Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je na snagu stupio četvrti paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrijednost mu je 1,7 milijardi eura, a cilj je ublažiti rast cijena energije, zaštititi od inflacije te pomoći građanima potporama i poticajima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o subvencijama struje i plina, cijena ostaje ista.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve mjere usmjerene su umirovljenicima, hrvatskim braniteljima, osobama s invaliditetom, korisnicama sustava socijalne skrbi, poduzetnicima, obrtnicima, studentima, korisnicima dječjeg doplatka i poloprivrednicima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, paket mjera usmjeren je i prema većoj energetskoj učinkovitosti, istaknula je Vlada pa podsjetila građane da sve informacije mogu pronaći <ulink url="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2023/O%C5%BEujak/14%20o%C5%BEujka/4.%20paket%20mjera%20Vlade.pdf">OVDJE!</ulink></para><hmn:twitter src="https://twitter.com/VladaRH/status/1642072536614666242"/>

Na snagu je stupio četvrti paket mjera Vlade RH. Cijena plina i struje ostaje ista, naknade će dobiti određene skupine Sve mjere usmjerene su umirovljenicima, hrvatskim braniteljima, osobama s invaliditetom, korisnicama sustava socijalne skrbi, poduzetnicima, obrtnicima, studentima, korisnicima dječjeg doplatka i poljoprivrednicima Danas je na snagu stupio četvrti paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.Vrijednost mu je 1,7 milijardi eura, a cilj je ublažiti rast cijena energije, zaštititi od inflacije te pomoći građanima potporama i poticajima.Kada je riječ o subvencijama struje i plina, cijena ostaje ista.Sve mjere usmjerene su umirovljenicima, hrvatskim braniteljima, osobama s invaliditetom, korisnicama sustava socijalne skrbi, poduzetnicima, obrtnicima, studentima, korisnicima dječjeg doplatka i poloprivrednicima.Osim toga, paket mjera usmjeren je i prema većoj energetskoj učinkovitosti, istaknula je Vlada pa podsjetila građane da sve informacije mogu pronaći OVDJE! vrijedan 1,7 milijardi eura 

vrijedan 1,7 milijardi eura

Na snagu je stupio četvrti paket mjera Vlade RH. Cijena plina i struje ostaje ista, naknade će dobiti određene skupine

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrana će prvog travnja biti 15 posto skuplja nego lani. Nažalost po građane, to nije prvoaprilska šala. Zato će mnogi morati birati između istog, a skupljeg uskrsnog ručka ili skromnijeg pa po lanjskoj cijeni. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tihana iz Zagreba je rekla: "Prošle godine je bilo oko 1000 kn, a budući da je ove godine sve poskupilo, mislim da će bit oko dvije."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danica iz Rijeke misli da će sve koštati više jer, kako je rekla, sve je poskupjelo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neven i Danijela iz Zagreba su kazali da će uskrsni ručak koštati više u odnosu na lani s obzirom na poskupljenja, ali naglasili su da nema "pretjerivanja". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani se žale na visoke cijene, ali se i prodavači žale na pad prometa. Prodavačica na tržnici Marinka Brozović ispričala je da je prošlih godina bilo bolje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prijašnjih godina je bilo puno, puno bolje. Svaka godina sad nam je lošija i lošija", rekla je Brozović dodavši da su cijene iste u odnosu na prethodne godine. </para><hmn:article id="f2bf2bbe-cfa9-11ed-b858-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nisu iste, a posebno ne cijene hrane. Prema vladinom portalu Kretanja cijena, ovog će Uskrsa cijena 10 jaja biti oko dva i pol eura, a svinjski but ide do pet eura. Cijena ulja je nešto manje od 1,90 eura, a pola kilograma kruha je najviše 2,19 eura. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sindikalni izračuni potvrđuju da je sve skuplje. Upravo je hrana najveći dio mjesečnog budžeta najsiromašnijih. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nekih 26 posto, za siromašnija kućanstva preko 40 i preko 50 posto. To je ono što najveći broj građana primijeti i što ih najviše udari", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novi paket vladinih mjera za pomoć građanima od sutra stupa na snagu. Uz financijsku pomoć najugroženijima, najveća korist je od ograničenih cijena energenata. U usporedbi s prošlom godinom kada je na snagu stupio prvi paket mjera pomoći, u četvrtom je za kućanstva pet eura po megavatsatu jeftiniji plin. Manja je i cijena struje za potrošače do 2500 kilovatsati, a gorivo je jeftinije za oko 30 centa. Strepnju ipak izaziva ograničenje struje na pola godine. </para><hmn:article id="7f6972be-cf09-11ed-ad4d-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika, Boris Podobnik, rekao je: "Sama činjenica što za struju vrijedi samo šest mjeseci, dok za plin vrijedi godinu dana pokazuje da država već planira, da postoji veća neizvjesnost kada je u pitanju struja." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sindikati i poslodavci podržavaju vladine mjere, kako kažu, treba još. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sever je poručio: "Jedino pravo rješenje, uz ove mjere koje trebaju ostati i dalje na snazi, dapače, na drugoj strani to je jedan snažan rast plaća i mirovina."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podobnik je zaključio: "Podrazumijeva se da bi onda i porezi trebali biti manji"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije idealno, ali moglo je biti gore. Uskrs ćemo proslaviti možda malo manje raskošno nego lani, a neizvjesno je što nas čeka u nastavku godine. </para>

Uskrs će se slaviti manje raskošno nego lani: 'Hrana je jako skupa, a to je ono što građane najviše muči' Iako je inflacija i dalje ogromna, usporila je i to četvrti mjesec zaredom. Ipak, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene u prosjeku više 10,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, kada smo osjetili prve posljedice ruske invazije na Ukrajinu, dok su u odnosu na veljaču u prosjeku više 0,8 posto. Nadu budi krivulja koja u 2023. ima pad. Ipak, život u Hrvatskoj je i dalje sve skuplji. Na mjesečnoj razini najviše je narasla cijena neprehrambenih proizvoda 2,2 posto, hrane i pića jedan posto i usluga 0,2 posto. Istodobno, energija je u odnosu na veljaču pojeftinila 0,7 posto na što je Vlada utjecala svojim paketom mjera. Vrhunac krize je iza nas. Barem tako sada izgleda, a stiže i nova pomoć Vlade. Četvrti paket mjera pomoći građanima stupa na snagu od sutra, ali za dostojanstven ručak još će trebati Hrana će prvog travnja biti 15 posto skuplja nego lani. Nažalost po građane, to nije prvoaprilska šala. Zato će mnogi morati birati između istog, a skupljeg uskrsnog ručka ili skromnijeg pa po lanjskoj cijeni. Tihana iz Zagreba je rekla: "Prošle godine je bilo oko 1000 kn, a budući da je ove godine sve poskupilo, mislim da će bit oko dvije."Danica iz Rijeke misli da će sve koštati više jer, kako je rekla, sve je poskupjelo. Neven i Danijela iz Zagreba su kazali da će uskrsni ručak koštati više u odnosu na lani s obzirom na poskupljenja, ali naglasili su da nema "pretjerivanja". Građani se žale na visoke cijene, ali se i prodavači žale na pad prometa. Prodavačica na tržnici Marinka Brozović ispričala je da je prošlih godina bilo bolje. "Prijašnjih godina je bilo puno, puno bolje. Svaka godina sad nam je lošija i lošija", rekla je Brozović dodavši da su cijene iste u odnosu na prethodne godine. Ipak, nisu iste, a posebno ne cijene hrane. Prema vladinom portalu Kretanja cijena, ovog će Uskrsa cijena 10 jaja biti oko dva i pol eura, a svinjski but ide do pet eura. Cijena ulja je nešto manje od 1,90 eura, a pola kilograma kruha je najviše 2,19 eura. Sindikalni izračuni potvrđuju da je sve skuplje. Upravo je hrana najveći dio mjesečnog budžeta najsiromašnijih. "Nekih 26 posto, za siromašnija kućanstva preko 40 i preko 50 posto. To je ono što najveći broj građana primijeti i što ih najviše udari", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikataNovi paket vladinih mjera za pomoć građanima od sutra stupa na snagu. Uz financijsku pomoć najugroženijima, najveća korist je od ograničenih cijena energenata.  U usporedbi s prošlom godinom kada je na snagu stupio prvi paket mjera pomoći, u četvrtom je za kućanstva pet eura po megavatsatu jeftiniji plin. Manja je i cijena struje za potrošače do 2500 kilovatsati, a gorivo je jeftinije za oko 30 centa. Strepnju ipak izaziva ograničenje struje na pola godine. Član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika, Boris Podobnik, rekao je:  "Sama činjenica što za struju vrijedi samo šest mjeseci, dok za plin vrijedi godinu dana pokazuje da država već planira, da postoji veća neizvjesnost kada je u pitanju struja." Sindikati i poslodavci podržavaju vladine mjere, kako kažu, treba još. Sever je poručio: "Jedino pravo rješenje, uz ove mjere koje trebaju ostati i dalje na snazi, dapače, na drugoj strani to je jedan snažan rast plaća i mirovina."Podobnik je zaključio: "Podrazumijeva se da bi onda i porezi trebali biti manji"Nije idealno, ali moglo je biti gore. Uskrs ćemo proslaviti možda malo manje raskošno nego lani, a neizvjesno je što nas čeka u nastavku godine.  NIJE IDEALNO 

NIJE IDEALNO

Uskrs će se slaviti manje raskošno nego lani: 'Hrana je jako skupa, a to je ono što građane najviše muči'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjednica Vlade održala se danas oko podneva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Bit će to 201. sjednica Vlade, a na samom početku uvodno će se obratiti premijer Andrej Plenković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sklopu četvrtog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijednog 1.7 milijardu eura, donijeti uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo te krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada će donijeti i više odluka o isplati jednokratnih novčanih primanja - korisnicima doplatka za djecu, umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi i sustavu skrbi o hrvatskim braniteljima i osobama u privremenom smještaju za stradale u potresu.</para><hmn:article id="88e0f208-be7a-11ed-a29f-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na početku sjednice osvrnuo se na ključne političke teme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sutra će Hrvatski Sabor izglasati pet zakona te je danas ministar Beroš na raspravi o zakonima o zdravstvenoj zaštiti, okvir za daljnju reformu zdravstva - politički bitan paket zakona koji će Sabor izglasati sutra. Drugi važan zakon je zakon o trgovini, koji je predstavio ministar Filipović koji regulira rad nedjeljom. Idemo od 1. srpnja s režimom od 16 radnih nedjelja. Na taj način smo napravili dobar balans između privatnog i poslovnog života", poručio je Plenković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glavna tema današnje sjednice Vlade je posvećeno 4. paketu mjera za zaštitu građana i gospodarstva u ovoj krizi uzrokovanoj velikom mjerom brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu i njezinim posljedicama na energetsku krizu, prehrambenu krizu i sve ono s čime smo suočeni zbog rasta cijena", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao odgovorna Vlada koja vodi računa i o društvenoj solidarnosti i o kvalitetnoj redistribuciji sredstava koji se prikupe od naših poreznih obveznika, djelujemo da se u Hrvatskom društvu održi socijalna kohezija", objasnio je premijer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je cilj paketa da svi ostanu na nogama i da država bude uz radnike i gospodarstvo.</para><hmn:article id="ac0d3a64-be63-11ed-b70e-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj četvrti paket mjera, vrijedan 1,7 milijardi eura, dolazi na dnevni red Vlade nakon što su resori proteklih tjedana radili na njegovoj pripremi, on je sveobuhvatan i snažan. Razvivši visok stupanj povjerenja u dijalogu sa socijalnim partnerima, dogovorili smo paket koji se sastoji od tri temeljna cilja: ublažavanje rasta cijena energenata, zaštita od inflacije i posebne potpore i poticaji ciljanim skupinama”, rekao je Plenković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo je već treća godina politike državnog intervencionizma, dodao je, podsjećajući da je intervencija počela s COVID krizom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bit će zadržana ista cijena električne energije za kućanstva, od 0,059 eura po kWh", poručio je premijer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vladinim mjerama se praktični sprječava da od 1. travnja cijena struja za kućanstva ne bude dvostruko veća, odnosno 100 posto, a cijena plina za 70 posto. Mjere izravno koriste našim građanima i gospodarstvu”, istaknuo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zahvalio se svim članovima Vlade koji su radili na paketu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poruka je jasna: proći kroz krizu svi zajedno uz očuvanje socijalne kohezije i veliku socijalnu osjetljivost Vlade RH u ovim okolnostima", zaključio je predsjednik Vlade.</para>

Plenković: 'Vladinim mjerama se sprječava da cijena struje od 1. travnja ne bude dvostruko veća” U sklopu četvrtog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijednog 1.7 milijardu eura, donijeti uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo te krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh Sjednica Vlade održala se danas oko podneva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Bit će to 201. sjednica Vlade, a na samom početku uvodno će se obratiti premijer Andrej Plenković.U sklopu četvrtog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijednog 1.7 milijardu eura, donijeti uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo te krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh.Vlada će donijeti i više odluka o isplati jednokratnih novčanih primanja - korisnicima doplatka za djecu, umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi i sustavu skrbi o hrvatskim braniteljima i osobama u privremenom smještaju za stradale u potresu.Na početku sjednice osvrnuo se na ključne političke teme."Sutra će Hrvatski Sabor izglasati pet zakona te je danas ministar Beroš na raspravi o zakonima o zdravstvenoj zaštiti, okvir za daljnju reformu zdravstva - politički bitan paket zakona koji će Sabor izglasati sutra. Drugi važan zakon je zakon o trgovini, koji je predstavio ministar Filipović koji regulira rad nedjeljom. Idemo od 1. srpnja s režimom od 16 radnih nedjelja. Na taj način smo napravili dobar balans između privatnog i poslovnog života", poručio je Plenković."Glavna tema današnje sjednice Vlade je posvećeno 4. paketu mjera za zaštitu građana i gospodarstva u ovoj krizi uzrokovanoj velikom mjerom brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu i njezinim posljedicama na energetsku krizu, prehrambenu krizu i sve ono s čime smo suočeni zbog rasta cijena", rekao je."Kao odgovorna Vlada koja vodi računa i o društvenoj solidarnosti i o kvalitetnoj redistribuciji sredstava koji se prikupe od naših poreznih obveznika, djelujemo da se u Hrvatskom društvu održi socijalna kohezija", objasnio je premijer.Kaže da je cilj paketa da svi ostanu na nogama i da država bude uz radnike i gospodarstvo."Ovaj četvrti paket mjera, vrijedan 1,7 milijardi eura, dolazi na dnevni red Vlade nakon što su resori proteklih tjedana radili na njegovoj pripremi, on je sveobuhvatan i snažan. Razvivši visok stupanj povjerenja u dijalogu sa socijalnim partnerima, dogovorili smo paket koji se sastoji od tri temeljna cilja: ublažavanje rasta cijena energenata, zaštita od inflacije i posebne potpore i poticaji ciljanim skupinama”, rekao je Plenković.Ovo je već treća godina politike državnog intervencionizma, dodao je, podsjećajući da je intervencija počela s COVID krizom."Bit će zadržana ista cijena električne energije za kućanstva, od 0,059 eura po kWh", poručio je premijer."Vladinim mjerama se praktični sprječava da od 1. travnja cijena struja za kućanstva ne bude dvostruko veća, odnosno 100 posto, a cijena plina za 70 posto. Mjere izravno koriste našim građanima i gospodarstvu”, istaknuo je.Zahvalio se svim članovima Vlade koji su radili na paketu."Poruka je jasna: proći kroz krizu svi zajedno uz očuvanje socijalne kohezije i veliku socijalnu osjetljivost Vlade RH u ovim okolnostima", zaključio je predsjednik Vlade. O PAKETU MJERA 

O PAKETU MJERA

Plenković: 'Vladinim mjerama se sprječava da cijena struje od 1. travnja ne bude dvostruko veća”

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Platili smo je 200 tisuća kuna i trebala je zaštititi Hrvate od pohlepnih trgovaca, no vladina aplikacija "Kretanje cijena" doživjela je fijasko. U prva dva tjedna posjetio ju je tek svaki stoti građanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivanja od stranice su bila velika, učinak slab, gotov nikakav. Kroz desetak dana Vlada će objaviti nacrt novog paketa mjera – svi se nadaju da će rezultat biti puno, puno bolji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići. Bez toga, ne piše mu se dobro. Troškovi su mu drastično porasli, najam terase grad Zagreb mu je prošli tjedan povisio za 5 puta, s 9 na 48 tisuća kuna.</para><hmn:article id="c5524494-bba0-11ed-a705-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50% su veći troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada neće imati razumijevanje za sve nas", tvrdi ugostitelj Hrvoje iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesenski paket mjera spasio je mnoge, velika su očekivanja i od proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali naš stručni panel misli da bi država i nakon prvog travnja trebala subvencionirati cijene struje i plina, no zato su protiv ograničavanja cijene nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo zamrznuti cijene hrane, a svi unisono naglašavaju da je potrebno u uvesti imovinski cenzus i onima koji nemaju pomoći više.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava nam ekonomist koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i ograničenja izvoza i uvoza hrane", smatra ekonomski stručnjak i bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na sličnom je tragu i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za siromašnije, a ne helikopterski novac za sve.</para><hmn:article id="30e7d5fe-b794-11ed-8fd6-4e376ae9dc8b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neselektivno upumpavanje novca - povećava inflaciju i ima brojne negativne strane, slažu se stručnjaci. Ipak ista se greška stalno ponavlja jer se na taj način u Hrvatskoj kupuju glasovi i socijalni mir.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi imamo plan, kalendar, kad sve bude gotovo mi ćemo to predstaviti javnosti", govorio je Andrej Plenković krajem veljače.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi - upozorava Damir Novotny.</para><hmn:article id="d38f1138-41aa-11ed-9137-6eed7cc34d9f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i imovinski dohodci", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć najpotrebnija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ne znam kako ću preživjeti. Ja moram kopati po kontejnerima, flaše skupljam i ove limenke skupljam i onda naiđem na svašta. Pa onda naiđem u vrećici na riblju kost pa se ubodem ili staklo pa s porežem, to je meni jako teško", govori umirovljenik Safet.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka je jasna - ne treba svima dati isto!</para>

Koje mjere bi Vlada morala donijeti 1. travnja, a koje nikako ne bi smjela? Nismo mogli čekati pa smo pitali stručnjake Da je sve skupo to svi znamo, ali možda ste zaboravili da zbog intervencije Vlade jeftinije plaćamo i svinjski vrat s kostima, i suncokretovo ulje i plin i struju, na koje je smanjen PDV. Ali, sve te mjere vrijede samo do kraja mjesecan a Vlada još nije otkrila koje nove planira uvesti Platili smo je 200 tisuća kuna i trebala je zaštititi Hrvate od pohlepnih trgovaca, no vladina aplikacija "Kretanje cijena" doživjela je fijasko. U prva dva tjedna posjetio ju je tek svaki stoti građanin.Očekivanja od stranice su bila velika, učinak slab, gotov nikakav. Kroz desetak dana Vlada će objaviti nacrt novog paketa mjera – svi se nadaju da će rezultat biti puno, puno bolji.Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići. Bez toga, ne piše mu se dobro. Troškovi su mu drastično porasli, najam terase grad Zagreb mu je prošli tjedan povisio za 5 puta, s 9 na 48 tisuća kuna."Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50% su veći troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada neće imati razumijevanje za sve nas", tvrdi ugostitelj Hrvoje iz Zagreba.Jesenski paket mjera spasio je mnoge, velika su očekivanja i od proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali naš stručni panel misli da bi država i nakon prvog travnja trebala subvencionirati cijene struje i plina, no zato su protiv ograničavanja cijene nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo zamrznuti cijene hrane, a svi unisono naglašavaju da je potrebno u uvesti imovinski cenzus i onima koji nemaju pomoći više.Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava nam ekonomist koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti."Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i ograničenja izvoza i uvoza hrane", smatra ekonomski stručnjak i bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.Na sličnom je tragu i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za siromašnije, a ne helikopterski novac za sve."Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.Neselektivno upumpavanje novca - povećava inflaciju i ima brojne negativne strane, slažu se stručnjaci. Ipak ista se greška stalno ponavlja jer se na taj način u Hrvatskoj kupuju glasovi i socijalni mir."Mi imamo plan, kalendar, kad sve bude gotovo mi ćemo to predstaviti javnosti", govorio je Andrej Plenković krajem veljače.Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi - upozorava Damir Novotny."Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i imovinski dohodci", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć najpotrebnija."Ja ne znam kako ću preživjeti. Ja moram kopati po kontejnerima, flaše skupljam i ove limenke skupljam i onda naiđem na svašta. Pa onda naiđem u vrećici na riblju kost pa se ubodem ili staklo pa s porežem, to je meni jako teško", govori umirovljenik Safet.Poruka je jasna - ne treba svima dati isto! KAKO POMOĆI GRAĐANIMA 

KAKO POMOĆI GRAĐANIMA

Koje mjere bi Vlada morala donijeti 1. travnja, a koje nikako ne bi smjela? Nismo mogli čekati pa smo pitali stručnjake

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio saborske oporbe pozdravio je u četvrtak Vladine mjere za ublažavanje inflacije i pomoć građanima i gospodarstvu, ali smatra da one nisu sustavno razrađene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Božo Petrov (Most) smatra kako je dobro da je Vlada odriješila kesu koja je napunjena zbog inflacije.</para><heading2>Mjerama se želi anulirati bijes javnosti zbog pljačke u Ini</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je ljudima koji su u katastrofalnoj financijskoj situaciji dobro bilo što da bi mogli premostiti mjesec, budimo svjesni da je ovo samo gašenje požara i kratkotrajno kupovanje socijalnog mira, posebno sada kada je Vlada pod udarima zbog neviđene pljačke u Ini, rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Usput rečeno, to je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj. Ovo je kratkotrajna intervencija jer mjere nisu usmjerene da stvore dodatna financijska sredstva kroz ulaganje u gospodarstvo i time bolje plaće. Ona samo gasi požar i čini ljude ovisne o drugima”, ocijenio je Petrov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također smatra kako mjere nisu sustavno razrađene. Nužno je što prije smanjiti porez na dohodak jer će tako najviše novca ostati obiteljima, poručio je čelnik Mosta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista pozdravila je to što su mjere sveobuhvatne i uključuju širok broj ljudi. Pri tome je interesantno da se prvo govorilo o 4,5 milijardi kuna, pa o šest milijardi kuna, da bi se sada došlo na preko 20 milijardi kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Pitanje je bi li to bilo u tim iznosima da nije bilo afere u Ini”, kazala je Vučemilović ocijenivši da vladajući žele umiriti javnost i opravdani gnjev zbog Ine anulirati mjerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da Suvereniste posebno veseli što je Vlada odlučila zabraniti izvoz plina koji se crpi na nalazištima u Hrvatskoj, što su i oni tražili kroz interpelaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>IDS-ov Emil Daus pozdravio je sve mjere koje imaju za cilj pomoć hrvatskom gospodarstvu i građanima, posebno najosjetljivijim skupinama stanovništva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Primijeti se trud i želja da se obuhvati što je moguće više ugroženih skupina, no rezultat najavljenih mjera tek treba pričekati”, kazao je.</para><hmn:article id="81bd3e88-2f63-11ed-a5bc-e257fed59590" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Daus upozorava da većina mjera kod nas nisu produkt dugoročnog planiranja i strateškog promišljanja, već su samo “vatrogasne mjere”. Potrebna sredstva morat ćemo uzeti na nekim drugim stavkama proračuna, što će proizvesti nove probleme, dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Anku Mrak Taritaš iz GLAS-a mjere su - svega pomalo, a zapravo ništa ni za koga. Smatra kako bi bilo puno bolje da se pogledalo što rade ostale zemlje i prepisalo ono što je najbolje za naše građane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drži da će najgore proći poduzetnici i svi koji rade i imaju koliko-toliko pristojnu plaću. „Sve opet ide preko leđa srednjeg sloja, koji jedva da i postoji više u Hrvatskoj, i malih i srednjih poduzetnika, za koje Vlada još uvijek nema rješenja kad je u pitanju enormno poskupljenje industrijske cijene plina”, kaže Mrak Taritaš.</para><para>Dodaje da Vlada nije iskoristila priliku ni za ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, posebno solarnih ploča.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Oporezivati ekstra profit u eksploataciji nafte i plina</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radimir Čačić iz Reformista smatra kako je važno što je Vlada reagirala, ali je reagirala nedovoljno i nepotpuno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Jednokratne pomoći su drastično niže nego u nizu drugih zemalja EU-a, a za umirovljenike bilo bi značajno da se donese odluka o izvanrednom usklađenju mirovina u punom postotku inflacije”, rekao je Čačić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje od Vlade hitni zakonski okvir za oporezivanje ekstra profita, posebno u dijelu eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj. Čačić također predlaže da se formiranje cijene struje u dijelu vlastite proizvodnje potpuno odvoji od formule vezane za plin, što predlaže i EU.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata pozdravio je svaku mjeru koja je usmjerena olakšavanju jeseni i zime građanima i poduzetnicima. No, istovremeno je skeptičan kako će se te mjere provoditi jer su u vrijeme koronakrize od mjera najviše profitirali veliki.</para><heading2>Za uspjeh dobrog dijela mjera potrebno usuglašavanje članica EU-a</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pitanje je kakvog će efekta dati te mjere", ističe Hajduković koji smatra da je paket mjera trebao biti donesen puno ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upozorio je da mali i srednji poduzetnici neće moći podnijeti teret krize ako se i njima ne pomogne, dok za neke mjere za poljoprivrednike kaže da su „čisti PR” jer neće pomoći onima kojima najviše trebaju, poput OPG-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Peđa Grbin (SDP) izjavio je da se Vlada napokon pomaknula s mrtve točke pa će novac hrvatskih građana konačno biti utrošen tako da im se pomogne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Brojne mjere koje je Vlada danas usvojila SDP predlaže već mjesecima. Žao nam je što nisu implementirane i ranije jer bi onda pomoć građanima bila veća, ali bolje ikad nego nikad", kaže Grbin.</para><hmn:article id="489faeca-2f58-11ed-bdc5-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar dio mjera je na tragu onoga što radi Europska unija, pa je za njihov uspjeh potrebno da se usuglase sve države članice EU-a. Nadam se da će na razini Europe biti razuma da se napokon uvede porez na ekstraprofit, što mi kao socijaldemokrati zagovaramo već dugo, dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SDP će podržati implementiranje mjera, a zakoni koji se na njih odnose dobit će našu potporu u Saboru, ali ćemo pažljivo pratiti kako se provode, najavio je Grbin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, ostaje žal što se mjere odnose isključivo na trenutnu krizu, a ne promišljaju budućnost, kako bi se Hrvatska, ako se ponovno nađe u ovakvoj situaciji, mogla s njome nositi bez potrebe za ad hoc mjerama teškim desetke milijardi kuna, ističe Grbin.</para><para>Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ocijenila je kako je mjerama pokriven velik broj skupina, a dobro je što se cijene struje i plina zamrzavaju i da je Vlada spremna to subvencionirati.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Socijalni transferi nisu ciljani za one nižeg socijalnog statusa </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problematično je što mjere za kućanstva, kao socijalni transferi, ponovno nisu jasno ciljane nego se išlo na horizontalne mjere koje djeluju jednako prema svima, kao što je zamrzavanje cijena nekih namirnica</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mi smo predlagali da kućanstvima nižeg socijalnog statusa transferi idu direktno, kako bi mogli pokriti troškove, podsjetila je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„U oči mi je upalo da potpore dobivaju poljoprivrednici koji proizvode na ekološki i klimatski prihvatljiv način, što je izrazito nejasan kriterij, a i takvih poljoprivrednika nemamo puno", kaže Benčić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skidanje PDV-a sa solara je dobro, međutim, mi ćemo inzistirati na brzoj solarizaciji koja bi išla preko HEP-a, poručila je Benčić.</para><para>Pritom treba imati na umu da 21 milijarda kuna nije iz proračuna nego je dio iz subvencija, dio je gubitak proračuna poput poreznih olakšica za rad studenata, a dio ide iz europskih fondova poput programa 'Zaželi' ili subvencija za poljoprivredu i energetsku učinkovitost.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Obitelji s jednim djetetom dobit će jednokratno 300 kuna</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Domovinskog pokreta podsjećaju da su ograničavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda predlagali još prije ljeta, no to je i dalje nedovoljno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kaže brižni Plenković kako je demografija pitanje opstanka Hrvatske, a obiteljima s jednim djetetom dat će jednokratno po 300 kuna, te onima s dvoje djece po 500 kuna", ističu u DP-u.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o studentskim stipendijama i obrocima za studente, DP tvrdi da ukupan iznos tih mjera iznosi 692 milijuna kuna, što je manje nego je pokradeno u Ini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također upozoravaju da je Hrvatska lani po prvi puta u dvadeset godina uvezla više prirodnog plina nego što ga je proizvela, čime se "Vladina mantra o 'hrvatskom plinu kod hrvatskih potrošača' apsolutno demantira".</para>

Oporba podijeljena oko paketa mjera. Petrov: 'To je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj' &apos;To je kupovanje socijalnog mira, sada kad je Vlada na udaru zbog Ine&apos;, poručio je Petrov  Dio saborske oporbe pozdravio je u četvrtak Vladine mjere za ublažavanje inflacije i pomoć građanima i gospodarstvu, ali smatra da one nisu sustavno razrađene.Božo Petrov (Most) smatra kako je dobro da je Vlada odriješila kesu koja je napunjena zbog inflacije.Mjerama se želi anulirati bijes javnosti zbog pljačke u IniIako je ljudima koji su u katastrofalnoj financijskoj situaciji dobro bilo što da bi mogli premostiti mjesec, budimo svjesni da je ovo samo gašenje požara i kratkotrajno kupovanje socijalnog mira, posebno sada kada je Vlada pod udarima zbog neviđene pljačke u Ini, rekao je.„Usput rečeno, to je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj. Ovo je kratkotrajna intervencija jer mjere nisu usmjerene da stvore dodatna financijska sredstva kroz ulaganje u gospodarstvo i time bolje plaće. Ona samo gasi požar i čini ljude ovisne o drugima”, ocijenio je Petrov.Također smatra kako mjere nisu sustavno razrađene. Nužno je što prije smanjiti porez na dohodak jer će tako najviše novca ostati obiteljima, poručio je čelnik Mosta.Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista pozdravila je to što su mjere sveobuhvatne i uključuju širok broj ljudi. Pri tome je interesantno da se prvo govorilo o 4,5 milijardi kuna, pa o šest milijardi kuna, da bi se sada došlo na preko 20 milijardi kuna.„Pitanje je bi li to bilo u tim iznosima da nije bilo afere u Ini”, kazala je Vučemilović ocijenivši da vladajući žele umiriti javnost i opravdani gnjev zbog Ine anulirati mjerama.Dodala je da Suvereniste posebno veseli što je Vlada odlučila zabraniti izvoz plina koji se crpi na nalazištima u Hrvatskoj, što su i oni tražili kroz interpelaciju.IDS-ov Emil Daus pozdravio je sve mjere koje imaju za cilj pomoć hrvatskom gospodarstvu i građanima, posebno najosjetljivijim skupinama stanovništva.„Primijeti se trud i želja da se obuhvati što je moguće više ugroženih skupina, no rezultat najavljenih mjera tek treba pričekati”, kazao je.Daus upozorava da većina mjera kod nas nisu produkt dugoročnog planiranja i strateškog promišljanja, već su samo “vatrogasne mjere”. Potrebna sredstva morat ćemo uzeti na nekim drugim stavkama proračuna, što će proizvesti nove probleme, dodao je.Za Anku Mrak Taritaš iz GLAS-a mjere su - svega pomalo, a zapravo ništa ni za koga. Smatra kako bi bilo puno bolje da se pogledalo što rade ostale zemlje i prepisalo ono što je najbolje za naše građane.Drži da će najgore proći poduzetnici i svi koji rade i imaju koliko-toliko pristojnu plaću. „Sve opet ide preko leđa srednjeg sloja, koji jedva da i postoji više u Hrvatskoj, i malih i srednjih poduzetnika, za koje Vlada još uvijek nema rješenja kad je u pitanju enormno poskupljenje industrijske cijene plina”, kaže Mrak Taritaš.Dodaje da Vlada nije iskoristila priliku ni za ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, posebno solarnih ploča.Oporezivati ekstra profit u eksploataciji nafte i plinaRadimir Čačić iz Reformista smatra kako je važno što je Vlada reagirala, ali je reagirala nedovoljno i nepotpuno.„Jednokratne pomoći su drastično niže nego u nizu drugih zemalja EU-a, a za umirovljenike bilo bi značajno da se donese odluka o izvanrednom usklađenju mirovina u punom postotku inflacije”, rekao je Čačić.Očekuje od Vlade hitni zakonski okvir za oporezivanje ekstra profita, posebno u dijelu eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj. Čačić također predlaže da se formiranje cijene struje u dijelu vlastite proizvodnje potpuno odvoji od formule vezane za plin, što predlaže i EU.Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata pozdravio je svaku mjeru koja je usmjerena olakšavanju jeseni i zime građanima i poduzetnicima. No, istovremeno je skeptičan kako će se te mjere provoditi jer su u vrijeme koronakrize od mjera najviše profitirali veliki.Za uspjeh dobrog dijela mjera potrebno usuglašavanje članica EU-a"Pitanje je kakvog će efekta dati te mjere", ističe Hajduković koji smatra da je paket mjera trebao biti donesen puno ranije.Upozorio je da mali i srednji poduzetnici neće moći podnijeti teret krize ako se i njima ne pomogne, dok za neke mjere za poljoprivrednike kaže da su „čisti PR” jer neće pomoći onima kojima najviše trebaju, poput OPG-a.Peđa Grbin (SDP) izjavio je da se Vlada napokon pomaknula s mrtve točke pa će novac hrvatskih građana konačno biti utrošen tako da im se pomogne.„Brojne mjere koje je Vlada danas usvojila SDP predlaže već mjesecima. Žao nam je što nisu implementirane i ranije jer bi onda pomoć građanima bila veća, ali bolje ikad nego nikad", kaže Grbin.Dobar dio mjera je na tragu onoga što radi Europska unija, pa je za njihov uspjeh potrebno da se usuglase sve države članice EU-a. Nadam se da će na razini Europe biti razuma da se napokon uvede porez na ekstraprofit, što mi kao socijaldemokrati zagovaramo već dugo, dodao je.SDP će podržati implementiranje mjera, a zakoni koji se na njih odnose dobit će našu potporu u Saboru, ali ćemo pažljivo pratiti kako se provode, najavio je Grbin.Ipak, ostaje žal što se mjere odnose isključivo na trenutnu krizu, a ne promišljaju budućnost, kako bi se Hrvatska, ako se ponovno nađe u ovakvoj situaciji, mogla s njome nositi bez potrebe za ad hoc mjerama teškim desetke milijardi kuna, ističe Grbin.Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ocijenila je kako je mjerama pokriven velik broj skupina, a dobro je što se cijene struje i plina zamrzavaju i da je Vlada spremna to subvencionirati.Socijalni transferi nisu ciljani za one nižeg socijalnog statusa Problematično je što mjere za kućanstva, kao socijalni transferi, ponovno nisu jasno ciljane nego se išlo na horizontalne mjere koje djeluju jednako prema svima, kao što je zamrzavanje cijena nekih namirnicaMi smo predlagali da kućanstvima nižeg socijalnog statusa transferi idu direktno, kako bi mogli pokriti troškove, podsjetila je.„U oči mi je upalo da potpore dobivaju poljoprivrednici koji proizvode na ekološki i klimatski prihvatljiv način, što je izrazito nejasan kriterij, a i takvih poljoprivrednika nemamo puno", kaže Benčić.Skidanje PDV-a sa solara je dobro, međutim, mi ćemo inzistirati na brzoj solarizaciji koja bi išla preko HEP-a, poručila je Benčić.Pritom treba imati na umu da 21 milijarda kuna nije iz proračuna nego je dio iz subvencija, dio je gubitak proračuna poput poreznih olakšica za rad studenata, a dio ide iz europskih fondova poput programa 'Zaželi' ili subvencija za poljoprivredu i energetsku učinkovitost.Obitelji s jednim djetetom dobit će jednokratno 300 kunaIz Domovinskog pokreta podsjećaju da su ograničavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda predlagali još prije ljeta, no to je i dalje nedovoljno."Kaže brižni Plenković kako je demografija pitanje opstanka Hrvatske, a obiteljima s jednim djetetom dat će jednokratno po 300 kuna, te onima s dvoje djece po 500 kuna", ističu u DP-u.Kada je riječ o studentskim stipendijama i obrocima za studente, DP tvrdi da ukupan iznos tih mjera iznosi 692 milijuna kuna, što je manje nego je pokradeno u Ini.Također upozoravaju da je Hrvatska lani po prvi puta u dvadeset godina uvezla više prirodnog plina nego što ga je proizvela, čime se "Vladina mantra o 'hrvatskom plinu kod hrvatskih potrošača' apsolutno demantira". 'vatrogasne mjere' 

'vatrogasne mjere'

Oporba podijeljena oko paketa mjera. Petrov: 'To je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravio je u četvrtak novi Vladin paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kao korak u dobrom smjeru, no upozorava kako su pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene i da je potrebno povećati plaće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sindikat poručuje da rast plaća u privatnom i u javnom sektoru jedini može zaštititi životni standard radnika i da bez toga Hrvatska ne može dobiti bitku s trenutnom krizom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladu u priopćenju pozivaju da u okviru svojih mogućnosti razmotri i dodatne mjere kojima bi se osiguralo da plin proizveden u Hrvatskoj bude dostupan hrvatskim građanima, ali i onim poduzetnicima kojima predstavlja primarnu sirovinu ili temeljni energent proizvodnje, i to po cijenama ovisnima o stvarnim troškovima njegove prozvodnje, a ne stanju na međunarodnim burzama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, traže da se poveća osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SSSH pozdravlja i mjere prema umirovljenicima i socijalno ugroženima, ali ističe i potrebu da se u sustav ugradi automatsko indeksiranje socijalnih naknada, kao što već postoji u mirovinskom sustavu.</para><hmn:article id="8d1f5f10-2f43-11ed-98a9-e24b4232ac47" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, s obzirom da će pravo na energetski dodatak ostvariti svi umirovljenici s mirovinama nižim od 4360 kuna, traže da se pravo na energetski dodatak proširi i na sve radnike s plaćama ispod te granice i to uplatom na njihove osobne račune. U suprotnom, kaže, šalje se poruka da su ti radnici manje vrijedni od umirovljenika. Podsjećaju da minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 3750 kuna neto, a prema dostupnim podacima plaću nižu od 4360 kuna neto prima više od deset posto radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ograničavanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda ocjenjuju korisnim te ističu kako je pritom važno i da se vodilo računa o razini na kojoj će se cijene zamrznuti.</para><para>Podsjećaju da su, bez obzira na nedavno smanjenje PDV-a na osnovne namirnice, njihove cijene i dalje nastavile rasti, pri čemu nije sigurno da su sva dosadašnja povećanja bila opravdana ulaznim troškovima, te je stoga postojao rizik da se pojedine cijene zamrznu na umjetno stvorenoj previsokoj razini.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaća</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SSSH poručuje da se standard radnika može obraniti jedino povećanjem plaća i poziva Vladu da u predstojećim kolektivnim pregovorima za javni sektor uzme u obzir zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice, ali i da nastavi raditi na daljnjim mjerama kojima bi se dodatno potaknulo kolektivno pregovaranje i rast plaća i u privatnom sektoru.</para><para>U isto vrijeme pozivaju poslodavce, tj. sektorske udruge koje djeluju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, da konačno prihvate upućene im inicijative za otvaranjem granskih kolektivnih pregovora u sektorima metalske, prehrambene, drvne i papirne industrije te poljoprivrede.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="be0e025a-2f68-11ed-851a-f2b43a1fb653" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

SSSH o paketu mjera Vlade: Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaća Vladine mjere - korak u dobrom smjeru, ali nedovoljne, poručuju iz sindikata  Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravio je u četvrtak novi Vladin paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kao korak u dobrom smjeru, no upozorava kako su pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene i da je potrebno povećati plaće.Sindikat poručuje da rast plaća u privatnom i u javnom sektoru jedini može zaštititi životni standard radnika i da bez toga Hrvatska ne može dobiti bitku s trenutnom krizom.Vladu u priopćenju pozivaju da u okviru svojih mogućnosti razmotri i dodatne mjere kojima bi se osiguralo da plin proizveden u Hrvatskoj bude dostupan hrvatskim građanima, ali i onim poduzetnicima kojima predstavlja primarnu sirovinu ili temeljni energent proizvodnje, i to po cijenama ovisnima o stvarnim troškovima njegove prozvodnje, a ne stanju na međunarodnim burzama.S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, traže da se poveća osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće.SSSH pozdravlja i mjere prema umirovljenicima i socijalno ugroženima, ali ističe i potrebu da se u sustav ugradi automatsko indeksiranje socijalnih naknada, kao što već postoji u mirovinskom sustavu.Također, s obzirom da će pravo na energetski dodatak ostvariti svi umirovljenici s mirovinama nižim od 4360 kuna, traže da se pravo na energetski dodatak proširi i na sve radnike s plaćama ispod te granice i to uplatom na njihove osobne račune. U suprotnom, kaže, šalje se poruka da su ti radnici manje vrijedni od umirovljenika. Podsjećaju da minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 3750 kuna neto, a prema dostupnim podacima plaću nižu od 4360 kuna neto prima više od deset posto radnika.Ograničavanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda ocjenjuju korisnim te ističu kako je pritom važno i da se vodilo računa o razini na kojoj će se cijene zamrznuti.Podsjećaju da su, bez obzira na nedavno smanjenje PDV-a na osnovne namirnice, njihove cijene i dalje nastavile rasti, pri čemu nije sigurno da su sva dosadašnja povećanja bila opravdana ulaznim troškovima, te je stoga postojao rizik da se pojedine cijene zamrznu na umjetno stvorenoj previsokoj razini.Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaćaSSSH poručuje da se standard radnika može obraniti jedino povećanjem plaća i poziva Vladu da u predstojećim kolektivnim pregovorima za javni sektor uzme u obzir zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice, ali i da nastavi raditi na daljnjim mjerama kojima bi se dodatno potaknulo kolektivno pregovaranje i rast plaća i u privatnom sektoru.U isto vrijeme pozivaju poslodavce, tj. sektorske udruge koje djeluju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, da konačno prihvate upućene im inicijative za otvaranjem granskih kolektivnih pregovora u sektorima metalske, prehrambene, drvne i papirne industrije te poljoprivrede. mjere nedovoljne  

mjere nedovoljne 

SSSH o paketu mjera Vlade: Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaća

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio inflatorni udar usvojen je na današnjoj sjednici Vlade. Kako je kazao premijer Andrej Plenković, paket je snažan i sveobuhvatan, a njegova je vrijednost skoro 21 milijardu kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mjere pomoći su najviše usmjerene na one koji su najugroženiji i kojima je to najpotrebnije", kazao je premijer. Među njima su svakako i umirovljenici. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni će dobiti jednokratnu naknadu, tzv. energetski dodatak i to svi s mirovinom do 4360 kuna. Riječ je o čak 690 tisuća umirovljenika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. 450 mln kuna iznos mjere.</para><hmn:image id="e9e1e1a4-2f5d-11ed-a9f4-fe7e9369c8ea" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se s 8.000 na 10.000 kuna. A uvedena je i nova mjera: uz redovno usklađivanje svih mirovina dva puta godišnje od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto. Radi se o više od 278 tisuća korisnika. Vrijednost mjere je 199 milijuna kuna. </para><heading2>Umirovljenici zajedno: Problemi građana s mjerama nisi riješeni ni završili</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ove mjere koje je donijela Vlada za cijene energenata, posebno plina i električne energije, će mnoge građane do proljeća 2023 godine spasiti od 'smrzavanja' tijekom zime koja je pred nama", poručili su iz tri stranke umirovljenika "Umirovljenici zajedno". </para><hmn:article id="8d1f5f10-2f43-11ed-98a9-e24b4232ac47" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, naglašavaju, s mjerama kojima je Vlada intervenirala u formiranju cijena energenata svi problemi građana nisu ni riješeni ni završili jer je i dalje veliki problem rasta cijena hrane. <hmn:linebreak/>"Neki od najčešće korištenih prehrambenih artikala poput ulja, brašna, šećera, svinjskog i pilećeg mesa itd. su cijenama u posljednjih godinu dana porasli i preko 50% što je obzirom na primanja za veliki broj građana postalo nedostupno u potrebitim količinama. Na žalost sve je više građana koji su već dulje vrijeme prisiljeni svaki dan birati između hrane, energenata i lijekova, a logika kaže da su bez i jednog od navedenog u životnoj ugrozi stoga je vraćanje cijena ulju, mlijeku, brašnu, šećeru, piletini, svinjetini za 30-ak% u ovom trenutku svakako dobra mjera Vlade", ističu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za analizu učinkovitosti paketa mjera bit će, kažu, dovoljno vremena u narednim mjesecima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što u ovom trenutku usprkos našem nezadovoljstvu dosadašnjim sveukupnim radom Vlade, posebno položajem umirovljenika, ne podržavamo su aktivnosti neozbiljne skupine očito potaknute od strane nekih političkih diletanata koji bi u sadašnjim, gotovo izvanrednim, okolnostima umjesto iznalaženja što boljih rješenja za pomoć građanima rušili Vladu i tako uistinu izazvali pravu katastrofu. Možemo samo zamisliti što bi sa građanima, ustanovama i gospodarstvom bilo bez danas donesenih mjera….", zaključuju "Umirovljenici zajedno". </para><hmn:video id="01624812-2f60-11ed-be5b-0ea61aff6852"/>

Umirovljenicima stiže jednokratna pomoć, Vlada objavila koliko će tko dobiti. Ide i povećanje mirovina Od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto Jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio inflatorni udar usvojen je na današnjoj sjednici Vlade. Kako je kazao premijer Andrej Plenković, paket je snažan i sveobuhvatan, a njegova je vrijednost skoro 21 milijardu kuna. "Mjere pomoći su najviše usmjerene na one koji su najugroženiji i kojima je to najpotrebnije", kazao je premijer. Među njima su svakako i umirovljenici. Oni će dobiti jednokratnu naknadu, tzv. energetski dodatak i to svi s mirovinom do 4360 kuna. Riječ je o čak 690 tisuća umirovljenika. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. 450 mln kuna iznos mjere.Također, neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se s 8.000 na 10.000 kuna. A uvedena je i nova mjera: uz redovno usklađivanje svih mirovina dva puta godišnje od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto. Radi se o više od 278 tisuća korisnika. Vrijednost mjere je 199 milijuna kuna.  Umirovljenici zajedno: Problemi građana s mjerama nisi riješeni ni završili"Ove mjere koje je donijela Vlada za cijene energenata, posebno plina i električne energije, će mnoge građane do proljeća 2023 godine spasiti od 'smrzavanja' tijekom zime koja je pred nama", poručili su iz tri stranke umirovljenika "Umirovljenici zajedno". Ipak, naglašavaju, s mjerama kojima je Vlada intervenirala u formiranju cijena energenata svi problemi građana nisu ni riješeni ni završili jer je i dalje veliki problem rasta cijena hrane.  "Neki od najčešće korištenih prehrambenih artikala poput ulja, brašna, šećera, svinjskog i pilećeg mesa itd. su cijenama u posljednjih godinu dana porasli i preko 50% što je obzirom na primanja za veliki broj građana postalo nedostupno u potrebitim količinama. Na žalost sve je više građana koji su već dulje vrijeme prisiljeni svaki dan birati između hrane, energenata i lijekova, a logika kaže da su bez i jednog od navedenog u životnoj ugrozi stoga je vraćanje cijena ulju, mlijeku, brašnu, šećeru, piletini, svinjetini za 30-ak% u ovom trenutku svakako dobra mjera Vlade", ističu. Za analizu učinkovitosti paketa mjera bit će, kažu, dovoljno vremena u narednim mjesecima. "Ono što u ovom trenutku usprkos našem nezadovoljstvu dosadašnjim sveukupnim radom Vlade, posebno položajem umirovljenika, ne podržavamo su aktivnosti neozbiljne skupine očito potaknute od strane nekih političkih diletanata koji bi u sadašnjim, gotovo izvanrednim, okolnostima umjesto iznalaženja što boljih rješenja za pomoć građanima rušili Vladu i tako uistinu izazvali pravu katastrofu. Možemo samo zamisliti što bi sa građanima, ustanovama i gospodarstvom bilo bez danas donesenih mjera….", zaključuju "Umirovljenici zajedno".  jesenski paket mjera 

jesenski paket mjera

Umirovljenicima stiže jednokratna pomoć, Vlada objavila koliko će tko dobiti. Ide i povećanje mirovina

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio cjenovni udar do kojeg je prije svega dovelo poskupljenje energenata. Premijer Andrej Plenković predstavio je jesenski paket mjera koji je težak gotovo 21 milijardu kuna i iz kojeg, kako je rekao, nitko nije izostavljen niti zaboravljen. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Idemo s jednom snažnom intervencijom", poručio je premijer. Izložio je prezentaciju koja prikazuje kontekst i realnu situaciju u kojoj se nalazimo te mjere. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja u opskrbi energenata i hrane. Najveći razlog je ruska agresija na Ukrajinu te je trajno narušila odnose Zapada i Rusije. Tu su i klimatske promjene: razorne suše i poplave koje pridonose poskupljenju i hrane i energije. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju zbog covid krize te je došlo do poremećaja u svjetskoj trgovini. S druge strane, gospodarski rast je povećao jaz između velike potražnje i slabe ponude", pojasnio je premijer na početku i osvrnuo se na rast cijena energenata u protekle dvije godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Barel nafte koštao je 47 eura lani, a danas 93 eura. Cijena električne energije lani u ovo doba bila je 131 euro za MwH, a sada 534. Prije dvije godine, plin jedan MwH lani 52 eura, a danas 216 eura. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena plina je stabilna, zbog našeg paketa iz proljeća", istaknuo je. Isto je i s cijenama goriva. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="4567ec02-2f5a-11ed-b6ec-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Koji je odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj naš paket je snažan, pravedan i sveobuhvatan. Očuvat će standard građana, funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži rast gospodarstva. Siguran sam da će nam i rast u 3. kvartalu biti dobar, a godišnji će biti iznad predviđanja. Paket je usmjeren na one kojima je pomoć najpotrebnija i koje najviše pogađa rast cijena", poručio je premijer dodajući da se redistribuira ono što je državi na raspolaganju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Paket ne ostavlja nikoga po strani. Cilja na javni i neprofitni sektor, ali i gospodarstvo. Nismo smetnuli s uma da oni koji su na tržištu i plaćaju poreze, nismo ih zaboravili. Brinemo posebno o ranjivim skupinama - tu smo napravili poseban paket koji će biti adekvatan da se prebrodi ova kriza", rekao je premijer. </para><heading2>Ublažavanje rasta cijena energije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad je riječ o električnoj energiji i kućanstvima ide se na ograničene cijene električne energije. Prosječna cijena od 59 eura za MwH bit će za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023. Po prosječnoj cijeni od 88 eura/MwH plaćat će oni s potrošnjom većom od 2500 kWh. Vrijednost mjere je 3,1 milijarda kuna. </para><hmn:image id="457351e6-2f5a-11ed-8747-cabb0a1c4813" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="875" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:image><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučili smo napraviti i rekategorizaciju kad je riječ o el. energiji - na kućanstva i gospodarstvo. Niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske: bolnice, vrtiće, domove za starije, vjerske zajednice, nevladin sektor, lokalna i regionalna samouprava… Njima smo osigurali jeftiniju el. energiju: 62 eura/mwH, i to bez skuplje kategorije koja ovisi o potrošnji", pojasnio je. Vrijednost mjere je milijarda kuna.</para><hmn:image id="45753a24-2f5a-11ed-a3ce-fe623ef81227" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"><hmn:presentation><width value="1228" unit="px"/><depth value="847" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:image><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad se radi o poduzetnicima, napravljena je gradacija i u skladu s potrošnjom bit će i cijena. Oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad iznad te potrošnje 1,76 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="6a9f3304-2f5a-11ed-96c2-2673c5747bf4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena plina", rekao je Plenković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa sa tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti, postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd", rekao je Plenković.</para><hmn:image id="44a9634e-2f5b-11ed-a7fe-cabb0a1c4813" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za ukapljeni plin", rekao je premijer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ide se i na ograničenje cijena toplinske energije - mjera obuhvaća skoro 160 tisuća kupaca. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ide se za tim da cijena kućanstvima i poduzetnicima ostane ista. Svi moji dragi sugrađani u Zagrebu, ova mjera direktno rješava pitanje da im neće doći do povećanja cijene grijanja. Vrijednost mjere je nešto manje od 195 milijuna eura", kazao je Plenković. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dugoročni cilj je poticanje zelene energije, poručio je Plenković.</para><hmn:image id="a9acd360-2f5c-11ed-9122-fe86fb5d2de8" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S proizvođačima i trgovačkim lancima dogovoreno je limitiranje cijena. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je paket kojim će naši sugrađani pojačati snagu svoje košarice. Vrlo konkretno, vrlo značajno - sa 217 na 151 kunu. I više je nego jasno koliki je to doprinos", kazao je premijer.</para><hmn:image id="b199a350-2f5c-11ed-8f46-fe623ef81227" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Umirovljenici, nezaposeni, studenti, djeca... </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3.000 povećavaju na 5.000,00 kn godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro 1.100 kuna po korisniku. 130 tisuća korisnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A uvedena je i nova mjera: uz redovno usklađivanje svih mirovina dva puta godišnje od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto. Radi se o više od 278 tisuća korisnika. Vrijednost mjere je 199 milijuna kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="e9e1e1a4-2f5d-11ed-a9f4-fe7e9369c8ea" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="875" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:image><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plenković je najavio i mjere za roditelje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ići će se i s isplatom posebnog novčanog primanja po obiteljima, ovisno o broju djece", kazao je. </para><hmn:image id="a894ae2e-2f5e-11ed-a244-3a3e79235322" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za studente je pripremljeno 2000 dodatnih stipendija a sa studentskim centrima će se dogovoriti da ne dođe do poskupljenja studentskih obroka.</para><hmn:image id="5a1f6d8c-2f5f-11ed-b1ff-720438b9eeab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="875" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:image><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studentima je vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitak s 15 na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.</para><hmn:image id="34b3d9c2-2f5d-11ed-86f7-e24b4232ac47" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Poljoprivrednici i prijevoznici</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najavljena je i pomoć poljoprivrednicima. Za poljoprivrednike je Vlada u paketu pripremila potpore od 100 milijuna kuna, a isti iznos predviđen je i za ribare.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i sl, a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznika. </para><hmn:image id="38c52fc8-2f5f-11ed-aa13-cabb0a1c4813" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="7d2621f4-2f5f-11ed-a65a-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Uvodi se porez na dobit onima koji su profitirali u krizi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plenković je na kraju rezimirao jesenski paket mjera. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Paket će zaštititi građane, cijeli javni i nevladin sektor, poduzeća... Omogućit ćemo mirnu jesen i zimu. Svi će akteri znati kakvi će im biti troškovi. Država je osigurala sredstva, osigurat ćemo nesmetano funkcioniranje javnih ustanova i službi. Krećemo sa snažnim ulaganjima u neovisne izvore energije jer ne znamo koliko će ova kriza trajati. Šaljemo poruku odgovornosti i štednje energije. Očekujemo odgovorno ponašanje svakog pojedinca, svi se trebaju držati jasnih preporuka koje smo donijeli još u srpnju. Mi ćemo predložiti Saboru poseban porez na dobit i pravednu raspodjelu tereta krize - dodatno oporezivanje poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit u vremenima krize u odnosu na vremena prije nje. To nije moralno prihvatljivo u ovim vremenima", poručio je premijer. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrijednost mjera koje su donesene ove godine iznose 6,3 posto BDP-a, a jesenski paket pomoći je vrijedan gotovo 21 milijardu kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plenković je poručio je da je Hrvatska pozicionirana među samo 15 zemalja koje su u EU, NATO-u, Schengenu i eurozoni. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To može napraviti samo snažna država, koja je zaštićena svojim položajem u europskoj obitelji", zaključio je Plenković.</para><hmn:image id="79929108-2f5f-11ed-bf5a-3686c4ea8277" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:video id="7cdaca98-2f5e-11ed-8d9d-720438b9eeab"/>

Plenković objavio nove cijene struje i grijanja, a ovo su ograničene cijene osnovnih namirnica Jesenskipaket mjera za građane i gospodarstvo težak je gotovo 21 milijardu kuna što je iznad svih očekivanja Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio cjenovni udar do kojeg je prije svega dovelo poskupljenje energenata. Premijer Andrej Plenković predstavio je jesenski paket mjera koji je težak gotovo 21 milijardu kuna i iz kojeg, kako je rekao, nitko nije izostavljen niti zaboravljen.  "Idemo s jednom snažnom intervencijom", poručio je premijer. Izložio je prezentaciju koja prikazuje kontekst i realnu situaciju u kojoj se nalazimo te mjere. "Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja u opskrbi energenata i hrane. Najveći razlog je ruska agresija na Ukrajinu te je trajno narušila odnose Zapada i Rusije. Tu su i klimatske promjene: razorne suše i poplave koje pridonose poskupljenju i hrane i energije. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju zbog covid krize te je došlo do poremećaja u svjetskoj trgovini. S druge strane, gospodarski rast je povećao jaz između velike potražnje i slabe ponude", pojasnio je premijer na početku i osvrnuo se na rast cijena energenata u protekle dvije godine.  Barel nafte koštao je 47 eura lani, a danas 93 eura. Cijena električne energije lani u ovo doba bila je 131 euro za MwH, a sada 534. Prije dvije godine, plin jedan MwH lani 52 eura, a danas 216 eura. "Zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena plina je stabilna, zbog našeg paketa iz proljeća", istaknuo je. Isto je i s cijenama goriva.  Koji je odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu?"Ovaj naš paket je snažan, pravedan i sveobuhvatan. Očuvat će standard građana, funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži rast gospodarstva. Siguran sam da će nam i rast u 3. kvartalu biti dobar, a godišnji će biti iznad predviđanja. Paket je usmjeren na one kojima je pomoć najpotrebnija i koje najviše pogađa rast cijena", poručio je premijer dodajući da se redistribuira ono što je državi na raspolaganju. "Paket ne ostavlja nikoga po strani. Cilja na javni i neprofitni sektor, ali i gospodarstvo. Nismo smetnuli s uma da oni koji su na tržištu i plaćaju poreze, nismo ih zaboravili. Brinemo posebno o ranjivim skupinama - tu smo napravili poseban paket koji će biti adekvatan da se prebrodi ova kriza", rekao je premijer. Ublažavanje rasta cijena energijeKad je riječ o električnoj energiji i kućanstvima ide se na ograničene cijene električne energije. Prosječna cijena od 59 eura za MwH bit će za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023. Po prosječnoj cijeni od 88 eura/MwH plaćat će oni s potrošnjom većom od 2500 kWh. Vrijednost mjere je 3,1 milijarda kuna. "Odlučili smo napraviti i rekategorizaciju kad je riječ o el. energiji - na kućanstva i gospodarstvo. Niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske: bolnice, vrtiće, domove za starije, vjerske zajednice, nevladin sektor, lokalna i regionalna samouprava… Njima smo osigurali jeftiniju el. energiju: 62 eura/mwH, i to bez skuplje kategorije koja ovisi o potrošnji", pojasnio je. Vrijednost mjere je milijarda kuna.Kad se radi o poduzetnicima, napravljena je gradacija i u skladu s potrošnjom bit će i cijena. Oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad iznad te potrošnje 1,76 eura. "Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena plina", rekao je Plenković."Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa sa tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti, postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd", rekao je Plenković."Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za ukapljeni plin", rekao je premijer.Ide se i na ograničenje cijena toplinske energije - mjera obuhvaća skoro 160 tisuća kupaca. "Ide se za tim da cijena kućanstvima i poduzetnicima ostane ista. Svi moji dragi sugrađani u Zagrebu, ova mjera direktno rješava pitanje da im neće doći do povećanja cijene grijanja. Vrijednost mjere je nešto manje od 195 milijuna eura", kazao je Plenković.   Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.Dugoročni cilj je poticanje zelene energije, poručio je Plenković.Ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnicaS proizvođačima i trgovačkim lancima dogovoreno je limitiranje cijena. "Ovo je paket kojim će naši sugrađani pojačati snagu svoje košarice. Vrlo konkretno, vrlo značajno - sa 217 na 151 kunu. I više je nego jasno koliki je to doprinos", kazao je premijer.Umirovljenici, nezaposeni, studenti, djeca... Povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3.000 povećavaju na 5.000,00 kn godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi.Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune.Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro 1.100 kuna po korisniku. 130 tisuća korisnika.Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. A uvedena je i nova mjera: uz redovno usklađivanje svih mirovina dva puta godišnje od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto. Radi se o više od 278 tisuća korisnika. Vrijednost mjere je 199 milijuna kuna.Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine.Plenković je najavio i mjere za roditelje. "Ići će se i s isplatom posebnog novčanog primanja po obiteljima, ovisno o broju djece", kazao je. Za studente je pripremljeno 2000 dodatnih stipendija a sa studentskim centrima će se dogovoriti da ne dođe do poskupljenja studentskih obroka.Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje.Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna.Studentima je vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitak s 15 na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.Poljoprivrednici i prijevozniciNajavljena je i pomoć poljoprivrednicima. Za poljoprivrednike je Vlada u paketu pripremila potpore od 100 milijuna kuna, a isti iznos predviđen je i za ribare.Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i sl, a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznika. Uvodi se porez na dobit onima koji su profitirali u kriziPlenković je na kraju rezimirao jesenski paket mjera. "Paket će zaštititi građane, cijeli javni i nevladin sektor, poduzeća... Omogućit ćemo mirnu jesen i zimu. Svi će akteri znati kakvi će im biti troškovi. Država je osigurala sredstva, osigurat ćemo nesmetano funkcioniranje javnih ustanova i službi. Krećemo sa snažnim ulaganjima u neovisne izvore energije jer ne znamo koliko će ova kriza trajati. Šaljemo poruku odgovornosti i štednje energije. Očekujemo odgovorno ponašanje svakog pojedinca, svi se trebaju držati jasnih preporuka koje smo donijeli još u srpnju. Mi ćemo predložiti Saboru poseban porez na dobit i pravednu raspodjelu tereta krize - dodatno oporezivanje poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit u vremenima krize u odnosu na vremena prije nje. To nije moralno prihvatljivo u ovim vremenima", poručio je premijer.  Vrijednost mjera koje su donesene ove godine iznose 6,3 posto BDP-a, a jesenski paket pomoći je vrijedan gotovo 21 milijardu kuna.Plenković je poručio je da je Hrvatska pozicionirana među samo 15 zemalja koje su u EU, NATO-u, Schengenu i eurozoni. "To može napraviti samo snažna država, koja je zaštićena svojim položajem u europskoj obitelji", zaključio je Plenković. uvodi se poseban porez 

uvodi se poseban porez

Plenković objavio nove cijene struje i grijanja, a ovo su ograničene cijene osnovnih namirnica

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladin paket mjera za ublažavanje udara rastućih cijena energenata najiščekivaniji je dokument u Hrvatskoj. Naime, osim pomoći za građane i javne institucije, razmatra se i uvođenje subvencionirane cijene električne energije za obrtnike i male poduzetnike, piše <ulink url="https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/najiscekivaniji-dokument-u-drzavi-vlada-vraca-potpore-na-placu-kakve-je-dijelila-u-koronakrizi-15243330">Jutarnji</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutarnji neslužbeno doznaje da bi se to moglo odnositi na one koji imaju potrošnju do 100.000 kWh godišnje, a velike kompanije zasad nisu uključene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, analizira se i prijedlog novih mjera potpora za očuvanje radnih mjesta preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mjera rađena je po uzoru na one koje su bile uvedene zbog ekonomskih posljedica pandemije korone, a visina potpore bila je 4.000 kuna po radniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sastanak ministara Iz Hrvatske udruge poslodavaca, čije je vodstvo bilo na sastanku kod ministra financija, zasad ne komentiraju detalje novog paketa jer čekaju da im bude prezentiran u cijelosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo su ljeto iz te udruge predlagali i da se cijena električne energije za gospodarstvo ograniči do kraja 2023. godine na iznos do 150 eura/MWh, pri čemu je i to, naglasili su, znatno iznad onog što plaćaju kućanstva.</para><hmn:article id="22dfa030-2bb3-11ed-a8f8-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potrebno je istaknuti da proljetnim Vladinim paketom nisu bili obuhvaćeni svi poduzetnici. Potpora se odnosila na ručne mikro, malih i srednjih poduzetnika. Kako doznaje <ulink url="https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/najiscekivaniji-dokument-u-drzavi-vlada-vraca-potpore-na-placu-kakve-je-dijelila-u-koronakrizi-15243330">Jutarnji list</ulink>, veliki bi poduzetnici mogli biti obuhvaćeni određenim mjerama tek u nekom sljedećem koraku, to jest nakon što se o zajedničkom pristupu oko mogućeg limitiranja cijena energenata dogovore čelnici na razini Europske unije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, ovog se tjedna na hitnom sastanku nalaze ministri energetike EU, a za 14. rujna je najavljeno da će prijedloge Europske komisije iznijeti predsjednica Ursula von der Leyen.</para>

Vlada vraća potpore na plaću kakve je dijelila u koronakrizi, poduzetnicima subvencije za struju Analizira se i prijedlog novih mjera potpora za očuvanje radnih mjesta preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Vladin paket mjera za ublažavanje udara rastućih cijena energenata najiščekivaniji je dokument u Hrvatskoj. Naime, osim pomoći za građane i javne institucije, razmatra se i uvođenje subvencionirane cijene električne energije za obrtnike i male poduzetnike, piše Jutarnji.Jutarnji neslužbeno doznaje da bi se to moglo odnositi na one koji imaju potrošnju do 100.000 kWh godišnje, a velike kompanije zasad nisu uključene.Osim toga, analizira se i prijedlog novih mjera potpora za očuvanje radnih mjesta preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mjera rađena je po uzoru na one koje su bile uvedene zbog ekonomskih posljedica pandemije korone, a visina potpore bila je 4.000 kuna po radniku.Sastanak ministara Iz Hrvatske udruge poslodavaca, čije je vodstvo bilo na sastanku kod ministra financija, zasad ne komentiraju detalje novog paketa jer čekaju da im bude prezentiran u cijelosti.Ovo su ljeto iz te udruge predlagali i da se cijena električne energije za gospodarstvo ograniči do kraja 2023. godine na iznos do 150 eura/MWh, pri čemu je i to, naglasili su, znatno iznad onog što plaćaju kućanstva.Potrebno je istaknuti da proljetnim Vladinim paketom nisu bili obuhvaćeni svi poduzetnici. Potpora se odnosila na ručne mikro, malih i srednjih poduzetnika. Kako doznaje Jutarnji list, veliki bi poduzetnici mogli biti obuhvaćeni određenim mjerama tek u nekom sljedećem koraku, to jest nakon što se o zajedničkom pristupu oko mogućeg limitiranja cijena energenata dogovore čelnici na razini Europske unije.Naime, ovog se tjedna na hitnom sastanku nalaze ministri energetike EU, a za 14. rujna je najavljeno da će prijedloge Europske komisije iznijeti predsjednica Ursula von der Leyen. novi paket mjera  

novi paket mjera 

Vlada vraća potpore na plaću kakve je dijelila u koronakrizi, poduzetnicima subvencije za struju

Ministri se okupili u Vladi zbog kriznih mjera: Danas bruse detalje, idući tjedan će ih predstaviti 

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković komentirao paket mjera 

Vlada, mjere, novac

Članak

Danas.hr

Vijesti

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-03-31 19-06-20-8.JPG

RTL Danas

Ilija Radić

andrej plenković

Stručnjaci

RTL Direkt

Borko Brunović

oporba Sabor

Hina

<para>Radnici uklanjali dizalicu s Trga bana Josipa Jelačića - 27.7.2022.</para>

#paket mjera

Na snagu je stupio četvrti paket mjera Vlade RH. Cijena plina i struje ostaje ista, naknade će dobiti određene skupine

Na snagu je stupio četvrti paket mjera Vlade RH. Cijena plina i struje ostaje ista, naknade će dobiti određene skupine

Uskrs će se slaviti manje raskošno nego lani: 'Hrana je jako skupa, a to je ono što građane najviše muči'

Uskrs će se slaviti manje raskošno nego lani: 'Hrana je jako skupa, a to je ono što građane najviše muči'

Plenković: 'Vladinim mjerama se sprječava da cijena struje od 1. travnja ne bude dvostruko veća”

Plenković: 'Vladinim mjerama se sprječava da cijena struje od 1. travnja ne bude dvostruko veća”

Koje mjere bi Vlada morala donijeti 1. travnja, a koje nikako ne bi smjela? Nismo mogli čekati pa smo pitali stručnjake

Koje mjere bi Vlada morala donijeti 1. travnja, a koje nikako ne bi smjela? Nismo mogli čekati pa smo pitali stručnjake

Oporba podijeljena oko paketa mjera. Petrov: 'To je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj'

Oporba podijeljena oko paketa mjera. Petrov: 'To je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj'

SSSH o paketu mjera Vlade: Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaća

SSSH o paketu mjera Vlade: Standard radnika može se obraniti jedino povećanjem plaća

Umirovljenicima stiže jednokratna pomoć, Vlada objavila koliko će tko dobiti. Ide i povećanje mirovina

Umirovljenicima stiže jednokratna pomoć, Vlada objavila koliko će tko dobiti. Ide i povećanje mirovina

Plenković objavio nove cijene struje i grijanja, a ovo su ograničene cijene osnovnih namirnica

Plenković objavio nove cijene struje i grijanja, a ovo su ograničene cijene osnovnih namirnica

Vlada vraća potpore na plaću kakve je dijelila u koronakrizi, poduzetnicima subvencije za struju

Vlada vraća potpore na plaću kakve je dijelila u koronakrizi, poduzetnicima subvencije za struju

Ministri se okupili u Vladi zbog kriznih mjera: Danas bruse detalje, idući tjedan će ih predstaviti

Ministri se okupili u Vladi zbog kriznih mjera: Danas bruse detalje, idući tjedan će ih predstaviti

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković komentirao paket mjera

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković komentirao paket mjera