Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Zeleni tjedan 

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikola Baketa, politolog gostovao je u RTL-u Danas s Ilijom Radićem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osvrćući se na posljednje afere sa SMS porukama govori kako nije pravnik, ali ovo je, tvrdi, politički neodgovorno. "Kada netko s pozicije čuvara odaje premijerovih vrata šalje poruku šefu državne firme to nije informiranje o prijatelju. Ako vas zanima kako se osjeća ili je kako je reagirao poruku šaljete njemu", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitan je li ovo demotivira mlade govori kako mladi najčešće navode ekonomske razloge kao odlazak, a kao glavni faktor uspjeha vide poznanstvo i veze. "Ili će ostati i prihvatiti ovakva pravila igre ili otići tamo gdje to neće raditi", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovakav način da ministri kažu da ih netko pita se usidrio u kulturi, ili su oni ili prethodnici/suradnici to radili onda se očekuje i da će oni", dodaje potom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra i da je ovakvih afera bila i među drugim strankama, ali HDZ je na vlasti 30 godina i postoji odgovornost za takav način postupanja, ali vidimo derogiranje institucija o sukobu interesa i to šteti državi, navodi.</para><hmn:article id="85828270-a2f5-11ed-bf48-0ea5eed683e2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HDZ-u ovo neće dugoročno naštetiti, teško, imali su i veće afere, ali tu je podrška, oko 20-25 posto, ne očekujem veću štetu, moguće da će se premijer riješiti suradnika i krenuti ponovno", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče predsjednika RH navodi kako on ima već duže drugačiju politiku koju je vodio u vrijeme prvog mandata, široko je bacio mrežu, ali s lijevog centra se ne mora bojati da se vraća nazad, ima njihovu podršku, a sada ide i s centra na desno, smatra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kampanja je već počela, preslagivanje snaga će trajati posebice za oporbu dok će HDZ ići samostalno pa vidjeti gdje može stvarati većinu ako bude u poziciji", zaključuje.</para>

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku' Upitan je li ovo demotivira mlade govori kako mladi najčešće navode ekonomske razloge kao odlazak, a kao glavni faktor uspjeha vide poznanstvo i veze Nikola Baketa, politolog gostovao je u RTL-u Danas s Ilijom Radićem.Osvrćući se na posljednje afere sa SMS porukama govori kako nije pravnik, ali ovo je, tvrdi, politički neodgovorno. "Kada netko s pozicije čuvara odaje premijerovih vrata šalje poruku šefu državne firme to nije informiranje o prijatelju. Ako vas zanima kako se osjeća ili je kako je reagirao poruku šaljete njemu", kaže.Upitan je li ovo demotivira mlade govori kako mladi najčešće navode ekonomske razloge kao odlazak, a kao glavni faktor uspjeha vide poznanstvo i veze. "Ili će ostati i prihvatiti ovakva pravila igre ili otići tamo gdje to neće raditi", navodi."Ovakav način da ministri kažu da ih netko pita se usidrio u kulturi, ili su oni ili prethodnici/suradnici to radili onda se očekuje i da će oni", dodaje potom.Smatra i da je ovakvih afera bila i među drugim strankama, ali HDZ je na vlasti 30 godina i postoji odgovornost za takav način postupanja, ali vidimo derogiranje institucija o sukobu interesa i to šteti državi, navodi."HDZ-u ovo neće dugoročno naštetiti, teško, imali su i veće afere, ali tu je podrška, oko 20-25 posto, ne očekujem veću štetu, moguće da će se premijer riješiti suradnika i krenuti ponovno", kaže.Što se tiče predsjednika RH navodi kako on ima već duže drugačiju politiku koju je vodio u vrijeme prvog mandata, široko je bacio mrežu, ali s lijevog centra se ne mora bojati da se vraća nazad, ima njihovu podršku, a sada ide i s centra na desno, smatra."Kampanja je već počela, preslagivanje snaga će trajati posebice za oporbu dok će HDZ ići samostalno pa vidjeti gdje može stvarati većinu ako bude u poziciji", zaključuje. MILIĆ I ZAPOŠLJAVANJE 

MILIĆ I ZAPOŠLJAVANJE

<para>
 Ulazak istinske i ozbiljne ljevice u Sabor te rekordno niska
 izlaznost visoko su na listi popisa stvari po kojima će ostati
 upamćeni parlamentarni izbori 2020. Tu su, između ostalog, još i
 potop SDP-a, iako je imao i lošijih rezultata u
 povijesti, te premoć HDZ-a kojemu je u prilog išla upravo
 niska izlaznost. No kad se pogleda broj glasova i u najvećoj
 stranci trebali bi se zapitati kakvu to demokraciju živimo, a u
 čije se oživotvorenje nazivajući se stožernom strankom zaklinju.
 Isto pitanje, dakako, vrijedi i za ostale političke aktere, kao i
 one koji to snuju biti. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7268a8fe-b9f3-11ec-a8e7-0242ac120061"/>
<para>
 ''Izlaznost manja od 50 posto je psihološka granica koja
 može dovesti u pitanje legitimnost bilo koje opcije koja
 sastavlja Vladu'', upozorio je uoči izbora politički analitičar
 Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti
 Sveučilišta u Zagrebu. 
</para>
<heading3>
 Izlaznost je ključ: Hrvatska je od 1990. suočena sa stalnim padom
 izlaznosti na parlamentarne izbore. Iznimka su bili samo
 'sudbinski' izbori 2000.
</heading3>
<para>
 Svoje biračko pravo na izborima za novi saziv Sabora na ovim
 parlamentarnim izborima iskoristilo je manje od polovice birača -
 samo 46,85 posto što je slabiji odaziv čak i nego što je bio na
 izborima 2016. kada je na izbore izašlo 52,59 posto ukupnog broja
 glasača i tada je broj onih koji su glasali prvi put pao na manje
 od dva milijuna birača koji su izašli na birališta.
</para>
<para>
 Izlaznost na izbore godinu dana ranije 2015. bila
 je 60,82 posto, a 2011. na izbore je izašlo oko 62
 posto upisanih birača. 2007. izlaznost je bila 63,41 posto.
 2003. 66,83 posto birača, a na izbore 2000. izašlo je sada
 gotovo nezamislivih 76,53 posto birača.
</para>
<para>
 Mobilizacija biračkog tijela, koju je nedvojbeno otežala
 pandemija koronavirusa, neki će dodati i godišnje doba -
 ljeto, najvažnija je tijekom izbora, ali nije dovoljna i građani
 i građanke to sve više pokazuju.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="162820cc-8f25-11ec-a7bd-0242ac120013" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<heading3>
 Stranačka mašinerija svoje je odradila, ali građani u Hrvatskoj
 više ne vjeruju etabliranim političkim elitama
</heading3>
<para>
 ''Na prethodnim parlamentarnim izborima izlaznost je došla malo
 iznad 50 posto, a sada je uz sve dodatne okolnosti i korona
 utjecala na strah ljudi da ne izađu na izbore. Međutim, ne treba
 isključiti činjenicu da ljudi nemaju povjerenja u institucije i
 stranke i očito je da je ovdje stranačka mašinerija odradila svoj
 posao. No rijetko tko je uspio pridobiti neodlučne birače,
 eventualno Možemo!, ali mislim da bi se svi trebali zapitati je
 li ovo zaista sustav koji želimo'', kazao je za RTL.hr politički
 analitičar Nikola Baketa s Instituta za
 društvena istraživanja u Zagrebu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7478381c-b9f3-11ec-9727-0242ac120012"/>
<para>
 ''Ovo je i poruka političkim elitama. Kad se sjetimo posljednjeg
 saziva Sabora – posebno žetončića, jednostavno je izgubljeno
 povjerenje u demokraciju i političke stranke. Prilično je jasno
 da građani imaju nisku razinu povjerenja u Sabor i stranke. Ovo
 je poruka vladajućima da se nešto mora mijenjati i da građane
 treba uključivati, uključivanje samo u izbore nije dovoljno,
 treba raditi na izgradnji institucija. Vidjeli smo kako se
 ponašaju prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa,
 prema medijima … Plenković svakako narušava povjerenje, ali nije
 on jedini'', upozorio je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ''Tu je dakako i apstinencija dijela lijevog biračkog tijela koji
 nije vidjelo SDP kao svoju opciju zbog trenutnog vodstva. No ovo
 je sada i prilika za neke nove akcije i njihovo širenje'',
 istaknuo je Baketa.
</para>
<heading3>
 Slaba utjeha, ali trend pada izlaznosti muči i ostatak
 Europe: No ovo je prilika za nove opcije - RH u parlamentu
 napokon ima zeleno-lijevu koaliciju
</heading3>
<para>
 U očekivanju dubljih analiza ovih parlametarnih izbora pa tako i
 rekordno lošeg odaziva valja još podsjetiti i da uz
 oscilacije u različitim zemljama, izlaznost na izborima postupno
 opada i u drugim zemljama Europe bilježeći sve veće
 otuđenje baze od političkog života.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pasivizacija velikog dijela stanovništva i biračkog tijela
 predstavlja realnu prijetnju za demokraciju i stoga je pred svim
 akterima i aktericama da dobro razmisle o tome na koji će način
 pristupiti pitanjima demokracije, participacije i interesa - kako
 u tehnološkom smislu uključivanja građanki i građana, tako i kada
 je riječ o njihovom istinskom sudjelovanju u pronalasku
 političkih rješenja - kako u parlamentu, tako i na terenu.
</para>

Rekordno niska izlaznost na izbore: 'Ovo je poruka političkim elitama - uključivanje građana samo u izbore nije dovoljno' Niska izlaznost loša je vijest za demokraciju, a netom odrađeni izbori pokazali su najgori odaziv u povijesti hrvatske demokracije 
  Ulazak istinske i ozbiljne ljevice u Sabor te rekordno niska
  izlaznost visoko su na listi popisa stvari po kojima će ostati
  upamćeni parlamentarni izbori 2020. Tu su, između ostalog, još i
  potop SDP-a, iako je imao i lošijih rezultata u
  povijesti, te premoć HDZ-a kojemu je u prilog išla upravo
  niska izlaznost. No kad se pogleda broj glasova i u najvećoj
  stranci trebali bi se zapitati kakvu to demokraciju živimo, a u
  čije se oživotvorenje nazivajući se stožernom strankom zaklinju.
  Isto pitanje, dakako, vrijedi i za ostale političke aktere, kao i
  one koji to snuju biti. 



  ''Izlaznost manja od 50 posto je psihološka granica koja
  može dovesti u pitanje legitimnost bilo koje opcije koja
  sastavlja Vladu'', upozorio je uoči izbora politički analitičar
  Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti
  Sveučilišta u Zagrebu. 


  Izlaznost je ključ: Hrvatska je od 1990. suočena sa stalnim padom
  izlaznosti na parlamentarne izbore. Iznimka su bili samo
  'sudbinski' izbori 2000.


  Svoje biračko pravo na izborima za novi saziv Sabora na ovim
  parlamentarnim izborima iskoristilo je manje od polovice birača -
  samo 46,85 posto što je slabiji odaziv čak i nego što je bio na
  izborima 2016. kada je na izbore izašlo 52,59 posto ukupnog broja
  glasača i tada je broj onih koji su glasali prvi put pao na manje
  od dva milijuna birača koji su izašli na birališta.


  Izlaznost na izbore godinu dana ranije 2015. bila
  je 60,82 posto, a 2011. na izbore je izašlo oko 62
  posto upisanih birača. 2007. izlaznost je bila 63,41 posto.
  2003. 66,83 posto birača, a na izbore 2000. izašlo je sada
  gotovo nezamislivih 76,53 posto birača.


  Mobilizacija biračkog tijela, koju je nedvojbeno otežala
  pandemija koronavirusa, neki će dodati i godišnje doba -
  ljeto, najvažnija je tijekom izbora, ali nije dovoljna i građani
  i građanke to sve više pokazuju.


   


  Stranačka mašinerija svoje je odradila, ali građani u Hrvatskoj
  više ne vjeruju etabliranim političkim elitama


  ''Na prethodnim parlamentarnim izborima izlaznost je došla malo
  iznad 50 posto, a sada je uz sve dodatne okolnosti i korona
  utjecala na strah ljudi da ne izađu na izbore. Međutim, ne treba
  isključiti činjenicu da ljudi nemaju povjerenja u institucije i
  stranke i očito je da je ovdje stranačka mašinerija odradila svoj
  posao. No rijetko tko je uspio pridobiti neodlučne birače,
  eventualno Možemo!, ali mislim da bi se svi trebali zapitati je
  li ovo zaista sustav koji želimo'', kazao je za RTL.hr politički
  analitičar Nikola Baketa s Instituta za
  društvena istraživanja u Zagrebu.



  ''Ovo je i poruka političkim elitama. Kad se sjetimo posljednjeg
  saziva Sabora – posebno žetončića, jednostavno je izgubljeno
  povjerenje u demokraciju i političke stranke. Prilično je jasno
  da građani imaju nisku razinu povjerenja u Sabor i stranke. Ovo
  je poruka vladajućima da se nešto mora mijenjati i da građane
  treba uključivati, uključivanje samo u izbore nije dovoljno,
  treba raditi na izgradnji institucija. Vidjeli smo kako se
  ponašaju prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa,
  prema medijima … Plenković svakako narušava povjerenje, ali nije
  on jedini'', upozorio je.
   
  ''Tu je dakako i apstinencija dijela lijevog biračkog tijela koji
  nije vidjelo SDP kao svoju opciju zbog trenutnog vodstva. No ovo
  je sada i prilika za neke nove akcije i njihovo širenje'',
  istaknuo je Baketa.


  Slaba utjeha, ali trend pada izlaznosti muči i ostatak
  Europe: No ovo je prilika za nove opcije - RH u parlamentu
  napokon ima zeleno-lijevu koaliciju


  U očekivanju dubljih analiza ovih parlametarnih izbora pa tako i
  rekordno lošeg odaziva valja još podsjetiti i da uz
  oscilacije u različitim zemljama, izlaznost na izborima postupno
  opada i u drugim zemljama Europe bilježeći sve veće
  otuđenje baze od političkog života.
   
  Pasivizacija velikog dijela stanovništva i biračkog tijela
  predstavlja realnu prijetnju za demokraciju i stoga je pred svim
  akterima i aktericama da dobro razmisle o tome na koji će način
  pristupiti pitanjima demokracije, participacije i interesa - kako
  u tehnološkom smislu uključivanja građanki i građana, tako i kada
  je riječ o njihovom istinskom sudjelovanju u pronalasku
  političkih rješenja - kako u parlamentu, tako i na terenu.
 OPASNOST ZA DEMOKRACIJU 

OPASNOST ZA DEMOKRACIJU

Rekordno niska izlaznost na izbore: 'Ovo je poruka političkim elitama - uključivanje građana samo u izbore nije dovoljno'

<para>
 Stupanj podrške demokratskim institucijama povezan je s
 izlaznošću na izbore. Ona je u Hrvatskoj u padu, pokazalo se na
 dosadašnjim izborima, no niska izlaznost nije problem samo
 Hrvatske. Naime, u čitavoj Europskoj uniji pada povjerenje u
 političke stranke, parlamente, predsjednike država i vlade,
 pri čemu treba imati na umu da stupanj nepovjerenja varira od
 države do države. Da bi doskočio sve nižoj participaciji birača,
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3287499/most-trazimo-glasovanje-mladih-vec-od-16-godina-i-uvodjenje-e-glasovanja/">
 MOST je iznio nekoliko prijedloga
 </ulink>, a
 između ostalog predložio je da se dobna granica za
 ostvarivanje biračkog prava u svim izborima i za glasovanje na
 referendumu snizi s 18 na 16 godina.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3287499/most-trazimo-glasovanje-mladih-vec-od-16-godina-i-uvodjenje-e-glasovanja/">
 MOST: 'Tražimo glasovanje mladih već od 16
 godina'
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 „Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o oko 100 000
 osoba između 16 i 18 godina, u političkom životu zemlje. To je u
 skladu s trendovima snižavanja dobne granice u izborima u
 državama članicama EU pa su Austrija i Malta snizile dobnu
 granicu za glasovanje na 16 godina u svim izborima, u Njemačkoj
 je ona u 10 pokrajina snižena na lokalnim izborima, a u Škotskoj
 za regionalni parlament. Snižavanje dobne granice za glasanje
 preporuka je i Europskog parlamenta i Vijeća Europe“, istaknuo je
 na jučerašnjoj konferenciji za medije Robert
 Podolnjak, MOST-ov saborski zastupnik i izvanredni
 profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u
 Zagrebu.
</para>
<hmn:taxon xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9de93720-b596-11ec-bef3-0242ac13000e" taxonomyname="polls"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Da bi pravo glasa mladi trebali dobiti već sa 16 godina nije
 nov zahtjev u političkom životu Hrvatske, no pitanje je koliko su
 mladi spremni i zainteresirani za to. Valja razmisliti kako da
 njihova participacija u društvu i državi, koja jest potrebna,
 bude doista korak prema boljem demokratskom društvu, a ne tek
 otvaranje sezone lova na još glasova.
</para>
<para>
 Vezano uz mogućnost da se pravo proširi na lokalnoj razini 2011.
 godine, stajalište Ureda pravobraniteljice za djecu bilo je da bi
 "o toj ideji valjalo raspravljati i to koristiti kao polazište za
 moguća buduća normativna rješenja. Prije normativnih inovacija
 potrebno je intenzivno jačati političku kulturu u Hrvatskoj,
 participativnu kulturu i političku pismenost te uvesti građanski
 odgoj u odgojno-obrazovni sustav."<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sedam godina kasnije aktualna pravobraniteljica za djecu
 Helenca Pirnat Dragičević za
 Vijesti.hr kaže da je isti zadatak pred
 hrvatskim društvom i danas te podsjeća: „Proteklih godina
 izrazito je porastao i broj prijava našem Uredu zbog različitih
 oblika iskorištavanja djece za političke, odnosno stranačke
 svrhe, što je bilo naročito izraženo u vrijeme parlamentarnih i
 lokalnih izbora. Proteklih godina upozoravali smo Državno izborno
 povjerenstvo (DIP) na niz osjetljivih situacija koje su upućivale
 na neprimjereno korištenje djece u političkim kampanjama.“
</para>
<para>
 "Za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja
 osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u
 području njihovih autentičnih potreba i prava koje razumiju.
 Pritom trebaju biti slobodna od pritisaka i prisile, informirana
 o svrsi takvoga sudjelovanja, zaštićena od manipuliranja,
 iskorištavanja i negativnih reakcija na njihovo izneseno
 mišljenje, što često uključuje i zaštitu njihove privatnosti.
 Pojedini primjeri iskorištavanja djece u političke svrhe
 potvrđuju da mnogi odrasli ne razumiju svrhu participacije djece
 u društvu. Umjesto da im se omogući da izraze svoje želje,
 potrebe pa i nezadovoljstvo postojećim stanjem, što su također
 važne informacije za izradu izbornih programa kandidata koji se
 natječu za političke funkcije na lokalnoj ili državnoj razini,
 djecu se najčešće koristi kao ukras na plakatima,
 Facebook profilima i promotivnim medijskim objavama",
 upozorava dječja pravobraniteljica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a5a63ae0-8f20-11ec-8ca7-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Helenca Pirnat Dragičević</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, kad se pitamo jesu li mladi u Hrvatskoj spremni za
 suočavanje s izbornom kutijom i svim posljedicama, teško je
 smetnuti s uma i pitanje koliko smo uopće svi mi osposobljeni da
 bismo bili odgovorni građani i građanke? Na tom tragu za
 Vijesti.hr politolog
 dr.sc. Nikola
 Baketa iz Instituta za društvena
 istraživanja u Zagrebu primjećuje nešto interesantno:
 „Kada govorimo o spremnosti mladih za to, treba istaknuti da je
 zanimljivo kako se političke stranke zalažu za smanjivanje dobne
 granice, ali se nisu pretrgnuli oko uvođenja kvalitetnog i
 sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav. S
 jedne strane to rezultira slabim poznavanjem političkog sustava i
 njegova funkcioniranja, izostankom kritičkog načina razmišljanja
 i usvojenošću liberalno-demokratskih načela. S druge strane,
 treba uzeti u obzir i da mladi imaju izuzetno nisko povjerenje u
 institucije, i to pogotovo u Vladu, Hrvatski sabor i
 političke stranke. Nadalje, interes mladih za politiku slab je te
 većina navodi da nisu zainteresirani za politiku, a polovica njih
 ne podržava niti jednu političku stranku“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ideja o biračkom pravu sa 16 godina već je bila političko pitanje
 i svako toliko ponovno se javlja od strane različitih političkih
 aktera te je manje ili više elaborirana,
 podsjećaBaketa i upozorava: „U ovom
 konkretnom i sada aktualnom slučaju ne vidi se neka dodatna
 elaboracija ovog prijedloga te možda i to govori o ozbiljnosti
 zahtjeva. S obzirom na ostale zahtjeve i prethodnu uključenost
 MOST-a, vezano uz inicijative oko promjene izbornog zakona,
 smatram da je ovaj zahtjev svojevrsni celofan kako bi se
 upakirali ostali predloženi zahtjevi“.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a50bb45c-8f20-11ec-bcdb-0242ac120015" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Nikola
 Baketa</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Hrvatska je, nažalost, zemlja relativno niske razine demokratske
 političke kulture, pa tako velik broj građana ne razumije ili je
 slabo informiran o nekim ključnim političkim procesima, akterima
 i dionicima. To nije neuobičajeno u mladim demokracijama, ali
 potrebno je sustavno raditi – primarno kroz obrazovni sustav
 putem građanskog odgoja na izgradnji građanskih kompetencija i
 razvoja političke kulture“, za Vijesti.hr
 napominje Kristijan Kovačić iz Upravnog odbora
 Mreže mladih Hrvatske (MMH). No oprezan je: „S obzirom na to da u
 Hrvatskoj takav tip građanskog obrazovanja izostaje i provodi se
 samo sporadično u nekim lokalnim sredinama, možda je
 preoptimistično reći da su mladi u Hrvatskoj u ovom trenutku
 spremni za to“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "U svakom slučaju, ne može se reći da uvođenje biračkog prava s
 16 godina nema uz loše i dobre strane. Međutim, pitanje je to
 konteksta u kojem se nalaze ti današnji šesnaestogodišnjaci –
 što im društvo nudi i omogućuje da bi postali zreli i
 informirani za izlazak na izbore", naglašava Baketa, koji također
 ističe važnost građanskog odgoja i obrazovanja jer „ukoliko ih se
 ne uči kritički misliti, ukoliko se miču društveno-humanistički
 sadržaji iz strukovnih škola, onda su pozitivne strane spuštanja
 dobne granice upitne“.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para/>
 <para>
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/1589404/demokratski-deficit-evo-zasto-nam-trebaju-aktivni-gradjani/">
 PAD GRAĐANSKE PISMENOSTI Demokratski deficit: Evo
 zašto nam trebaju aktivni građani! 
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Prema rezultatima iz istraživanja objavljenog lani
 "Generacija osujećenih: mladi u Hrvatskoj na početku 21.
 stoljeća" Vlaste Ilišin i Vedrane
 Spajić Vrkaš, čak ni sami mladi ne prepoznaju dobrobiti
 biračkog prava pa ta se tako samo 35 posto mladih od 15 do 19
 godina slaže s prijedlogom dobivanja aktivnog prava glasa sa 16
 godina na lokalnim izborima, a među mladima od 15 do 29 njih tek
 25 posto. Baketa kaže kako to govori da i oni koji su dobili
 pravo glasa ne vide neke benefite i ne podržavaju ga, a uglavnom
 smatraju da su mladi nemotivirani i nekompetentni za to.
</para>
<para>
 „Dobra strana spuštanja dobnog praga za biračko pravo jest
 širenje kruga onih koji mogu sudjelovati u političkim procesima,
 čime se širi i demokratski legitimitet nekih izbora. Osim toga,
 uvijek je dobro poticati političku participaciju mladih jer se
 time grade navike za cijeli život i vrši se politička
 socijalizacija mladih koji uče biti aktivni građani. Dodatan
 pozitivan efekt može imati činjenica da su mladi obično skloniji
 novim idejama i rješenjima od starije populacije, što može
 potaknuti izgradnju novih političkih opcija. Negativne strane
 spuštanja dobnog praga mogle bi biti nedovoljna razina zrelosti
 kod dijela mladih ili niska razina informiranosti o političkim
 temama, što potencijalno ostavlja plodno tlo za manipuliranje
 mladima od strane političkih aktera“, pobrojao je Kovačić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a57d718c-8f20-11ec-b8be-0242ac120016" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Kristijan Kovačić</emphasis>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na umu treba imati i to da postoji i aktivno i pasivno biračko
 pravo – birati i biti biran. Stoga ako se pitamo jesu li
 mladi sposobni birati, ništa manje važno nije i promišljati
 mogućnost da budu birani.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, toga u MOST-ovu prijedlogu nema, što uočava i Baketa te
 ističe: „Političke stranke koje daju ovakve prijedloge trebale bi
 jasno definirati svoje zahtjeve pa tako i obuhvaća li to i
 aktivno i pasivno biračko pravo te za koje se sve razine odnosi.
 MOST je, koliko sam vidio, naveo da bi to obuhvaćalo sve izbore i
 referendum, ali ne i pitanje aktivnog i pasivnog prava. Shodno
 tome, promjene zahtijevaju rad na okruženju u vidu jačanja
 građanske kompetencije, a konkretne promjene trebalo bi uvoditi
 postupno prvenstveno kroz lokalne izbore i aktivno biračko pravo.
 Razlozi se mogu pronaći u tome što mladi bolje poznaju okolnosti
 i izazove lokalne razine te je to zajednica u kojoj su neki od
 njih već angažirani na različite načine. S druge strane, aktivno
 biračko pravo važno je zato što većina mladih u toj dobi i
 dalje pohađa srednju školu te ih ne bi trebalo onemogućavati da
 završe svoje obrazovanje koje bi trebalo biti uporište za daljnji
 karijerni razvoj“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Treba razvijati svijest o tome da izbori i referendumi nisu
 jedini oblik političke participacije, ističe Kovačić: „Aktivni
 građani i sudionici u društvu možemo biti i kroz razne građanske
 inicijative, organizacije civilnog društva, volontiranje, pomoć
 lokalnoj zajednici, sudjelovanje u savjetima mladih i drugo.
 Ključan preduvjet za političku participaciju, bilo na izborima
 ili drugdje, jest informiranost, stoga se ne može dovoljno
 istaknuti važnost građanskog odgoja i političkog opismenjavanja
 mladih od što ranije dobi“. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4e5b1a6e-4621-11ec-abea-76adadac422d" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stoga, kad sagledamo cjelokupnu sliku, kako uvođenje biračkog
 prava sa 16 godina ne bi postalo samo lov na glasove, već korak
 do poboljšanog demokratskog društva, potrebno je djelovati
 jednako kao i u slučaju pripadnika svih ostalih generacija koje
 imaju pravo glasa – kontinuiranim informiranjem, praćenjem
 politike te promišljanjem o tome što je odgovorno političko
 ponašanje, pri čemu se po tko zna koji put opet vraćamo na
 građanski odgoj i obrazovanje, koje u Hrvatskoj i dalje izostaje
 na sustavnoj i kontinuiranoj razini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Građane treba učiti o važnosti političke participacije i o tome
 kako da budu odgovorni građani, odnosno koja su njihova prava i
 obveze. Europski forum mladih, koji se između ostalog zalaže i za
 spuštanje dobnog praga na izborima na 16 godina, takvo proširenje
 izbornog prava uvjetuje obveznim uvođenjem građanskog odgoja u
 obrazovni sustav, što predstavlja jedini ispravan put. Proširenje
 izbornog prava bez adekvatne edukacije može potencijalno narušiti
 demokratske institucije i otvoriti prostor za manipulacije“,
 upozorava Kovačić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="164fcafa-8f1b-11ec-9716-0242ac120014" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 Baketa se vraća na pitanje konteksta i onoga što se mladima u
 ovom pogledu nudi: „Naravno, pitanje izostanka
 temeljnog kritičkog mišljenja, političke pismenosti te
 općenito građanske kompetencije jest nešto što se ne odnosi samo
 na maloljetnike, ali je pitanje koje bi trebalo rješavati prije
 širenja prava glasa kako bi se osiguralo da buduće generacije
 budu politički pismene i kompetentne. To osigurava da ne postanu
 'ovce' koje će stranke pridobivati jeftinom političkom retorikom,
 ali za izgradnju participativne političke kulture. Tako da je
 važnije da politički akteri rade na tome da se vrati povjerenje u
 institucije, što bi trebalo dovesti i do veće izlaznosti na
 izbore“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Što se tiče osiguravanja participacije mladih u životu
 zajednice, i danas postoje mnogi mehanizmi za njihovo
 uključivanje, ali je problem koliko se njihov glas uvažava od
 strane političkih aktera. Savjeti mladih, organizacije civilnog
 društva koje okupljaju mlade te druge inicijative često su
 zanemarene, a njihovi pokušaji utjecaja na politički život
 smatraju se i ometajućim faktorom. Političke stranke koje zaista
 žele čuti mišljenje mladih i uvažiti njihove potrebe trebaju se
 osvrnuti oko sebe i nastojati to ostvariti bez obzira na
 stranačke pripadnosti tih mladih te im tako osigurati
 participaciju. Također, ukoliko žele mladima omogućiti
 participaciju u životu zajednice, trebali bi zagovarati i
 obrazovanje mladih za tu svrhu“, zaključuje Baketa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5aeca610-8f20-11ec-849e-0242ac120017" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dječja pravobraniteljica nema dvojbi: "Svakako treba ojačati
 mogućnosti za aktivnu participaciju djece u lokalnoj sredini i to
 neovisno o njihovoj dobi. Djeca mogu biti zainteresirana za
 politiku u svojoj lokalnoj sredini, to jest za političke odluke
 koje se neposredno reflektiraju na njihov život, ali to ne mora
 nužno značiti i uvođenje prava glasa. Prema Konvenciji o pravima
 djeteta, djeca imaju pravo izraziti mišljenje o svim pitanjima
 koja se na njih odnose te se i kod nas i u svijetu djecu nastoji
 uključiti u proces donošenja odluka u jedinicama lokalne
 samouprave. Najčešće o tome kakve sadržaje ponuditi djeci i
 mladima, koje resurse – igrališta, domove, klubove i druga
 okupljališta za djecu i mlade – zatim, proširiti mogućnosti
 njihovog aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka koje se tiču
 odgojno-obrazovnog sustava, kulture, sporta, informiranja i
 slično. Zato je uobičajeno da se nositelji lokalne vlasti
 savjetuju s djecom o tome što bi željela poboljšati u svome
 mjestu i općenito o pitanjima koja se izravno tiču kvalitete
 njihova života i odrastanja".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "No takva praksa u nas je još nedovoljno razvijena, iako postoji
 mogućnost da se kroz dječja gradska vijeća i savjete
 mladih ojača sudjelovanje djece i mladih. Uobičajeno je da
 to čine službeni predstavnici jedinica lokalne samouprave, koji
 donose i realiziraju programe razvoja općina i gradova, a ne
 predstavnici stranaka te smatram da se pritom stranke ni ne
 bi smjele isticati", naglašava Pirnat Dragičević i zaključuje:
 "Otvaranje rasprave o uvođenju biračkog prava za 16-godišnjake
 moglo bi biti vrijedno i za suočavanje s ovim problemima i,
 napokon, kao mogućnost da se od same djece čuje što misle o tome,
 a to je iznimno važno".
</para>

ANKETA Trebaju li mladi dobiti biračko pravo sa 16 godina? Odgovorni građani ili 'nove ovce'? Uvođenje biračkog prava s 16 godina ima i loše i dobre strane, a ključno je pitanje konteksta 
  Stupanj podrške demokratskim institucijama povezan je s
  izlaznošću na izbore. Ona je u Hrvatskoj u padu, pokazalo se na
  dosadašnjim izborima, no niska izlaznost nije problem samo
  Hrvatske. Naime, u čitavoj Europskoj uniji pada povjerenje u
  političke stranke, parlamente, predsjednike država i vlade,
  pri čemu treba imati na umu da stupanj nepovjerenja varira od
  države do države. Da bi doskočio sve nižoj participaciji birača,
  
      MOST je iznio nekoliko prijedloga
   , a
  između ostalog predložio je da se dobna granica za
  ostvarivanje biračkog prava u svim izborima i za glasovanje na
  referendumu snizi s 18 na 16 godina.


   
      
         
            MOST: 'Tražimo glasovanje mladih već od 16
    godina'
         
      
   


  „Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o oko 100 000
  osoba između 16 i 18 godina, u političkom životu zemlje. To je u
  skladu s trendovima snižavanja dobne granice u izborima u
  državama članicama EU pa su Austrija i Malta snizile dobnu
  granicu za glasovanje na 16 godina u svim izborima, u Njemačkoj
  je ona u 10 pokrajina snižena na lokalnim izborima, a u Škotskoj
  za regionalni parlament. Snižavanje dobne granice za glasanje
  preporuka je i Europskog parlamenta i Vijeća Europe“, istaknuo je
  na jučerašnjoj konferenciji za medije Robert
  Podolnjak, MOST-ov saborski zastupnik i izvanredni
  profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u
  Zagrebu.



   
  Da bi pravo glasa mladi trebali dobiti već sa 16 godina nije
  nov zahtjev u političkom životu Hrvatske, no pitanje je koliko su
  mladi spremni i zainteresirani za to. Valja razmisliti kako da
  njihova participacija u društvu i državi, koja jest potrebna,
  bude doista korak prema boljem demokratskom društvu, a ne tek
  otvaranje sezone lova na još glasova.


  Vezano uz mogućnost da se pravo proširi na lokalnoj razini 2011.
  godine, stajalište Ureda pravobraniteljice za djecu bilo je da bi
  "o toj ideji valjalo raspravljati i to koristiti kao polazište za
  moguća buduća normativna rješenja. Prije normativnih inovacija
  potrebno je intenzivno jačati političku kulturu u Hrvatskoj,
  participativnu kulturu i političku pismenost te uvesti građanski
  odgoj u odgojno-obrazovni sustav."
   
  Sedam godina kasnije aktualna pravobraniteljica za djecu
  Helenca Pirnat Dragičević za
  Vijesti.hr kaže da je isti zadatak pred
  hrvatskim društvom i danas te podsjeća: „Proteklih godina
  izrazito je porastao i broj prijava našem Uredu zbog različitih
  oblika iskorištavanja djece za političke, odnosno stranačke
  svrhe, što je bilo naročito izraženo u vrijeme parlamentarnih i
  lokalnih izbora. Proteklih godina upozoravali smo Državno izborno
  povjerenstvo (DIP) na niz osjetljivih situacija koje su upućivale
  na neprimjereno korištenje djece u političkim kampanjama.“


  "Za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja
  osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u
  području njihovih autentičnih potreba i prava koje razumiju.
  Pritom trebaju biti slobodna od pritisaka i prisile, informirana
  o svrsi takvoga sudjelovanja, zaštićena od manipuliranja,
  iskorištavanja i negativnih reakcija na njihovo izneseno
  mišljenje, što često uključuje i zaštitu njihove privatnosti.
  Pojedini primjeri iskorištavanja djece u političke svrhe
  potvrđuju da mnogi odrasli ne razumiju svrhu participacije djece
  u društvu. Umjesto da im se omogući da izraze svoje želje,
  potrebe pa i nezadovoljstvo postojećim stanjem, što su također
  važne informacije za izradu izbornih programa kandidata koji se
  natječu za političke funkcije na lokalnoj ili državnoj razini,
  djecu se najčešće koristi kao ukras na plakatima,
  Facebook profilima i promotivnim medijskim objavama",
  upozorava dječja pravobraniteljica.
   
   Helenca Pirnat Dragičević
   
   
  No, kad se pitamo jesu li mladi u Hrvatskoj spremni za
  suočavanje s izbornom kutijom i svim posljedicama, teško je
  smetnuti s uma i pitanje koliko smo uopće svi mi osposobljeni da
  bismo bili odgovorni građani i građanke? Na tom tragu za
  Vijesti.hr politolog
  dr.sc. Nikola
  Baketa iz Instituta za društvena
  istraživanja u Zagrebu primjećuje nešto interesantno:
  „Kada govorimo o spremnosti mladih za to, treba istaknuti da je
  zanimljivo kako se političke stranke zalažu za smanjivanje dobne
  granice, ali se nisu pretrgnuli oko uvođenja kvalitetnog i
  sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav. S
  jedne strane to rezultira slabim poznavanjem političkog sustava i
  njegova funkcioniranja, izostankom kritičkog načina razmišljanja
  i usvojenošću liberalno-demokratskih načela. S druge strane,
  treba uzeti u obzir i da mladi imaju izuzetno nisko povjerenje u
  institucije, i to pogotovo u Vladu, Hrvatski sabor i
  političke stranke. Nadalje, interes mladih za politiku slab je te
  većina navodi da nisu zainteresirani za politiku, a polovica njih
  ne podržava niti jednu političku stranku“.
   
  Ideja o biračkom pravu sa 16 godina već je bila političko pitanje
  i svako toliko ponovno se javlja od strane različitih političkih
  aktera te je manje ili više elaborirana,
  podsjećaBaketa i upozorava: „U ovom
  konkretnom i sada aktualnom slučaju ne vidi se neka dodatna
  elaboracija ovog prijedloga te možda i to govori o ozbiljnosti
  zahtjeva. S obzirom na ostale zahtjeve i prethodnu uključenost
  MOST-a, vezano uz inicijative oko promjene izbornog zakona,
  smatram da je ovaj zahtjev svojevrsni celofan kako bi se
  upakirali ostali predloženi zahtjevi“.


   
   Nikola
  Baketa
   
   
  „Hrvatska je, nažalost, zemlja relativno niske razine demokratske
  političke kulture, pa tako velik broj građana ne razumije ili je
  slabo informiran o nekim ključnim političkim procesima, akterima
  i dionicima. To nije neuobičajeno u mladim demokracijama, ali
  potrebno je sustavno raditi – primarno kroz obrazovni sustav
  putem građanskog odgoja na izgradnji građanskih kompetencija i
  razvoja političke kulture“, za Vijesti.hr
  napominje Kristijan Kovačić iz Upravnog odbora
  Mreže mladih Hrvatske (MMH). No oprezan je: „S obzirom na to da u
  Hrvatskoj takav tip građanskog obrazovanja izostaje i provodi se
  samo sporadično u nekim lokalnim sredinama, možda je
  preoptimistično reći da su mladi u Hrvatskoj u ovom trenutku
  spremni za to“.
   
  "U svakom slučaju, ne može se reći da uvođenje biračkog prava s
  16 godina nema uz loše i dobre strane. Međutim, pitanje je to
  konteksta u kojem se nalaze ti današnji šesnaestogodišnjaci –
  što im društvo nudi i omogućuje da bi postali zreli i
  informirani za izlazak na izbore", naglašava Baketa, koji također
  ističe važnost građanskog odgoja i obrazovanja jer „ukoliko ih se
  ne uči kritički misliti, ukoliko se miču društveno-humanistički
  sadržaji iz strukovnih škola, onda su pozitivne strane spuštanja
  dobne granice upitne“.


   
      
      
         
            PAD GRAĐANSKE PISMENOSTI Demokratski deficit: Evo
      zašto nam trebaju aktivni građani! 
         
      
   


  Prema rezultatima iz istraživanja objavljenog lani
  "Generacija osujećenih: mladi u Hrvatskoj na početku 21.
  stoljeća" Vlaste Ilišin i Vedrane
  Spajić Vrkaš, čak ni sami mladi ne prepoznaju dobrobiti
  biračkog prava pa ta se tako samo 35 posto mladih od 15 do 19
  godina slaže s prijedlogom dobivanja aktivnog prava glasa sa 16
  godina na lokalnim izborima, a među mladima od 15 do 29 njih tek
  25 posto. Baketa kaže kako to govori da i oni koji su dobili
  pravo glasa ne vide neke benefite i ne podržavaju ga, a uglavnom
  smatraju da su mladi nemotivirani i nekompetentni za to.


  „Dobra strana spuštanja dobnog praga za biračko pravo jest
  širenje kruga onih koji mogu sudjelovati u političkim procesima,
  čime se širi i demokratski legitimitet nekih izbora. Osim toga,
  uvijek je dobro poticati političku participaciju mladih jer se
  time grade navike za cijeli život i vrši se politička
  socijalizacija mladih koji uče biti aktivni građani. Dodatan
  pozitivan efekt može imati činjenica da su mladi obično skloniji
  novim idejama i rješenjima od starije populacije, što može
  potaknuti izgradnju novih političkih opcija. Negativne strane
  spuštanja dobnog praga mogle bi biti nedovoljna razina zrelosti
  kod dijela mladih ili niska razina informiranosti o političkim
  temama, što potencijalno ostavlja plodno tlo za manipuliranje
  mladima od strane političkih aktera“, pobrojao je Kovačić.
   
   Kristijan Kovačić
   
   
  Na umu treba imati i to da postoji i aktivno i pasivno biračko
  pravo – birati i biti biran. Stoga ako se pitamo jesu li
  mladi sposobni birati, ništa manje važno nije i promišljati
  mogućnost da budu birani.
   
  No, toga u MOST-ovu prijedlogu nema, što uočava i Baketa te
  ističe: „Političke stranke koje daju ovakve prijedloge trebale bi
  jasno definirati svoje zahtjeve pa tako i obuhvaća li to i
  aktivno i pasivno biračko pravo te za koje se sve razine odnosi.
  MOST je, koliko sam vidio, naveo da bi to obuhvaćalo sve izbore i
  referendum, ali ne i pitanje aktivnog i pasivnog prava. Shodno
  tome, promjene zahtijevaju rad na okruženju u vidu jačanja
  građanske kompetencije, a konkretne promjene trebalo bi uvoditi
  postupno prvenstveno kroz lokalne izbore i aktivno biračko pravo.
  Razlozi se mogu pronaći u tome što mladi bolje poznaju okolnosti
  i izazove lokalne razine te je to zajednica u kojoj su neki od
  njih već angažirani na različite načine. S druge strane, aktivno
  biračko pravo važno je zato što većina mladih u toj dobi i
  dalje pohađa srednju školu te ih ne bi trebalo onemogućavati da
  završe svoje obrazovanje koje bi trebalo biti uporište za daljnji
  karijerni razvoj“.
   
  Treba razvijati svijest o tome da izbori i referendumi nisu
  jedini oblik političke participacije, ističe Kovačić: „Aktivni
  građani i sudionici u društvu možemo biti i kroz razne građanske
  inicijative, organizacije civilnog društva, volontiranje, pomoć
  lokalnoj zajednici, sudjelovanje u savjetima mladih i drugo.
  Ključan preduvjet za političku participaciju, bilo na izborima
  ili drugdje, jest informiranost, stoga se ne može dovoljno
  istaknuti važnost građanskog odgoja i političkog opismenjavanja
  mladih od što ranije dobi“. 
   
   
  Stoga, kad sagledamo cjelokupnu sliku, kako uvođenje biračkog
  prava sa 16 godina ne bi postalo samo lov na glasove, već korak
  do poboljšanog demokratskog društva, potrebno je djelovati
  jednako kao i u slučaju pripadnika svih ostalih generacija koje
  imaju pravo glasa – kontinuiranim informiranjem, praćenjem
  politike te promišljanjem o tome što je odgovorno političko
  ponašanje, pri čemu se po tko zna koji put opet vraćamo na
  građanski odgoj i obrazovanje, koje u Hrvatskoj i dalje izostaje
  na sustavnoj i kontinuiranoj razini.
   
  „Građane treba učiti o važnosti političke participacije i o tome
  kako da budu odgovorni građani, odnosno koja su njihova prava i
  obveze. Europski forum mladih, koji se između ostalog zalaže i za
  spuštanje dobnog praga na izborima na 16 godina, takvo proširenje
  izbornog prava uvjetuje obveznim uvođenjem građanskog odgoja u
  obrazovni sustav, što predstavlja jedini ispravan put. Proširenje
  izbornog prava bez adekvatne edukacije može potencijalno narušiti
  demokratske institucije i otvoriti prostor za manipulacije“,
  upozorava Kovačić.
   
   Baketa se vraća na pitanje konteksta i onoga što se mladima u
  ovom pogledu nudi: „Naravno, pitanje izostanka
  temeljnog kritičkog mišljenja, političke pismenosti te
  općenito građanske kompetencije jest nešto što se ne odnosi samo
  na maloljetnike, ali je pitanje koje bi trebalo rješavati prije
  širenja prava glasa kako bi se osiguralo da buduće generacije
  budu politički pismene i kompetentne. To osigurava da ne postanu
  'ovce' koje će stranke pridobivati jeftinom političkom retorikom,
  ali za izgradnju participativne političke kulture. Tako da je
  važnije da politički akteri rade na tome da se vrati povjerenje u
  institucije, što bi trebalo dovesti i do veće izlaznosti na
  izbore“.
   
  „Što se tiče osiguravanja participacije mladih u životu
  zajednice, i danas postoje mnogi mehanizmi za njihovo
  uključivanje, ali je problem koliko se njihov glas uvažava od
  strane političkih aktera. Savjeti mladih, organizacije civilnog
  društva koje okupljaju mlade te druge inicijative često su
  zanemarene, a njihovi pokušaji utjecaja na politički život
  smatraju se i ometajućim faktorom. Političke stranke koje zaista
  žele čuti mišljenje mladih i uvažiti njihove potrebe trebaju se
  osvrnuti oko sebe i nastojati to ostvariti bez obzira na
  stranačke pripadnosti tih mladih te im tako osigurati
  participaciju. Također, ukoliko žele mladima omogućiti
  participaciju u životu zajednice, trebali bi zagovarati i
  obrazovanje mladih za tu svrhu“, zaključuje Baketa.
   
   
  Dječja pravobraniteljica nema dvojbi: "Svakako treba ojačati
  mogućnosti za aktivnu participaciju djece u lokalnoj sredini i to
  neovisno o njihovoj dobi. Djeca mogu biti zainteresirana za
  politiku u svojoj lokalnoj sredini, to jest za političke odluke
  koje se neposredno reflektiraju na njihov život, ali to ne mora
  nužno značiti i uvođenje prava glasa. Prema Konvenciji o pravima
  djeteta, djeca imaju pravo izraziti mišljenje o svim pitanjima
  koja se na njih odnose te se i kod nas i u svijetu djecu nastoji
  uključiti u proces donošenja odluka u jedinicama lokalne
  samouprave. Najčešće o tome kakve sadržaje ponuditi djeci i
  mladima, koje resurse – igrališta, domove, klubove i druga
  okupljališta za djecu i mlade – zatim, proširiti mogućnosti
  njihovog aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka koje se tiču
  odgojno-obrazovnog sustava, kulture, sporta, informiranja i
  slično. Zato je uobičajeno da se nositelji lokalne vlasti
  savjetuju s djecom o tome što bi željela poboljšati u svome
  mjestu i općenito o pitanjima koja se izravno tiču kvalitete
  njihova života i odrastanja".
   
  "No takva praksa u nas je još nedovoljno razvijena, iako postoji
  mogućnost da se kroz dječja gradska vijeća i savjete
  mladih ojača sudjelovanje djece i mladih. Uobičajeno je da
  to čine službeni predstavnici jedinica lokalne samouprave, koji
  donose i realiziraju programe razvoja općina i gradova, a ne
  predstavnici stranaka te smatram da se pritom stranke ni ne
  bi smjele isticati", naglašava Pirnat Dragičević i zaključuje:
  "Otvaranje rasprave o uvođenju biračkog prava za 16-godišnjake
  moglo bi biti vrijedno i za suočavanje s ovim problemima i,
  napokon, kao mogućnost da se od same djece čuje što misle o tome,
  a to je iznimno važno".
 PRIJEDLOG MOSTA 

#nikola baketa

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku'

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku'

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku'

Politolog Baketa za Danas: 'Politički je neodgovorno da čuvar odaje premijerovih vrata šalje poruku'

Rekordno niska izlaznost na izbore: 'Ovo je poruka političkim elitama - uključivanje građana samo u izbore nije dovoljno'

Rekordno niska izlaznost na izbore: 'Ovo je poruka političkim elitama - uključivanje građana samo u izbore nije dovoljno'

ANKETA Trebaju li mladi dobiti biračko pravo sa 16 godina? Odgovorni građani ili 'nove ovce'?

ANKETA Trebaju li mladi dobiti biračko pravo sa 16 godina? Odgovorni građani ili 'nove ovce'?