Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Alge</heading2>
<para>


</para>
<para>Alge su bogate nutrijentima koji su esencijalni za naš organizam - željezom, vitaminima B6, B12, E i A te zbog toga spadaju među najzdravije namirnice na svijetu, piše u svojoj knjizi <emphasis>Recipes for Your Perfectly Imperfect Life</emphasis> Kimberly Snyder, nutricionistica slavnih. Iako sadrže malo soli, prirodno su slanog su okusa i zato su odlična zamjena za sol u salati i ostalim receptima.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b3472f6-38b5-11ec-af69-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Rimska salata</heading2>
<para>


</para>
<para>Rimska salata izuzetno je zdrava i ne bismo je smjeli miješati s kristalkom jer ima puno više hranjivih tvari, kaže nutricionistica Snyder za Yahoo Lifestyle. Rimska salata obiluje vlaknima, vitaminom C, folatima i beta-karotenom, koji zajedno čuvaju krvne žile i preveniraju stvaranje plaka na njima. 
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b347a76-38b5-11ec-9322-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Batat</heading2>
<para>


</para>
<para>Batat je jedna od jednostavnijih namirnica za pripremu, a pritom je izuzetno zdrava. Zbog niskog glikemijskog indeksa mogu je jesti i dijabetičari. Batat obiluje vitaminima A i C i betakarotenom. Snižava upale u organizmu te smanjuje rizik od raka i bolesti srca, navodi nutricionistkinja. Batat možemo jesti kao glavno jeli, prilog ili desert. Njegov lagano orašast okus daje nam prostora da ga pripremimo i na slatko i na slano.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b3476ca-38b5-11ec-950e-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Paprike</heading2>
<para>


</para>
<para>Nutricionistkinja Samantha Franceschini paprike smatra najzdravijim povrćem, a glavni razlog je taj što imaju više vitamina C od citrusa. "Mi mislimo da su glavni izvor vitamina C limun, naranča i ostali citrusi, no paprike sadrže 153 miligrama ovog vitamina po serviranju. Osim toga obiluju vitaminom A, B6, vlaknima, vitaminom K i niancinom", kaže Franceschini za spomenuti portal.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b345faa-38b5-11ec-8b06-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Špinat</heading2>
<para>


</para>
<para>"Dvije šalice špinata sadrže samo 14 kalorija, ali obiluje nutrijentima, posebice vitaminima A i C. Špinat aktivira metabolizam i čuva zdravlje očiju. Preporučam svojim klijentima da svakodnevno jedu dvije šalice špinata kako bi povećali energiju i potaknuli mršavljenje", otkriva Annessa Chumbley za Yahoo Lifestyle.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b3468b0-38b5-11ec-bbd7-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Češnjak</heading2>
<para>


</para>
<para>
 Češnjak jača imunitet, smanjuje upale u tijelu i potiče izbacivanje toksina iz njega. Usprkos mirisu koji ostavlja za sobom, trebali bismo ga jesti svaki dan, savjetuje Chumbley.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b3464dc-38b5-11ec-9b14-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Peršin</heading2>
<para>


</para>
<para>Snyder tvrdi kako je peršin jedan od najjačih čistača organizma i prirodni, vrlo učinkoviti diuretik. Peršin pomaže da izbacimo višak vode iz organizma te povoljno djeluje na bubrege. Osim toga, čisti krv i potiče probavu. Bogat je vitaminima A i C, mineralima i antioksidansima. </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b346d38-38b5-11ec-9f0d-b67132ea83a5" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO: Pexels)</emphasis>
</para>

Ovo su najzdravije vrste povrća prema mišljenju nutricionista Želite li poboljšati zdravlje i biti puni energije vrijeme je da vratite povrće na svoj tanjur. Nije dovoljno povremeno jesti salatu ili krumpir. Prema mišljenju nutricionista najzdravije su ove vrste povrća i trebali bismo ih svakodnevno jesti. Kliknite SLJEDEĆA 
Alge




Alge su bogate nutrijentima koji su esencijalni za naš organizam - željezom, vitaminima B6, B12, E i A te zbog toga spadaju među najzdravije namirnice na svijetu, piše u svojoj knjizi Recipes for Your Perfectly Imperfect Life Kimberly Snyder, nutricionistica slavnih. Iako sadrže malo soli, prirodno su slanog su okusa i zato su odlična zamjena za sol u salati i ostalim receptima.


   
   (FOTO: Pexels)


Rimska salata




Rimska salata izuzetno je zdrava i ne bismo je smjeli miješati s kristalkom jer ima puno više hranjivih tvari, kaže nutricionistica Snyder za Yahoo Lifestyle. Rimska salata obiluje vlaknima, vitaminom C, folatima i beta-karotenom, koji zajedno čuvaju krvne žile i preveniraju stvaranje plaka na njima. 


   
      
   
   (FOTO: Pexels)


Batat




Batat je jedna od jednostavnijih namirnica za pripremu, a pritom je izuzetno zdrava. Zbog niskog glikemijskog indeksa mogu je jesti i dijabetičari. Batat obiluje vitaminima A i C i betakarotenom. Snižava upale u organizmu te smanjuje rizik od raka i bolesti srca, navodi nutricionistkinja. Batat možemo jesti kao glavno jeli, prilog ili desert. Njegov lagano orašast okus daje nam prostora da ga pripremimo i na slatko i na slano.

   
   (FOTO: Pexels)


Paprike




Nutricionistkinja Samantha Franceschini paprike smatra najzdravijim povrćem, a glavni razlog je taj što imaju više vitamina C od citrusa. "Mi mislimo da su glavni izvor vitamina C limun, naranča i ostali citrusi, no paprike sadrže 153 miligrama ovog vitamina po serviranju. Osim toga obiluju vitaminom A, B6, vlaknima, vitaminom K i niancinom", kaže Franceschini za spomenuti portal.

   
   (FOTO: Pexels)


Špinat




"Dvije šalice špinata sadrže samo 14 kalorija, ali obiluje nutrijentima, posebice vitaminima A i C. Špinat aktivira metabolizam i čuva zdravlje očiju. Preporučam svojim klijentima da svakodnevno jedu dvije šalice špinata kako bi povećali energiju i potaknuli mršavljenje", otkriva Annessa Chumbley za Yahoo Lifestyle.

   
   (FOTO: Pexels)


Češnjak





   Češnjak jača imunitet, smanjuje upale u tijelu i potiče izbacivanje toksina iz njega. Usprkos mirisu koji ostavlja za sobom, trebali bismo ga jesti svaki dan, savjetuje Chumbley.

   
   (FOTO: Pexels)


Peršin




Snyder tvrdi kako je peršin jedan od najjačih čistača organizma i prirodni, vrlo učinkoviti diuretik. Peršin pomaže da izbacimo višak vode iz organizma te povoljno djeluje na bubrege. Osim toga, čisti krv i potiče probavu. Bogat je vitaminima A i C, mineralima i antioksidansima. 

   
   (FOTO: Pexels)
 jedimo pametno 

jedimo pametno

Ovo su najzdravije vrste povrća prema mišljenju nutricionista

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ugledni stručnjaci </heading2>
<para>






</para>
<para>Slavna nutricionistkinja Karin Adoni Ben-David i poznati trener i fitnes instruktor Phil Catudal podijelili su za <emphasis>The Thirthy </emphasis>svoja razmišljanja o najvećim mitovima o hrani koja se često šire po internetu.</para>
<para>
 1. Jaja podižu razinu kolesterola
</para>
<para>Obično postoje različita mišljenja o tome jesu li jaja dobra ili loša za vaše zdravlje. "Mit govori da jaja sadrže visoku razinu kolesterola i mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Međutim, istina je da su istraživanja na zdravim ljudima pokazala da jaja ne utječu na razinu kolesterola u krvi", kaže Ben-David te dodaje da nove smjernice stručnjaka kažu da svakodnevno konzumiranje jaja ne povećava rizik od srčanih bolesti.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3590777/jednu-namirnicu-nikada-ne-biste-smjeli-dodati-u-jaja-kada-dodjete-u-srednje-godine/">Jednu namirnicu nikada ne biste smjeli dodati u jaja kada dođete u srednje godine</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pexels</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/jaja-7bf1198d69ec7ba8697e94004145f34e_view_article_new.jpg?v=22"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>2. Ugljikohidrati debljaju</heading2>
<para>






</para>
<para>"Ugljikohidrati imaju manje od pola kalorija masti. Da, masnoća vas puni i probava se usporava, ali kod gubitka kilograma ipak se radi o tome koliko kalorija unosite. Možete smršavjeti bez obzira unosite li ugljikohidrate. Međutim, kao i kod bilo koje druge hrane, morate paziti na veličinu porcija i odabrati pravu vrstu ugljikohidrata. Pokušajte konzumirati cjelovite žitarice poput zobi, quinoe i graha i izbjegavajte slatku hranu i pića", kaže Ben-David.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3591485/namirnice-koje-sadrze-nula-ili-vrlo-malo-ugljikohidrata/">Namirnice koje sadrže nula ili vrlo malo ugljikohidrata</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <emphasis>(Foto: Shutterstock)</emphasis>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/secer-i-preradjena-hrana-znanstvenici-isticu-kako-konzumacija-prevelikih-kolicina-secera-ne-vodi-samo-do-pretilosti-dijabetesa-vec-moze-aktivno-ostetiti-stanice-povecati-rizik-od-raka-nova-istrazivanja-pokazuju-da-potaknuti-rast-tumora-u-tijelu-jer-rak-voli-koristiti-kao-gorivo-takodjer-svaka-koja-je-plasticnom-pakiranju-industrijski-zatvorena-povecava-nastanka-ovim-se-namirnicama-kroz-industrijsku-proizvodnju-dodaju-konzervansi-a-najcesce-rijec-o-stetnim-nitratima-ti-aditivi-godine-akumuliraju-te-mogu-dovesti-167bb9d3078a0c30bf20a6280823b38f_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>"Rafinirani šećeri i prerađena hrana mogu biti izrazito loši, ali nisu to sve ugljikohidrati", kaže Catudal. "Općenito, oni su loši jer su kombinacija visokih masnoća i ugljikohidrata. U zdravoj prehrani možete konzumirati zdravo voće, povrće, žitarice, mahunarke i gluten. Ukupna ravnoteža, ukupne kalorije i makronutrijenti ovise o vašoj veličini i ciljevima, ali nijedna skupina hrane nije loša. Jedite ugljikohidrate. Samo budite pametni i razmislite o količini i vrsti", dodaje. </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>3. Prehrana bogata proteinima šteti bubrezima</heading2>
<para>


</para>
<para>"Postali smo najpametnija životinja koja je ikada hodala Zemljom zahvaljujući prehrani koja sadrži mnogo proteina, pa je teško vjerovati da su naglo počeli štetiti našim bubrezima", kaže Ben-David. "To ne biste trebali vjerovati jer studija koja je povezala veliki unos proteina s oštećenim bubrezima rađena je na ljudima koji su već imali postojeće probleme s bubrezima. Ako vam je zdravlje dobro, konzumiranje pravih količina bjelančevina može vam pomoći da izgubite kilograme bez ikakvih nuspojava", dodaje dalje. </para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3574399/pitali-smo-nutricionistkinju-bunic-koliko-je-ajvar-kalorican-a-zimnica-zdrava/">Pitali smo nutricionistkinju Bunić koliko je ajvar kaloričan, a zimnica zdrava?</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Shutterstock</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/kravlji-sir-ne-krivotvore-ali-13-posto-ima-manje-mlijecne-masti-od-navedenog-njega-se-mijesa-sa-sirevima-druge-vrste-no-u-dva-15-uzoraka-nadjen-je-znatno-manji-udio-onoga-sto-proizvodjac-naveo-na-deklaracijizbog-toga-inspekcija-lani-donijela-rjesenja-o-naplati-troskova-analize-a-podnesen-i-jedan-optuzni-prijedlog-e0bf2c944a7f22333c73c77c8b790985_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>4. Supernamirnice su čarobne</heading2>
<para>


</para>
<para>Ne očekujte da će različiti dodaci prehrani i prahovi izliječiti svaku stvar. "Ne, oni nisu čarobni. Ljudi širom svijeta živjeli su dobro, zdravo i dugo bez njih. Mogu li pomoći ako se dodaju u prehranu? Ponekad da. Ali ne postoji samo jedno veliko odobravanje za jednu namirnicu. Ako si ne možete priuštiti jako skup smoothie ne znači propuštate puno toga. Iskreno, puno dodataka su bezveze i presudoznanost", objašnjava Catudal.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/savjeti-strucnjaka/3571279/koje-masnoce-su-zdrave-i-koliko-slanine-smijemo-pojesti-odgovore-smo-potrazili-kod-nutricionistkinje-branke-bunic/">Koje masnoće su zdrave i koliko slanine smijemo pojesti?</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pixabay</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/chia-jogurt-i-cvijece-skupa-cc0b8c1fe0fdd0b92a92f61729edb6d2_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>5. Organski uzgojena hrana je jedina opcija</heading2>
<para>


</para>
<para>Ako ne možete kupiti eko namirnice, nemojte se previše uzrujavati. "Baš kao i kod supernamirnica, ni jedno istraživanje ne pokazuje da je eko hrana superiornija od obične", kaže Catudal te dodaje da se loše stvari i bolesti čak češće pojavljuju u namirnicama koje su ekološki uzgojene. Dalje dodaje da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se znalo više. "Međutim, trenutni podaci pokazuju da su namirnice u osnovi jednake i/ili čak sigurnije kada nisu organske. Pouka priče? Ako si ne možete priuštiti organsko ili ne želite, bit će sve u redu", kaže dalje Catudal.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3530653/je-li-humus-zdrav-evo-sto-kaze-nutricionist/">Je li humus zdrav? Evo što kaže nutricionist</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pexels</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/najbolje-namirnice-za-mrsavljenje-povrce-poput-brokule-krcato-je-vlaknima-zasitit-ce-vas-a-nema-mnogo-kalorija-objasnila-automn-calabrese-nutricionistica-i-trenerica-ebaa477de57769f4f8b67999e1df98e6_view_article_new.jpg?v=21"/>
 </imageobject>
</mediaobject>

Najveći mitovi o hrani koje nutricionisti žele da zaboravite Postoje mnoštvo mitova o hrani i prehrani - neki dolaze iz pseudoznanosti, a neki uz pogrešnih interpretacija. Kliknite 'SLJEDEĆA' i otkrijte što kažu ugledni stručnjaci 
Ugledni stručnjaci 








Slavna nutricionistkinja Karin Adoni Ben-David i poznati trener i fitnes instruktor Phil Catudal podijelili su za The Thirthy svoja razmišljanja o najvećim mitovima o hrani koja se često šire po internetu.

   1. Jaja podižu razinu kolesterola

Obično postoje različita mišljenja o tome jesu li jaja dobra ili loša za vaše zdravlje. "Mit govori da jaja sadrže visoku razinu kolesterola i mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Međutim, istina je da su istraživanja na zdravim ljudima pokazala da jaja ne utječu na razinu kolesterola u krvi", kaže Ben-David te dodaje da nove smjernice stručnjaka kažu da svakodnevno konzumiranje jaja ne povećava rizik od srčanih bolesti.

   
      
         
            Jednu namirnicu nikada ne biste smjeli dodati u jaja kada dođete u srednje godine
         
      
   

(Foto: Pexels)

   
      
   


2. Ugljikohidrati debljaju








"Ugljikohidrati imaju manje od pola kalorija masti. Da, masnoća vas puni i probava se usporava, ali kod gubitka kilograma ipak se radi o tome koliko kalorija unosite. Možete smršavjeti bez obzira unosite li ugljikohidrate. Međutim, kao i kod bilo koje druge hrane, morate paziti na veličinu porcija i odabrati pravu vrstu ugljikohidrata. Pokušajte konzumirati cjelovite žitarice poput zobi, quinoe i graha i izbjegavajte slatku hranu i pića", kaže Ben-David.

   
      
         
            Namirnice koje sadrže nula ili vrlo malo ugljikohidrata
         
      
   


   (Foto: Shutterstock)


   
      
   

"Rafinirani šećeri i prerađena hrana mogu biti izrazito loši, ali nisu to sve ugljikohidrati", kaže Catudal. "Općenito, oni su loši jer su kombinacija visokih masnoća i ugljikohidrata. U zdravoj prehrani možete konzumirati zdravo voće, povrće, žitarice, mahunarke i gluten. Ukupna ravnoteža, ukupne kalorije i makronutrijenti ovise o vašoj veličini i ciljevima, ali nijedna skupina hrane nije loša. Jedite ugljikohidrate. Samo budite pametni i razmislite o količini i vrsti", dodaje. 

3. Prehrana bogata proteinima šteti bubrezima




"Postali smo najpametnija životinja koja je ikada hodala Zemljom zahvaljujući prehrani koja sadrži mnogo proteina, pa je teško vjerovati da su naglo počeli štetiti našim bubrezima", kaže Ben-David. "To ne biste trebali vjerovati jer studija koja je povezala veliki unos proteina s oštećenim bubrezima rađena je na ljudima koji su već imali postojeće probleme s bubrezima. Ako vam je zdravlje dobro, konzumiranje pravih količina bjelančevina može vam pomoći da izgubite kilograme bez ikakvih nuspojava", dodaje dalje. 

   
      
         
            Pitali smo nutricionistkinju Bunić koliko je ajvar kaloričan, a zimnica zdrava?
         
      
   

(Foto: Shutterstock)

   
      
   


4. Supernamirnice su čarobne




Ne očekujte da će različiti dodaci prehrani i prahovi izliječiti svaku stvar. "Ne, oni nisu čarobni. Ljudi širom svijeta živjeli su dobro, zdravo i dugo bez njih. Mogu li pomoći ako se dodaju u prehranu? Ponekad da. Ali ne postoji samo jedno veliko odobravanje za jednu namirnicu. Ako si ne možete priuštiti jako skup smoothie ne znači propuštate puno toga. Iskreno, puno dodataka su bezveze i presudoznanost", objašnjava Catudal.

   
      
         
            Koje masnoće su zdrave i koliko slanine smijemo pojesti?
         
      
   

(Foto: Pixabay)

   
      
   


5. Organski uzgojena hrana je jedina opcija




Ako ne možete kupiti eko namirnice, nemojte se previše uzrujavati. "Baš kao i kod supernamirnica, ni jedno istraživanje ne pokazuje da je eko hrana superiornija od obične", kaže Catudal te dodaje da se loše stvari i bolesti čak češće pojavljuju u namirnicama koje su ekološki uzgojene. Dalje dodaje da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se znalo više. "Međutim, trenutni podaci pokazuju da su namirnice u osnovi jednake i/ili čak sigurnije kada nisu organske. Pouka priče? Ako si ne možete priuštiti organsko ili ne želite, bit će sve u redu", kaže dalje Catudal.

   
      
         
            Je li humus zdrav? Evo što kaže nutricionist
         
      
   

(Foto: Pexels)

   
      
   
 puno informacija 

puno informacija

Najveći mitovi o hrani koje nutricionisti žele da zaboravite

<para>
 Ponedjeljak prvi radni dan nakon kvalitetnog godišnjeg odmora,
 prirodno buđenje organizma prekinuto je zvukom budilice u
 6:45! Kao i većini, gušt su mi povratak u
 civilizaciju i određene rutine (koje život znače) kao što su
 odlazak kod frizera, na manikuru, u gym, zatim ispijanje kavice s
 dragim ljudima koje nisam dugo vidjela... Taj osjećaj
 zadovoljstva je neprocjenjiv. No onaj mrski dio oko gradskog
 stresa treba sada preživjeti.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/kolumnisti/ivana-barisic/3518349/greske-i-savjeti-jedne-nutricionistice/">Greške i savjeti jedne
 nutricionistice</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Organizam se dovoljno opustio i nagle promjene ritma i tempa,
 velik su šok koji mi, doduše, ne osjetimo, ali naše
 tijelo pamti. Kako bih poštedjela svoj organizma
 "tihog" stresa, odmah krećem po redu, planu
 i programu (zdravog) healthy lifestylea. Sve je
 stvar DOBROG planiranja i organizacije vlastitog vremena i
 prioriteta. Uvodim odmah svoj personalizirani plan prehrane!
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/kolumnisti/ivana-barisic/3535847/nutricionistica-ide-na-more-napokon-ukljucujem-mode-out-of-reach/">Nutricionistica ide na more: Napokon uključujem
 mode out-of-reach</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7a93d0-4c3a-11ec-a230-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 (<emphasis>Foto: Privatni album</emphasis>)
</para>
<para>
 DORUČAK:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>1 šalica crne kave
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>3 komada rižinog krekera
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>2 jušne žlice humus namaza
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Na izlazu iz kuće obavezni dodatak su mi orašasti plodovi
 koji mi služe kao brzi snackovi do vremena za ručak. 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 RUČAK (sastanak u restoranu):
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>bijelo pureće meso sa žara
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>miješana salata začinjena prema želji
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>pečeni batat
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>izbjegavam ketchep, majonezu, kremaste umake... jer su teški
 i čine me umornom i tromom.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading3>
 Betonsko opterećenje za moj organizam!
</heading3>
<para>
 Eh sada sam tijelo dovoljno napunila energijom da se mogu
 pojaviti na treningu kod svoje omiljene trenerice Ivane
 S. Treninge mi pomno planira s obzirom na moju formu,
 koja je nakon godišnjeg odmora, blago rečeno, katastrofa. Ali ona
 je ta koja izvlači ono maksimalno iz mene; kada se žalim da ne
 mogu i kada bih već na pola treninga odustala.. Znam da joj posao
 nije niti malo lagan... no moj izgled nije stvar genetike
 već pravilno balansirane prehrane i Ivaninog brušenja
 forme. Svaki trening pomno je isplaniran prema željenom
 rezultatu. Nakon uspješno odrađenog treninga slijedi proteinski
 shake, koji se sastoji od čistih proteina s vodom. Varijanta
 za van jer naravno da već žurim dalje...
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/kolumnisti/ivana-barisic/3547293/nutricionistica-na-godisnjem-odmoru-prehrambene-navike-i-savjeti/">Nutricionistica na godišnjem odmoru -
 prehrambene navike i savjeti</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Nakon toga slijedi večera. Svi imamo nešto u hladnjaku
 što može biti ZDRAVO, zato nema izgovora poput: "Nisam
 bila u nabavci". Bitno je nakon treninga postići
 proteinsko hranjenje mišića i sitost kako bi
 tijelo razgrađivalo masti, a ne mišiće. Tu je trik u pravilnom
 mršavljenju. Najčešće pogreške koji svi rade su pogrešni obroci
 prije treninga i nakon treninga.
</para>
<para>
 UPAMTITE: Prije treninga tijelo treba napuniti
 ENERGIJOM, a to su ugljikohidrati (u mom slučaju to je bio batat
 i dio povrća), nakon treninga idu PROTEINSKI obroci (u mom
 slučaju protein shake) te večera kada stignem kući.
</para>
<para>
 VEČERA (kod kuće):
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>srednja rajčica
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>pureća prsa Delux
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>matovilac
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>rižin kreker, 2 komada
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>limunada
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Ivanin sedmodnevni personalizirani plan
 prehrane: 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7a984e-4c3a-11ec-8012-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7a9ce0-4c3a-11ec-9c69-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7aa3fc-4c3a-11ec-bf06-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7aa8ca-4c3a-11ec-97d2-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1a6b2d62-364e-11ec-ada0-0285ffe9fcd3" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f7aad7a-4c3a-11ec-9d17-2ad3b30e8d13" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>(<emphasis>Foto:
 Privatni album</emphasis>)
</para>
<para>
 O autorici:
</para>
<table>
 <title/>
 <tgroup cols="0">
 <tbody>
 <row>
 <entry>
 <para>
 <emphasis>
 Ivana Barišić, mag.nutricionizma,
 suosnivačica i direktorica Nutrilife Centra, rođena je u
 Zagrebu i diplomirala na Prehrambeno biotehnološkom
 fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon studija svoj rad započinje u velikim korporacijama,
 gdje se specijalizirala u području marketinga i
 menadžmenta. Svoje dugogodišnje iskustvo uokvirila je i
 pretočila u stvaranje nutricionističko–dijagnostičkog
 centra, Nutrilife, koji danas predstavlja novo doba
 nutricionizma u Hrvatskoj i regiji. Svoju strast prema
 zdravom načinu života (pravilnim odabirom prehrane
 i  tjelesne aktivnosti)  s ponosom predstavlja
 kroz svoj rad u Nutrilife Centru.</emphasis>
 </para>
 </entry>
 </row>
 </tbody>
 </tgroup>
</table>

Nutricionistkinja Ivana Barišić: 'Povratak u stvarnost i moj sedmodnevni plan prehrane' Kako bih poštedjela svoj organizma 'tihog' stresa, odmah krećem po redu, planu i programu (zdravog) healthy lifestylea 
  Ponedjeljak prvi radni dan nakon kvalitetnog godišnjeg odmora,
  prirodno buđenje organizma prekinuto je zvukom budilice u
  6:45! Kao i većini, gušt su mi povratak u
  civilizaciju i određene rutine (koje život znače) kao što su
  odlazak kod frizera, na manikuru, u gym, zatim ispijanje kavice s
  dragim ljudima koje nisam dugo vidjela... Taj osjećaj
  zadovoljstva je neprocjenjiv. No onaj mrski dio oko gradskog
  stresa treba sada preživjeti.


   
      
         
            Greške i savjeti jedne
    nutricionistice
         
      
   


  Organizam se dovoljno opustio i nagle promjene ritma i tempa,
  velik su šok koji mi, doduše, ne osjetimo, ali naše
  tijelo pamti. Kako bih poštedjela svoj organizma
  "tihog" stresa, odmah krećem po redu, planu
  i programu (zdravog) healthy lifestylea. Sve je
  stvar DOBROG planiranja i organizacije vlastitog vremena i
  prioriteta. Uvodim odmah svoj personalizirani plan prehrane!


   
      
         
            Nutricionistica ide na more: Napokon uključujem
    mode out-of-reach
         
      
   


   


  (Foto: Privatni album)


   DORUČAK:


   
      1 šalica crne kave
  
   
   
      3 komada rižinog krekera
  
   
   
      2 jušne žlice humus namaza
  
   
   
      Na izlazu iz kuće obavezni dodatak su mi orašasti plodovi
  koji mi služe kao brzi snackovi do vremena za ručak. 
  
   


   RUČAK (sastanak u restoranu):


   
      bijelo pureće meso sa žara
  
   
   
      miješana salata začinjena prema želji
  
   
   
      pečeni batat
  
   
   
      izbjegavam ketchep, majonezu, kremaste umake... jer su teški
  i čine me umornom i tromom.
  
   


   Betonsko opterećenje za moj organizam!


  Eh sada sam tijelo dovoljno napunila energijom da se mogu
  pojaviti na treningu kod svoje omiljene trenerice Ivane
  S. Treninge mi pomno planira s obzirom na moju formu,
  koja je nakon godišnjeg odmora, blago rečeno, katastrofa. Ali ona
  je ta koja izvlači ono maksimalno iz mene; kada se žalim da ne
  mogu i kada bih već na pola treninga odustala.. Znam da joj posao
  nije niti malo lagan... no moj izgled nije stvar genetike
  već pravilno balansirane prehrane i Ivaninog brušenja
  forme. Svaki trening pomno je isplaniran prema željenom
  rezultatu. Nakon uspješno odrađenog treninga slijedi proteinski
  shake, koji se sastoji od čistih proteina s vodom. Varijanta
  za van jer naravno da već žurim dalje...


   
      
         
            Nutricionistica na godišnjem odmoru -
    prehrambene navike i savjeti
         
      
   


  Nakon toga slijedi večera. Svi imamo nešto u hladnjaku
  što može biti ZDRAVO, zato nema izgovora poput: "Nisam
  bila u nabavci". Bitno je nakon treninga postići
  proteinsko hranjenje mišića i sitost kako bi
  tijelo razgrađivalo masti, a ne mišiće. Tu je trik u pravilnom
  mršavljenju. Najčešće pogreške koji svi rade su pogrešni obroci
  prije treninga i nakon treninga.


   UPAMTITE: Prije treninga tijelo treba napuniti
  ENERGIJOM, a to su ugljikohidrati (u mom slučaju to je bio batat
  i dio povrća), nakon treninga idu PROTEINSKI obroci (u mom
  slučaju protein shake) te večera kada stignem kući.


   VEČERA (kod kuće):


   
      srednja rajčica
  
   
   
      pureća prsa Delux
  
   
   
      matovilac
  
   
   
      rižin kreker, 2 komada
  
   
   
      limunada
  
   


   Ivanin sedmodnevni personalizirani plan
  prehrane: 


   


   


   


   


   


   (Foto:
  Privatni album)


   O autorici:


   
   
      
         
            
               
                  
                     Ivana Barišić, mag.nutricionizma,
          suosnivačica i direktorica Nutrilife Centra, rođena je u
          Zagrebu i diplomirala na Prehrambeno biotehnološkom
          fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
          Nakon studija svoj rad započinje u velikim korporacijama,
          gdje se specijalizirala u području marketinga i
          menadžmenta. Svoje dugogodišnje iskustvo uokvirila je i
          pretočila u stvaranje nutricionističko–dijagnostičkog
          centra, Nutrilife, koji danas predstavlja novo doba
          nutricionizma u Hrvatskoj i regiji. Svoju strast prema
          zdravom načinu života (pravilnim odabirom prehrane
          i  tjelesne aktivnosti)  s ponosom predstavlja
          kroz svoj rad u Nutrilife Centru.
               
            
         
      
   
 NUTRICIONIZAM U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU 

NUTRICIONIZAM U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Nutricionistkinja Ivana Barišić: 'Povratak u stvarnost i moj sedmodnevni plan prehrane'

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Slatki jogurti</heading2>
<para>


</para>
<para>Hranljivi mliječni proizvodi nisu slatki. Jogurt je zaista dobar za naše tijelo, ali bolje ga je jesti bez šećera ili voćnih dodataka. Slatki jogurt može biti desert. Nutricionisti preporučuju izbjegavanje mliječnih proizvoda koji sadrže zgušnjivače i škrob. Umjesto toga, dodajte malo svježeg voća, začina i ekstrakta vanilije u prirodni jogurt.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3561837/pet-namirnica-koje-cuvaju-zdravlje-mozga-za-bolje-pamcenje-koncentraciju-i-ostroumnost/">Pet namirnica koje čuvaju zdravlje mozga: Za bolje pamćenje, koncentraciju i oštroumnost</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pixabay</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/chia-jogurt-i-cvijece-skupa-cc0b8c1fe0fdd0b92a92f61729edb6d2_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Riža</heading2>
<para>


</para>
<para>Riža je poput kruha i, nutritivno gledano, bijela riža je najmanje korisna. Sadrži ogromnu količinu jednostavnih ugljikohidrata koji mogu uzrokovati debljanje. Nutricionisti tvrde da riža može biti dobra za vas, ali trebala bi biti stvarno visoke kvalitete.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3446255/konacno-smo-pronasali-odgovor-deblja-li-nas-riza/">Konačno smo pronašali odgovor: Deblja li nas riža?</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Thinkstockphotos</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/riza-d2fa71e4c2eabe79709b20556f16031e_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Peršin</heading2>
<para>


</para>
<para>Peršin može zaista biti štetan. Neiskusni kuhari ne bi ga smjeli dodavati salatama i onda dodati majonezu, kiselo vrhnje ili ulje jer peršin može početi otpuštati nitrite i doslovno se pretvoriti u otrov u roku od 30 minuta. Nutricionisti preporučuju dodavanje peršina u jelo prije posluživanja, tako da zadrži sve svoje korisne elemente.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3293701/persin-sadnjazacinskog-bilja-u-tegle-i-uzgoj/">Peršin sadnja začinskog bilja u tegle i uzgoj</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <emphasis>(Foto: Pixabay)</emphasis>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/persin-6bdb9e432db59b8956545341875bfd41_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Umaci</heading2>
<para>




</para>
<para>Jeste li ikad primijetili kako se razlikuje pasta s domaćim rajčicama u usporedbi s kečapom koji kupujete u trgovini? Majoneza, tartar, senf i drugi umaci nisu iznimka od tog pravila. Stvar je u tome što svi kupljeni umaci sadrže šećer.
</para>
<para>Nutricionisti objašnjavaju: jeftinije je dodati šećer umjesto prirodne rajčice kako biste obogatili okus. Pripremite domaće umake i bit će sigurno zdraviji. </para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3353719/nutricionistica-nam-je-objasnila-sto-je-detoks-i-koje-biljke-voli-jetra/">Nutricionistica nam je objasnila što je detoks i koje biljke 'voli' jetra</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Thinkstock</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/majoneza-ab7ddb18ce367c5c45d09a21fa58efc4_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Grožđe</heading2>
<para>


</para>
<para>Možda zvuči čudno, ali grožđe nije tako zdravo. Zbog njegovee slatkoće, odjednom jedemo previše šećera. Nutricionisti kažu da bismo mudro trebali jesti grožđe. Ne bismo ga trebali jesti s masnim jelima, ribom, svježim krastavcima, dinjama, pivom ili mlijekom.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3348201/nutricionistkinja-matkovic-melki-kolesterol-vise-nije-negativac-u-prehrani/">Nutricionistkinja Matković Melki: 'Kolesterol više nije negativac u prehrani'</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pixabay</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/grozdje-efdc09b8419ef36ddf2c219d27404b17_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Krivo pripremljena riba</heading2>
<para>


</para>
<para>Riba je gotovo bez štetnih masti, a sadrži korisne masti poput omega-3 masnih kiselina. Znanstvenici sa Sveučilišta na Havajima proučavali su kemijsku strukturu najpopularnijih ribljih jela i zaključili da kuhanje ili pečenje ribe "spašava" najveću količinu korisnih tvari. Američki kardiolozi tvrde da je pržena, dimljena i slana riba doista štetna.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3562133/nutricionistica-otkrila-neobican-a-jednostavan-trik-za-gubitak-viska-kilograma/">Nutricionistica otkrila neobičan, a jednostavan trik za gubitak viška kilograma</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pexels</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/riba-kvalitetna-trebala-bi-se-jesti-barem-jednom-tjedno-zbog-omega-3-masnih-kiselina-koje-stite-srce-a-uz-to-je-i-niskokaloricna-namirnica-bakalar-recimo-ima-samo-70-kalorija-na-85-grama-cak-15-proteina-4475f9e4bf776e8992cdcc48c5ac5ee3_view_article_new.jpg?v=22"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kukuruz</heading2>
<para>




</para>
<para>Nakon mnogih različitih ispitivanja, znanstvenici su zaključili da modificirani kukuruz utječe na organizam. Čak su primijetili da pelud iz modificiranog kukuruza sadrži štetni otrov. U mnogim je zemljama ova vrsta kukuruza čak je i zabranjena.</para>
<para>Ne preporučuje se jesti konzervirani kukuruz ili bilo koji drugi konzervirani proizvod. Bolje ga je kuhati ili peći kako biste sačuvali zdrave sastojke.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3530653/je-li-humus-zdrav-evo-sto-kaze-nutricionist/">Je li humus zdrav? Evo što kaže nutricionist</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pexels</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/kukuruz-93ba9f6dd19f907a6f8a9b8630caff63_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Biljna mlijeka</heading2>
<para>


</para>
<para>Mlijeko od badema, kokosa ili brazilskog oraha sadrži dodatni šećer i pojačivače okusa i, naravno, dodatne kalorije. Stoga se prije kupnje proizvoda upoznajte sa svim sastojcima. Možda bi bilo još bolje kupiti mlijeko od orašastih plodova u trgovinama zdrave hrane.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3525817/sezame-pretvori-se-u-tahini-pasta-koja-ce-obogatiti-vasu-kuhinju-i-ojacati-zdravlje/">Sezame, pretvori se u tahini! Pasta koja će obogatiti vašu kuhinju i ojačati zdravlje</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Thinkstock/Arhiva</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/mlijeko-7e2eb7dda16c3f9aff3d467d229fd91f_view_article_new.jpg?v=24"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Krekeri od riže</heading2>
<para>




</para>
<para>
 Krekeri od riže uključeni su u mnoge dijete jer ne sadrže gotovo nikakvu masnoću. Prije nekoliko godina popularni časopisi čak su preporučili zamjenu kruha kolačima od riže.</para>
<para>Nažalost, krekeri od riže imaju visoki glikemijski indeks, tako da osjećate glad vrlo brzo nakon što ih pojedete. Kao rezultat, mogli biste pojesti više kalorija nego što biste trebali i dobiti dodatne kilograme.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3562133/nutricionistica-otkrila-neobican-a-jednostavan-trik-za-gubitak-viska-kilograma/">Nutricionistica otkrila neobičan, a jednostavan trik za gubitak viška kilograma</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pexels</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/krekeri-ea5607337209b1143c8a316402386e9e_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Previše avokada je štetno</heading2>
<para>




</para>
<para>Danas u trgovinama nude razne vrste avokada, a nutricionisti tvrde da su oni zaista zdravi. Ali moramo spomenuti da oni sadrže puno kalorija. Stoga se ne preporučuje prekomjerno konzumiranje. </para>
<para>Zapamtite da samo sirovi avokado ima sve korisne elemente. Nakon termičke obrade, manje je koristan. Konzumiranje previše avokada također može umanjiti učinak protuupalnih lijekova i smanjiti razinu crvenih krvnih stanica.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3553709/kako-iskoristiti-kosticu-avokada/">Kako iskoristiti košticu avokada?</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Pixabay</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/avokado-3733951faeab880d14c88d86ad0bbe96_view_article_new.jpg?v=21"/>
 </imageobject>
</mediaobject>

10 namirnica od kojih nutricionisti bježe glavom bez obzira Stručnjaci su stvorili tablice i popise proizvoda na temelju njihove prehrambene vrijednosti. Svi znamo da su bijeli kruh, pržena hrana, slatkiši i gazirana pića zabranjeni, no zapravo postoji više proizvoda koji bi trebali ući na taj popis 
Slatki jogurti




Hranljivi mliječni proizvodi nisu slatki. Jogurt je zaista dobar za naše tijelo, ali bolje ga je jesti bez šećera ili voćnih dodataka. Slatki jogurt može biti desert. Nutricionisti preporučuju izbjegavanje mliječnih proizvoda koji sadrže zgušnjivače i škrob. Umjesto toga, dodajte malo svježeg voća, začina i ekstrakta vanilije u prirodni jogurt.

   
      
         
            Pet namirnica koje čuvaju zdravlje mozga: Za bolje pamćenje, koncentraciju i oštroumnost
         
      
   

(Foto: Pixabay)

   
      
   


Riža




Riža je poput kruha i, nutritivno gledano, bijela riža je najmanje korisna. Sadrži ogromnu količinu jednostavnih ugljikohidrata koji mogu uzrokovati debljanje. Nutricionisti tvrde da riža može biti dobra za vas, ali trebala bi biti stvarno visoke kvalitete.

   
      
         
            Konačno smo pronašali odgovor: Deblja li nas riža?
         
      
   

(Foto: Thinkstockphotos)

   
      
   


Peršin




Peršin može zaista biti štetan. Neiskusni kuhari ne bi ga smjeli dodavati salatama i onda dodati majonezu, kiselo vrhnje ili ulje jer peršin može početi otpuštati nitrite i doslovno se pretvoriti u otrov u roku od 30 minuta. Nutricionisti preporučuju dodavanje peršina u jelo prije posluživanja, tako da zadrži sve svoje korisne elemente.

   
      
         
            Peršin sadnja začinskog bilja u tegle i uzgoj
         
      
   


   (Foto: Pixabay)


   
      
   


Umaci






Jeste li ikad primijetili kako se razlikuje pasta s domaćim rajčicama u usporedbi s kečapom koji kupujete u trgovini? Majoneza, tartar, senf i drugi umaci nisu iznimka od tog pravila. Stvar je u tome što svi kupljeni umaci sadrže šećer.

Nutricionisti objašnjavaju: jeftinije je dodati šećer umjesto prirodne rajčice kako biste obogatili okus. Pripremite domaće umake i bit će sigurno zdraviji. 

   
      
         
            Nutricionistica nam je objasnila što je detoks i koje biljke 'voli' jetra
         
      
   

(Foto: Thinkstock)

   
      
   


Grožđe




Možda zvuči čudno, ali grožđe nije tako zdravo. Zbog njegovee slatkoće, odjednom jedemo previše šećera. Nutricionisti kažu da bismo mudro trebali jesti grožđe. Ne bismo ga trebali jesti s masnim jelima, ribom, svježim krastavcima, dinjama, pivom ili mlijekom.

   
      
         
            Nutricionistkinja Matković Melki: 'Kolesterol više nije negativac u prehrani'
         
      
   

(Foto: Pixabay)

   
      
   


Krivo pripremljena riba




Riba je gotovo bez štetnih masti, a sadrži korisne masti poput omega-3 masnih kiselina. Znanstvenici sa Sveučilišta na Havajima proučavali su kemijsku strukturu najpopularnijih ribljih jela i zaključili da kuhanje ili pečenje ribe "spašava" najveću količinu korisnih tvari. Američki kardiolozi tvrde da je pržena, dimljena i slana riba doista štetna.

   
      
         
            Nutricionistica otkrila neobičan, a jednostavan trik za gubitak viška kilograma
         
      
   

(Foto: Pexels)

   
      
   


Kukuruz






Nakon mnogih različitih ispitivanja, znanstvenici su zaključili da modificirani kukuruz utječe na organizam. Čak su primijetili da pelud iz modificiranog kukuruza sadrži štetni otrov. U mnogim je zemljama ova vrsta kukuruza čak je i zabranjena.
Ne preporučuje se jesti konzervirani kukuruz ili bilo koji drugi konzervirani proizvod. Bolje ga je kuhati ili peći kako biste sačuvali zdrave sastojke.

   
      
         
            Je li humus zdrav? Evo što kaže nutricionist
         
      
   

(Foto: Pexels)

   
      
   


Biljna mlijeka




Mlijeko od badema, kokosa ili brazilskog oraha sadrži dodatni šećer i pojačivače okusa i, naravno, dodatne kalorije. Stoga se prije kupnje proizvoda upoznajte sa svim sastojcima. Možda bi bilo još bolje kupiti mlijeko od orašastih plodova u trgovinama zdrave hrane.

   
      
         
            Sezame, pretvori se u tahini! Pasta koja će obogatiti vašu kuhinju i ojačati zdravlje
         
      
   

(Foto: Thinkstock/Arhiva)

   
      
   


Krekeri od riže







   Krekeri od riže uključeni su u mnoge dijete jer ne sadrže gotovo nikakvu masnoću. Prije nekoliko godina popularni časopisi čak su preporučili zamjenu kruha kolačima od riže.
Nažalost, krekeri od riže imaju visoki glikemijski indeks, tako da osjećate glad vrlo brzo nakon što ih pojedete. Kao rezultat, mogli biste pojesti više kalorija nego što biste trebali i dobiti dodatne kilograme.

   
      
         
            Nutricionistica otkrila neobičan, a jednostavan trik za gubitak viška kilograma
         
      
   

(Foto: Pexels)

   
      
   


Previše avokada je štetno






Danas u trgovinama nude razne vrste avokada, a nutricionisti tvrde da su oni zaista zdravi. Ali moramo spomenuti da oni sadrže puno kalorija. Stoga se ne preporučuje prekomjerno konzumiranje. 
Zapamtite da samo sirovi avokado ima sve korisne elemente. Nakon termičke obrade, manje je koristan. Konzumiranje previše avokada također može umanjiti učinak protuupalnih lijekova i smanjiti razinu crvenih krvnih stanica.

   
      
         
            Kako iskoristiti košticu avokada?
         
      
   

(Foto: Pixabay)

   
      
   
 zdravlje i hrana 

zdravlje i hrana

10 namirnica od kojih nutricionisti bježe glavom bez obzira

<para>
 Ivana Barišić i Mirela Marić su
 nutricionistkinje i
 vlasnice Nutrilife Centra u Zagrebu. Uz
 veliki trud i znanje stvorile su nutricionističko-dijagnostički
 centar koji svojim klijentima nudi multidisciplinarnost i
 individualan pristup, ali i cjelovit pristup
 zdravlju. Svoju priču šire dalje jer već u rujnu 2019.
 pokreću jedinstvenu edukaciju u obliku mini
 akademije
 <emphasis>Nutrition Boot Camp by Nutrilife
 Centar.</emphasis> Edukacija je namijenjena onima koji utječu na
 direktan i/ili indirektan način na ljudsko zdravlje i sportsku
 ili rekreativnu izvedbu pojedinca. 
</para>
<para>
 Razgovarali smo s njima o tome kako su stvorile uspješan posao,
 ali i što je važno u prehrani modernog čovjeka i kako hrana
 utječe na naše tegobe. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Kako i kada je nastao Nutrilife Centar? 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Ivana Barišić: To je jedna divna
 priča iz koje se rodilo prijateljstvo i gdje se uvjeriš da ništa
 u životu nije slučajno i da svi ljudi koji ti uđu u život dolaze
 s razlogom. Tako je došla i meni moja Mirela, moja prijateljica i
 partner.
</para>
<para>
 Kako dolazim iz korporativnog poslovnog svijeta marketinga i
 menadžmenta, oduvijek je u meni tinjala želja da gradim i
 stvaram proizvode i brendove. Kako u svijetu marketinga
 svatko ima određeni "rok trajanja" za ideje, inspiracije i
 vođenje, logično je da podsvjesno znaš da ćeš morati jednog dana
 stati na loptu. Inače, po struci sam magistar nutricionizma, ali
 spletom okolnosti završila sam u svijetu marketinga. Nutrilife
 Centar, kao ideja nutricionističkog dijagnostičkog centra koji
 predstavlja novo doba nutricionizma u Hrvatskoj,
 konkretno je nastala nakon što sam ja postala
 "pacijent" odnosno osoba koja je imala zdravstvene
 tegobe. U tom svom periodu bolesti medicina je rekla da
 sam apsolutno zdrava, ali ja sam i dalje imala tegobe. Rješenje
 problema je bilo u postavljanju personalizirane prehrane
 temeljene na nutricionističko-biokemijskoj dijagnostici
 i stručnom vođenju moje tadašnje nutricionistice, a danas
 prijateljice, poslovne partnerice i suvlasnice Nutrilife Centra –
 mag.nutr. Mirele Marić.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Što je glavni cilj Vašeg
 nutricionističkog-dijagnostičkog centra?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Ivana Barišić: Pomoći ljudima koji
 trebaju i/ili žele unaprijediti svoje zdravlje, bilo da se radi o
 osobama koji su radno aktivni, djeci, starijima, profesionalnim i
 rekreativnim sportašima. Danas se briga o zdravlju
 zasniva na multidisciplinarnom pristupu svakom
 pojedincu. Upravo nutricionizam kao djelatnost čini tu
 željezničku prugu koja povezuje medicinu, psihologiju i
 tjelesnu formu. U suradnji sa našim partnerima iz
 navedenih struka pružamo jedan integrirani sustav
 poboljšanja kvalitete življenja svakog pojedinca.
</para>
<para>
 Nutrilife Centar smo nakon četiri godine rada razvili u dva
 segmenta: Nutrilife Sport i Nutrilife Health. Ta
 dva segmenta nastala su kao proizvod znanja i višegodišnjeg
 iskustva našeg tima nutricionista (7) uz podršku najsuvremenije
 nutricionističke i laboratorijske dijagnostike, te popraćeno
 logistikom koja pokriva područje cijele Hrvatske i uže regije.
 Takav individualni pristup zdravlju klijenta jedini garantira
 dobre rezultate, a ključ održivosti tog zdravlja je
 individualizirana prehrana uz redovite kontrole.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e52f8d9e-4c39-11ec-929d-7ad0a2939d71" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <emphasis>(Foto: Privatni album)</emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Što znači individualno savjetovanje?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Mirela Marić: Današnje novo doba
 nutricionizma se zasniva na vrhunskoj
 dijagnostici-antropometrijskoj i laboratorijskoj, nakon koje se
 sa stopostotnom sigurnošću svakom može napraviti
 individualni program prehrane, prilagođen svim
 energetskim potrebama, dobi, spolu i svim sportskim aktivnostima.
</para>
<para>
 Nutricionizam novog doba, odnosi se na novi pristup
 prehrani - hrana je lijek.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sve se događa u smjeru individualizacije – rade se testovi
 intolerancije na hranu iz krvi, nutrigenetski
 testovi  na osnovu DNA uzorka (geni sadrže pouzdane
 odgovore na sva pitanja prehrane), mjerenje i praćenje klijenata
 se radi na medicinski validiranim uređajima, na osnovu svega se
 izrađuju individualni jelovnici...
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Što znači antropometrijska obrada klijenta?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Mirela Marić: Antropometrijsko
 mjerenje daje nam ciljane parametre koji govore o našem
 sastavu tijela, mjere težinu i daju smjernice za idealnu tjelesnu
 težinu - mjerenje BMI, bazalnog metabolizma (potrošnju energije u
 stanju mirovanja) i totalne energetske potrošnje (potrošnju
 energije u stanju aktivnosti). Rezultat mjerenja su količine:
 masti, minerala, proteina,  vode, tjelesna masa bez
 masti i minerala, postotak tjelesne masti, stvarna i biološka
 starost tijela, objašnjenje tipa tijela- segmentalni
 rezultati, te omjer odnosa masti struka i bokova . Sve dobivene
 vrijednosti su ciljane vrijednosti sa preporučenim omjerima,
 individualna objašnjenja rezultata i preporuke za zdrav
 život.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 S kojim problemima vam klijenti najčešće
 dolaze?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Mirela Marić: Nutricionist kao važna
 karika u lancu preventive medicine, koristeći
 zadnje  dostupne standarde struke i preporuke o zdravoj
 prehrani, u suradnji sa  farmaceutima i liječnicima 
 različitih  specijalnosti, može djelovati u preventivi i u
 liječenju raznih stanja,
 Multidisciplinarni pristup omogućuje povezivanje
 prehrambenih rješenja u cilju cjelovitog pristupa zdravlju. Ljudi
 nam najčešće dolaze zbog debljine,  intolerancije
 hrane, alergija, refluksa, žgaravice i
 raznih probavnih tegobaa, ali i
 sportske prehrane
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Kada biste nekom savjetovali da se odluči na takvu
 vrstu dijagnostike?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Mirela Marić: Svakom klijentu se
 pristupa individualno te ovisno o njegovim potrebama se rade
 daljnja laboratorijska dijagnostika. Tek nakon detaljnog
 nutricionističkog pregleda koji uključuje uzimanje detaljne
 anamneze, analiza sastava tijela i vitaminsko-mineralnog statusa,
 savjetujemo daljnju dijagnostiku, koja je individualno
 prilagođena. 
</para>
<heading3>
 Alergije i moderna prehrana
</heading3>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Sve više ljudi ima probleme s alergijama. Možemo li uz
 kvalitetnu prehranu ojačati organizam?
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mag.nutr. Mirela Marić: Alergijske reakcije
 javljaju se kod osoba s prirodno oslabljenim
 imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni
 imunološki obrambeni sustav iscrpljen. U hranu koja izaziva
 najčešće alergijske reakcije ubrajaju se mlijeko, jaja, orašasti
 plodovi, kikiriki, gluten, soja, riba, morski plodovi.
 Istraživanja pokazuju da konzumiranje određene hrane prema
 individualnom planu prehrane može pomoći u borbi protiv
 alergija.
</para>
<para>
 Protuupalna hrana uključuje namirnice koje
 sadrže zdrave masti, kao što je maslinovo ulje i omega-3 masne
 kiseline (iz lososa, tune), te voće i povrće.  Veće količine
 vitamina C se preporučuju konzumirati u većim količinama i
 redovito tijekom cijele godine, kao i voće i povrće koje obiluje
 beta-karotenom i kalijem, koji jako ojačava imunitet i djeluje
 preventivno kod alergija. Odabirom ciljanih  namirnica naše
 tijelo će se moći kvalitetnije boriti sa svim tipovima alergija –
 inhalatornim, nutritivnim i kontaktnim. 
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još:</emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3417847/hrvatica-osmislila-zdravi-cokoladani-namaz-koji-je-sve-trazeniji-i-izvan-nasih-granica/">Hrvatica osmislila zdravi čokoladani namaz koji
 je sve traženiji i izvan naših granica</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3353719/nutricionistica-nam-je-objasnila-sto-je-detoks-i-koje-biljke-voli-jetra/">Nutricionistica nam je objasnila što je detoks
 i koje biljke 'voli' jetra</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3294269/krecete-na-detoks-sokovima-provjerite-je-li-to-stvarno-dobra-ideja/">Krećete na detoks sokovima? Provjerite je li to
 stvarno dobra ideja</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Nutricionistkinje Ivana Barišić i Mirela Marić imaju novi pristup prehrani jer je hrana lijek U vrijeme kada nam sa svih strana dolaze različite informacije o prehrani odlučili smo razgovarati s magistrama nutricionizma o zdravlju i hrani 
   Ivana Barišić i Mirela Marić su
  nutricionistkinje i
  vlasnice Nutrilife Centra u Zagrebu. Uz
  veliki trud i znanje stvorile su nutricionističko-dijagnostički
  centar koji svojim klijentima nudi multidisciplinarnost i
  individualan pristup, ali i cjelovit pristup
  zdravlju. Svoju priču šire dalje jer već u rujnu 2019.
  pokreću jedinstvenu edukaciju u obliku mini
  akademije
   Nutrition Boot Camp by Nutrilife
  Centar. Edukacija je namijenjena onima koji utječu na
  direktan i/ili indirektan način na ljudsko zdravlje i sportsku
  ili rekreativnu izvedbu pojedinca. 


  Razgovarali smo s njima o tome kako su stvorile uspješan posao,
  ali i što je važno u prehrani modernog čovjeka i kako hrana
  utječe na naše tegobe. 


   
      
         Kako i kada je nastao Nutrilife Centar? 
      
   


   Mag.nutr. Ivana Barišić: To je jedna divna
  priča iz koje se rodilo prijateljstvo i gdje se uvjeriš da ništa
  u životu nije slučajno i da svi ljudi koji ti uđu u život dolaze
  s razlogom. Tako je došla i meni moja Mirela, moja prijateljica i
  partner.


  Kako dolazim iz korporativnog poslovnog svijeta marketinga i
  menadžmenta, oduvijek je u meni tinjala želja da gradim i
  stvaram proizvode i brendove. Kako u svijetu marketinga
  svatko ima određeni "rok trajanja" za ideje, inspiracije i
  vođenje, logično je da podsvjesno znaš da ćeš morati jednog dana
  stati na loptu. Inače, po struci sam magistar nutricionizma, ali
  spletom okolnosti završila sam u svijetu marketinga. Nutrilife
  Centar, kao ideja nutricionističkog dijagnostičkog centra koji
  predstavlja novo doba nutricionizma u Hrvatskoj,
  konkretno je nastala nakon što sam ja postala
  "pacijent" odnosno osoba koja je imala zdravstvene
  tegobe. U tom svom periodu bolesti medicina je rekla da
  sam apsolutno zdrava, ali ja sam i dalje imala tegobe. Rješenje
  problema je bilo u postavljanju personalizirane prehrane
  temeljene na nutricionističko-biokemijskoj dijagnostici
  i stručnom vođenju moje tadašnje nutricionistice, a danas
  prijateljice, poslovne partnerice i suvlasnice Nutrilife Centra –
  mag.nutr. Mirele Marić.


   
      
         Što je glavni cilj Vašeg
    nutricionističkog-dijagnostičkog centra?
      
   


   Mag.nutr. Ivana Barišić: Pomoći ljudima koji
  trebaju i/ili žele unaprijediti svoje zdravlje, bilo da se radi o
  osobama koji su radno aktivni, djeci, starijima, profesionalnim i
  rekreativnim sportašima. Danas se briga o zdravlju
  zasniva na multidisciplinarnom pristupu svakom
  pojedincu. Upravo nutricionizam kao djelatnost čini tu
  željezničku prugu koja povezuje medicinu, psihologiju i
  tjelesnu formu. U suradnji sa našim partnerima iz
  navedenih struka pružamo jedan integrirani sustav
  poboljšanja kvalitete življenja svakog pojedinca.


  Nutrilife Centar smo nakon četiri godine rada razvili u dva
  segmenta: Nutrilife Sport i Nutrilife Health. Ta
  dva segmenta nastala su kao proizvod znanja i višegodišnjeg
  iskustva našeg tima nutricionista (7) uz podršku najsuvremenije
  nutricionističke i laboratorijske dijagnostike, te popraćeno
  logistikom koja pokriva područje cijele Hrvatske i uže regije.
  Takav individualni pristup zdravlju klijenta jedini garantira
  dobre rezultate, a ključ održivosti tog zdravlja je
  individualizirana prehrana uz redovite kontrole.


   


   (Foto: Privatni album)


   
      
         Što znači individualno savjetovanje?
      
   


   Mag.nutr. Mirela Marić: Današnje novo doba
  nutricionizma se zasniva na vrhunskoj
  dijagnostici-antropometrijskoj i laboratorijskoj, nakon koje se
  sa stopostotnom sigurnošću svakom može napraviti
  individualni program prehrane, prilagođen svim
  energetskim potrebama, dobi, spolu i svim sportskim aktivnostima.


  Nutricionizam novog doba, odnosi se na novi pristup
  prehrani - hrana je lijek.
   
  Sve se događa u smjeru individualizacije – rade se testovi
  intolerancije na hranu iz krvi, nutrigenetski
  testovi  na osnovu DNA uzorka (geni sadrže pouzdane
  odgovore na sva pitanja prehrane), mjerenje i praćenje klijenata
  se radi na medicinski validiranim uređajima, na osnovu svega se
  izrađuju individualni jelovnici...


   
      
         Što znači antropometrijska obrada klijenta?
      
   


   Mag.nutr. Mirela Marić: Antropometrijsko
  mjerenje daje nam ciljane parametre koji govore o našem
  sastavu tijela, mjere težinu i daju smjernice za idealnu tjelesnu
  težinu - mjerenje BMI, bazalnog metabolizma (potrošnju energije u
  stanju mirovanja) i totalne energetske potrošnje (potrošnju
  energije u stanju aktivnosti). Rezultat mjerenja su količine:
  masti, minerala, proteina,  vode, tjelesna masa bez
  masti i minerala, postotak tjelesne masti, stvarna i biološka
  starost tijela, objašnjenje tipa tijela- segmentalni
  rezultati, te omjer odnosa masti struka i bokova . Sve dobivene
  vrijednosti su ciljane vrijednosti sa preporučenim omjerima,
  individualna objašnjenja rezultata i preporuke za zdrav
  život.


   
      
         S kojim problemima vam klijenti najčešće
    dolaze?
      
   


   Mag.nutr. Mirela Marić: Nutricionist kao važna
  karika u lancu preventive medicine, koristeći
  zadnje  dostupne standarde struke i preporuke o zdravoj
  prehrani, u suradnji sa  farmaceutima i liječnicima 
  različitih  specijalnosti, može djelovati u preventivi i u
  liječenju raznih stanja,
  Multidisciplinarni pristup omogućuje povezivanje
  prehrambenih rješenja u cilju cjelovitog pristupa zdravlju. Ljudi
  nam najčešće dolaze zbog debljine,  intolerancije
  hrane, alergija, refluksa, žgaravice i
  raznih probavnih tegobaa, ali i
  sportske prehrane


   
      
         Kada biste nekom savjetovali da se odluči na takvu
    vrstu dijagnostike?
      
   


   Mag.nutr. Mirela Marić: Svakom klijentu se
  pristupa individualno te ovisno o njegovim potrebama se rade
  daljnja laboratorijska dijagnostika. Tek nakon detaljnog
  nutricionističkog pregleda koji uključuje uzimanje detaljne
  anamneze, analiza sastava tijela i vitaminsko-mineralnog statusa,
  savjetujemo daljnju dijagnostiku, koja je individualno
  prilagođena. 


   Alergije i moderna prehrana


   
      
         Sve više ljudi ima probleme s alergijama. Možemo li uz
    kvalitetnu prehranu ojačati organizam?
      
   


   Mag.nutr. Mirela Marić: Alergijske reakcije
  javljaju se kod osoba s prirodno oslabljenim
  imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni
  imunološki obrambeni sustav iscrpljen. U hranu koja izaziva
  najčešće alergijske reakcije ubrajaju se mlijeko, jaja, orašasti
  plodovi, kikiriki, gluten, soja, riba, morski plodovi.
  Istraživanja pokazuju da konzumiranje određene hrane prema
  individualnom planu prehrane može pomoći u borbi protiv
  alergija.


   Protuupalna hrana uključuje namirnice koje
  sadrže zdrave masti, kao što je maslinovo ulje i omega-3 masne
  kiseline (iz lososa, tune), te voće i povrće.  Veće količine
  vitamina C se preporučuju konzumirati u većim količinama i
  redovito tijekom cijele godine, kao i voće i povrće koje obiluje
  beta-karotenom i kalijem, koji jako ojačava imunitet i djeluje
  preventivno kod alergija. Odabirom ciljanih  namirnica naše
  tijelo će se moći kvalitetnije boriti sa svim tipovima alergija –
  inhalatornim, nutritivnim i kontaktnim. 


   Pročitajte još:


   
      
         Hrvatica osmislila zdravi čokoladani namaz koji
    je sve traženiji i izvan naših granica
      
   
   
      
         Nutricionistica nam je objasnila što je detoks
    i koje biljke 'voli' jetra
      
   
   
      
         Krećete na detoks sokovima? Provjerite je li to
    stvarno dobra ideja
      
   


   
      Čitaj, prati i komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!​
   ​
 intervju 

intervju

Nutricionistkinje Ivana Barišić i Mirela Marić imaju novi pristup prehrani jer je hrana lijek

<para>
 Kako ne unosimo hranu tijekom noći, naše tijelo probavlja i
 asimilira hranu koju smo uzeli tijekom dana. Zato je naš oprvi
 brok u danu - prekidanje posta. 
</para>
<para>
 Debata o doručku
</para>
<para>
 "S jedne strane imamo stručnjake koji tvrde da nam je potrebna
 glukoza za doručak kako bi dala snagu našem
 tijelu i mozgu za obveze i održala zdravu težinu. To je
 fundamentalno vjerovanje o kojem se piše već
 godinama. Zatim imamo novi tabor - znanstvenici sa Sveučilišta
 Cornell nam kažu da je izostavljanje doručka nekoliko
 puta tjedno razborit način mršavljenja", objašnjava
 nutricionistica Alex Ruani. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5f204e60-b9f2-11ec-a628-0242ac120015"/>
<para>
 Dalje navodi da postoje osobe koje mogu isključiti doručak, ali
 da je obvezan za dijabetičare i trudnice.
 Također sportaši koji
 imaju strukturirane programe bi trebali obvezno
 doručkovati.
</para>
<para>
 "Je li preskakanje doručka dobro za vas? Ovisi. Jednostavan
 odgovor bi bio da jedete ako ste gladni ili ga preskočite ako
 niste gladni. Neki ljudi nisu gladni ujutro, dok će drugi pasti u
 nesvijest ako nisu doručkovali", objašnjava dalje
 nutricionistica Alex Ruani. 
</para>
<para>
 Istraživanje objavljeno u časopisu<emphasis> The American Journal
 of Clinical Nutrition</emphasis> nije potvrdio da je doručak važan
 za gubitak kilograma. Znanstvenici objašnjavaju da ako doručak
 nije "vaš obrok" možete ga preskočiti. Svaka osoba je
 različita s obzirom na svoju jedinstvenu biokemiju,
 genetiku i program aktivnosti.
</para>
<para>
 "Preskakanje obroka s vremena na vrijeme može biti dobro za vas u
 smislu čišćenja stanica. Ograničenje kalorija, preskakanje
 doručka dosad je jedan od najjačih načina poznatih protiv
 starenja. Drugim riječima kada preskočite obrok vaše stanice se
 stignu očistiti", dalje objašnjava.
</para>
<para>
 "Preskakanje doručka u osnovi je oblik povremenog
 posta. Ako se borite sa svojim jelom, preskakanje
 doručka može biti stvarno dobra ideja. Ključno je testirati i
 eksperimentirati, dok ne nađete nešto što vama dugoročno
 odgovara", savjetovala je na kraju za
 <emphasis>Healthscienceacademy.</emphasis>
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još: </emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3451815/novo-istrazivanje-otkrilo-zanimljivu-cinjenicu-o-jajima-zbog-koje-cete-ih-jesti-jos-cesce/">Novo istraživanje otkrilo zanimljivu činjenicu
 o jajima zbog koje ćete ih jesti još češće</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3450535/sto-je-bolje-jesti-za-dorucak-zobene-pahuljice-ili-muesli/">Što je bolje jesti za doručak - zobene
 pahuljice ili muesli?</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/3426121/tempirajte-obroke-na-ovaj-nacin-i-potpuno-cete-promijeniti-svoj-metabolizam/">Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete
 promijeniti svoj metabolizam</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>​​ 
</para>

Kada preskakanje doručka zapravo može biti dobro za vas? Je li doručak stvarno najvažniji obrok u danu? Iako je za neke ljude tako, nedavno istraživanje pokazuje da je za druge doručak samo 'obrok' 
  Kako ne unosimo hranu tijekom noći, naše tijelo probavlja i
  asimilira hranu koju smo uzeli tijekom dana. Zato je naš oprvi
  brok u danu - prekidanje posta. 


   Debata o doručku


  "S jedne strane imamo stručnjake koji tvrde da nam je potrebna
  glukoza za doručak kako bi dala snagu našem
  tijelu i mozgu za obveze i održala zdravu težinu. To je
  fundamentalno vjerovanje o kojem se piše već
  godinama. Zatim imamo novi tabor - znanstvenici sa Sveučilišta
  Cornell nam kažu da je izostavljanje doručka nekoliko
  puta tjedno razborit način mršavljenja", objašnjava
  nutricionistica Alex Ruani. 



  Dalje navodi da postoje osobe koje mogu isključiti doručak, ali
  da je obvezan za dijabetičare i trudnice.
  Također sportaši koji
  imaju strukturirane programe bi trebali obvezno
  doručkovati.


  "Je li preskakanje doručka dobro za vas? Ovisi. Jednostavan
  odgovor bi bio da jedete ako ste gladni ili ga preskočite ako
  niste gladni. Neki ljudi nisu gladni ujutro, dok će drugi pasti u
  nesvijest ako nisu doručkovali", objašnjava dalje
  nutricionistica Alex Ruani. 


  Istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal
  of Clinical Nutrition nije potvrdio da je doručak važan
  za gubitak kilograma. Znanstvenici objašnjavaju da ako doručak
  nije "vaš obrok" možete ga preskočiti. Svaka osoba je
  različita s obzirom na svoju jedinstvenu biokemiju,
  genetiku i program aktivnosti.


  "Preskakanje obroka s vremena na vrijeme može biti dobro za vas u
  smislu čišćenja stanica. Ograničenje kalorija, preskakanje
  doručka dosad je jedan od najjačih načina poznatih protiv
  starenja. Drugim riječima kada preskočite obrok vaše stanice se
  stignu očistiti", dalje objašnjava.


  "Preskakanje doručka u osnovi je oblik povremenog
  posta. Ako se borite sa svojim jelom, preskakanje
  doručka može biti stvarno dobra ideja. Ključno je testirati i
  eksperimentirati, dok ne nađete nešto što vama dugoročno
  odgovara", savjetovala je na kraju za
  Healthscienceacademy.


   Pročitajte još: 


   
      
         Novo istraživanje otkrilo zanimljivu činjenicu
    o jajima zbog koje ćete ih jesti još češće
      
   
   
      
         Što je bolje jesti za doručak - zobene
    pahuljice ili muesli?
      
   
   
      
         Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete
    promijeniti svoj metabolizam
      
   


   
      Čitaj, prati i komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!​​ 
 mini post 

mini post

Kada preskakanje doručka zapravo može biti dobro za vas?

<para>
 Vjerojatno možete pretpostaviti da peciva, gazirani sokovi,
 slatkiši i čips nisu u košarici koju bi napunili nutricionisti.
 Međutim ne trebate ni trošiti novac na hranu za koju se misli se
 da je jako zdrava, a nije nužno tako.
</para>
<heading3>
 1. Jogurti s okusom i voćni jogurti
</heading3>
<para>
 "Jogurt je izvrstan izvor kalcija i proteina, ali najbolje je
 kupiti običan jogurt i u njega dodati voće i
 med. Neki voćni jogurti su jednako štetni kao i
 slatkiši", objašnjava Isadora Baum za <emphasis>Health</emphasis>. Uštedite
 novac kupujući veću količinu grčkog jogurta, a ne samo
 manja pakiranja.
</para>
<heading3>
 2. Zdravi vege čipsevi
</heading3>
<para>
 {"RELATED":/3353719}
</para>
<para>
 "Iako često ovi proizvodi imaju u nazivu riječi poput
 'zdravo' i 'vege', ako bolje pogledate popis
 sastojaka, otkrit ćete različite aditive poput
 krumpirovog i kukuruznog škroba i sojinog brašna", objašnjava
 Cynthia Sass, autorica knjige "Slim Down Now and Health". Osim
 toga često sadrže iste količine kalorija kao i običan čips od
 krumpira.
</para>
<heading3>
 3. Dresing za salatu
</heading3>
<para>
 "Ovi dodaci za salate puni su visoko prerađenih ulja,
 dodanog šećera i umjetnih boja", kaže Megan Roosevelt. Bolje je
 da sami napravite dresing od maslinovog ulja, octa i
 začina. Ne samo da je zdravije, nego i puno jeftinije u
 odnosu na gotove dodatke.
</para>
<heading3>
 4. Proizvodi bez glutena
</heading3>
<para>
 "Ako vam nije dijagnosticirana celijakija ili
 intolerancija na gluten, nema razloga da kupujete hranu
 bez glutena", kaže Samantha Lynch. Puno je važnije izbjegavati
 velike unose prerađene hrane.
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još: </emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3445873/promjene-u-prehrani-kako-zbog-zdravih-crijeva-mozete-biti-zdravi-i-sretni/">Promjene u prehrani: Kako zbog zdravih crijeva
 možete biti zdravi i sretni</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3451825/nutritivna-bomba-koje-su-sve-zdravstvene-prednosti-avokada/">Nutritivna bomba: Koje su sve zdravstvene
 prednosti avokada?</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/3348201/nutricionistkinja-matkovic-melki-kolesterol-vise-nije-negativac-u-prehrani/">Nutricionistkinja Matković Melki: 'Kolesterol
 više nije negativac u prehrani'</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i stil!</ulink>
 
</para>

Zdrava hrana za koju nutricionisti kažu da bespotrebno trošite novac Sve je više preporuka o zdravim namirnicama pa je dobro s vremena na vrijeme stati i razmisliti na što sve trošimo novac 
  Vjerojatno možete pretpostaviti da peciva, gazirani sokovi,
  slatkiši i čips nisu u košarici koju bi napunili nutricionisti.
  Međutim ne trebate ni trošiti novac na hranu za koju se misli se
  da je jako zdrava, a nije nužno tako.


   1. Jogurti s okusom i voćni jogurti


  "Jogurt je izvrstan izvor kalcija i proteina, ali najbolje je
  kupiti običan jogurt i u njega dodati voće i
  med. Neki voćni jogurti su jednako štetni kao i
  slatkiši", objašnjava Isadora Baum za Health. Uštedite
  novac kupujući veću količinu grčkog jogurta, a ne samo
  manja pakiranja.


   2. Zdravi vege čipsevi


  {"RELATED":/3353719}


  "Iako često ovi proizvodi imaju u nazivu riječi poput
  'zdravo' i 'vege', ako bolje pogledate popis
  sastojaka, otkrit ćete različite aditive poput
  krumpirovog i kukuruznog škroba i sojinog brašna", objašnjava
  Cynthia Sass, autorica knjige "Slim Down Now and Health". Osim
  toga često sadrže iste količine kalorija kao i običan čips od
  krumpira.


   3. Dresing za salatu


  "Ovi dodaci za salate puni su visoko prerađenih ulja,
  dodanog šećera i umjetnih boja", kaže Megan Roosevelt. Bolje je
  da sami napravite dresing od maslinovog ulja, octa i
  začina. Ne samo da je zdravije, nego i puno jeftinije u
  odnosu na gotove dodatke.


   4. Proizvodi bez glutena


  "Ako vam nije dijagnosticirana celijakija ili
  intolerancija na gluten, nema razloga da kupujete hranu
  bez glutena", kaže Samantha Lynch. Puno je važnije izbjegavati
  velike unose prerađene hrane.


   Pročitajte još: 


   
      
         Promjene u prehrani: Kako zbog zdravih crijeva
    možete biti zdravi i sretni
      
   
   
      
         Nutritivna bomba: Koje su sve zdravstvene
    prednosti avokada?
      
   
   
      
         Nutricionistkinja Matković Melki: 'Kolesterol
    više nije negativac u prehrani'
      
   


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i stil!
   
 čista zabluda 

čista zabluda

Zdrava hrana za koju nutricionisti kažu da bespotrebno trošite novac

6 stvari koje nutricionisti nikada ne bi pojeli, a često su na našem meniju Većina nas jede ono što nam se prvo nađe pod rukom ili što najslasnije izgleda, ali nutricionisti ove namirnice nikada ne bi pojeli tko bi rekao! 

tko bi rekao!

6 stvari koje nutricionisti nikada ne bi pojeli, a često su na našem meniju

Kakva nas budućnost prehrane čeka? Odgovor imaju europski stručnjaci za pravilnu prehranu koji su se okupili u Zagrebu Umorni ste, razdražljivi ili bez energije? Vjerovali ili ne, rješenje vaših problema može biti na vašem tanjuru - a što ne smijemo jesti - znaju najbolji europski stručnjaci 

<para>Umorni ste, razdražljivi ili bez energije? Vjerovali ili ne, rješenje vaših problema može biti na vašem tanjuru - a što ne smijemo jesti - znaju najbolji europski stručnjaci</para>

Kakva nas budućnost prehrane čeka? Odgovor imaju europski stručnjaci za pravilnu prehranu koji su se okupili u Zagrebu

<para>
 Sočne i mirisne, ali i pune otrova. Jer, istraživanja pokazuju -
 jagode su voće koje je pri samom vrhu prema količini korištenih
 pesticida. Ispred njih su samo jabuke i breskve.
</para>
<para>
 Nevjerojatan je podatak da se određeno voće i povrće
 tijekom godine šprica čak 26 puta! 
</para>
<para>
 "Recimo za luk koji se također jako puno šprica, do 21 posto,
 postoje 42 pesticida koja se miksaju u tijeku tog životnog vijeka
 luka", tvrdi Marijan Katalenić,
 odsjek za aditive HZJZ.
</para>
<para>
 Koliko god ovo zastrašujuće zvučalo, u Zavodu za javno zdravstvo
 tvrde - razloga za zabrinutost nema. Jedemo zdravo voće i povrće.
  
</para>
<para>
 "99 posto proizvoda koji se nalazi na tržištu što se tiče
 pesticida je zdravstveno ispravno temeljem istraživanja. Negdje
 od 50 do 80 posto uzoraka koje dolaze na analizu ne sadrže niti
 tragove pesticida", naglasio je Katalenić.
</para>
<para>
 "Nekakva znanstvena istraživanja o njima nam zapravo govore da ne
 utječu nekako blagotvorno na naš organizam. Povezana su sa
 neplodnosti, s alergijama, sa raznim tegobama koje se tiču
 probavnog sustava", rekla je nutricionistica Diana
 Gluhak.
</para>
<para>
 Istraživanja nadalje pokazuju da primjerice jabuka
 tretirana pesticidima ima jednaku količinu vitamina i minerala
 kao i ona koja nije ni taknuta. Da bismo iz voća i
 povrća dobili najvažnije, treba znati kako s njim
 postupati. 
</para>
<para>
 "Urbana legenda kaže da trebate potopiti voće i povrće u sodu
 bikarbonu, ali mislim to je samo legenda zato što dio pesticida
 penetrira ili se nalazi u samoj biljci, što bi značilo da ne
 možete to isprati preko sode bikarbone", otkriva Katalenić.
</para>
<para>
 Većina ovih modernih pesticida se topi u vodi i ne može
 preživjeti na visokim temperaturama. 
</para>
<para>
 "Jagode možemo oprati pod mlazom snažnim vode, ostaviti čak do
 pola sata unutar vode i onda tu vodu ponovno izliti van i ponovno
 isprati", kazala je Gluhak.
</para>
<para>
 "Drugi način uklanjanja pesticida je guljenjem ili četkanjem
 povrća i voća", dodaje ona.
</para>
<para>
 Sjećate se kako vas je majka učila da se salata pere list po
 list. I ne samo to.  
</para>
<para>
 "Definitivno se preporuča da ju se duže pere, da ju se ostavi čak
 i namočenu nekoliko sati tek da je onda konzumira", otkrila je
 nutricionistica.
</para>
<para>
 No sve navedeno ne vrijedi kada su agrumi u pitanju. Kod njih je
 potreban poseban oprez.  Ako su tretirani - njihova kora
 nije za jelo niti za ribanje u kolače pa čak i ako ste limun ili
 naranču dobro izribali četkom. Ali pulpa je, kažu stručnjaci,
 potpuno zdravstveno ispravna za jelo iako i u njoj ima
 otrova. 
</para>
<para>
 "U zavisnosti od debljine kore, prođe negdje do 30 posto unutar
 jestivog dijela", rekao je Katalenić.
</para>
<para>
 Dobra je stvar da se iz godine u godinu koristi sve manje i manje
 pesticida. Ali, na žalost, od toga divljaju miko toksini koji su
 puno toksičniji i opasniji od pesticida. Pravi začarani krug,
 rekli bismo. 
</para>

Koliko su pesticidi štetni, kako ih izbjeći i kakve sve posljedice imaju na naš organizam? Ovo doba godine obiluje svježim voćem i povrćem i bila bi prava šteta to ne iskoristiti. Voće je puno vitamina i minerala, ali, često i pesticida. Koliko su štetni, kako ih izbjeći i kakve sve posljedice imaju na naš organizam? 
  Sočne i mirisne, ali i pune otrova. Jer, istraživanja pokazuju -
  jagode su voće koje je pri samom vrhu prema količini korištenih
  pesticida. Ispred njih su samo jabuke i breskve.


   Nevjerojatan je podatak da se određeno voće i povrće
  tijekom godine šprica čak 26 puta! 


  "Recimo za luk koji se također jako puno šprica, do 21 posto,
  postoje 42 pesticida koja se miksaju u tijeku tog životnog vijeka
  luka", tvrdi Marijan Katalenić,
  odsjek za aditive HZJZ.


  Koliko god ovo zastrašujuće zvučalo, u Zavodu za javno zdravstvo
  tvrde - razloga za zabrinutost nema. Jedemo zdravo voće i povrće.
   


  "99 posto proizvoda koji se nalazi na tržištu što se tiče
  pesticida je zdravstveno ispravno temeljem istraživanja. Negdje
  od 50 do 80 posto uzoraka koje dolaze na analizu ne sadrže niti
  tragove pesticida", naglasio je Katalenić.


  "Nekakva znanstvena istraživanja o njima nam zapravo govore da ne
  utječu nekako blagotvorno na naš organizam. Povezana su sa
  neplodnosti, s alergijama, sa raznim tegobama koje se tiču
  probavnog sustava", rekla je nutricionistica Diana
  Gluhak.


   Istraživanja nadalje pokazuju da primjerice jabuka
  tretirana pesticidima ima jednaku količinu vitamina i minerala
  kao i ona koja nije ni taknuta. Da bismo iz voća i
  povrća dobili najvažnije, treba znati kako s njim
  postupati. 


  "Urbana legenda kaže da trebate potopiti voće i povrće u sodu
  bikarbonu, ali mislim to je samo legenda zato što dio pesticida
  penetrira ili se nalazi u samoj biljci, što bi značilo da ne
  možete to isprati preko sode bikarbone", otkriva Katalenić.


  Većina ovih modernih pesticida se topi u vodi i ne može
  preživjeti na visokim temperaturama. 


  "Jagode možemo oprati pod mlazom snažnim vode, ostaviti čak do
  pola sata unutar vode i onda tu vodu ponovno izliti van i ponovno
  isprati", kazala je Gluhak.


  "Drugi način uklanjanja pesticida je guljenjem ili četkanjem
  povrća i voća", dodaje ona.


  Sjećate se kako vas je majka učila da se salata pere list po
  list. I ne samo to.  


  "Definitivno se preporuča da ju se duže pere, da ju se ostavi čak
  i namočenu nekoliko sati tek da je onda konzumira", otkrila je
  nutricionistica.


  No sve navedeno ne vrijedi kada su agrumi u pitanju. Kod njih je
  potreban poseban oprez.  Ako su tretirani - njihova kora
  nije za jelo niti za ribanje u kolače pa čak i ako ste limun ili
  naranču dobro izribali četkom. Ali pulpa je, kažu stručnjaci,
  potpuno zdravstveno ispravna za jelo iako i u njoj ima
  otrova. 


  "U zavisnosti od debljine kore, prođe negdje do 30 posto unutar
  jestivog dijela", rekao je Katalenić.


  Dobra je stvar da se iz godine u godinu koristi sve manje i manje
  pesticida. Ali, na žalost, od toga divljaju miko toksini koji su
  puno toksičniji i opasniji od pesticida. Pravi začarani krug,
  rekli bismo. 
 sočno i mirisno, a puno otrova 

sočno i mirisno, a puno otrova

Koliko su pesticidi štetni, kako ih izbjeći i kakve sve posljedice imaju na naš organizam?

<para>
 Guarana u prahu, ječmena trava, sjemenke chie ili godji bobice
 samo su neke od namirnica koje krasi epitet - superhrana. Riječ
 je o namirnicama koje su bogate nutrijentima - vitaminima,
 mineralima i antioksidansima. U dućanim zdrave hrane često se
 prodaje upravo egzotična superhrana.
</para>
<para>
 "Primjer spirulina kao alga koja je izrazito bogata željezom i
 vitaminom b12 koji je odličan za kognitivne funkcije našeg
 organizma", kazao je prodavač u trgovini zdrave hrane
 Vladimir Kokić.
</para>
<para>
 Građane Hrvatske zanima kako poboljšati funkcioniranje našeg
 organizma, baš kao i utječe li maka prah doista na libido, je li
 cimet dobar za srce i je li guarana dobra za pamćenje. Međutim,
 nutricionisti tvrde da je sva hrana - superhrana.
</para>
<para>
 "Ne trebamo razmišljati odakle je hrana, odakle je došla, imamo
 je sasvim dovoljno ovdje i ona je super. Ono o čemu trebamo
 razmišljat je koje su naše stvarne potrebe", istaknuo je
 Branimir Dolibašić, voditelj nutricionističko
 dijagnostičkog centra Nutrilife.
</para>
<para>
 No jedenje isključivo češnjaka ili godji bobica također nije
 rješenje.
</para>
<para>
 "Dakle, imamo individualnu potrebu - svatko od nas. I onda to
 kombiniranje namirnica zapravo čini da dobijemo sve što je našem
 zdravlju potrebno, bez obzira da li je došlo s Tahitija, da li je
 došlo iz Sjeverne Amerike ili je raslo u Prepuštovcu", naglasio
 je Dolibašić.
</para>
<para>
 Voće i povrće najbolje je, kaže Dolibašić, stoga kupovati lokalno
 i u sezoni. Nemate li dovoljno novca ili volje da probate
 superhranu iz Južne Amerike, dovoljne će biti i jagode.
 Trenutačno im je sezona, a jedno su od pet voća najbogatijeg -
 antioksidansima. 
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8cac7162-8e71-11ec-afaf-0242ac120022"/>

Marketing ili zdravlje: doznajemo je li superhrana doista i superzdrava! Pod superhranom se podrazumijevaju namirnicame koje se smatraju zdravima, čak ljekovitima. Neki  tvrde da je termin superhrana običan marketinški trik i da nema nikakvih znanstvenih dokaza da su godji bobice, chia sjemenke, ulje lana ili maka prah posebno zdrave 
  Guarana u prahu, ječmena trava, sjemenke chie ili godji bobice
  samo su neke od namirnica koje krasi epitet - superhrana. Riječ
  je o namirnicama koje su bogate nutrijentima - vitaminima,
  mineralima i antioksidansima. U dućanim zdrave hrane često se
  prodaje upravo egzotična superhrana.


  "Primjer spirulina kao alga koja je izrazito bogata željezom i
  vitaminom b12 koji je odličan za kognitivne funkcije našeg
  organizma", kazao je prodavač u trgovini zdrave hrane
  Vladimir Kokić.


  Građane Hrvatske zanima kako poboljšati funkcioniranje našeg
  organizma, baš kao i utječe li maka prah doista na libido, je li
  cimet dobar za srce i je li guarana dobra za pamćenje. Međutim,
  nutricionisti tvrde da je sva hrana - superhrana.


  "Ne trebamo razmišljati odakle je hrana, odakle je došla, imamo
  je sasvim dovoljno ovdje i ona je super. Ono o čemu trebamo
  razmišljat je koje su naše stvarne potrebe", istaknuo je
  Branimir Dolibašić, voditelj nutricionističko
  dijagnostičkog centra Nutrilife.


  No jedenje isključivo češnjaka ili godji bobica također nije
  rješenje.


  "Dakle, imamo individualnu potrebu - svatko od nas. I onda to
  kombiniranje namirnica zapravo čini da dobijemo sve što je našem
  zdravlju potrebno, bez obzira da li je došlo s Tahitija, da li je
  došlo iz Sjeverne Amerike ili je raslo u Prepuštovcu", naglasio
  je Dolibašić.


  Voće i povrće najbolje je, kaže Dolibašić, stoga kupovati lokalno
  i u sezoni. Nemate li dovoljno novca ili volje da probate
  superhranu iz Južne Amerike, dovoljne će biti i jagode.
  Trenutačno im je sezona, a jedno su od pet voća najbogatijeg -
  antioksidansima. 

 kombinacija namirnica 

kombinacija namirnica

Marketing ili zdravlje: doznajemo je li superhrana doista i superzdrava!

<para>
 Svježa salata or rikule, mozzarele i rajčice malo kome da
 nije ukusna. Na nju se još doda i maslinovo ulje, koje daje
 ovu završnu notu ovom mediteranskom jelu.
</para>
<para>
 Upravo zahvaljujući maslinovu ulju, ta je salata ne samo
 ukusna, već i zdrava.
</para>
<para>
 "To su u prvom redu antioksidansi, tu su brojni vitamini, biljne
 kemikalije i jedna tvar koja nam je izuzetno interesantna, a
 to je oleokantal. To je ona stvar koja ostavlja gorak okus u
 grlu,a ona se pokazala da zaista ima i protuupalno djelovanje",
 objasnila je nutricionistkinja Daria Vranješić
 Bender. 
</para>
<para>
 Uz to, štiti i od raka. Španjolsko istraživanje
 pokazalo je da žene koje jedu mediteransku hranu uz dodatak
 maslinova ulja imaju manji rizik od raka dojke.
</para>
<para>
 "Već je velika eksperimentalna studija iz 2008. pokazala da
 biofenoli maslinovog ulja, a to su oleorepin
 i tirozol, reduciraju maligni potencijal u smislu
 ne samo pretvorbe stanica u maligne, već i njihov rasap po
 tijelu", rekao je ginekolog Ivan Fistonić.
</para>
<para>
 U šestogodišnjem istraživanju sudjelovalo je više od
 četiri tisuće žena u dobi od 60 do 80 godina. Skupina žena
 koja je jela mediteransku hranu uz dodatak litre maslinova ulja
 na tjedan, imala je 68 posto manji rizik od raka dojke od žena
 koje su se se hranile uobičajeno, ali uz manji unos masnoća, kao
 i od skupine koja je jela više orašastih plodova.
</para>
<para>
 Nutricionisti savjetuju dvije žlice maslinova ulja na dan.
</para>
<para>
 "Ne smije se baš koristiti u pečenju, u pećnici, ali u pravilu
 neke temperature do 150 stupnjeva celzijevih su sasvim
 prihvatljive", zaključila je Bender. 
</para>
<para>
 Maslinovo ulje čuva i srce. Dobar razlog da se redovito uvrsti u
 prehranu.
</para>

Nova španjolska studija pokazala: maslinovo ulje znatno smanjuje rizik od raka dojke Najnovija španjolska studija pokazala je da maslinovo ulje smanjuje rizik od raka dojke. Žene koje su u šestogodišnjem istraživanju jele mediteransku hranu s pojačanim dodatkom ekstra djevičanskog maslinovog ulja imale su gotovo 70 posto manji rizik za razvoj te opake bolesti od koje svake godine u svijetu oboli milijun i 300 tisuća žena 
  Svježa salata or rikule, mozzarele i rajčice malo kome da
  nije ukusna. Na nju se još doda i maslinovo ulje, koje daje
  ovu završnu notu ovom mediteranskom jelu.


  Upravo zahvaljujući maslinovu ulju, ta je salata ne samo
  ukusna, već i zdrava.


  "To su u prvom redu antioksidansi, tu su brojni vitamini, biljne
  kemikalije i jedna tvar koja nam je izuzetno interesantna, a
  to je oleokantal. To je ona stvar koja ostavlja gorak okus u
  grlu,a ona se pokazala da zaista ima i protuupalno djelovanje",
  objasnila je nutricionistkinja Daria Vranješić
  Bender. 


  Uz to, štiti i od raka. Španjolsko istraživanje
  pokazalo je da žene koje jedu mediteransku hranu uz dodatak
  maslinova ulja imaju manji rizik od raka dojke.


  "Već je velika eksperimentalna studija iz 2008. pokazala da
  biofenoli maslinovog ulja, a to su oleorepin
  i tirozol, reduciraju maligni potencijal u smislu
  ne samo pretvorbe stanica u maligne, već i njihov rasap po
  tijelu", rekao je ginekolog Ivan Fistonić.


  U šestogodišnjem istraživanju sudjelovalo je više od
  četiri tisuće žena u dobi od 60 do 80 godina. Skupina žena
  koja je jela mediteransku hranu uz dodatak litre maslinova ulja
  na tjedan, imala je 68 posto manji rizik od raka dojke od žena
  koje su se se hranile uobičajeno, ali uz manji unos masnoća, kao
  i od skupine koja je jela više orašastih plodova.


  Nutricionisti savjetuju dvije žlice maslinova ulja na dan.


  "Ne smije se baš koristiti u pečenju, u pećnici, ali u pravilu
  neke temperature do 150 stupnjeva celzijevih su sasvim
  prihvatljive", zaključila je Bender. 


  Maslinovo ulje čuva i srce. Dobar razlog da se redovito uvrsti u
  prehranu.
 zdravo i ukusno 

zdravo i ukusno

Nova španjolska studija pokazala: maslinovo ulje znatno smanjuje rizik od raka dojke

<para>
 Grickanje crne čokolade umjesto zloglasno punomasne mliječne
 možda mršavima izgleda dobar kompromis kad imaju neutaživu želju
 za slatkim, ali nije tako, upozorava Helga Strube iz Njemačkog
 nutricionističkog društva.
</para>
<para>
 Veći udjel kakaa znači da crna čokolada ima više kakaove masti
 nego klasična mliječna iako joj se dodaje manje šećera. Pošto
 kakaova mast, gram za gram, sadrži više energije nego šećer, to
 znači da je razlika u količini kalorija između crne čokolade i
 mliječne zapravo neznatna.
</para>
<para>
 I dok su pretpostavke o mršavljenju pogrešne, crna čokolada je i
 dalje zdraviji izbor za ljubitelje te poslastice jer je bogata
 flavonidima, kojih ima u voću i povrću kao što su jabuke, grožde
 ili crveni kupus.
</para>
<para>
 "Štangica" crna čokolade blagotvorna je za krvne žile i smanjuje
 rizik od srčanog i moždanog udara, pokazala su mnoga znanstvena
 istraživanja.
</para>
<para>
 Međutim, konzumacija bilo kakve čokolade u velikim količinama
 nezdrava je i deblja, upozoravaju nutricionisti.
</para>

Je li crna čokolada prijateljica mršavih? Nutricionisti kažu ne Dok su pretpostavke o mršavljenju pogrešne, crna čokolada je i dalje zdraviji izbor za ljubitelje te poslastice jer je bogata flavonidima, kojih ima u voću i povrću kao što su jabuke, grožde ili crveni kupus 
  Grickanje crne čokolade umjesto zloglasno punomasne mliječne
  možda mršavima izgleda dobar kompromis kad imaju neutaživu želju
  za slatkim, ali nije tako, upozorava Helga Strube iz Njemačkog
  nutricionističkog društva.


  Veći udjel kakaa znači da crna čokolada ima više kakaove masti
  nego klasična mliječna iako joj se dodaje manje šećera. Pošto
  kakaova mast, gram za gram, sadrži više energije nego šećer, to
  znači da je razlika u količini kalorija između crne čokolade i
  mliječne zapravo neznatna.


  I dok su pretpostavke o mršavljenju pogrešne, crna čokolada je i
  dalje zdraviji izbor za ljubitelje te poslastice jer je bogata
  flavonidima, kojih ima u voću i povrću kao što su jabuke, grožde
  ili crveni kupus.


  "Štangica" crna čokolade blagotvorna je za krvne žile i smanjuje
  rizik od srčanog i moždanog udara, pokazala su mnoga znanstvena
  istraživanja.


  Međutim, konzumacija bilo kakve čokolade u velikim količinama
  nezdrava je i deblja, upozoravaju nutricionisti.
 usporedili ju s kupusom 

usporedili ju s kupusom

Je li crna čokolada prijateljica mršavih? Nutricionisti kažu ne

prehrana, hrana, večera

Žuta paprika sadrži čak 341 miligram vitamina C po porciji, a uz to je i niskokalorična namirnica.

<para>Koristite li češnjak protiv biljnih ušiju?</para>

Koristite li češnjak protiv biljnih ušiju?

Špinat

Image 4050111 (auto)

Image 4050113 (auto)

Image 4050115 (auto)

Image 4050117 (auto)

Psiha i zdravlje

Prev-next članak

Život

hrana vrećica

<para>Ne krivotvore kravlji sir, ali 13 posto ima manje mliječne masti od navedenog. Njega se ne miješa sa sirevima druge vrste, no u dva od 15 uzoraka nađen je znatno manji udio mliječne masti od onoga što je proizvođač naveo na deklaraciji.
Zbog toga je inspekcija lani donijela dva rješenja o naplati troškova analize, a podnesen je i jedan optužni prijedlog.</para>

Kravlji sir

Chia, jogurt i cvijeće skupa

<para>Znanstvenici ističu kako konzumacija prevelikih količina šećera ne vodi samo do pretilosti i dijabetesa, već može aktivno oštetiti stanice i povećati rizik od raka. Nova istraživanja pokazuju da šećer može potaknuti rast tumora u tijelu jer rak voli koristiti šećer kao gorivo. Također, svaka hrana koja je u plastičnom pakiranju i industrijski je zatvorena također povećava i rizik od nastanka raka. Ovim se namirnicama kroz industrijsku proizvodnju dodaju konzervansi, a najčešće je riječ o štetnim nitratima. Ti se aditivi kroz godine akumuliraju u tijelu te mogu oštetiti stanice i dovesti do raka.</para>

Šećer i prerađena hrana

jaja

<para>"Povrće poput brokule krcato je vlaknima, zasitit će vas, a nema mnogo kalorija", objasnila je Automn Calabrese, nutricionistica i trenerica.</para>

Najbolje namirnice za mršavljenje

Život i stil

Ivana Barišić

Image 3834885 (auto)

Image 3834903 (auto)

Image 3834905 (auto)

Image 3834911 (auto)

Image 3834913 (auto)

Image 3834929 (auto)

Kolumna

Kolumne

Image 3832759 (auto)

Avokado

Grožđe

<para>Kvalitetna riba trebala bi se jesti barem jednom tjedno zbog omega - 3 masnih kiselina koje štite srce, a uz to je i niskokalorična namirnica. Bakalar, recimo, ima samo 70 kalorija na 85 grama i čak 15 grama proteina.</para>

#nutricionisti

Ovo su najzdravije vrste povrća prema mišljenju nutricionista

Ovo su najzdravije vrste povrća prema mišljenju nutricionista

Najveći mitovi o hrani koje nutricionisti žele da zaboravite

Najveći mitovi o hrani koje nutricionisti žele da zaboravite

Nutricionistkinja Ivana Barišić: 'Povratak u stvarnost i moj sedmodnevni plan prehrane'

Nutricionistkinja Ivana Barišić: 'Povratak u stvarnost i moj sedmodnevni plan prehrane'

10 namirnica od kojih nutricionisti bježe glavom bez obzira

10 namirnica od kojih nutricionisti bježe glavom bez obzira

Nutricionistkinje Ivana Barišić i Mirela Marić imaju novi pristup prehrani jer je hrana lijek

Nutricionistkinje Ivana Barišić i Mirela Marić imaju novi pristup prehrani jer je hrana lijek

Kada preskakanje doručka zapravo može biti dobro za vas?

Kada preskakanje doručka zapravo može biti dobro za vas?

Zdrava hrana za koju nutricionisti kažu da bespotrebno trošite novac

Zdrava hrana za koju nutricionisti kažu da bespotrebno trošite novac

6 stvari koje nutricionisti nikada ne bi pojeli, a često su na našem meniju

6 stvari koje nutricionisti nikada ne bi pojeli, a često su na našem meniju

Kakva nas budućnost prehrane čeka? Odgovor imaju europski stručnjaci za pravilnu prehranu koji su se okupili u Zagrebu

Kakva nas budućnost prehrane čeka? Odgovor imaju europski stručnjaci za pravilnu prehranu koji su se okupili u Zagrebu

Koliko su pesticidi štetni, kako ih izbjeći i kakve sve posljedice imaju na naš organizam?

Koliko su pesticidi štetni, kako ih izbjeći i kakve sve posljedice imaju na naš organizam?

Marketing ili zdravlje: doznajemo je li superhrana doista i superzdrava!

Marketing ili zdravlje: doznajemo je li superhrana doista i superzdrava!

Nova španjolska studija pokazala: maslinovo ulje znatno smanjuje rizik od raka dojke

Nova španjolska studija pokazala: maslinovo ulje znatno smanjuje rizik od raka dojke

Je li crna čokolada prijateljica mršavih? Nutricionisti kažu ne

Je li crna čokolada prijateljica mršavih? Nutricionisti kažu ne