Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 Grube motoričke vještine su potrebne kako bi
 pokretali i micali ruke, noge i torzo na funkcionalan način.
 Uključuju velike mišiće u tijelu koji omogućuju funkcije poput
 hodanja, udaranja, sjedenja, bacanja lopte. Grube motoričke
 vještine ovise o tonusu mišića I snazi. Niski mišićni ton, ili
 hipotonija, karakteristika je nekoliko stanja
 poput sindroma Down, genetskih ili mišićnih poremećaja ili
 poremećaja u središnjem živčanom sustavu.
</para>
<para>
 Također zahtijevaju motoričko planiranje, to
 jest mogućnost da razmišljamo I provedemo zamisao u pokret.
 Dijete sa slabim motoričkim sposobnostima može
 imati snagu i mišićni ton za penjanje po ljestvama, ali, na
 primjer, nema mogućnost staviti ruke i noge na pravo mjesto u
 pravom redoslijedu kako bi sigurno i uspješno došli do vrha.
</para>
<para>
 Grube motoričke vještine razlikuju se od finih motoričkih
 sposobnosti - kojima koristimo ruke i noge za složene, male
 mišićne aktivnosti. Grube motoričke vještine uključuju
 trčanje i skakanje, a fine motoričke vještine se
 koriste za aktivnosti kao što su pisanje i
 crtanje. Dok se ti setovi vještina mogu činiti
 slični,  kontroliraju ih različiti dijelovi mozga.
</para>
<heading3>
 Smjernice za razvoj
</heading3>
<para>
 Možda je iznenađujuće, ali već vrlo mala trebala bi savladati
 upravljati grubim motoričkim vještinama:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>do druge godine dijete bi trebalo hodati bez poteškoća,
 trčati i penjati se po stepenicama bez pomoći
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>u dobi od tri godine, može se penjati po bez problema po
 dječjim igraonicama, pedalirati tricikl i stajati na nožnim
 prstima
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>do dobi od četiri godine, vaše bi dijete trebalo biti u
 stanju ciljano udariti, baciti loptu iznad i ispod i skakati
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Naravno, djeca se razvijaju različito; neki su talentiraniji u
 grubim motoričkim vještinama, dok drugi malo zaostaju. Ako
 vam se čini da je vaše dijete daleko iza svojih vršnjaka,
 razgovor s pedijatrom je dobra ideja.
</para>
<para>
 Grube motoričke vještine važne su za pokreta tijela kao što su
 hodanje, održavanje ravnoteže, koordinacija, skakanje. Djetetova
 sposobnost podrške gornjeg dijela tijela utjecat će na njegovu
 sposobnost pisanja. Pisanje je fina motorne vještine. Djeca
 s lošim motornim razvojem mogu imati poteškoće s aktivnostima
 poput pisanja, sjedenja u poziciji, sjedenja uspravno i
 pisanja na ploči.
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još:</emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/samolijecenje-u-trudnoci-i-tijekom-dojenja-sutra/pedijatrija/2782991/motoricki-razvoj-djeteta-od-dizanja-glavice-do-prvih-koraka/">Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do
 prvih koraka</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/roditeljstvo/odgoj/2988125/aktivnosti-na-otvorenom-koje-kod-djece-razvijaju-motoricke-sposobnosti/">Aktivnosti na otvorenom koje kod djece
 razvijaju motoričke sposobnosti</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/samolijecenje-u-trudnoci-i-tijekom-dojenja-sutra/pedijatrija/2783005/fina-motorika-kod-djece-kako-prepoznati-poteskoce/">Fina motorika kod djece: kako prepoznati
 poteškoće</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Gruba motorika: kako se razvijaju motoričke vještine kod djece Nisu sva djeca ista, ali postoje neke općenite smjernice u motoričkom razvoju koje biste trebali pratiti 
   Grube motoričke vještine su potrebne kako bi
  pokretali i micali ruke, noge i torzo na funkcionalan način.
  Uključuju velike mišiće u tijelu koji omogućuju funkcije poput
  hodanja, udaranja, sjedenja, bacanja lopte. Grube motoričke
  vještine ovise o tonusu mišića I snazi. Niski mišićni ton, ili
  hipotonija, karakteristika je nekoliko stanja
  poput sindroma Down, genetskih ili mišićnih poremećaja ili
  poremećaja u središnjem živčanom sustavu.


  Također zahtijevaju motoričko planiranje, to
  jest mogućnost da razmišljamo I provedemo zamisao u pokret.
  Dijete sa slabim motoričkim sposobnostima može
  imati snagu i mišićni ton za penjanje po ljestvama, ali, na
  primjer, nema mogućnost staviti ruke i noge na pravo mjesto u
  pravom redoslijedu kako bi sigurno i uspješno došli do vrha.


  Grube motoričke vještine razlikuju se od finih motoričkih
  sposobnosti - kojima koristimo ruke i noge za složene, male
  mišićne aktivnosti. Grube motoričke vještine uključuju
  trčanje i skakanje, a fine motoričke vještine se
  koriste za aktivnosti kao što su pisanje i
  crtanje. Dok se ti setovi vještina mogu činiti
  slični,  kontroliraju ih različiti dijelovi mozga.


  Smjernice za razvoj


  Možda je iznenađujuće, ali već vrlo mala trebala bi savladati
  upravljati grubim motoričkim vještinama:


   
      do druge godine dijete bi trebalo hodati bez poteškoća,
  trčati i penjati se po stepenicama bez pomoći
  
   
   
      u dobi od tri godine, može se penjati po bez problema po
  dječjim igraonicama, pedalirati tricikl i stajati na nožnim
  prstima
  
   
   
      do dobi od četiri godine, vaše bi dijete trebalo biti u
  stanju ciljano udariti, baciti loptu iznad i ispod i skakati
  
   


  Naravno, djeca se razvijaju različito; neki su talentiraniji u
  grubim motoričkim vještinama, dok drugi malo zaostaju. Ako
  vam se čini da je vaše dijete daleko iza svojih vršnjaka,
  razgovor s pedijatrom je dobra ideja.


  Grube motoričke vještine važne su za pokreta tijela kao što su
  hodanje, održavanje ravnoteže, koordinacija, skakanje. Djetetova
  sposobnost podrške gornjeg dijela tijela utjecat će na njegovu
  sposobnost pisanja. Pisanje je fina motorne vještine. Djeca
  s lošim motornim razvojem mogu imati poteškoće s aktivnostima
  poput pisanja, sjedenja u poziciji, sjedenja uspravno i
  pisanja na ploči.


   Pročitajte još:


   
      
         Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do
    prvih koraka
      
   
   
      
         Aktivnosti na otvorenom koje kod djece
    razvijaju motoričke sposobnosti
      
   
   
      
         Fina motorika kod djece: kako prepoznati
    poteškoće
      
   


   
      Čitaj,
  prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​
 Smjernice za razvoj 

Smjernice za razvoj

Gruba motorika: kako se razvijaju motoričke vještine kod djece

<para>
 Fina motorika predstavlja skup radnji koje
 angažiraju male skupine mišića i zahtijevaju dobru
 koordiniranost djelovanja pojedinih skupina moždanih
 stanica.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f0ac4674-b9f0-11ec-8cbc-0242ac12000f"/>
<para>
 U postotku je najveći broj stanica kore velikog mozga koje su
 zadužene za motoriku zadužen za radnje koje obavljaju prsti.
 Stoga se u razvoju djeteta, sukladno razvoju mozga mogu zapaziti
 promjene kao što je hvatanje predmeta s obje
 ruke, potom samo s jednom, prinošenje predmeta
 ustima, prebacivanje iz ruke u ruku, hvatanje vrškovima palca i
 kažiprsta, biranje gumbića na mobitelu i daljinskom
 upravljaču, listanje slikovnice, pokreti odvrtanja i zavrtanja,
 hvatanje olovke – prvo punom šakom a potom ispravno, zatvaranje
 patentnog zatvarača ("ciferšlusa“), otkopčavanje i zakopčavanje
 gumba, vezivanje vezica na cipelama, urednost u ispunjavanju
 bojanke, pisanju i sl.
</para>
<para>
 U djece koja imaju problema s finom motorikom može se zamijetiti
 nespretnost, predmeti češće ispadaju iz ruke i
 postoje nepreciznosti u izvođenju pojedinih
 pokreta. Ponekad se dogodi da dijete zbog
 poteškoća u finoj motorici izbjegava određene
 radnje – npr. ne voli crtati i pisati, neuredno
 popunjava bojanku, ružno i sporo piše. Često se ovaj znak ne
 prepozna dovoljno rano, tumači se krivo da dijete nema sklonost
 za određene fine radnje te se one zapostavljaju.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e387ddae-8f1c-11ec-a393-0242ac120024" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Tekst
 je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i
 tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je
 javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog
 farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva
 zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
 Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv
 SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje
 U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija
 projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o
 važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima
 samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na
 prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.</emphasis>
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Fina motorika kod djece: kako prepoznati poteškoće U djece koja imaju problema s finom motorikom može se zamijetiti nespretnost, predmeti češće ispadaju iz ruke i postoje nepreciznosti u izvođenju pojedinih pokreta 
   Fina motorika predstavlja skup radnji koje
  angažiraju male skupine mišića i zahtijevaju dobru
  koordiniranost djelovanja pojedinih skupina moždanih
  stanica.



  U postotku je najveći broj stanica kore velikog mozga koje su
  zadužene za motoriku zadužen za radnje koje obavljaju prsti.
  Stoga se u razvoju djeteta, sukladno razvoju mozga mogu zapaziti
  promjene kao što je hvatanje predmeta s obje
  ruke, potom samo s jednom, prinošenje predmeta
  ustima, prebacivanje iz ruke u ruku, hvatanje vrškovima palca i
  kažiprsta, biranje gumbića na mobitelu i daljinskom
  upravljaču, listanje slikovnice, pokreti odvrtanja i zavrtanja,
  hvatanje olovke – prvo punom šakom a potom ispravno, zatvaranje
  patentnog zatvarača ("ciferšlusa“), otkopčavanje i zakopčavanje
  gumba, vezivanje vezica na cipelama, urednost u ispunjavanju
  bojanke, pisanju i sl.


  U djece koja imaju problema s finom motorikom može se zamijetiti
  nespretnost, predmeti češće ispadaju iz ruke i
  postoje nepreciznosti u izvođenju pojedinih
  pokreta. Ponekad se dogodi da dijete zbog
  poteškoća u finoj motorici izbjegava određene
  radnje – npr. ne voli crtati i pisati, neuredno
  popunjava bojanku, ružno i sporo piše. Često se ovaj znak ne
  prepozna dovoljno rano, tumači se krivo da dijete nema sklonost
  za određene fine radnje te se one zapostavljaju.


   
   Tekst
  je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i
  tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je
  javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog
  farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva
  zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
  Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv
  SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje
  U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija
  projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o
  važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima
  samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na
  prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.


   
      Čitaj,
  prati i
  komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​
 Motorički razvoj djeteta 

Motorički razvoj djeteta

Fina motorika kod djece: kako prepoznati poteškoće

<para>
 Postoje načelna pravila kako se odvija motorički
 razvoj, no zbog dosta velike varijabilnosti normalnih
 obrazaca, procjenu treba prepustiti stručnjacima. Gruba
 motorika je ovisna o razvoju mozga i o razvoju snage
 mišića. Tijekom prve godine dijete prolazi put od položaja u
 ležećem položaju, bez mogućnosti odizanja trupa od podloge u
 kojem tek može okretati glavicu u stranu.
</para>
<para>
 Potom postupno slijedi mogućnost odizanja glavice
 od podloge, potom odiže rameni obruč postavljanjem na
 cijele podlaktice da bi postupno, u narednim mjesecima razvilo
 mogućnost oslanjanja samo na dlanove. Trup postupno
 počinje rotirati u bočne položaje, a potom može načiniti
 i potpuni okret – s trbuha na leđa i obrnuto.
 Dok leži na leđima, sve više odiže glavicu prema prsima i nastoji
 se posjesti.
</para>
<para>
 U potrbušnom položaju, postupno započinje
 odizati zdjelicu privlačenjem koljena i postavljanjem u
 četveronožni položaj. On je neobično važan jer
 iz tog položaja slijedi puzanje i posjedanje
 pomicanjem trupa unatrag uz pomoć ruku. Ovdje treba napomenuti da
 oko 20 % djece, tijekom normalnog razvoja, ne
 puže. Ona imaju drugačiji obrazac kretanja po podlozi –
 najčešće je jedna noga ispružena ispred tijela a druga iza, te se
 uz pomoć ruku mogu vrlo brzo kretati po podlozi.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d38a342a-8f1b-11ec-8372-0242ac120020" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Thinkstock)</emphasis>
</para>
<para>
 Nadalje, iz četveronožnog se položaja postupno postavlja u
 položaj sjedenja na potkoljenicama i ubrzo u klečeći položaj.
 Prihvaćanjem za ogradicu kreveta ili za roditelja slijedi
 iskorak jednom nogom i postavljanje u stojeći
 položaj. U to vrijeme dijete usvaja vještinu posjedanja
 iz ležećeg položaja okretanjem u polubočni položaj te se uz pomoć
 "doljnje“ ruke dovodi u sjedenje. 
</para>
<para>
 Temeljni pokretač ovakvog slijeda razvoja je želja za
 kretanjem i postavljanjem u uspravni položaj. Neobično
 je važno poštivati ovaj prirodni slijed i ne "preskakati“
 pojedine faze. Naime, često se događa da, u želji da što
 prije naučimo dijete stajati, to činimo povlačenjem za ruke.
</para>
<para>
 Dojenče će vrlo rano i brzo naučiti oduprijeti se stopalima o
 podlogu i stati na noge, te potom veselo poskakivati. Slična se
 situacija događa i kod držanja djeteta u naručju dok sjedimo. Ono
 će uz pridržavanje trupa ubrzo početi veselo poskakivati u našem
 krilu. Tim smo postupkom dijete naučili krivom mehanizmu
 kako se dospijeva u uspravni položaj i ono više nema želje (a
 niti razloga) usvajati puzanje i klečanje.
</para>
<para>
 Zdrava djeca, u konačnici ipak usvoje samostalno i ispravno
 ustajanje, no ipak kasnije motoričke sposobnosti
 su nešto lošije (spretnost u aktivnostima na podu i slabije
 obrane pri padovima).
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f0631238-b9f0-11ec-b3e5-0242ac12000f"/>
<para>
 U djece s poteškoćama motoričkog razvoja je
 pogotovo važno poštivati prirodni slijed i slušati upute
 stručnjaka. Naprijed navedeno je jedan od razloga zbog kojih se
 ne preporuča uporaba hodalica. Osim što su
 hodalice i značajni izvor opasnosti za ozljeđivanje djeteta, nije
 moguća niti kontrola pokreta nogu očima koja je potrebna za
 razvoj koordinacije.
</para>
<para>
 Dakle, u fazi dok dijete ne ustaje samostalno treba sprovoditi
 igre na podlozi. To može biti pod ili veći krevet, s time da
 prednost imaju tvrđe podloge. U stojećem položaju neka se djeca
 većinom postavljaju na prste, i u tim slučajevima se preporuča
 koristiti čvrste duboke cipelice koje će osigurati postavljanje
 na puno stopalo. Djeca koja se oslanjaju na puna stopala mogu
 biti bosa ili u čarapicama s protukliznom površinom. 
 Obzirom da se u prve dvije godine u stopalu još uvijek nalaze
 masni jastučići nije potrebno koristiti cipelice s uloškom koji
 podupire uzdužni svod stopala.
</para>
<para>
 Tek nakon 2 ili 3 godine, ukoliko postoji značajno iskrivljenje
 stopala prema unutra (skočni zglob se "ruši“ prema unutra)
 stručnjak će odrediti uloške koji u pravilu imaju zadebljanje
 ispod unutarnjeg dijela pete koje se nastavlja u potporu uzdužnog
 svoda stopala. Time se stopalo vraća u uspravni položaj. Potpora
 za poprečni svod (predio stopala ispred prstiju) se ne postavlja,
 načelno do školske dobi.
</para>
<para>
 U daljnjem razvoju dijete usvaja nove vještine, može
 ustati iz čučnja bez pomoći ruku, počinje trčati (u
 početku raširenih ruku loveći ravnotežu, a kasnije koordinira
 pokrete ruku s pokretima tijela), spretno se spuštati s
 kreveta, hodati po stepenicama (prvo stepenicu po
 stepenicu s obje noge a potom samo s jednom) te bacati i loviti
 loptu.
</para>
<para>
 Poštivajući mjere opreza, dijete se može igrati na spravama i
 poligonima koje su primjerene za njegovu dob (igrališta u
 parkovima, igraonice). Nažalost, navedeni poligoni nemaju oznake
 o dobnoj prikladnosti na pojedinim spravama te je potreban oprez!
 Načelno, djeca nužno trebaju puno prostora, kretanja i
 različitih mogućnosti učenja i uvježbavanja motoričkih
 vještina. 
</para>
<para>
 Zaključno, kretanje je jednako važno za naše zdravlje kao što je
 prehrana, voda i zrak. Roditelji će vlastitim tjelesnim
 aktivnostima unaprijediti vlastito zdravlje, spriječiti nastanak
 mnogih bolesti ali i stvoriti naviku kod svoje djece. Preporuka
 je Svjetske zdravstvene organizacije osigurati djeci dnevno
 minimalno jedan sat tjelesnih aktivnosti.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e387ddae-8f1c-11ec-a393-0242ac120024" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Tekst
 je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i
 tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je
 javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog
 farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva
 zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
 Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv
 SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje
 U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija
 projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o
 važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima
 samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na
 prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.</emphasis>
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do prvih koraka Gruba motorika je ovisna o razvoju mozga i o razvoju snage mišića. Postoje načelna pravila kako se odvija motorički razvoj djeteta 
  Postoje načelna pravila kako se odvija motorički
  razvoj, no zbog dosta velike varijabilnosti normalnih
  obrazaca, procjenu treba prepustiti stručnjacima. Gruba
  motorika je ovisna o razvoju mozga i o razvoju snage
  mišića. Tijekom prve godine dijete prolazi put od položaja u
  ležećem položaju, bez mogućnosti odizanja trupa od podloge u
  kojem tek može okretati glavicu u stranu.


  Potom postupno slijedi mogućnost odizanja glavice
  od podloge, potom odiže rameni obruč postavljanjem na
  cijele podlaktice da bi postupno, u narednim mjesecima razvilo
  mogućnost oslanjanja samo na dlanove. Trup postupno
  počinje rotirati u bočne položaje, a potom može načiniti
  i potpuni okret – s trbuha na leđa i obrnuto.
  Dok leži na leđima, sve više odiže glavicu prema prsima i nastoji
  se posjesti.


  U potrbušnom položaju, postupno započinje
  odizati zdjelicu privlačenjem koljena i postavljanjem u
  četveronožni položaj. On je neobično važan jer
  iz tog položaja slijedi puzanje i posjedanje
  pomicanjem trupa unatrag uz pomoć ruku. Ovdje treba napomenuti da
  oko 20 % djece, tijekom normalnog razvoja, ne
  puže. Ona imaju drugačiji obrazac kretanja po podlozi –
  najčešće je jedna noga ispružena ispred tijela a druga iza, te se
  uz pomoć ruku mogu vrlo brzo kretati po podlozi.


   
   (FOTO: Thinkstock)


  Nadalje, iz četveronožnog se položaja postupno postavlja u
  položaj sjedenja na potkoljenicama i ubrzo u klečeći položaj.
  Prihvaćanjem za ogradicu kreveta ili za roditelja slijedi
  iskorak jednom nogom i postavljanje u stojeći
  položaj. U to vrijeme dijete usvaja vještinu posjedanja
  iz ležećeg položaja okretanjem u polubočni položaj te se uz pomoć
  "doljnje“ ruke dovodi u sjedenje. 


  Temeljni pokretač ovakvog slijeda razvoja je želja za
  kretanjem i postavljanjem u uspravni položaj. Neobično
  je važno poštivati ovaj prirodni slijed i ne "preskakati“
  pojedine faze. Naime, često se događa da, u želji da što
  prije naučimo dijete stajati, to činimo povlačenjem za ruke.


  Dojenče će vrlo rano i brzo naučiti oduprijeti se stopalima o
  podlogu i stati na noge, te potom veselo poskakivati. Slična se
  situacija događa i kod držanja djeteta u naručju dok sjedimo. Ono
  će uz pridržavanje trupa ubrzo početi veselo poskakivati u našem
  krilu. Tim smo postupkom dijete naučili krivom mehanizmu
  kako se dospijeva u uspravni položaj i ono više nema želje (a
  niti razloga) usvajati puzanje i klečanje.


  Zdrava djeca, u konačnici ipak usvoje samostalno i ispravno
  ustajanje, no ipak kasnije motoričke sposobnosti
  su nešto lošije (spretnost u aktivnostima na podu i slabije
  obrane pri padovima).



  U djece s poteškoćama motoričkog razvoja je
  pogotovo važno poštivati prirodni slijed i slušati upute
  stručnjaka. Naprijed navedeno je jedan od razloga zbog kojih se
  ne preporuča uporaba hodalica. Osim što su
  hodalice i značajni izvor opasnosti za ozljeđivanje djeteta, nije
  moguća niti kontrola pokreta nogu očima koja je potrebna za
  razvoj koordinacije.


  Dakle, u fazi dok dijete ne ustaje samostalno treba sprovoditi
  igre na podlozi. To može biti pod ili veći krevet, s time da
  prednost imaju tvrđe podloge. U stojećem položaju neka se djeca
  većinom postavljaju na prste, i u tim slučajevima se preporuča
  koristiti čvrste duboke cipelice koje će osigurati postavljanje
  na puno stopalo. Djeca koja se oslanjaju na puna stopala mogu
  biti bosa ili u čarapicama s protukliznom površinom. 
  Obzirom da se u prve dvije godine u stopalu još uvijek nalaze
  masni jastučići nije potrebno koristiti cipelice s uloškom koji
  podupire uzdužni svod stopala.


  Tek nakon 2 ili 3 godine, ukoliko postoji značajno iskrivljenje
  stopala prema unutra (skočni zglob se "ruši“ prema unutra)
  stručnjak će odrediti uloške koji u pravilu imaju zadebljanje
  ispod unutarnjeg dijela pete koje se nastavlja u potporu uzdužnog
  svoda stopala. Time se stopalo vraća u uspravni položaj. Potpora
  za poprečni svod (predio stopala ispred prstiju) se ne postavlja,
  načelno do školske dobi.


  U daljnjem razvoju dijete usvaja nove vještine, može
  ustati iz čučnja bez pomoći ruku, počinje trčati (u
  početku raširenih ruku loveći ravnotežu, a kasnije koordinira
  pokrete ruku s pokretima tijela), spretno se spuštati s
  kreveta, hodati po stepenicama (prvo stepenicu po
  stepenicu s obje noge a potom samo s jednom) te bacati i loviti
  loptu.


  Poštivajući mjere opreza, dijete se može igrati na spravama i
  poligonima koje su primjerene za njegovu dob (igrališta u
  parkovima, igraonice). Nažalost, navedeni poligoni nemaju oznake
  o dobnoj prikladnosti na pojedinim spravama te je potreban oprez!
  Načelno, djeca nužno trebaju puno prostora, kretanja i
  različitih mogućnosti učenja i uvježbavanja motoričkih
  vještina. 


  Zaključno, kretanje je jednako važno za naše zdravlje kao što je
  prehrana, voda i zrak. Roditelji će vlastitim tjelesnim
  aktivnostima unaprijediti vlastito zdravlje, spriječiti nastanak
  mnogih bolesti ali i stvoriti naviku kod svoje djece. Preporuka
  je Svjetske zdravstvene organizacije osigurati djeci dnevno
  minimalno jedan sat tjelesnih aktivnosti.


   
   Tekst
  je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i
  tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je
  javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog
  farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva
  zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
  Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv
  SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje
  U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija
  projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o
  važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima
  samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na
  prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.


   
      Čitaj,
  prati i
  komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​
 Gruba motorika 

Gruba motorika

Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do prvih koraka

Djeca na biciklima

Psiha i zdravlje

Članak

Život i stil

Život

Neka ti 'isječci dosade' budu ukorijenjeni i ponudite svojoj djeci dar tišine koji će im omogućiti mir, što može postaviti čvrste temelje za užurbane godine odrastanja koje će brzo doći

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, prim., dr. med., spec. pedijatrije

Dječak

motorički razvoj djeteta

#motorički razvoj djeteta

Gruba motorika: kako se razvijaju motoričke vještine kod djece

Gruba motorika: kako se razvijaju motoričke vještine kod djece

Fina motorika kod djece: kako prepoznati poteškoće

Fina motorika kod djece: kako prepoznati poteškoće

Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do prvih koraka

Motorički razvoj djeteta: od dizanja glavice do prvih koraka