Niste Bog ni Božica. Prestanite to
 raditi!' Murganić: 'Agresivni ste'
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Kako se nositi sa težim rastancima, posebno ovim
 ljubavnima?
</para>
<para>
 Ovisi tko ga započinje. Onaj tko odlazi njemu je lakše jer on već
 nekog ima. Ili ima neki čvršći razlog od ovog koji ostaje. Na
 puno rastanaka se možemo pripremiti. Jako bolan je rastanak je
 mirovina. Na nju bi se ljudi cijeli život trebali pripremati time
 da imaju puno interesa pa da se mogu baviti nečim drugim. Da ne
 'guslaju' samo svoju struku pa kad se to 'zatvori' da su sami na
 ledini, što je strašno. Ako se dobro pripremimo, onda rastanak
 može biti radost. Ako se ne pripremimo, onda se teško ili nikako
 možemo nositi s njim. Ovisi o okolnostima i o onome s čime
 raspolažete da se prilagodite. Ako nemate nikakvog drugog
 interesa ili društva, prijatelje i obitelj, i odete s posla, što
 ćete raditi? Barem psa morate imati. i pas je
 priprema.  
</para>
<para>
 Koji je vama rastanak najteže pao?
</para>
<para>
 Teško je reći. Rastanci se razlikuju i po kvaliteti i neki vam na
 prvu teško padnu, a za tri dana vidite da vam je bolje i da se
 nešto promjenilo i imate osjećaj da vam rastu krila i da ste se
 nečega oslobodili. Gotovo svi rastanci od mojih kućnih ljubimaca
 su me strašno pogodili zato što je to jedina apsolutno bezuvjetna
 ljubav od rođenja pa do smrti. Bezuvjetna ljubav je ona koja ne
 traži od subjekta ljubavi nikakve promjene. Životinja vas ljubi
 takve kakvi jeste. Ona vas ljubi, sirotinja, čak i kad joj ne
 date jesti. Pogledajte zlostavljane pse koji ljube svoje gazde
 jer im je jedini. 
</para>
<para>
 U knjizi se bavite i rastancima od pogrešnih vjerovanja,
 očekivanja, predrasuda. Kako se rastaje od
 predrasuda? 
</para>
<para>
 Recimo da imamo grozne predrasude prema Eskimima i da mislite da
 nisu dobri i dogodi vam se, stjecajem okolnosti, recimo na
 putovanju, da se smrtno zaljubite u Eskima ili Eskimku. Tako
 nestaje predrasuda.   
</para>
<para>
 Kad smo kod predrasuda, u javnosti se vodi političke
 rasprava o udomiteljstvu istospolnih partnera i mogu li oni
 udomljavati djecu. 
</para>
<para>
 Apsolutno. Ne samo da smiju udomljavati nego i posvojiti. 
</para>
<para>
 Kažete da je znanstveno dokazano da to ne utječe na
 razvoj djece?
</para>
<para>
 Apsolutno ništa ne utječe. Djeca ne kopiraju to. Seksualne
 skolonosti drugačijeg tipa su urođene, s njima se ljudi rode.
 Neki se priviknu, no to je već ugrađeno i programirano. Ne
 naslijeđuje se.
</para>
<para>
 Kako se rastati od takvih predrasuda. U Zagrebu je lakše
 nego, recimo, u Gospiću?
</para>
<para>
 Nisam sigurna da je lakše u Zagrebu jer su Zagrepčani puni
 predrasuda. 
</para>
<para>
 No, ovdje ljudi lakše kažu da su homoseksualci?
</para>
<para>
 To ovisi imate li vi motivaciju da se te predrasude riješite i
 imate li razloga za to. Češće ljudi nemaju. Smatraju da dobro
 žive i s tom predrasudom. Misle, ona mene ne smeta nego smeta
 onima kojima je upućena.
</para>
<para>
 Vi u knjizi ne nudite rješenja. To nije knjiga za
 samopomoć?
</para>
<para>
 Ne nudim rješenja. To je popularno napisana primijenjena
 psihologija. To su moja znanja iz primijenjene psihologije, koja
 se mogu primijeniti na život, a imam puno iskustva zahvaljujući
 broju godina, pa ja s tim iskustvima to malo začinim. To je
 kombinacija struke, iskustva i onoga što si ja o svemu tome
 mislim. 
</para>
<para>
 Već pišete novu knjigu?
</para>
<para>
 Odmah počnem pripremati novu jer tako se oko 10 mjeseci s njom
 bavim. 
</para>

Mirjana Krizmanić: 'Istospolnim partnerima treba dati da posvajaju djecu' Krizmanić je kazala u RTL Direktu da su seksualne skolonosti drugačijeg tipa urođene i da ih djeca ne kopiraju 
  O rastancima su ispjevane pjesme. Gotovo da nema dobre pjesme ako
  se u njoj netko od nekoga ne rastaje, bili to narodnjaci ili pop
  i rock pjesme, rastanci se zbog snažnih emocija koje bude uvijek
  rado opjevavaju. 


  Sada imamo i knjigu o rastancima, točnije "Knjigu rastanaka".
  Napisala ju je naša ugledna psihologinja Mirjana
  Krizmanić koja je gostovala u RTL Direktu. 
   
   Naizgled ovo adventsko doba koje dolazi nije baš
  najprimjerenije za pričanje o rastancima, ali primjetio sam da se
  jako puno veza i rastanaka događa upravo u blagdansko doba krajem
  godine. Je li to samo moj dojam ili to ima nekog
  smisla? 


  Ne mora biti blagdansko, nego čak i u nedjelju. Često se prekida
  kada ostanu doma i kada se imaju prilike suočiti sa svojim
  navikama ili onime što ih smeta. No ima i sretnih rastanaka.
  Znam političare od kojih bi se rado rastala. Nije svaki rastanak
  nesretan.


   Zašto ste izabrali rastanke kao temu vaše zadnje knjige?
  Inače puno pišete, skoro svake godine jedna knjiga.


  Ne skoro, nego svake godine jedna. tako sam se sa sobom
  dogovorila. Kako sam došla na temu rastanaka? Vidim da roditelji
  imaju problema. Recimo, dijete ide iz vrtića i grozno je
  nesretno: plače za tetom, za drugom djecom i vidi se da se
  žalosti. Pa završi osnovna škola i vidimo gorki plač. Gledam to i
  mislim si, kada dobro promislim, kojekakvi rastanci se događaju
  kroz cijeli život. Činilo mi se da bi to bilo dobro napisati jer
  nema knjige o rastancima. Obično se piše o smrti i rastavi braka.
  Nije to isto. Ali općenito o rastancima nema knjiga. 


   
      
      
         
            Glasovac: 'Niste Bog ni Božica. Prestanite to
      raditi!' Murganić: 'Agresivni ste'
         
      
   


   Kako se nositi sa težim rastancima, posebno ovim
  ljubavnima?


  Ovisi tko ga započinje. Onaj tko odlazi njemu je lakše jer on već
  nekog ima. Ili ima neki čvršći razlog od ovog koji ostaje. Na
  puno rastanaka se možemo pripremiti. Jako bolan je rastanak je
  mirovina. Na nju bi se ljudi cijeli život trebali pripremati time
  da imaju puno interesa pa da se mogu baviti nečim drugim. Da ne
  'guslaju' samo svoju struku pa kad se to 'zatvori' da su sami na
  ledini, što je strašno. Ako se dobro pripremimo, onda rastanak
  može biti radost. Ako se ne pripremimo, onda se teško ili nikako
  možemo nositi s njim. Ovisi o okolnostima i o onome s čime
  raspolažete da se prilagodite. Ako nemate nikakvog drugog
  interesa ili društva, prijatelje i obitelj, i odete s posla, što
  ćete raditi? Barem psa morate imati. i pas je
  priprema.  


   Koji je vama rastanak najteže pao?


  Teško je reći. Rastanci se razlikuju i po kvaliteti i neki vam na
  prvu teško padnu, a za tri dana vidite da vam je bolje i da se
  nešto promjenilo i imate osjećaj da vam rastu krila i da ste se
  nečega oslobodili. Gotovo svi rastanci od mojih kućnih ljubimaca
  su me strašno pogodili zato što je to jedina apsolutno bezuvjetna
  ljubav od rođenja pa do smrti. Bezuvjetna ljubav je ona koja ne
  traži od subjekta ljubavi nikakve promjene. Životinja vas ljubi
  takve kakvi jeste. Ona vas ljubi, sirotinja, čak i kad joj ne
  date jesti. Pogledajte zlostavljane pse koji ljube svoje gazde
  jer im je jedini. 


   U knjizi se bavite i rastancima od pogrešnih vjerovanja,
  očekivanja, predrasuda. Kako se rastaje od
  predrasuda? 


  Recimo da imamo grozne predrasude prema Eskimima i da mislite da
  nisu dobri i dogodi vam se, stjecajem okolnosti, recimo na
  putovanju, da se smrtno zaljubite u Eskima ili Eskimku. Tako
  nestaje predrasuda.   


   Kad smo kod predrasuda, u javnosti se vodi političke
  rasprava o udomiteljstvu istospolnih partnera i mogu li oni
  udomljavati djecu. 


  Apsolutno. Ne samo da smiju udomljavati nego i posvojiti. 


   Kažete da je znanstveno dokazano da to ne utječe na
  razvoj djece?


  Apsolutno ništa ne utječe. Djeca ne kopiraju to. Seksualne
  skolonosti drugačijeg tipa su urođene, s njima se ljudi rode.
  Neki se priviknu, no to je već ugrađeno i programirano. Ne
  naslijeđuje se.


   Kako se rastati od takvih predrasuda. U Zagrebu je lakše
  nego, recimo, u Gospiću?


  Nisam sigurna da je lakše u Zagrebu jer su Zagrepčani puni
  predrasuda. 


   No, ovdje ljudi lakše kažu da su homoseksualci?


  To ovisi imate li vi motivaciju da se te predrasude riješite i
  imate li razloga za to. Češće ljudi nemaju. Smatraju da dobro
  žive i s tom predrasudom. Misle, ona mene ne smeta nego smeta
  onima kojima je upućena.


   Vi u knjizi ne nudite rješenja. To nije knjiga za
  samopomoć?


  Ne nudim rješenja. To je popularno napisana primijenjena
  psihologija. To su moja znanja iz primijenjene psihologije, koja
  se mogu primijeniti na život, a imam puno iskustva zahvaljujući
  broju godina, pa ja s tim iskustvima to malo začinim. To je
  kombinacija struke, iskustva i onoga što si ja o svemu tome
  mislim. 


   Već pišete novu knjigu?


  Odmah počnem pripremati novu jer tako se oko 10 mjeseci s njom
  bavim. 
 UGLEDNA PSIHOLOGINJA 

#Mirjana Krizmanić

Donosimo tri recepta iz nove knjige 'Mala psihološka kuharica' psihologinje Mirjane Krizmanić

Donosimo tri recepta iz nove knjige 'Mala psihološka kuharica' psihologinje Mirjane Krizmanić

Mirjana Krizmanić: 'Istospolnim partnerima treba dati da posvajaju djecu'

Mirjana Krizmanić: 'Istospolnim partnerima treba dati da posvajaju djecu'