Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ravnatelja osnovne škole Petar Kružić iz Klisa, svakodnevna zadaća. Podjela besplatnih školskih obroka, za četrdesetak učenika u tri područne škole. Trideset kilometara, vlastitim automobilom i o vlastitom trošku. I tako iz dana u dan. Nakon četiri mjeseca, strpljenju je došao kraj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Donio sam odluku da ćemo prestat sa organiziranjem prehrane za učenike. Nakon što sam obavijestio roditelje, obavijestio ministarstvo i županiju, roditelji su izvršili pritisak na županiju i došlo je do konkretnog dogovora", rekao je Neven Tešija, ravnatelj Osnovne škole Petar Kružić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U rekordnom roku, preko noći. Do konca školske godine besplatne obroke učenicima će tako razvoziti zaposlenik komunalne službe općine Klis.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizacija svega je na ravnatelju. On je na sebe preuzeo obvezu prijevoza marendi, o čemu ste vi izvještavali i mi se tu nismo dirali. Općina Klis u samom formalnom smislu nema tu nekakve obveze, međutim onda kad je nastao problem, naravno da smo pomogli", govori Jakov Vetma, načelnik Općine Klis.</para><hmn:article id="7f83925e-cd86-11ed-b331-420afc5909d8" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I roditelji se slažu. Projekt je dobar, ali realizacija na terenu je podbacila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dobro je to, ali nije dobro šta nije organizirano do kraja, jel tako? Treba to riješit do kraja. Da ne misli se on kako će donit marendu", govori Marinko Odža.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A da su problemi eskalirali i u ostalim školama, potvrđuju nam i u udruzi ravnatelja osnovnih škola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skupili smo zaista detaljne informacije i imamo pravu sliku stanja na razini cijele županije, u skoro svim školama ima ozbiljnih problema koje mi dugoročno, samostalno, kao škole, nećemo moć izdržat", govori Đuro Baloević, predsjednik udruge ravnatelja osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nedostaje im adekvatna oprema, nove kuhinje, a prvenstveno adekvatan kadar. Sluha za njihove potrebe u ministarstvu, čini se, nema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije urodilo plodom, evo vode se i dalje ti razgovori i očekujemo da će bit dozvoljeno, odnosno izdata suglasnost ministarstva na zapošljavanja dodatnog osoblja", kaže Tomislav Đonlić, pročelnik Odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Strpljenja je sve manje. Klis je svoj problem privremeno riješio, no pitanje je kako će ga riješiti ostale osnovne škole.</para>

Ravnatelj iz Klisa 4 mjeseca sam razvozio obroke djeci. Odlučio je prestati. Jesu li se odgovorni probudili? &apos;Donio sam odluku da ćemo prestat sa organiziranjem prehrane za učenike. Nakon što sam obavijestio roditelje, obavijestio ministarstvo  i županiju, roditelji su izvršili pritisak na županiju i došlo je do konkretnog dogovora&apos;, rekao je Neven Tešija Za ravnatelja osnovne škole Petar Kružić iz Klisa, svakodnevna zadaća. Podjela besplatnih školskih obroka, za četrdesetak učenika u tri područne škole. Trideset kilometara, vlastitim automobilom i o vlastitom trošku. I tako iz dana u dan. Nakon četiri mjeseca, strpljenju je došao kraj."Donio sam odluku da ćemo prestat sa organiziranjem prehrane za učenike. Nakon što sam obavijestio roditelje, obavijestio ministarstvo i županiju, roditelji su izvršili pritisak na županiju i došlo je do konkretnog dogovora", rekao je Neven Tešija, ravnatelj Osnovne škole Petar Kružić.U rekordnom roku, preko noći. Do konca školske godine besplatne obroke učenicima će tako razvoziti zaposlenik komunalne službe općine Klis."Organizacija svega je na ravnatelju. On je na sebe preuzeo obvezu prijevoza marendi, o čemu ste vi izvještavali i mi se tu nismo dirali. Općina Klis u samom formalnom smislu nema tu nekakve obveze, međutim onda kad je nastao problem, naravno da smo pomogli", govori Jakov Vetma, načelnik Općine Klis.I roditelji se slažu. Projekt je dobar, ali realizacija na terenu je podbacila."Dobro je to, ali nije dobro šta nije organizirano do kraja, jel tako? Treba to riješit do kraja. Da ne misli se on kako će donit marendu", govori Marinko Odža.A da su problemi eskalirali i u ostalim školama, potvrđuju nam i u udruzi ravnatelja osnovnih škola."Skupili smo zaista detaljne informacije i imamo pravu sliku stanja na razini cijele županije, u skoro svim školama ima ozbiljnih problema koje mi dugoročno, samostalno, kao škole, nećemo moć izdržat", govori Đuro Baloević, predsjednik udruge ravnatelja osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije.Nedostaje im adekvatna oprema, nove kuhinje, a prvenstveno adekvatan kadar. Sluha za njihove potrebe u ministarstvu, čini se, nema."Nije urodilo plodom, evo vode se i dalje ti razgovori i očekujemo da će bit dozvoljeno, odnosno izdata suglasnost ministarstva na zapošljavanja dodatnog osoblja", kaže Tomislav Đonlić, pročelnik Odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije.Strpljenja je sve manje. Klis je svoj problem privremeno riješio, no pitanje je kako će ga riješiti ostale osnovne škole. NEVEN TEŠIJA 

NEVEN TEŠIJA

Ravnatelj iz Klisa 4 mjeseca sam razvozio obroke djeci. Odlučio je prestati. Jesu li se odgovorni probudili?

Proveli smo jutro s ravnateljem na Klisu koji sam razvozi oko 40 obroka za djecu. Vladin projekt zapinje? 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trešnje, jabuke, jagode, pa čak i bukovače - neke plodove još čekaju, a neki su se već našli na školskom jelovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jeli smo jagode, bukovače, mentu, luk, a najdraži mi je bio luk jer je bio kiselkast", govori učenica OŠ Središće u Zagrebu Sonja Puzjak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Volim kad je to na meniju za užinu jer smo to mi uzgojili i puno je finije nego ono iz dućana", kazala je učenica OŠ Središće u Zagrebu Rita Pavušin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žele da proizvodnja u njihovu vrtu iz godine u godinu raste, a prehrana u školskoj kuhinji bude sve zdravija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo voćne sokove, sirupe, kompote, štrudle i jako su djeca zadovoljna. za vrijeme užine već dobiju te proizvode koje smo sami uzgojili, nešto naravno dobijemo iz vani jer još uvijek nemamo za sve naše potrebe", govori učiteljica u OŠ Središće u Zagrebu Natalija Vuković.</para><hmn:article id="c826293c-b9f4-11ec-afbf-0242ac12003d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cilj pilot-projekt Zelena javna nabava je u zagrebačke škole dovesti proizvode lokalnih proizvođača od kojih će se pripremati zdravi obroci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi dajemo prednost ekološkim proizvođačima da oni mogu planirati svoju proizvodnju, oni će znati pola godine unaprijed o kojim količinama se rade da se mogu organizirati i prilagoditi svoju proizvodnju", kazala je predsjednica Radne skupine za zelenu javnu nabavu Sonja Karoglan Todorović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među proizvođačima takva ideja odavno postoji. Zdenka Dodig ima sedam plastenika i nada se da će njezino voće i povrće i naći put do školskih tanjura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To omogućava stabilno tržište, ne morate onda razmišljati hoćete li salatu prodat ili zaorati. Potencijali su tu, sada to treba postaviti na zdrave noge, da se zna što se traži, koliko i u kojem vremenu, da se mi možemo pripremiti", govori Zdenka.</para><hmn:article id="4aea64b0-a3f0-11ed-9d52-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Projekt će trajati 18 mjeseci, a prvi korak je odabrati najmanje 10 škola koje će sudjelovati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Gledat ćemo naravno da pored meda koji sada imamo s lokalnih OPG-ova, možemo nabaviti recimo rajčicu, mrkvu, te namirnice koje najčešće koristimo. Želja svih nas je da u školi izbjegavamo koristiti te pekarske proizvode uz naravno kadrovske mogućnosti koje imamo", kazao je ravnatelj OŠ Trnsko u Zagrebu Josip Petrović</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A mogućnosti su takve da u školama nedostaje kuhara, a kuhinje nisu dovoljno opremljene. 95 % zagrebačkih učenika hrani se u školi, svi imaju besplatan, ali ne i topli obrok.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S obzirom na to da je Vlada donijela mjere subvencije besplatnog obroka za sve učenike. Sav taj novac koji je došao od države, koji je pomogao da se snizi cijena prehrane za same roditelje ali i troškovi grada- sav taj novac će biti investiran u školske kuhinje", kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kuhani, zdraviji i zeleniji školski obroci za sve učenike - velik su zalogaj za gradsku vlast.</para>

Zdraviji i zeleniji obroci uskoro bi trebali u zagrebačke škole. Kako će u one koje nemaju ni kuhinje ni osoblja? U Zagrebu kreće pilot-projekt zelene javne nabave koji bi u škole trebao dovesti proizvode lokalnih proizvođača. Zdraviji i zeleniji obroci prvo stižu u nekolicinu škola, a kako će u ostale koje nemaju kuhinje ni osoblja? Zagrebački gradonačelnik ima plan Trešnje, jabuke, jagode, pa čak i bukovače - neke plodove još čekaju, a neki su se već našli na školskom jelovniku."Jeli smo jagode, bukovače, mentu, luk, a najdraži mi je bio luk jer je bio kiselkast", govori učenica OŠ Središće u Zagrebu Sonja Puzjak."Volim kad je to na meniju za užinu jer smo to mi uzgojili i puno je finije nego ono iz dućana", kazala je učenica OŠ Središće u Zagrebu Rita Pavušin.Žele da proizvodnja u njihovu vrtu iz godine u godinu raste, a prehrana u školskoj kuhinji bude sve zdravija."Radimo voćne sokove, sirupe, kompote, štrudle i jako su djeca zadovoljna. za vrijeme užine već dobiju te proizvode koje smo sami uzgojili, nešto naravno dobijemo iz vani jer još uvijek nemamo za sve naše potrebe", govori učiteljica u OŠ Središće u Zagrebu Natalija Vuković.Cilj pilot-projekt Zelena javna nabava je u zagrebačke škole dovesti proizvode lokalnih proizvođača od kojih će se pripremati zdravi obroci."Mi dajemo prednost ekološkim proizvođačima da oni mogu planirati svoju proizvodnju, oni će znati pola godine unaprijed o kojim količinama se rade da se mogu organizirati i prilagoditi svoju proizvodnju", kazala je predsjednica Radne skupine za zelenu javnu nabavu Sonja Karoglan Todorović.Među proizvođačima takva ideja odavno postoji. Zdenka Dodig ima sedam plastenika i nada se da će njezino voće i povrće i naći put do školskih tanjura."To omogućava stabilno tržište, ne morate onda razmišljati hoćete li salatu prodat ili zaorati. Potencijali su tu, sada to treba postaviti na zdrave noge, da se zna što se traži, koliko i u kojem vremenu, da se mi možemo pripremiti", govori Zdenka.Projekt će trajati 18 mjeseci, a prvi korak je odabrati najmanje 10 škola koje će sudjelovati."Gledat ćemo naravno da pored meda koji sada imamo s lokalnih OPG-ova, možemo nabaviti recimo rajčicu, mrkvu, te namirnice koje najčešće koristimo. Želja svih nas je da u školi izbjegavamo koristiti te pekarske proizvode uz naravno kadrovske mogućnosti koje imamo", kazao je ravnatelj OŠ Trnsko u Zagrebu Josip PetrovićA mogućnosti su takve da u školama nedostaje kuhara, a kuhinje nisu dovoljno opremljene. 95 % zagrebačkih učenika hrani se u školi, svi imaju besplatan, ali ne i topli obrok."S obzirom na to da je Vlada donijela mjere subvencije besplatnog obroka za sve učenike. Sav taj novac koji je došao od države, koji je pomogao da se snizi cijena prehrane za same roditelje ali i troškovi grada- sav taj novac će biti investiran u školske kuhinje", kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.Kuhani, zdraviji i zeleniji školski obroci za sve učenike - velik su zalogaj za gradsku vlast. PILOT-PROJEKT  

PILOT-PROJEKT 

Zdraviji i zeleniji obroci uskoro bi trebali u zagrebačke škole. Kako će u one koje nemaju ni kuhinje ni osoblja?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom 17 dana nastave u siječnju oko 300.000 učenika primilo je 5 milijuna besplatnih obroka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Besplatne obroke u 17 nastavnih dana u siječnju koristilo je 96 posto učenika. Ministarstvo je za financiranje besplatnih obroka počelo raditi naloge za isplatu sredstava vlasnicima i osnivačima škola na temelju evidencije u E-dnevniku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo znanosti i obrazovanja u siječnju je financiralo 4,951.103 besplatna obroka za učenike osnovnih škola, za što će biti izdvojeno 6,584.967 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Vlada RH donijela je Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023. </para><hmn:article id="730e4be0-8f83-11ed-9a65-025bd5b5ce68" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako od ovog polugodišta svaki osnovnoškolac u Hrvatskoj koji to želi, ima osiguran barem jedan obrok u školi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada je osigurala financijska sredstva, a prehranu za učenike, kao i do sada, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju organiziraju vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom, a to su županije i gradovi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Država sufinancira iznos od 1,33 eura po danu za jedan obrok. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ta sredstva uglavnom se koriste za nabavu namirnica, a iz proračuna se već otprije financiraju plaće za više od 1500 kuhara, dok se iz proračunskih sredstava financiraju energenti potrebni za pripremu obroka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovisno o infrastrukturnim uvjetima i mogućnostima škole, prehrana je organizirana na različite načine.</para>

Do sad za 300.000 učenika podijeljeno 5 milijuna besplatnih obroka Ministarstvo znanosti i obrazovanja iznijelo je podatke za siječanj te su naveli da je za je besplatne obroke koristilo 96 posto učenika Tijekom 17 dana nastave u siječnju oko 300.000 učenika primilo je 5 milijuna besplatnih obroka.Besplatne obroke u 17 nastavnih dana u siječnju koristilo je 96 posto učenika. Ministarstvo je za financiranje besplatnih obroka počelo raditi naloge za isplatu sredstava vlasnicima i osnivačima škola na temelju evidencije u E-dnevniku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u siječnju je financiralo 4,951.103 besplatna obroka za učenike osnovnih škola, za što će biti izdvojeno 6,584.967 eura.Podsjetimo, Vlada RH donijela je Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023. Tako od ovog polugodišta svaki osnovnoškolac u Hrvatskoj koji to želi, ima osiguran barem jedan obrok u školi. Vlada je osigurala financijska sredstva, a prehranu za učenike, kao i do sada, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju organiziraju vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom, a to su županije i gradovi. Država sufinancira iznos od 1,33 eura po danu za jedan obrok. Ta sredstva uglavnom se koriste za nabavu namirnica, a iz proračuna se već otprije financiraju plaće za više od 1500 kuhara, dok se iz proračunskih sredstava financiraju energenti potrebni za pripremu obroka. Ovisno o infrastrukturnim uvjetima i mogućnostima škole, prehrana je organizirana na različite načine. Prvih 17 dana 

Prvih 17 dana

Do sad za 300.000 učenika podijeljeno 5 milijuna besplatnih obroka

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pripremaju 250 obroka više nego prošlo polugodište. Besplatni mliječni obrok jede 650 učenika, uz to kuhaju ručak i užinu za učenike u produženom boravku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S tim povećanim brojem potrebne su i dodatne ruke, dodatne radnike, jer ne uspijeva se sve adekvatno odraditi. Ovog časa ne bi mogli ispoštovati to da kuhamo 700 toplih obroka jer nam fali i osoblje i inventar", rekla je Sandra Dujmović, kuharica u OŠ Remete u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odobrenje ministarstva za zaposlenje još jednog kuharice ili kuhara su dobili. Dok se natječaj ne provede zaposlili su osobu na 60 dana.</para><hmn:article id="730e4be0-8f83-11ed-9a65-025bd5b5ce68" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je doslovno nemoguća misija, zaista je vrlo teško pronaći ljude za posao u školi, kuharice izrazito teško. Ja se osjećam sretnom i blagosolovljenom što sam uspjela naći. Nema ljudi koji su zainteresirani. Plaća je takva kakva je, koeficijent nizak, ljudi koji mogu rade negdje za bolju plaću", istaknula je Filomena Horvatić, ravnateljica OŠ Remete u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Ministarstvo obrazovanja od škola je stiglo 464 zahtjeva za zaposlenje kuhara, do sada ih je odobreno 225.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja istaknula je kako je bilo odbijenih zahtjeva.</para><hmn:article id="e8413350-8c59-11ed-b5d8-d2e9b09db835" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Neke škole uopće nemaju uvjete da bi uopće mogle zaposliti nove osobe. Ovisno o jelovnicima koji se pripremaju, ovisno o uvjetima koje škole imaju na temelju toga se dobivaju suglasnosti", objasnila je Šerepac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školama će ih biti potrebno sve više jer cilj je da svi učenici imaju kuhani topli obrok. Na situaciju u školama kao i na položaj kuharica i kuhara upozoravaju iz Sindikata hrvatskih učitelja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jedan kuhar koji radi 20 godina u školi ima plaću od mizernih 692 eura. Zbog loših uvjeta i prostornih i velikog opterećenja za onoliko zaposlenika koje škole imaju pomažu im spremačice za svoju mizernu plaću od 555 eura", izjavila je Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima Zavoda za za zapošljavanje kuhari su među tri najtraženija zanimanja. Za njih je otvoreno 649 radnih mjesta od čega 41 u školama.</para>

Zbog besplatnih obroka u školama, pomama za kuharima, a sindikati upozoravaju na loše plaće i loše uvjete rada Prema podacima Zavoda za za zapošljavanje kuhari su među tri najtraženija zanimanja. Za njih je otvoreno 649 radnih mjesta od čega 41 u školama. Suglasnost za zaposlenje moraju dobiti od ministarstva, a dobiti kuhara za rad u školi čini se kao nemoguća misija Pripremaju 250 obroka više nego prošlo polugodište. Besplatni mliječni obrok jede 650 učenika, uz to kuhaju ručak i užinu za učenike u produženom boravku."S tim povećanim brojem potrebne su i dodatne ruke, dodatne radnike, jer ne uspijeva se sve adekvatno odraditi. Ovog časa ne bi mogli ispoštovati to da kuhamo 700 toplih obroka jer nam fali i osoblje i inventar", rekla je Sandra Dujmović, kuharica u OŠ Remete u Zagrebu.Odobrenje ministarstva za zaposlenje još jednog kuharice ili kuhara su dobili. Dok se natječaj ne provede zaposlili su osobu na 60 dana."To je doslovno nemoguća misija, zaista je vrlo teško pronaći ljude za posao u školi, kuharice izrazito teško. Ja se osjećam sretnom i blagosolovljenom što sam uspjela naći. Nema ljudi koji su zainteresirani. Plaća je takva kakva je, koeficijent nizak, ljudi koji mogu rade negdje za bolju plaću", istaknula je Filomena Horvatić, ravnateljica OŠ Remete u Zagrebu.U Ministarstvo obrazovanja od škola je stiglo 464 zahtjeva za zaposlenje kuhara, do sada ih je odobreno 225.Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja istaknula je kako je bilo odbijenih zahtjeva."Neke škole uopće nemaju uvjete da bi uopće mogle zaposliti nove osobe. Ovisno o jelovnicima koji se pripremaju, ovisno o uvjetima koje škole imaju na temelju toga se dobivaju suglasnosti", objasnila je Šerepac.U školama će ih biti potrebno sve više jer cilj je da svi učenici imaju kuhani topli obrok. Na situaciju u školama kao i na položaj kuharica i kuhara upozoravaju iz Sindikata hrvatskih učitelja."Jedan kuhar koji radi 20 godina u školi ima plaću od mizernih 692 eura. Zbog loših uvjeta i prostornih i velikog opterećenja za onoliko zaposlenika koje škole imaju pomažu im spremačice za svoju mizernu plaću od 555 eura", izjavila je Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.Prema podacima Zavoda za za zapošljavanje kuhari su među tri najtraženija zanimanja. Za njih je otvoreno 649 radnih mjesta od čega 41 u školama. traženi, a potplaćeni 

traženi, a potplaćeni

Zbog besplatnih obroka u školama, pomama za kuharima, a sindikati upozoravaju na loše plaće i loše uvjete rada

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Školsko zvono označit će sutra početak drugog polugodišta, ali i početak podjele besplatnih obroka za sve osnovnoškolce. Na samom početku - problem. Dio škola nije spreman, a veći dio umjesto toplog - priprema hladni obrok!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S prvim školskim zvonom u novom polugodištu ipak stižu i prvi besplatni obroci. Onima koji imaju adekvatne uvjete -  topli, a onima koji to nemaju, hladni obroci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naše škole, u našoj županiji, u južnim primorskim županijama nisu spremne zato što na žalost tako su građene. Nemamo ni kuhinja, ni blagovaonica ni osoblja koje bi moglo adekvatno raditi sa hranom”, priča Đuro Baloević iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola SDŽ.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djeci čini se, to i ne predstavlja problem. Evo što su rekli na vijest o besplatnim obrocima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Meni je bilo šta dobro, ja ću i ovako i onako pojest, šta god bude. Moj želja je, možda, hrenovka u tijestu”, govori Bepina Baričević iz Splita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To mi je super, zato jer ja sam uvijek gladna", našalila se Nikol Dimache iz Splita.</para><hmn:article id="e8413350-8c59-11ed-b5d8-d2e9b09db835" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa očekujem da će biti jako dobro i da će bit toplo, sve super. Do sada je izgledalo tako da kupimo marendu ili nosimo od doma”, priča Sara Bilanović iz Omiša.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ja više volim kad nosim nešto svoje od kuće. Tako imam ručak ako mi se neki dan ne jede to što je tad na rasporedu”, govori Vanda Kežić iz Splita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čak osamdeset posto škola u priobalju odlučilo se na takozvani model C. Koristit će usluge vanjskih dobavljača u obliku suhih obroka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Evo, sutra počinje škola pa ćemo vidjet što je. Mi živimo na otoku di je mala sredina, tak da tko zna, možda nešto i bude od tople marende”, priča Marija Brižić iz Šolte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo sigurno jako puno obitelji što nemaju novac da si mogu priuštiti to i zato je to jako pozitivno ako se to provede tako", govori Darko Garić iz Splita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No pitanje o kojem očito mnogi nisu vodili računa je pitanje djece s posebnim režimom prehrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je problem. Mi recimo imamo u našoj školi devetero djece koji moraju jesti bezgluteinsku hranu. Imamo jedno dijete koje mora jest smiksanu hranu jer ne može gutati. Nema razloga da oni budu izostavljeni iz ove priče” , priča Davor Bučević ravnatelj O.Š. Bol u Splitu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijedlog je da se roditeljima tih učenika dodatno subvencionira posebna prehrana, o čemu su ravnatelji već obavijestili svoje osnivače, gradove i općine. Odgovor se još čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Sutra kreću besplatni obroci: Što je s djecom s posebnim režimom prehrane? S prvim školskim zvonom u novom polugodištu ipak stižu i prvi besplatni obroci. Onima koji imaju adekvatne uvjete -  topli, a onima koji to nemaju, hladni obroci Školsko zvono označit će sutra početak drugog polugodišta, ali i početak podjele besplatnih obroka za sve osnovnoškolce. Na samom početku - problem. Dio škola nije spreman, a veći dio umjesto toplog - priprema hladni obrok!S prvim školskim zvonom u novom polugodištu ipak stižu i prvi besplatni obroci. Onima koji imaju adekvatne uvjete -  topli, a onima koji to nemaju, hladni obroci."Naše škole, u našoj županiji, u južnim primorskim županijama nisu spremne zato što na žalost tako su građene. Nemamo ni kuhinja, ni blagovaonica ni osoblja koje bi moglo adekvatno raditi sa hranom”, priča Đuro Baloević iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola SDŽ.Djeci čini se, to i ne predstavlja problem. Evo što su rekli na vijest o besplatnim obrocima."Meni je bilo šta dobro, ja ću i ovako i onako pojest, šta god bude. Moj želja je, možda, hrenovka u tijestu”, govori Bepina Baričević iz Splita."To mi je super, zato jer ja sam uvijek gladna", našalila se Nikol Dimache iz Splita."Pa očekujem da će biti jako dobro i da će bit toplo, sve super. Do sada je izgledalo tako da kupimo marendu ili nosimo od doma”, priča Sara Bilanović iz Omiša.„Ja više volim kad nosim nešto svoje od kuće. Tako imam ručak ako mi se neki dan ne jede to što je tad na rasporedu”, govori Vanda Kežić iz Splita.Čak osamdeset posto škola u priobalju odlučilo se na takozvani model C. Koristit će usluge vanjskih dobavljača u obliku suhih obroka. "Evo, sutra počinje škola pa ćemo vidjet što je. Mi živimo na otoku di je mala sredina, tak da tko zna, možda nešto i bude od tople marende”, priča Marija Brižić iz Šolte."Imamo sigurno jako puno obitelji što nemaju novac da si mogu priuštiti to i zato je to jako pozitivno ako se to provede tako", govori Darko Garić iz Splita.No pitanje o kojem očito mnogi nisu vodili računa je pitanje djece s posebnim režimom prehrane."To je problem. Mi recimo imamo u našoj školi devetero djece koji moraju jesti bezgluteinsku hranu. Imamo jedno dijete koje mora jest smiksanu hranu jer ne može gutati. Nema razloga da oni budu izostavljeni iz ove priče” , priča Davor Bučević ravnatelj O.Š. Bol u Splitu.Prijedlog je da se roditeljima tih učenika dodatno subvencionira posebna prehrana, o čemu su ravnatelji već obavijestili svoje osnivače, gradove i općine. Odgovor se još čeka. NOVO POLUGODIŠTE 

NOVO POLUGODIŠTE

Sutra kreću besplatni obroci: Što je s djecom s posebnim režimom prehrane?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Većina gradova-osnivača škola najavila je da će učenici dobiti kakav-takav obrok, no ima onih poput Grada Samobora koji su najavili mogućnost da neće možda sva djeca u svim školama dobiti obrok. Razlozi su neopremljenost, nedostatak kuhinja, nedostatak kuhara. Reporterka RTL-a Danas Zorana Čičak Kulić razgovarala je s Antoniom Jurčevom, glavnim tajnikom Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vjerujem da skoro sve škole kreću s besplatnim obrokom za sve učenike RH. U nekoliko škola ima problema, mislim da u ovom trenutku ne možemo istaknuti koje su to škole, ali vjerujem da će se u skoro svim školama krenuti s navedenom mjerom. Šarolika je situacija, negdje će se dijeliti mliječni, negdje topli obroci. Negdje će se pokušati barem jedanput ili dvaput topli obrok. Negdje će škole samostalno pripremati, negdje će to raditi vanjski dobavljači. Matične škole imaju nešto lakšu situaciju, područne nešto težu jer nisu bile prilagođene za prehranu", kazao je Jurčev pa dodao da u njegovoj školi djecu čeka mliječni obrok.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Određene škole zbog kadrovskih škola ne mogu osigurati tople obroke, ali nadamo se da ćemo u skorijoj budućnosti u dogovoru s osnivačima uspjeti taj problem riješiti", dodao je pa kazao da je vremena za pripremu uvijek premalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izmjene i dopune zakona donesene su 20. prosinca, a odluka 30. prosinca tako da je vremena sigurno trebalo biti više. Još jednom naglašavam trud ravnatelja koji su tijekom zimskih praznika da besplatna prehrana zaživi. Također bih zahvalio kuharicama i kuharima koji već godinama vrijedno pripremaju obroke za naše učenike. Roditelje pozivam na strpljenje, vjerujem da će trebati vrijeme prilagodbe i da ćemo u budućnosti bolje planirati ovakve mjere".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problema ima, uhodavat će se. više od 300 tisuća učenika u ponedjeljak bi trebalo dobiti svoj besplatan obrok, a kakav će biti, nastavit će pratiti ekipa RTL-a Danas.</para>

Više od 300.000 učenika u ponedjeljak čeka besplatan obrok: 'Roditelje pozivam na strpljenje...' &apos;U nekoliko škola ima problema, mislim da u ovom trenutku ne možemo istaknuti koje su to škole, ali vjerujem da će se u skoro svim školama krenuti s navedenom mjerom. Šarolika je situacija, negdje će se dijeliti mliječni, negdje topli obroci. Negdje će se pokušati barem jedanput ili dvaput topli obrok. Negdje će škole samostalno pripremati, negdje će to raditi vanjski dobavljači&apos;, rekao je Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Većina gradova-osnivača škola najavila je da će učenici dobiti kakav-takav obrok, no ima onih poput Grada Samobora koji su najavili mogućnost da neće možda sva djeca u svim školama dobiti obrok. Razlozi su neopremljenost, nedostatak kuhinja, nedostatak kuhara. Reporterka RTL-a Danas Zorana Čičak Kulić razgovarala je s Antoniom Jurčevom, glavnim tajnikom Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola."Vjerujem da skoro sve škole kreću s besplatnim obrokom za sve učenike RH. U nekoliko škola ima problema, mislim da u ovom trenutku ne možemo istaknuti koje su to škole, ali vjerujem da će se u skoro svim školama krenuti s navedenom mjerom. Šarolika je situacija, negdje će se dijeliti mliječni, negdje topli obroci. Negdje će se pokušati barem jedanput ili dvaput topli obrok. Negdje će škole samostalno pripremati, negdje će to raditi vanjski dobavljači. Matične škole imaju nešto lakšu situaciju, područne nešto težu jer nisu bile prilagođene za prehranu", kazao je Jurčev pa dodao da u njegovoj školi djecu čeka mliječni obrok."Određene škole zbog kadrovskih škola ne mogu osigurati tople obroke, ali nadamo se da ćemo u skorijoj budućnosti u dogovoru s osnivačima uspjeti taj problem riješiti", dodao je pa kazao da je vremena za pripremu uvijek premalo."Izmjene i dopune zakona donesene su 20. prosinca, a odluka 30. prosinca tako da je vremena sigurno trebalo biti više. Još jednom naglašavam trud ravnatelja koji su tijekom zimskih praznika da besplatna prehrana zaživi. Također bih zahvalio kuharicama i kuharima koji već godinama vrijedno pripremaju obroke za naše učenike. Roditelje pozivam na strpljenje, vjerujem da će trebati vrijeme prilagodbe i da ćemo u budućnosti bolje planirati ovakve mjere".Problema ima, uhodavat će se. više od 300 tisuća učenika u ponedjeljak bi trebalo dobiti svoj besplatan obrok, a kakav će biti, nastavit će pratiti ekipa RTL-a Danas. TAJNIK UDRUGE RAVNATELJA 

TAJNIK UDRUGE RAVNATELJA

Više od 300.000 učenika u ponedjeljak čeka besplatan obrok: 'Roditelje pozivam na strpljenje...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nisu izostali problemi oko organizacije besplatnih obroka za učenike osnovnih škola. Od ponedjeljka ih treba početi dobivati 300 tisuća djece, no mnogi na to nisu spremni.<hmn:linebreak/>Vlada osigurava novac, a lokalne vlasti organizaciju, pa su i dječji obroci postali političko pitanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Što će djeca jesti ovisi o mogućnostima koje imaju škole. U OŠ Manuš u Splitu kuhinju imaju, ali kuhati mogu samo za manji broj djece. Njima kao i u ostalim splitskim školama besplatni obrok u ponedjeljak trebao biti dostavljen. Nedostaju kuhinje, blagovaonice, kuhari. Iz Grada Splita poručuju da dok javna nabava ne bude zaključena da će škole same naručivati hranu za učenike. U Zagrebu je pak sve spremno, poručuju iz Grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Pogledajte video</emphasis></para><hmn:video id="d2519e1a-8c5c-11ed-bf43-d6ee7fc09e25"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Besplatni obroci u školama: U Zagrebu spremni, u Splitu problemi Od ponedjeljka besplatne obroke treba početi dobivati 300 tisuća djece, no mnoge sredine na to nisu spremne... Nisu izostali problemi oko organizacije besplatnih obroka za učenike osnovnih škola. Od ponedjeljka ih treba početi dobivati 300 tisuća djece, no mnogi na to nisu spremni.Vlada osigurava novac, a lokalne vlasti organizaciju, pa su i dječji obroci postali političko pitanje.  Što će djeca jesti ovisi o mogućnostima koje imaju škole. U OŠ Manuš u Splitu kuhinju imaju, ali kuhati mogu samo za manji broj djece. Njima kao i u ostalim splitskim školama besplatni obrok u ponedjeljak trebao biti dostavljen. Nedostaju kuhinje, blagovaonice, kuhari.  Iz Grada Splita poručuju da dok javna nabava ne bude zaključena  da će škole same naručivati hranu za učenike. U Zagrebu je pak sve spremno, poručuju iz Grada.  Pogledajte video nedostaju kuhinje, blagovaonice... 

nedostaju kuhinje, blagovaonice...

Besplatni obroci u školama: U Zagrebu spremni, u Splitu problemi

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Projekt besplatnog obroka za sve učenike u osnovnim školama, njih oko 311.000, kreće početkom drugog polugodišta, a predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević procjenjuje da je za njegovo provođenje spremno oko 60 posto škola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što će od drugog polugodišta koje počinje za manje od mjesec dana - 9. siječnja, osnivači dobiti deset kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.</para><heading2>Najgore u Zagrebu </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rekla bih da oko 60 posto škola ima, a oko 40 posto nema uvjete. Najgoru situaciju s kuhinjama ima Grad Zagreb. Škole u Zagrebu nemaju prostora za nadogradnju kojom bi se mogle napraviti kuhinje ili blagovaonice, a i prevelike su", kazala je Hini Mirosavljević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neke velike škole neće uspjeti organizirati do početka drugog polugodišta prehranu jer su za iznos veći od 200.000 kuna dužni raspisati javnu nabavu za dobavljača hrane, a postupak bez roka žalbe traje 50 dana. No, Mirosavljević kaže da se čula s resornim ministarstvom i vjeruje da će se moći davati mliječni obroci, barem sada na početku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističe da nakon Zagreba najgoru situaciju s kuhinjama imaju dalmatinske županije. "Činjenica je da dalmatinske županije nemaju kuhinja, a Slavonija ima kuhinja, no nema djece", kaže Mirosavljević, ukazujući da će najveći problem biti u onim školama u kojim se zbog nedostatka prostora ne može dograditi ili napraviti prostor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjeruje da će kada dođu upute od osnivača škola postojati nekakav vremenski period za prilagodbu da oni koji imaju sve uvjete što se tiče kuhinja, kuhara i blagovaonica mogu krenuti, a oni koji nemaju da najvjerojatnije angažiraju vanjske poslužitelje koji će dobavljati hranu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kod vanjskih poslužitelja postoji problem, a odnosi se, kaže, na to tko će dijeliti hranu. Ne smiju je, napominje, dijeliti oni koji nemaju sanitarne iskaznice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neke škole nemaju ni kuhinje ni blagovaonice pa se postavlja pitanje i gdje će djeci hrana biti poslužena. U nekim školama zbog organizacijskih mogućnosti moći će se osigurati samo hladni obrok, a u nekima će biti potrebna i zapošljavanja dodatnih kadrova. Mirosavljević vjeruje da postoje načini da se problemi riješe i da će svima biti lakše kada ravnateljima stignu konkretne upute.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Može se svašta. Ne znamo što nas čeka i vjerujem da će se pojaviti sto problema u hodu, ali mislim da će sve skupa biti riješeno kada dođu jasne upute. Vjerujem da će se za par mjeseci uvjeti u školama izjednačiti i da od nove školske godine krećemo u istim uvjetima", kaže predsjednica HUROŠ-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vezano uz posebne prehrambene potrebe i navike djece (dijabetičari, alergičari, vegetarijanci, vegani), kaže kako se to i sad pazi i da to neće postati biti sporno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navela je i primjer Kutine gdje ima dosta Roma koji su muslimani. "Mi njima sad posebne obroke spremamo. To nije sporno", naglasila je Mirosavljević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističe i da su ravnatelji "malo ljuti" što uputa još nema, u medijima se o tome piše, a oni, navodi, ne znaju još ništa. Smatraju, kaže, da će oni biti ti koji su nesposobni ako to ne krene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu da su u studenom imali sastanak s osnivačima škola na kojem im je sve objašnjeno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naglašavaju i da će sve škole imati jednake uvjete za pripremu obroka za sve učenike tek kada se osigura infrastruktura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Upravo to je i predviđeno pozivom za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave koji će biti raspisan do kraja godine, čime bi se do 2027./2028. godine trebalo osigurati da sve škole imati uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama", stoji u odgovoru Hini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno je u više od 720 osnovnih škola zaposleno više od 1300 kuhara, a iz Ministarstva obrazovanja ističu da će odobravati i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu i/ili podjelu obroka u školama u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imale i kadrovske uvjete za pripremu obroka.</para>

Za uvođenje besplatnih obroka spremno 60% škola, kreće se početkom drugog polugodišta Najgore stanje u Zagrebu jer škole nemaju mjesta za nadogradnju, a Slavonija ima kuhinje, a nema djece. Predsjednica udruge ravnatelja kaže da je situacija različita te da nema još detaljnih uputa kako se prilagoditi Projekt besplatnog obroka za sve učenike u osnovnim školama, njih oko 311.000, kreće početkom drugog polugodišta, a predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević procjenjuje da je za njegovo provođenje spremno oko 60 posto škola.Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što će od drugog polugodišta koje počinje za manje od mjesec dana - 9. siječnja, osnivači dobiti deset kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.Najgore u Zagrebu "Rekla bih da oko 60 posto škola ima, a oko 40 posto nema uvjete. Najgoru situaciju s kuhinjama ima Grad Zagreb. Škole u Zagrebu nemaju prostora za nadogradnju kojom bi se mogle napraviti kuhinje ili blagovaonice, a i prevelike su", kazala je Hini Mirosavljević.Neke velike škole neće uspjeti organizirati do početka drugog polugodišta prehranu jer su za iznos veći od 200.000 kuna dužni raspisati javnu nabavu za dobavljača hrane, a postupak bez roka žalbe traje 50 dana. No, Mirosavljević kaže da se čula s resornim ministarstvom i vjeruje da će se moći davati mliječni obroci, barem sada na početku.Ističe da nakon Zagreba najgoru situaciju s kuhinjama imaju dalmatinske županije. "Činjenica je da dalmatinske županije nemaju kuhinja, a Slavonija ima kuhinja, no nema djece", kaže Mirosavljević, ukazujući da će najveći problem biti u onim školama u kojim se zbog nedostatka prostora ne može dograditi ili napraviti prostor.Vjeruje da će kada dođu upute od osnivača škola postojati nekakav vremenski period za prilagodbu da oni koji imaju sve uvjete što se tiče kuhinja, kuhara i blagovaonica mogu krenuti, a oni koji nemaju da najvjerojatnije angažiraju vanjske poslužitelje koji će dobavljati hranu.Kod vanjskih poslužitelja postoji problem, a odnosi se, kaže, na to tko će dijeliti hranu. Ne smiju je, napominje, dijeliti oni koji nemaju sanitarne iskaznice.Neke škole nemaju ni kuhinje ni blagovaonice pa se postavlja pitanje i gdje će djeci hrana biti poslužena. U nekim školama zbog organizacijskih mogućnosti moći će se osigurati samo hladni obrok, a u nekima će biti potrebna i zapošljavanja dodatnih kadrova. Mirosavljević vjeruje da postoje načini da se problemi riješe i da će svima biti lakše kada ravnateljima stignu konkretne upute."Može se svašta. Ne znamo što nas čeka i vjerujem da će se pojaviti sto problema u hodu, ali mislim da će sve skupa biti riješeno kada dođu jasne upute. Vjerujem da će se za par mjeseci uvjeti u školama izjednačiti i da od nove školske godine krećemo u istim uvjetima", kaže predsjednica HUROŠ-a.Vezano uz posebne prehrambene potrebe i navike djece (dijabetičari, alergičari, vegetarijanci, vegani), kaže kako se to i sad pazi i da to neće postati biti sporno.Navela je i primjer Kutine gdje ima dosta Roma koji su muslimani. "Mi njima sad posebne obroke spremamo. To nije sporno", naglasila je Mirosavljević.Ističe i da su ravnatelji "malo ljuti" što uputa još nema, u medijima se o tome piše, a oni, navodi, ne znaju još ništa. Smatraju, kaže, da će oni biti ti koji su nesposobni ako to ne krene.Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu da su u studenom imali sastanak s osnivačima škola na kojem im je sve objašnjeno.Naglašavaju i da će sve škole imati jednake uvjete za pripremu obroka za sve učenike tek kada se osigura infrastruktura."Upravo to je i predviđeno pozivom za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave koji će biti raspisan do kraja godine, čime bi se do 2027./2028. godine trebalo osigurati da sve škole imati uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama", stoji u odgovoru Hini.Trenutno je u više od 720 osnovnih škola zaposleno više od 1300 kuhara, a iz Ministarstva obrazovanja ističu da će odobravati i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu i/ili podjelu obroka u školama u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imale i kadrovske uvjete za pripremu obroka. situacija šarolika 

situacija šarolika

Za uvođenje besplatnih obroka spremno 60% škola, kreće se početkom drugog polugodišta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Devetog siječnja, kada će i službeno početi drugo polugodište u osnovnim školama u Hrvatskoj, sve škole trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok koji moraju osigurati za 311 tisuća djece, piše u utorak Večernji list.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je to nedavno najavila Vlada i potvrdilo Ministarstvo, iako škole još čekaju službeni dopis, naročito zato što se bliže školski praznici, a škole se moraju organizirati i, uz sve ostalo, naručiti i hranu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Takvom mjerom, koja će državni proračun koštati 550 milijuna kuna, prehranu će za učenike, kao i dosad, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirati i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola, dakle jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, i to tako da će od drugog polugodišta osnivači dobiti 10 kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.</para><hmn:article id="ab00faae-4fd5-11ed-9c95-daf148af7c18" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugim riječima, bez obzira na to ima li škola školsku kuhinju ili ne, ima li blagovaonicu ili ne, svako dijete mora dobiti jedan obrok u danu. Dakle, u onim školama koje nemaju kuhinju, ili je pak imaju, ali nemaju dovoljno prostora za blagovaonicu, za svakog će učenika biti osiguran mliječni obrok. A mliječni obrok ne podrazumijeva samo sendviče i voće, već sve što ne zahtijeva kuhanje. One pak škole koje imaju dovoljno prostora - velike kuhinje, kuhare i blagovaonice, deset kuna koje će dobiti za svakog učenika mogu upotrijebiti za pripremu toplog obroka za sve učenike u školi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prehrana je i sada kod različitih osnivača osnovnih škola organizirana na različite načine, a tako će biti i u drugom polugodištu, pa se tako u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili iz drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škola i načinu kako je to osnivač škola odlučio. Vrsta obroka (nutritivno vrijedan hladni ili kuhani obrok), osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će i o infrastrukturi koju škole trenutačno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela učenicima", kažu u Ministarstvu obrazovanja, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević.</para>

Sve škole 9. siječnja trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok za učenike Bez obzira na to ima li škola školsku kuhinju ili ne, ima li blagovaonicu ili ne, svako dijete mora dobiti jedan obrok u danu Devetog siječnja, kada će i službeno početi drugo polugodište u osnovnim školama u Hrvatskoj, sve škole trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok koji moraju osigurati za 311 tisuća djece, piše u utorak Večernji list.Tako je to nedavno najavila Vlada i potvrdilo Ministarstvo, iako škole još čekaju službeni dopis, naročito zato što se bliže školski praznici, a škole se moraju organizirati i, uz sve ostalo, naručiti i hranu.Takvom mjerom, koja će državni proračun koštati 550 milijuna kuna, prehranu će za učenike, kao i dosad, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirati i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola, dakle jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, i to tako da će od drugog polugodišta osnivači dobiti 10 kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.Drugim riječima, bez obzira na to ima li škola školsku kuhinju ili ne, ima li blagovaonicu ili ne, svako dijete mora dobiti jedan obrok u danu. Dakle, u onim školama koje nemaju kuhinju, ili je pak imaju, ali nemaju dovoljno prostora za blagovaonicu, za svakog će učenika biti osiguran mliječni obrok. A mliječni obrok ne podrazumijeva samo sendviče i voće, već sve što ne zahtijeva kuhanje. One pak škole koje imaju dovoljno prostora - velike kuhinje, kuhare i blagovaonice, deset kuna koje će dobiti za svakog učenika mogu upotrijebiti za pripremu toplog obroka za sve učenike u školi."Prehrana je i sada kod različitih osnivača osnovnih škola organizirana na različite načine, a tako će biti i u drugom polugodištu, pa se tako u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili iz drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škola i načinu kako je to osnivač škola odlučio. Vrsta obroka (nutritivno vrijedan hladni ili kuhani obrok), osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će i o infrastrukturi koju škole trenutačno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela učenicima", kažu u Ministarstvu obrazovanja, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević. IMALE KUHINJU ILI NE 

IMALE KUHINJU ILI NE

Sve škole 9. siječnja trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok za učenike

Svi osnovnošklci imat će jedan besplatan obrok: Kakav će biti ovisit će o uvjetima koje imaju škole 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nemaju svi učenici u Hrvatskoj iste uvjete. I dok dio gradova diže cijene prehrane i boravka - drugi uvode besplatnu prehranu. Poskupljenja se pravdaju krizom i inflacijom. Gdje to učenici neće ostati gladni, a gdje će roditelji zbrajati - kako proći jeftinije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Besplatni topli obrok uskoro bi trebali imati svi varaždinski osnovnoškolci. "Idemo prema tome da djeca dobivaju topli obrok i to kvalitetan i to besplatno. Ako prođe rebalans proračuna sada 27. rujna, krenut ćemo 1.10.", kazao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Roditelje u Splitu ove godine očekuje poskupljenje. Za produženi boravak plaćat će 50 kuna više nego lani, a za tri obroka na koja djeca imaju pravo 8 kuna više. "Očekivao sam jer je sve poskupilo. Sad da je to idealno, nije ali sve je poskupilo pa i to", kaže Splićanin Mirko Malenica.</para><hmn:article id="470e91e4-3132-11ed-a128-cabb0a1c4813" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene školskog obroka i produženog boravka razlikuju se ovisno o subvenciji gradova, odnosno županija osnivača škola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Zagrebu i Rijeci cijene nisu rasle, za produženi boravak roditelji će i dalje plaćati 200, odnosno ovisno o primanjima između 100 i 320 kuna na mjesec. U Osijeku je cijena za roditelje narasla sa 100 na 188 kuna, a u Splitu s 250 na 300 kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na to još ide i iznos za prehranu koji ovisi o broju konzumiranih obroka. Za roditelje u Splitu ukupni troškovi tako će biti veći za oko 210 kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S nekih 800-900 kuna kako je bilo do sada, ovisno o broju dana nastave, ide na nekih 1100 kuna mjesečna participacija roditelja. Mislim da će roditelji baš zato što su djeca zbrinuta cijeli dan, a svi rade morati prihvatiti taj veći mjesečni trošak od 210 kuna", govori Davor Bučević, ravnatelj Osnovne škole Bol u Splitu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene školskog obroka u Hrvatskoj kreću se od 7 do 11 kuna. Zbog rasta cijene energenata i namirnica narasle su i cijene obroka u školama jer postalo je nemoguće za istu cijenu pripremiti kvalitetan obrok.</para><hmn:article id="9954c00e-2bab-11ed-ac82-9a25f456dfc8" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Marena je lani koštala 8, a sad je 10 kuna. Mi smo odluku o povećanju cijene marende donijeli u srpnju, potvrdio je školski odbor. Mi već sada nismo sigurni da će nam to biti dovoljno za školsku godinu", kazuje ravnateljica Osnovne škole Nikola Tesla u Rijeci, Tatjana Bandera Mrakovčić.</para><para>Nemaju svi osnivači jednake budžete, nemaju sve škole kuhinje niti dovoljno kapaciteta, pa čak 35 posto učenika nema mogućnost prehrane u školi.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>A evo i poruke osnivačima škola i ministarstvu obrazovanja - prenosimo stav pravobraniteljice za djecu!<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Moje je mišljenje da kuhani topli obrok treba biti standard koji je potrebno omogućiti svakom djetetu u Hrvatskoj. Organizacija školske prehrane ne bi smjela ovisiti i izgovor ne bi smio biti ne postojanje školskih kuhinja pogotovo što danas, ako postoji volja, načina ima da se djeci topli obrok dostavi iz nekih drugih organizacija i ustanova koje imaju kuhinju", kazala je Helenca Pirnat Dragičević.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Split poskupljuje cijenu obroka u školama, u Varaždinu prehrana besplatna svima. Kako je u drugim gradovima?   Cijene školskog obroka u Hrvatskoj kreću se od 7 do 11 kuna, a zbog rasta cijene energenata i namirnica narasle su i one Nemaju svi učenici u Hrvatskoj iste uvjete. I dok dio gradova diže cijene prehrane i boravka - drugi uvode besplatnu prehranu. Poskupljenja se pravdaju krizom i inflacijom. Gdje to učenici neće ostati gladni, a gdje će roditelji zbrajati - kako proći jeftinije?Besplatni topli obrok uskoro bi trebali imati svi varaždinski osnovnoškolci. "Idemo prema tome da djeca dobivaju topli obrok i to kvalitetan i to besplatno. Ako prođe rebalans proračuna sada 27. rujna, krenut ćemo 1.10.", kazao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.Roditelje u Splitu ove godine očekuje poskupljenje. Za produženi boravak plaćat će 50 kuna više nego lani, a za tri obroka na koja djeca imaju pravo 8 kuna više. "Očekivao sam jer je sve poskupilo. Sad da je to idealno, nije ali sve je poskupilo pa i to", kaže Splićanin Mirko Malenica.Cijene školskog obroka i produženog boravka razlikuju se ovisno o subvenciji gradova, odnosno županija osnivača škola.U Zagrebu i Rijeci cijene nisu rasle, za produženi boravak roditelji će i dalje plaćati 200, odnosno ovisno o primanjima između 100 i 320 kuna na mjesec. U Osijeku je cijena za roditelje narasla sa 100 na 188 kuna, a u Splitu s 250 na 300 kuna.Na to još ide i iznos za prehranu koji ovisi o broju konzumiranih obroka. Za roditelje u Splitu ukupni troškovi tako će biti veći za oko 210 kuna."S nekih 800-900 kuna kako je bilo do sada, ovisno o broju dana nastave, ide na nekih 1100 kuna mjesečna participacija roditelja. Mislim da će roditelji baš zato što su djeca zbrinuta cijeli dan, a svi rade morati prihvatiti taj veći mjesečni trošak od 210 kuna", govori Davor Bučević, ravnatelj Osnovne škole Bol u Splitu.Cijene školskog obroka u Hrvatskoj kreću se od 7 do 11 kuna. Zbog rasta cijene energenata i namirnica narasle su i cijene obroka u školama jer postalo je nemoguće za istu cijenu pripremiti kvalitetan obrok."Marena je lani koštala 8, a sad je 10 kuna. Mi smo odluku o povećanju cijene marende donijeli u srpnju, potvrdio je školski odbor. Mi već sada nismo sigurni da će nam to biti dovoljno za školsku godinu", kazuje ravnateljica Osnovne škole Nikola Tesla u Rijeci, Tatjana Bandera Mrakovčić.Nemaju svi osnivači jednake budžete, nemaju sve škole kuhinje niti dovoljno kapaciteta, pa čak 35 posto učenika nema mogućnost prehrane u školi.A evo i poruke osnivačima škola i ministarstvu obrazovanja - prenosimo stav pravobraniteljice za djecu!"Moje je mišljenje da kuhani topli obrok treba biti standard koji je potrebno omogućiti svakom djetetu u Hrvatskoj. Organizacija školske prehrane ne bi smjela ovisiti i izgovor ne bi smio biti ne postojanje školskih kuhinja pogotovo što danas, ako postoji volja, načina ima da se djeci topli obrok dostavi iz nekih drugih organizacija i ustanova koje imaju kuhinju", kazala je Helenca Pirnat Dragičević. Tko neće ostati gladan? 

Tko neće ostati gladan?

Split poskupljuje cijenu obroka u školama, u Varaždinu prehrana besplatna svima. Kako je u drugim gradovima?  

<para>
 Kad jedete obroke jednako je važno kao i što jedete. No,
 većinom taj faktor zanemarujemo, a mnogi stručnjaci tvrde da nije
 bitno kada jedemo jer je ključan cjelokupni unos kalorija.
 Međutim, čini se da to ipak ne drži vodu.
</para>
<para>
 Oko 17 sati, kad se dan polako smiruje, naše tijelo radi upravo
 obrnuto. U to je vrijeme trošenje kalorija na
 vrhuncu, tvrdi nedavno provedena studija. 
</para>
<para>
 "Otkrili smo da trošimo otprilike 10 posto više kalorija
 u kasno poslijepodne nego u večernjim satim", objašnjava
 Kirsi-Marja Zittnig, neuroznanstvenica i profesorica na Harvardu.
 Konkretnije, to znači da tijelo troši 130
 kalorija bez ikakvog truda s naše strane. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b6e39108-8f21-11ec-912a-0242ac12000f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO:
 Pexels)</emphasis>
</para>
<para>
 Znanost još uvijek nije potvrdila zašto do toga dolazi, ali
 sumnjaju da se metabolizam prilagođava bioritmu. Tijekom noći
 trošimo manje energije pa se i metabolizam
 usporava. Prema toj teoriji, ako jedemo u kasnijim
 satima, tijelo nije u mogućnosti potrošiti kalorije, a to će s
 vremenom rezultirati nakupljanjem kilograma. 
</para>
<para>
 Tijekom dana, kad smo prirodno aktivni i zauzeti, naš se
 metabolizam ubrzava. 
</para>
<para>
 "Ranije su studije pokazale da se glad povećava u poslijepodne.
 Budući da je tad metabolizam na vrhuncu trošenja kalorija, ima
 smisla da smo najgladniji", dodaje autorica istraživanja. 
</para>
<para>
 Usklađivanje dijete s unutarnjim satom ima značajne beneficije za
 zdravlje. Evo kako to možete učiniti. 
</para>
<heading2>
 Držite se plana
</heading2>
<para>
 Za dobre rezultate bitno je držati se regularnog načina
 hranjenja. Probudite se i idite spavati u isto vrijeme. Pokušajte
 ručati i večerati u isto vrijeme svaki dan. Naše se tijelo
 navikne na rutinu te prilagođava rad metabolizma programu
 prehrane. 
</para>
<heading2>
 Nemojte jesti u ekstremnim satima
</heading2>
<para>
 Uvijek će biti trenutaka kad neće moći održati svoju rutinu.
 Recimo da jedan dan dođete umorni doma nakon 22 sata. Pokušajte
 ne pojesti veliki i masni obrok jer je vaše tijelo već u
 usporenom modu i teže sagorijeva hranu. 
</para>
<para>
 Isto vrijedi za jutarnje sate. Izbjegavajte veliki doručak u ranu
 zoru: "Naše tijelo sagorijeva najmanje kalorija u 4 ujutro. Ako
 jedete prije 6 ujutro, vaše tijelo će nakupljati više nego što
 konzumirate."
</para>
<heading2>
 Tempirajte ugljikohidrate i masti mudro
</heading2>
<para>
 Za naše je tijelo korisno da jedemo ugljikohidrate u ranijim
 satima, a kasnije hranu sa zdravim mastima. 
</para>
<para>
 "Otkriveno je da smo skloniji trošenju ugljikohidrata
 ujutro, a lipida (odnosno masti) uvečer", kaže Zitting. Dodala je
 i da je razlika bila mala, ali značajna. 
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još:</emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/fitness/3424817/znanstvenici-potvrdili-jednostavan-trik-uz-koji-cete-lakse-smrsavjeti/">
 Znanstvenici potvrdili jednostavan trik uz koji ćete lakše
 smršavjeti </ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/fitness/3351689/kljuc-gubitka-kilograma-mnogima-mrska-navika-zapravo-pomaze-u-mrsavljenju/">Ključ gubitka
 kilograma: mnogima mrska navika zapravo pomaže u
 mršavljenju</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/3345569/ovo-je-smoothie-pomocu-kojeg-mozete-skinuti-10-kilograma-bez-dijete/">Ovo je smoothie
 pomoću kojeg možete skinuti 10 kilograma bez dijete</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
  <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>​​ 
</para>

Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete promijeniti svoj metabolizam Osim toga što jedemo, za zdravlje i gubitak kilograma je ključno i kada jedemo 
  Kad jedete obroke jednako je važno kao i što jedete. No,
  većinom taj faktor zanemarujemo, a mnogi stručnjaci tvrde da nije
  bitno kada jedemo jer je ključan cjelokupni unos kalorija.
  Međutim, čini se da to ipak ne drži vodu.


  Oko 17 sati, kad se dan polako smiruje, naše tijelo radi upravo
  obrnuto. U to je vrijeme trošenje kalorija na
  vrhuncu, tvrdi nedavno provedena studija. 


  "Otkrili smo da trošimo otprilike 10 posto više kalorija
  u kasno poslijepodne nego u večernjim satim", objašnjava
  Kirsi-Marja Zittnig, neuroznanstvenica i profesorica na Harvardu.
  Konkretnije, to znači da tijelo troši 130
  kalorija bez ikakvog truda s naše strane. 


   
   (FOTO:
  Pexels)


  Znanost još uvijek nije potvrdila zašto do toga dolazi, ali
  sumnjaju da se metabolizam prilagođava bioritmu. Tijekom noći
  trošimo manje energije pa se i metabolizam
  usporava. Prema toj teoriji, ako jedemo u kasnijim
  satima, tijelo nije u mogućnosti potrošiti kalorije, a to će s
  vremenom rezultirati nakupljanjem kilograma. 


  Tijekom dana, kad smo prirodno aktivni i zauzeti, naš se
  metabolizam ubrzava. 


  "Ranije su studije pokazale da se glad povećava u poslijepodne.
  Budući da je tad metabolizam na vrhuncu trošenja kalorija, ima
  smisla da smo najgladniji", dodaje autorica istraživanja. 


  Usklađivanje dijete s unutarnjim satom ima značajne beneficije za
  zdravlje. Evo kako to možete učiniti. 


  Držite se plana


  Za dobre rezultate bitno je držati se regularnog načina
  hranjenja. Probudite se i idite spavati u isto vrijeme. Pokušajte
  ručati i večerati u isto vrijeme svaki dan. Naše se tijelo
  navikne na rutinu te prilagođava rad metabolizma programu
  prehrane. 


  Nemojte jesti u ekstremnim satima


  Uvijek će biti trenutaka kad neće moći održati svoju rutinu.
  Recimo da jedan dan dođete umorni doma nakon 22 sata. Pokušajte
  ne pojesti veliki i masni obrok jer je vaše tijelo već u
  usporenom modu i teže sagorijeva hranu. 


  Isto vrijedi za jutarnje sate. Izbjegavajte veliki doručak u ranu
  zoru: "Naše tijelo sagorijeva najmanje kalorija u 4 ujutro. Ako
  jedete prije 6 ujutro, vaše tijelo će nakupljati više nego što
  konzumirate."


  Tempirajte ugljikohidrate i masti mudro


  Za naše je tijelo korisno da jedemo ugljikohidrate u ranijim
  satima, a kasnije hranu sa zdravim mastima. 


  "Otkriveno je da smo skloniji trošenju ugljikohidrata
  ujutro, a lipida (odnosno masti) uvečer", kaže Zitting. Dodala je
  i da je razlika bila mala, ali značajna. 


   Pročitajte još:


   
      
         
    Znanstvenici potvrdili jednostavan trik uz koji ćete lakše
    smršavjeti 
      
   
   
      
         Ključ gubitka
    kilograma: mnogima mrska navika zapravo pomaže u
    mršavljenju
      
   
   
      
         Ovo je smoothie
    pomoću kojeg možete skinuti 10 kilograma bez dijete
      
   


   Čitaj, prati i komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!​​ 
 Brže do željene linije 

Brže do željene linije

Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete promijeniti svoj metabolizam

<para>
 Znanstvenici sa Sveučilišta Kolumbija proveli su
 istraživanje i otkrili nekoliko važnih razloga zašto je doručak
 bitan. Naime, onome tko u dan kreće prazna želuca, zdravlje je u
 velikoj opasnosti.
</para>
<para>
 Preskakanje doručka, upozoravaju znanstvenici, može dovesti do
 srčanog i moždanog udara, visokog kolesterola i visokog krvnog
 tlaka te dijabetesa i pretilosti. 
</para>
<para>
 Otkrili su da osobe koje preskaču doručak imaju 27
 posto veće šanse da dobiju srčani udar
 te 18 posto veće šanse za moždani udar,
 pokazala je studija.  
</para>
<para>
 "Dobar tajming obroka dobro utječe na naš unutarnji sat i
 metabolizam, stoga je pripremanje zdravog doručka vrlo važno za
 zdravlje. To može biti domaći smoothie ili muffin od cjelovitog
 brašna ili pak pahuljice.
</para>
<para>
 Predlažemo vam da pametno jedete, planirate obroke i vrijeme kad
 ćete ih jesti kako bi izbjegli emocionalno prejedanje. Mnogi
 su shvatili da su emocije okidač za prejedanje.
</para>
<para>
 No, tu nije kraj. Naime, emocionalno
 prejedanje uvijek podazumijeva visokokaloričnu hranu
 koja nema nikakvu nutritivnu vrijednost", objasnila je
 znanstvenica Marie-Pierre St-Onge koja je
 provela istraživanje.
</para>
<para>
 Pravilna i izbalansirana prehrana kreće s doručkom. Važno je da
 on bude hranjiv kako bi tijelo moglo dobro funkcionirati i
 kako bi razina šećera u krvi bila stabilna cijeli dan.
 Jedan obrok vuče drugi, stoga zdravo i u miru
 doručkujte.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Poznato je da se doručak ne smije preskakati, ali znate li zašto? Doručak je najvažniji obrok u danu - to i ptičice na grani znaju, no bez obzira na to, mnogi ga ne jedu, potpuno nesvjesni koliko riskiraju 
  Znanstvenici sa Sveučilišta Kolumbija proveli su
  istraživanje i otkrili nekoliko važnih razloga zašto je doručak
  bitan. Naime, onome tko u dan kreće prazna želuca, zdravlje je u
  velikoj opasnosti.


  Preskakanje doručka, upozoravaju znanstvenici, može dovesti do
  srčanog i moždanog udara, visokog kolesterola i visokog krvnog
  tlaka te dijabetesa i pretilosti. 


  Otkrili su da osobe koje preskaču doručak imaju 27
  posto veće šanse da dobiju srčani udar
  te 18 posto veće šanse za moždani udar,
  pokazala je studija.  


  "Dobar tajming obroka dobro utječe na naš unutarnji sat i
  metabolizam, stoga je pripremanje zdravog doručka vrlo važno za
  zdravlje. To može biti domaći smoothie ili muffin od cjelovitog
  brašna ili pak pahuljice.


  Predlažemo vam da pametno jedete, planirate obroke i vrijeme kad
  ćete ih jesti kako bi izbjegli emocionalno prejedanje. Mnogi
  su shvatili da su emocije okidač za prejedanje.


  No, tu nije kraj. Naime, emocionalno
  prejedanje uvijek podazumijeva visokokaloričnu hranu
  koja nema nikakvu nutritivnu vrijednost", objasnila je
  znanstvenica Marie-Pierre St-Onge koja je
  provela istraživanje.


  Pravilna i izbalansirana prehrana kreće s doručkom. Važno je da
  on bude hranjiv kako bi tijelo moglo dobro funkcionirati i
  kako bi razina šećera u krvi bila stabilna cijeli dan.
  Jedan obrok vuče drugi, stoga zdravo i u miru
  doručkujte.


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!​
   ​
 siti krenite u dan 

siti krenite u dan

Poznato je da se doručak ne smije preskakati, ali znate li zašto?

<para>
 Svi već znamo da ne bismo smjeli jesti ako nismo gladni, da
 osjećaj sitosti dolazi sa 'zakašnjenjem' od nekih 15 minuta, pa
 smo stoga skloni prežderati se, no vjerojatno nam nitko nije
 otkrio da je sito jeli mi pet obroka dnevno ili samo tri.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4cda837c-b9ef-11ec-ac29-0242ac120041"/>
<para>
 Naime, u vezi hrane postoje brojni mitovi i terorije - od toga da
 nije zdravo jesti navečer preko diskusije o unosu masne hrane u
 organizam do toga kako kvalitetan san pospješuje učinke dijete.
 Teško je pratiti koja teorija više 'drži vodu', baš kao što je u
 modernom svijetu komplicirano držati se zdrave prehrane, redovito
 vježbati i spavati određen broj sati. 
</para>
<para>
 Stoga smo odlučili upozoriti vas na nekoliko sitnica koje često
 zaboravljamo, a tiču se našeg zdravlja, prehrane i kilaže:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
  Zaboravite na sokove!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Dok možda neprestano računamo koliko smo kalorija unijeli u
 organizam kroz hranu, zaboravljamo da se računa i ono što
 popijemo. Gazirani sokovi, pa čak i oni koji se reklamiraju kao
 prirodni, sadrže mnogo sladila, a nemaju nikakve nutritivne
 vrijednosti. Radije popijte vode.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
  Pazite na porcije!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Porcija hrane koju tijekom obroka unesemo u sebe trebala bi biti
 veličine vašeg dlana. Ukoliko vam se to čini premalo, sjetite se
 da se organizam brzo zasiti, samo što mi kasno percipiramo tu
 informaciju.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Nisu sve masti štetne!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Jedan od najuglednijih medicinskih časopisa JAMA Internal
 Medicine otkrio je kako je šećerna industrija 60-ih
 godina znanstvenicima s Harvarda platila da objave studije koje
 bi umanjile veze između šećera i srčanih bolesti. <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/1966009/strucnjaci-u-direktu-odgovaraju-na-pitanje-koliko-i-danas-zivi-iluzija-u-kojoj-su-seceri-manje-opasni-od-masnoca/">
 Lažirano istraživanje kao glavne krivce za bolesti srca
 ističe mast i kolesterol
 </ulink>, a jedan od plaćenih
 znanstvenika kasnije je sastavljao vladine smjernice i o
 prehrani. Ovo je rezultiralo time da su proizvođači hrane počeli
 uklanjati masti iz proizvoda i dodavati šećer, a za posljedice
 toga još ćemo morati pričekati neko vrijeme.
</para>
<para>
 Prava je istina da trebate izbjegavati slano i slatko, a zdrave
 masti poput maslonovog i lanenog ulja, lososa, tune, orašastih
 plodova dobrodošle su na svakodnevni meni. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Tajming je bitan!
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Ako se držite dijete, a suvišni kilogrami i dalje se ne tope,
 možda morate obratiti pažnju na vrijeme konzumiranja hrane. Uz
 tjelesnu aktivnost, <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/lifestyle/zdravlje/1970183/strogo-se-drzite-dijete-a-kilogrami-se-i-dalje-ne-tope-tajna-se-krije-u-vremenu-konzumiranja-hrane/">
 stručnjaci tvrde kako je tajming izuzetno
 bitan.
 </ulink>
</para>

Razbijmo mitove o prehrani i dijetama: male stvari koje će vam otvoriti oči! U vezi hrane postoje brojni mitovi i terorije. Ovim člankom razbit ćemo vam nekoliko predrasuda o prehrani i načinima 'skidanja' suvišnih kilograma 
  Svi već znamo da ne bismo smjeli jesti ako nismo gladni, da
  osjećaj sitosti dolazi sa 'zakašnjenjem' od nekih 15 minuta, pa
  smo stoga skloni prežderati se, no vjerojatno nam nitko nije
  otkrio da je sito jeli mi pet obroka dnevno ili samo tri.



  Naime, u vezi hrane postoje brojni mitovi i terorije - od toga da
  nije zdravo jesti navečer preko diskusije o unosu masne hrane u
  organizam do toga kako kvalitetan san pospješuje učinke dijete.
  Teško je pratiti koja teorija više 'drži vodu', baš kao što je u
  modernom svijetu komplicirano držati se zdrave prehrane, redovito
  vježbati i spavati određen broj sati. 


  Stoga smo odlučili upozoriti vas na nekoliko sitnica koje često
  zaboravljamo, a tiču se našeg zdravlja, prehrane i kilaže:


   
      
          Zaboravite na sokove!
      
   


  Dok možda neprestano računamo koliko smo kalorija unijeli u
  organizam kroz hranu, zaboravljamo da se računa i ono što
  popijemo. Gazirani sokovi, pa čak i oni koji se reklamiraju kao
  prirodni, sadrže mnogo sladila, a nemaju nikakve nutritivne
  vrijednosti. Radije popijte vode.


   
      
          Pazite na porcije!
      
   


  Porcija hrane koju tijekom obroka unesemo u sebe trebala bi biti
  veličine vašeg dlana. Ukoliko vam se to čini premalo, sjetite se
  da se organizam brzo zasiti, samo što mi kasno percipiramo tu
  informaciju.


   
      
         Nisu sve masti štetne!
      
   


  Jedan od najuglednijih medicinskih časopisa JAMA Internal
  Medicine otkrio je kako je šećerna industrija 60-ih
  godina znanstvenicima s Harvarda platila da objave studije koje
  bi umanjile veze između šećera i srčanih bolesti. 
      Lažirano istraživanje kao glavne krivce za bolesti srca
  ističe mast i kolesterol
   , a jedan od plaćenih
  znanstvenika kasnije je sastavljao vladine smjernice i o
  prehrani. Ovo je rezultiralo time da su proizvođači hrane počeli
  uklanjati masti iz proizvoda i dodavati šećer, a za posljedice
  toga još ćemo morati pričekati neko vrijeme.


  Prava je istina da trebate izbjegavati slano i slatko, a zdrave
  masti poput maslonovog i lanenog ulja, lososa, tune, orašastih
  plodova dobrodošle su na svakodnevni meni. 


   
      
         Tajming je bitan!
      
   


  Ako se držite dijete, a suvišni kilogrami i dalje se ne tope,
  možda morate obratiti pažnju na vrijeme konzumiranja hrane. Uz
  tjelesnu aktivnost, 
      stručnjaci tvrde kako je tajming izuzetno
  bitan.
   
 sitnice na koje zaboravljamo 

sitnice na koje zaboravljamo

Razbijmo mitove o prehrani i dijetama: male stvari koje će vam otvoriti oči!

<para>
 Teško se skoncentrirati na sve izazove koje dan postavlja pred
 nas ukoliko se nismo dobro naspavali prethodnu večer. Osim na
 našu produktivnost, besane noći se negativno odražavaju i na naše
 raspoloženje, ali i zdravlje.
</para>
<para>
 Kako biste izbjegli nesanicu te bolje spavali, potrudite se
 redovno i zdravo jesti. Naime studije su dokazale kako neredovni
 obroci imaju negativan utjecaj na san. Također bi bilo dobro
 izbjegavati hranu prije spavanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iako jako mnogo ljudi čita prije spavanja, znanstvenici
 naglašavaju kako ta navika nije dobra za san. Takve aktivnosti
 stimuliraju naš mozak i ne pomažu nam opustiti se.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Trebali bismo izbjegavati i pušenje cigareta prije spavanja, kao
 i čišćenje lica hladnom vodom.
</para>

Ako se hoćete kvalitetno naspavati, izbjegavajte ove navike! Kako biste izbjegli nesanicu te bolje spavali, slijedite niz savjeta koje vam donosimo u ovom tekstu! 
  Teško se skoncentrirati na sve izazove koje dan postavlja pred
  nas ukoliko se nismo dobro naspavali prethodnu večer. Osim na
  našu produktivnost, besane noći se negativno odražavaju i na naše
  raspoloženje, ali i zdravlje.


  Kako biste izbjegli nesanicu te bolje spavali, potrudite se
  redovno i zdravo jesti. Naime studije su dokazale kako neredovni
  obroci imaju negativan utjecaj na san. Također bi bilo dobro
  izbjegavati hranu prije spavanja.
   
  Iako jako mnogo ljudi čita prije spavanja, znanstvenici
  naglašavaju kako ta navika nije dobra za san. Takve aktivnosti
  stimuliraju naš mozak i ne pomažu nam opustiti se.
   
  Trebali bismo izbjegavati i pušenje cigareta prije spavanja, kao
  i čišćenje lica hladnom vodom.
 besane noći 

#obroci

Ravnatelj iz Klisa 4 mjeseca sam razvozio obroke djeci. Odlučio je prestati. Jesu li se odgovorni probudili?

Ravnatelj iz Klisa 4 mjeseca sam razvozio obroke djeci. Odlučio je prestati. Jesu li se odgovorni probudili?

Proveli smo jutro s ravnateljem na Klisu koji sam razvozi oko 40 obroka za djecu. Vladin projekt zapinje?

Proveli smo jutro s ravnateljem na Klisu koji sam razvozi oko 40 obroka za djecu. Vladin projekt zapinje?

Zdraviji i zeleniji obroci uskoro bi trebali u zagrebačke škole. Kako će u one koje nemaju ni kuhinje ni osoblja?

Zdraviji i zeleniji obroci uskoro bi trebali u zagrebačke škole. Kako će u one koje nemaju ni kuhinje ni osoblja?

Do sad za 300.000 učenika podijeljeno 5 milijuna besplatnih obroka

Do sad za 300.000 učenika podijeljeno 5 milijuna besplatnih obroka

Zbog besplatnih obroka u školama, pomama za kuharima, a sindikati upozoravaju na loše plaće i loše uvjete rada

Zbog besplatnih obroka u školama, pomama za kuharima, a sindikati upozoravaju na loše plaće i loše uvjete rada

Sutra kreću besplatni obroci: Što je s djecom s posebnim režimom prehrane?

Sutra kreću besplatni obroci: Što je s djecom s posebnim režimom prehrane?

Više od 300.000 učenika u ponedjeljak čeka besplatan obrok: 'Roditelje pozivam na strpljenje...'

Više od 300.000 učenika u ponedjeljak čeka besplatan obrok: 'Roditelje pozivam na strpljenje...'

Besplatni obroci u školama: U Zagrebu spremni, u Splitu problemi

Besplatni obroci u školama: U Zagrebu spremni, u Splitu problemi

Za uvođenje besplatnih obroka spremno 60% škola, kreće se početkom drugog polugodišta

Za uvođenje besplatnih obroka spremno 60% škola, kreće se početkom drugog polugodišta

Sve škole 9. siječnja trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok za učenike

Sve škole 9. siječnja trebaju biti spremne za jedan besplatan obrok za učenike

Svi osnovnošklci imat će jedan besplatan obrok: Kakav će biti ovisit će o uvjetima koje imaju škole

Svi osnovnošklci imat će jedan besplatan obrok: Kakav će biti ovisit će o uvjetima koje imaju škole

Split poskupljuje cijenu obroka u školama, u Varaždinu prehrana besplatna svima. Kako je u drugim gradovima?

Split poskupljuje cijenu obroka u školama, u Varaždinu prehrana besplatna svima. Kako je u drugim gradovima?

Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete promijeniti svoj metabolizam

Tempirajte obroke na ovaj način i potpuno ćete promijeniti svoj metabolizam

Poznato je da se doručak ne smije preskakati, ali znate li zašto?

Poznato je da se doručak ne smije preskakati, ali znate li zašto?

Razbijmo mitove o prehrani i dijetama: male stvari koje će vam otvoriti oči!

Razbijmo mitove o prehrani i dijetama: male stvari koje će vam otvoriti oči!

Ako se hoćete kvalitetno naspavati, izbjegavajte ove navike!

Ako se hoćete kvalitetno naspavati, izbjegavajte ove navike!