Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stotinjak radnika u Svetoj Nedelji od ranog jutra bere cherry, coctail i shake rajčice kao da je vrhunac sezone. Rajčica, kojih inače u Hrvatskoj nedostaje, ovdje ima u redovima kojima se ne nazire kraj. Ovaj staklenik s rajčicama prostire se na pet hektara i godiđnje ih se ovdje ubere čak četiri milijuna. Ima ih od ožujka pa sve do prosinca zahvaljujući idealnim uvjetima u stakleniku i hidroponskom načinu uzgoja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tehnologinja Martina Đureković kazala je da kada je riječ o navodnjavanju, koriste običnu vodu i hranjive elemente. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je običan supstrat koji vi koristite recimo kad sadimo cvijeće doma. Znači ništa, nikakvih kemijskih primjesa ili preparata, obična kora od kokosa", rekla je Đureković. </para><hmn:article id="648c0f50-b781-11ed-9224-4e376ae9dc8b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlasnik staklenika i tvrtke za specijalnu proizvodnju rajčica, Zvonimir Belić, objasnio nam je tajnu uspjeha svojih rajčica, a to je ono što ljudi objašnjavaju kao onaj pravi domaći okus.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi se oduševe što nakon dugo vremena osjete taj jedan okus koji ih podsjeća na okus kakav je bio nekad. Uspjeli smo da smo prisutni u svim centrima regije. U Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, uskoro u BiH, a posebno sam ponosan što će naši proizvodi od ove godine odlaziti u Dubai", ispričao je Belić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važnu ulogu u ovom stakleniku imaju kukci zahvaljujući kojima nema štetnika, a posebno su važni i bumbari koji su zaduženi za oprašivanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo i 10000 bumbara, obično se sve vrti oko te brojke, ali ima ih i puno više. Unosimo ih iz tjedna u tjedan tako da kroz cijelu godinu tu bude i 10, 15, 20 tisuća bumbara u stakleniku", pojasnila je Đureković. </para><hmn:article id="8ea51bae-a8c4-11ed-9497-32c7a9147e8c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao i u svakoj proizvodnji, i ovdje probleme pravi rast cijena energenata, a najviše struje. Rješenje su solarni paneli, ali do njih se ne može. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Belić je rekao: "Zakonska regulativa kaže da se paneli mogu stavljati na krovove, a kod nas je to nemoguće jer je to staklenik, treba nam svjetlost. Ne možemo staviti na krov, a na poljoprivredno zemljište je zabranjeno stavljanje solarnih panela."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se to ne promijeni, proizvođači poput ovog moraju nastaviti s proizvodnjom iako su im troškovi za struju sad već i 10 puta veći nego prije koju godinu.</para>

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada! Ljubitelji rajčica obično čekaju ljeto za prve domaće plodove, ali jeste li znali da ih ima već sada? I to u Svetoj Nedelji. Berba u staklenicima počela je već ovaj mjesec. Otkrili smo kako je to moguće  Stotinjak radnika u Svetoj Nedelji od ranog jutra bere cherry, coctail i shake rajčice kao da je vrhunac sezone. Rajčica, kojih inače u Hrvatskoj nedostaje, ovdje ima u redovima kojima se ne nazire kraj. Ovaj staklenik s rajčicama prostire se na pet hektara i godiđnje ih se ovdje ubere čak četiri milijuna. Ima ih od ožujka pa sve do prosinca zahvaljujući idealnim uvjetima u stakleniku i hidroponskom načinu uzgoja. Tehnologinja Martina Đureković kazala je da kada je riječ o navodnjavanju, koriste običnu vodu i hranjive elemente. "Ovo je običan supstrat koji vi koristite recimo kad sadimo cvijeće doma. Znači ništa, nikakvih kemijskih primjesa ili preparata, obična kora od kokosa", rekla je Đureković. Vlasnik staklenika i tvrtke za specijalnu proizvodnju rajčica, Zvonimir Belić, objasnio nam je tajnu uspjeha svojih rajčica, a to je ono što ljudi objašnjavaju kao onaj pravi domaći okus."Svi se oduševe što nakon dugo vremena osjete taj jedan okus koji ih podsjeća na okus kakav je bio nekad. Uspjeli smo da smo prisutni u svim centrima regije. U Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, uskoro u BiH, a posebno sam ponosan što će naši proizvodi od ove godine odlaziti u Dubai", ispričao je Belić. Važnu ulogu u ovom stakleniku imaju kukci zahvaljujući kojima nema štetnika, a posebno su važni i bumbari koji su zaduženi za oprašivanje. "Imamo i 10000 bumbara, obično se sve vrti oko te brojke, ali ima ih i puno više. Unosimo ih iz tjedna u tjedan tako da kroz cijelu godinu tu bude i 10, 15, 20 tisuća bumbara u stakleniku", pojasnila je Đureković. Kao i u svakoj proizvodnji, i ovdje probleme pravi rast cijena energenata, a najviše struje. Rješenje su solarni paneli, ali do njih se ne može. Belić je rekao: "Zakonska regulativa kaže da se paneli mogu stavljati na krovove, a kod nas je to nemoguće jer je to staklenik, treba nam svjetlost. Ne možemo staviti na krov, a na poljoprivredno zemljište je zabranjeno stavljanje solarnih panela."Dok se to ne promijeni, proizvođači poput ovog moraju nastaviti s proizvodnjom iako su im troškovi za struju sad već i 10 puta veći nego prije koju godinu. 'OKUS KAO NEKAD' 

'OKUS KAO NEKAD'

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada!

<para>
 Jesen nam donosi jako fine plodove u kojima većina nas uživa.
 Neki za koje smo mislili da su nejestivi – pretpostavilo se
 suprotno. Ako to nije razlog za veselje, onda ne znamo što je.
 Bitno je napomenuti kako jesenski plodovi sadrže jako puno
 vitamina i minerala, a upravo ti sastojci nam jačaju imunitet za
 nadolazeću zimu.
</para>
<para>
 Kraljica voća – jabuka. Glavna među voćkama, na
 svijetu postoji 250 sorti, ali ni to nam nije dosta. Jabuke imaju
 protuupalno svojstvo i jako su zdrave. Mogu se jesti sirove,
 kuhati za kompote, stavljati u kolače ili napraviti prirodni sok.
</para>
<para>
 Bundeva – ukoliko ste mislili da se može
 koristiti samo za rezbarenje za „Noć vještica“ – prevarili ste
 se. Bogata je beta karotenom, vitaminom C, a sjemenke su bogate
 omega3 masnim kiselinama. Od nje se može raditi pita, razni
 umaci, može se peći ili kuhati. Njezine sjemenke mogu se
 iskoristiti umjesto grickalica, a sve što trebate napraviti je
 posušiti ih, posoliti i ispržiti na tavi.
</para>
<para>
 Nadalje, tu je češnjak – kralj jeseni. Prirodni
 lijek za sve! Djeluje antibakterjski, protuupalno, sadrži velike
 količine alicina koji pomaže u borbi protiv virusa i bakterija.
 Pomaže kod snižavanja kolesterola, a neka istraživanja govore o
 tome da pomaže i u sprječavanju nastanka raka.
</para>
<para>
 Rijetko tko može reći da ne voli cimet. Odličan
 je mnogim slasticama i idealan u kombinaciji s čajevima.Pomaže
 ukoliko imate problema sa srcem, tlakom, dijabetesom i
 kolesterolom.
</para>
<para>
 Ipak, mislimo da je kesten svima daleko najdraži
 plod jeseni. Rujan i listopad su jedina dva mjeseca u godini kada
 možete pronaći kestene. Tako je fin i što je još bitnije – zdrav.
 Možete ga kuhati ili peći. Možete od njega raditi pire i
 stavljati ga u kolače, pa čak i napraviti sladoled. Ono što će
 vas iznenaditi – njegova primjena može biti i u varivima, krušnim
 proizvodima.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Plodovi jeseni: koje sve plodove možete pronaći u jesen Jesen nam donosi mnoge plodove koje možemo koristiti svaki dan. Mi vam donosimo popis najboljih jesenskih plodova 
  Jesen nam donosi jako fine plodove u kojima većina nas uživa.
  Neki za koje smo mislili da su nejestivi – pretpostavilo se
  suprotno. Ako to nije razlog za veselje, onda ne znamo što je.
  Bitno je napomenuti kako jesenski plodovi sadrže jako puno
  vitamina i minerala, a upravo ti sastojci nam jačaju imunitet za
  nadolazeću zimu.


  Kraljica voća – jabuka. Glavna među voćkama, na
  svijetu postoji 250 sorti, ali ni to nam nije dosta. Jabuke imaju
  protuupalno svojstvo i jako su zdrave. Mogu se jesti sirove,
  kuhati za kompote, stavljati u kolače ili napraviti prirodni sok.


   Bundeva – ukoliko ste mislili da se može
  koristiti samo za rezbarenje za „Noć vještica“ – prevarili ste
  se. Bogata je beta karotenom, vitaminom C, a sjemenke su bogate
  omega3 masnim kiselinama. Od nje se može raditi pita, razni
  umaci, može se peći ili kuhati. Njezine sjemenke mogu se
  iskoristiti umjesto grickalica, a sve što trebate napraviti je
  posušiti ih, posoliti i ispržiti na tavi.


  Nadalje, tu je češnjak – kralj jeseni. Prirodni
  lijek za sve! Djeluje antibakterjski, protuupalno, sadrži velike
  količine alicina koji pomaže u borbi protiv virusa i bakterija.
  Pomaže kod snižavanja kolesterola, a neka istraživanja govore o
  tome da pomaže i u sprječavanju nastanka raka.


  Rijetko tko može reći da ne voli cimet. Odličan
  je mnogim slasticama i idealan u kombinaciji s čajevima.Pomaže
  ukoliko imate problema sa srcem, tlakom, dijabetesom i
  kolesterolom.


  Ipak, mislimo da je kesten svima daleko najdraži
  plod jeseni. Rujan i listopad su jedina dva mjeseca u godini kada
  možete pronaći kestene. Tako je fin i što je još bitnije – zdrav.
  Možete ga kuhati ili peći. Možete od njega raditi pire i
  stavljati ga u kolače, pa čak i napraviti sladoled. Ono što će
  vas iznenaditi – njegova primjena može biti i u varivima, krušnim
  proizvodima.


   
      
  Čitaj, prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​
 JESEN 

JESEN

Plodovi jeseni: koje sve plodove možete pronaći u jesen

<para>
 Nešpulu možemo pronaći u mnogim vrtovima i okućnicama u primorju,
 ali i u unutrašnjosti. Radi se o suptropskoj biljci odnosno voćki
 kojoj izrazito paše mediteranska klima. Upravo je zato
 nešpula uzgoj relativno jednostavan. 
</para>
<para>
 Voćka može dobro podnijeti i temperature ispod nule, ali mora
 biti zaštićena od sjevernih hladnih vjetrova. Otporna je i na
 sušu, a zbog takvih karakteristika čest je gost naših južnih
 područja. Hladnoću najmanje podnose pupovi, a visoke temperature
 ne štete ovoj jedinstvenoj voćnoj vrsti. 
</para>
<para>
 Nešpula uzgoj i briga
</para>
<para>
 Obrezivanje nešpule trebalo bi se obavljati nakon berbe sočnog
 ploda i to svake godine. Za uspješni rast potrebno je
 prorijeđivati krošnju kako bi sunčeva svjetlost
 mogla prodrijeti i do unutrašnjih dijelova biljke. Mnogi
 ljubitelji ove voćke krošnju oblikuju u okrugli oblik.
</para>
<para>
 Druga rezidba trebala bi slijediti u jesen kako
 bi uklonili slabe, tanke i bolesne grane te izboje koji će
 'kočiti' zdravi rast biljke, a nakon toga bi nešpula uzgoj
 trebao biti brži i uspješniji.
</para>
<para>
 Za nešpulu je najbitnije zaštiti je od vanjskih utjecaja i
 bolesti, a posebice fuzikladije koja može biti izrazito agresivna
 prema voćnoj vrsti. Prskanje je, stoga, nezaobilazan dio njege
 ovo jedinstvene biljke. 
</para>
<para>
 O uzgoju nešpule još se mnogo toga da naučiti i saznati kako bi
 ovi sočni plodovi mogli u proljeće mogli preuzeti naše voćne
 košarice na stolovima. 
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
</para>

Nešpula uzgoj - zasadite neobičnu biljku i uljepšajte svoju okućnicu Nešpula uzgoj relativno je jednostavna za uzgoj, a može imati dobar efekt na vaš vrt. Iskoristite čari ove jedinstvene biljke i naučite kako je uzgojiti 
  Nešpulu možemo pronaći u mnogim vrtovima i okućnicama u primorju,
  ali i u unutrašnjosti. Radi se o suptropskoj biljci odnosno voćki
  kojoj izrazito paše mediteranska klima. Upravo je zato
  nešpula uzgoj relativno jednostavan. 


  Voćka može dobro podnijeti i temperature ispod nule, ali mora
  biti zaštićena od sjevernih hladnih vjetrova. Otporna je i na
  sušu, a zbog takvih karakteristika čest je gost naših južnih
  područja. Hladnoću najmanje podnose pupovi, a visoke temperature
  ne štete ovoj jedinstvenoj voćnoj vrsti. 


   Nešpula uzgoj i briga


  Obrezivanje nešpule trebalo bi se obavljati nakon berbe sočnog
  ploda i to svake godine. Za uspješni rast potrebno je
  prorijeđivati krošnju kako bi sunčeva svjetlost
  mogla prodrijeti i do unutrašnjih dijelova biljke. Mnogi
  ljubitelji ove voćke krošnju oblikuju u okrugli oblik.


   Druga rezidba trebala bi slijediti u jesen kako
  bi uklonili slabe, tanke i bolesne grane te izboje koji će
  'kočiti' zdravi rast biljke, a nakon toga bi nešpula uzgoj
  trebao biti brži i uspješniji.


  Za nešpulu je najbitnije zaštiti je od vanjskih utjecaja i
  bolesti, a posebice fuzikladije koja može biti izrazito agresivna
  prema voćnoj vrsti. Prskanje je, stoga, nezaobilazan dio njege
  ovo jedinstvene biljke. 


  O uzgoju nešpule još se mnogo toga da naučiti i saznati kako bi
  ovi sočni plodovi mogli u proljeće mogli preuzeti naše voćne
  košarice na stolovima. 


   
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
 Voćna vrsta 

Voćna vrsta

Nešpula uzgoj - zasadite neobičnu biljku i uljepšajte svoju okućnicu

<para>
 Biljka kuka (lat.Dioscorea communis), poznata i
 kao bljušt, obični bljušt, samonikla je biljka iz porodice
 <emphasis>dioscoreaceae</emphasis> (bljuštovki). Izdanci ove biljke su
 jestivi, ali plodovi su vrlo otrovni. Nazivaju je još i crna
 kuka, kukača ili kukovina.
</para>
<para>
 Kuka je biljka koja raste diljem Europe, na
 Krimu, Kavkazu u Maloj Aziji i drugdje. Nalazimo je u gustim
 šikarama ili listopadnim šumama na rastresitom, hranljivom tlu
 bogatom ilovačom, a često se skriva i raste u suhozidu.
</para>
<para>
 Kuka je biljka povijuša i penjačica čiji izdanci
 dosežu 2 do 4 m visine. Vrhovi izdanaka su svinuti a izdanci su
 vrlo lisnati. Lišće je srcoliko, korijen gomoljast i 20 do 30 cm
 dugačak. Plod joj dozrijeva tijekom ljetnih mjeseci, crven je,
 bobičast (3 do 5 sjemenki) i vrlo otrovan. Grozd čine 4 do 6
 crvenih bobica.
</para>
<para>
 Priroda nas u rano proljeće počasti s dvije biljke izuzetno
 zdrave i bogatoga nutritivnog sastava, a to su biljka
 kuka i šparoga. Šparoge su ravne i u većini slučajeva
 tanje od kuke, a biljka kuka je pri vrhu izdanka je savijena pa
 je po tome vjerojatno i nazvana tako.
</para>
<para>
 Jestivi izdanci biljke kuka beru se tijekom
 proljeća, a za jelo se pripremaju vrhovi i oni sočni
 dijelovi stabljike, a treba odbaciti sve dijelove koji ne pucaju
 kad se presaviju. Pripremaju se na više načina a jedan od
 najčešćih je skuhati ih i pripremiti na salatu s tvrdo kuhanim
 jajima. Mogu se jesti i sirove ili kao omlet. Pomalo je gorkasta
 okusa, vrlo slična šparogama. ​Sezona im traje negdje do
 pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo.​<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kada se vrhovi počnu sušiti i biljka počne dobivati crvene
 plodove znamo da biljka više nije za jelo.
</para>
<para>
 Jestivi izdanci biljke
 kuke
  imaju blagi diuretički
 učinak, a treba ponoviti da su plodovi
 otrovni. 
</para>
<para>
 Korijen ove biljke se upotrebljava pri liječenju reumatskih
 bolesti, ali pri uporabi treba biti vrlo oprezan jer može
 "spaliti" kožu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Biljka kuka jestiva je ali i vrlo otrovna biljka Biljka kuka vrlo je slična šparogama, a razlikuje se od njih po tome jer njezini izdanci rastu u luk i svijaju se prema tlu, kukasto, pa otud vjerojatno i ime biljke 
   Biljka kuka (lat.Dioscorea communis), poznata i
  kao bljušt, obični bljušt, samonikla je biljka iz porodice
  dioscoreaceae (bljuštovki). Izdanci ove biljke su
  jestivi, ali plodovi su vrlo otrovni. Nazivaju je još i crna
  kuka, kukača ili kukovina.


   Kuka je biljka koja raste diljem Europe, na
  Krimu, Kavkazu u Maloj Aziji i drugdje. Nalazimo je u gustim
  šikarama ili listopadnim šumama na rastresitom, hranljivom tlu
  bogatom ilovačom, a često se skriva i raste u suhozidu.


   Kuka je biljka povijuša i penjačica čiji izdanci
  dosežu 2 do 4 m visine. Vrhovi izdanaka su svinuti a izdanci su
  vrlo lisnati. Lišće je srcoliko, korijen gomoljast i 20 do 30 cm
  dugačak. Plod joj dozrijeva tijekom ljetnih mjeseci, crven je,
  bobičast (3 do 5 sjemenki) i vrlo otrovan. Grozd čine 4 do 6
  crvenih bobica.


  Priroda nas u rano proljeće počasti s dvije biljke izuzetno
  zdrave i bogatoga nutritivnog sastava, a to su biljka
  kuka i šparoga. Šparoge su ravne i u većini slučajeva
  tanje od kuke, a biljka kuka je pri vrhu izdanka je savijena pa
  je po tome vjerojatno i nazvana tako.


   Jestivi izdanci biljke kuka beru se tijekom
  proljeća, a za jelo se pripremaju vrhovi i oni sočni
  dijelovi stabljike, a treba odbaciti sve dijelove koji ne pucaju
  kad se presaviju. Pripremaju se na više načina a jedan od
  najčešćih je skuhati ih i pripremiti na salatu s tvrdo kuhanim
  jajima. Mogu se jesti i sirove ili kao omlet. Pomalo je gorkasta
  okusa, vrlo slična šparogama. ​Sezona im traje negdje do
  pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo.​
  Kada se vrhovi počnu sušiti i biljka počne dobivati crvene
  plodove znamo da biljka više nije za jelo.


   Jestivi izdanci biljke
  kuke
    imaju blagi diuretički
  učinak, a treba ponoviti da su plodovi
  otrovni. 


  Korijen ove biljke se upotrebljava pri liječenju reumatskih
  bolesti, ali pri uporabi treba biti vrlo oprezan jer može
  "spaliti" kožu.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Biljni svijet 

Biljni svijet

Biljka kuka jestiva je ali i vrlo otrovna biljka

<para>
 Dunja (lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia)
 koja dolazi iz porodice Rosaceae.
</para>
<para>
 Gotovo svake godine dunja obilno i redovito rađa, što nije slučaj
 s većinom voćarskih kultu­ra, ali za to mora imati dovoljno vlage
 u tlu.
</para>
<para>
 Dunja je, po broju sorti, najsiromašnija voćna vrsta. Sorte dunje
 registrirane u svijetu, mogu se brojati u tek nekoliko stotina
 sorti dunje, a tek njih desetak se uzgaja. 
</para>
<para>
 Sorte dunja međusobno se razlikuju prema
 morfološkim i fizio­loškim osobinama, a podjela je obavljena
 prema obliku ploda. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dunje se mogu svrstati u tri skupine: sorte jabučastog,
 kruškolikog i zvonolikog oblika. Navesti ćemo neke sorte
 dunje koje nalazimo u našim krajevima.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Asenica, Dunja, Dunja Prkos, Leskovačka Dunja, Rasinjska Dunja,
 Vranjska
</para>
<para>
 Vranjska - spada u sorte dunje koje imaju veliki
 plod, a teži oko 600 g i slatkog je ukusa. Ova sorta je
 dugotrajna, a neka stabla dožive preko 90 godina. Ova sorta dunje
 ima glatku kožicu, dosta tanku, zlatno žute boje, meso je žuto.
 Dozrijeva početkom listopada.
</para>
<para>
 Rasinjska Dunja - stablo ove prekrasne sorte dunje je
 ogromno i vrlo rodno. Grane se znaju svinuti skroz do
 zemlje od težine plodova. Zanimljivog je oblika, dobro se čuva i
 nije podložna bolestima. Plodovi su jako lijepi i stajanjem
 ispuštaju u prostor lijepi miris. 
</para>
<para>
 Leskovačka Dunja - rađa redovito i obilno, a
 plod ove sorte dunje je vrlo velik. Jabučasto
 kruškastog je oblika, limunsko žute boje. Jako je mirisna, a meso
 je čvrsto, sočno, slatko kiselo, aromatično. Plodovi joj se dobro
 čuvaju i nisu osjetljivi na transport. Dozrijeva polovicom
 listopada. 
</para>
<para>
 Asenica je novija bugarska sorta dunje koja
 dozrijeva početkom listopada. Plod je krupan oko 350 g,
 kruškolikog-tupog oblika, limunasto žute boje. Koristi se za sve
 vrste prerade.
</para>
<para>
 Dunja Prkos -  ovo je velika sorta dunje.
 Plod je kruškolikog oblika s izraženim sužavanjem prema peteljki.
 Kožica ove dunje je debela, boja je limun žuta, a prekrivena je
 nježnim gustim dlačicama te jako ugodnog mirisa. Spada u
 kvalitetne sorte i obilato rodi svake godine.
</para>
<para>
 Stare domaće sorte dunje su jako aromatične
 sorte. Zovemo ih samo <emphasis>dunje</emphasis> i one redovito
 rađaju svake godine. Imaju  sitniji plod oko 150 g.
 Dozrijevaju sredinom 10 mjeseca.
</para>
<para>
 Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške, otud dunje i
 potječu a i sam njihov izgled to govori - jabukolika i
 kruškolika. 
</para>
<para>
 Od dunje se može pripremiti velik broj slatkih prerađevina,
 džemovi, marmelada, kompot, žele, sir od dunja, ukusni liker,
 dunja u vinu ili rumu do rakije dunjovače.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovo sezonsko voće dostupno je od rane jeseni pa sve do
 siječnja. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Koje sorte dunje poznajete? Sorte dunje su stabla koja kasno cvatu, tek kra­jem travnja ili početkom svibnja pa stoga rijetko stradaju od kasnih proljetnih mrazeva, evo koje su to sorte dunje 
  Dunja (lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia)
  koja dolazi iz porodice Rosaceae.


  Gotovo svake godine dunja obilno i redovito rađa, što nije slučaj
  s većinom voćarskih kultu­ra, ali za to mora imati dovoljno vlage
  u tlu.


  Dunja je, po broju sorti, najsiromašnija voćna vrsta. Sorte dunje
  registrirane u svijetu, mogu se brojati u tek nekoliko stotina
  sorti dunje, a tek njih desetak se uzgaja. 


   Sorte dunja međusobno se razlikuju prema
  morfološkim i fizio­loškim osobinama, a podjela je obavljena
  prema obliku ploda. 
  Dunje se mogu svrstati u tri skupine: sorte jabučastog,
  kruškolikog i zvonolikog oblika. Navesti ćemo neke sorte
  dunje koje nalazimo u našim krajevima.
   
  Asenica, Dunja, Dunja Prkos, Leskovačka Dunja, Rasinjska Dunja,
  Vranjska


   Vranjska - spada u sorte dunje koje imaju veliki
  plod, a teži oko 600 g i slatkog je ukusa. Ova sorta je
  dugotrajna, a neka stabla dožive preko 90 godina. Ova sorta dunje
  ima glatku kožicu, dosta tanku, zlatno žute boje, meso je žuto.
  Dozrijeva početkom listopada.


  Rasinjska Dunja - stablo ove prekrasne sorte dunje je
  ogromno i vrlo rodno. Grane se znaju svinuti skroz do
  zemlje od težine plodova. Zanimljivog je oblika, dobro se čuva i
  nije podložna bolestima. Plodovi su jako lijepi i stajanjem
  ispuštaju u prostor lijepi miris. 


   Leskovačka Dunja - rađa redovito i obilno, a
  plod ove sorte dunje je vrlo velik. Jabučasto
  kruškastog je oblika, limunsko žute boje. Jako je mirisna, a meso
  je čvrsto, sočno, slatko kiselo, aromatično. Plodovi joj se dobro
  čuvaju i nisu osjetljivi na transport. Dozrijeva polovicom
  listopada. 


   Asenica je novija bugarska sorta dunje koja
  dozrijeva početkom listopada. Plod je krupan oko 350 g,
  kruškolikog-tupog oblika, limunasto žute boje. Koristi se za sve
  vrste prerade.


   Dunja Prkos -  ovo je velika sorta dunje.
  Plod je kruškolikog oblika s izraženim sužavanjem prema peteljki.
  Kožica ove dunje je debela, boja je limun žuta, a prekrivena je
  nježnim gustim dlačicama te jako ugodnog mirisa. Spada u
  kvalitetne sorte i obilato rodi svake godine.


   Stare domaće sorte dunje su jako aromatične
  sorte. Zovemo ih samo dunje i one redovito
  rađaju svake godine. Imaju  sitniji plod oko 150 g.
  Dozrijevaju sredinom 10 mjeseca.


  Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške, otud dunje i
  potječu a i sam njihov izgled to govori - jabukolika i
  kruškolika. 


  Od dunje se može pripremiti velik broj slatkih prerađevina,
  džemovi, marmelada, kompot, žele, sir od dunja, ukusni liker,
  dunja u vinu ili rumu do rakije dunjovače.Ovo sezonsko voće dostupno je od rane jeseni pa sve do
  siječnja. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Voćke u vrtu 

Voćke u vrtu

Koje sorte dunje poznajete?

<para>
 Patišon tikvica ima oblik spljoštenog diska pa
 je znaju zvati i  "svemirska tikvica". , Amerikanci ih
 nazivaju pattypan squash ili u žargonu, flying saucer zucchini, a
 nije teško zaključiti kako su i zašto dobili ovaj potonji naziv.
 Može težiti maksimalno od 200 do 300 g. 
</para>
<para>
 Patišon tikvica svojim okusom podsjeća na okus tikvica i
 krastavca. Pripravljaju se na gotovo sve iste načine na
 koje spremamo i uobičajene tikvice. Sadrži gotovo sve vitamine
 grupe B, vitamin E i karotin. Patišon spada u ljetne tikvice.
</para>
<para>
 Za konzumaciju, mladi plodovi ne moraju biti oguljeni jer je koža
 još mekana, a sjeme još nije izraženo. Postoji patišon
 bijeli koji se sije u svibnju, traži srednje tešku do
 tešku, duboko obrađenu zemlju koja je bogata humusom.
</para>
<para>
 Patišon tikvica formira svoje vriježe, a bere se nakon tri
 mjeseca. Sije se u svibnju izravno u zemlju, u 'kućice' razmak
 oko 50 cm, ne treba oslonac jer biljka ne formira vriježe. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1a5c6298-8f20-11ec-a419-0242ac120020" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Plodovi ove vrste patišon tikvice su bijele boje te
 zvjezdastog oblika. Manji plodovi ove biljke se čak mogu
 i kiseliti, a nije nemoguće ukiseliti i veće primjerke
</para>
<para>
 Custard white je druga vrsta patišon tikvice
 koja se sije za presadnice u travnju ili svibnju, a presađuje se
 u svibnju i lipnju. Ispod nje se može malčirati da plodovi nisu u
 dodiru sa zemljom, pa da ne trule. Bere se već tri mjeseca nakon
 sijanja. 
</para>
<para>
 Rižoto od patišon tikvica se priprema
 jednostavno i brzo te je idealan za ljetne dane kao lagani ručak.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kakva je to patišon tikvica? Ptišon tikvica je vrsta tikvice karakteristično plosnatog, neobičnog izgleda. Obično je bijele boje. Meso patišon tikvice je meko, nježno, gusto, slatkasto i  ukusno 
   Patišon tikvica ima oblik spljoštenog diska pa
  je znaju zvati i  "svemirska tikvica". , Amerikanci ih
  nazivaju pattypan squash ili u žargonu, flying saucer zucchini, a
  nije teško zaključiti kako su i zašto dobili ovaj potonji naziv.
  Može težiti maksimalno od 200 do 300 g. 


   Patišon tikvica svojim okusom podsjeća na okus tikvica i
  krastavca. Pripravljaju se na gotovo sve iste načine na
  koje spremamo i uobičajene tikvice. Sadrži gotovo sve vitamine
  grupe B, vitamin E i karotin. Patišon spada u ljetne tikvice.


  Za konzumaciju, mladi plodovi ne moraju biti oguljeni jer je koža
  još mekana, a sjeme još nije izraženo. Postoji patišon
  bijeli koji se sije u svibnju, traži srednje tešku do
  tešku, duboko obrađenu zemlju koja je bogata humusom.


  Patišon tikvica formira svoje vriježe, a bere se nakon tri
  mjeseca. Sije se u svibnju izravno u zemlju, u 'kućice' razmak
  oko 50 cm, ne treba oslonac jer biljka ne formira vriježe. 


   
   
   Plodovi ove vrste patišon tikvice su bijele boje te
  zvjezdastog oblika. Manji plodovi ove biljke se čak mogu
  i kiseliti, a nije nemoguće ukiseliti i veće primjerke


   Custard white je druga vrsta patišon tikvice
  koja se sije za presadnice u travnju ili svibnju, a presađuje se
  u svibnju i lipnju. Ispod nje se može malčirati da plodovi nisu u
  dodiru sa zemljom, pa da ne trule. Bere se već tri mjeseca nakon
  sijanja. 


   Rižoto od patišon tikvica se priprema
  jednostavno i brzo te je idealan za ljetne dane kao lagani ručak.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Povrtnjak i biljke povrtlarice 

Povrtnjak i biljke povrtlarice

Znate li kakva je to patišon tikvica?

<para>
 Tilovina biljka (lat.Petteria ramentacea),
 poznata još i kao obični zanovijet, djetelinovo drvo ili zlatna
 kiša, listopadna je vrsta iz porodice mahunarki (Fabaceae) koja
 pripada rodu negnjil. Prirodno stanište tilovine je u
 Srednjoj i Južnoj Europi. To je endemska i strogo zaštićena
 biljka.
</para>
<para>
 Drvo tilovine je tvrdo i teško, žuto-smeđe boje. Pogodno je za
 izradu stupova, obradu drva, a služi i kao gorivo. U prošlosti se
 koristilo za izradu lukova, za što ga koriste i danas u
 prilikama oživljavanja povijesnih događaja.
</para>
<para>
 Drvo je također poznato kao "lažna ebanovina" budući da drvo iz
 vrlo starih primjeraka može se koristiti umjesto ebanovine.
</para>
<para>
 Tilovina biljka kao endem obitava na
 Balkanskom poluotoku. To je listopadni grm koji naraste do 3 m
 visine. Raste i cvjeta u suhim i blagim zemljištima, a posebice
 voli vapnenasta tla južne Europe. Tilovina
 biljka cvjeta u kasno proljeće izbacujući
 primamljive žute cvjetove. Izgledom su kao graškasti plodovi,
 gusto nabijeni i pendularni grozdovi dužine 10–25 cm. Cvjetovi su
 zlatnožuti, slatka mirisa i obično cvjetaju u svibnju.
</para>
<para>
 Svi dijelovi biljke sadrže otrovni sastojak citozin koji se ne
 smije konzumirati.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Tilovina biljka poznata i kao 'lažna ebanovina' Tilovina biljka poznata još i kao obični zanovijet, djetelinovo drvo ili zlatna kiša, listopadna je vrsta iz porodice mahunarki koja pripada rodu negnjil 
   Tilovina biljka (lat.Petteria ramentacea),
  poznata još i kao obični zanovijet, djetelinovo drvo ili zlatna
  kiša, listopadna je vrsta iz porodice mahunarki (Fabaceae) koja
  pripada rodu negnjil. Prirodno stanište tilovine je u
  Srednjoj i Južnoj Europi. To je endemska i strogo zaštićena
  biljka.


  Drvo tilovine je tvrdo i teško, žuto-smeđe boje. Pogodno je za
  izradu stupova, obradu drva, a služi i kao gorivo. U prošlosti se
  koristilo za izradu lukova, za što ga koriste i danas u
  prilikama oživljavanja povijesnih događaja.


  Drvo je također poznato kao "lažna ebanovina" budući da drvo iz
  vrlo starih primjeraka može se koristiti umjesto ebanovine.


   Tilovina biljka kao endem obitava na
  Balkanskom poluotoku. To je listopadni grm koji naraste do 3 m
  visine. Raste i cvjeta u suhim i blagim zemljištima, a posebice
  voli vapnenasta tla južne Europe. Tilovina
  biljka cvjeta u kasno proljeće izbacujući
  primamljive žute cvjetove. Izgledom su kao graškasti plodovi,
  gusto nabijeni i pendularni grozdovi dužine 10–25 cm. Cvjetovi su
  zlatnožuti, slatka mirisa i obično cvjetaju u svibnju.


  Svi dijelovi biljke sadrže otrovni sastojak citozin koji se ne
  smije konzumirati.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Biljni svijet 

Tilovina biljka poznata i kao 'lažna ebanovina'

<para>
 S obzirom na to da je malina je vrlo osjetljivo voće,
 berba malina se mora pažljivo i dobro
 organizirati da bi se malina obrala na vrijeme te da bi se mogla
 prodati na tržištu u najboljem stanju. 
</para>
<para>
 Berba maline obavlja se u više navrata jer
 svi plodovi maline ne sazrijevaju u isto vrijeme. Dužina
 same berbe jednorodnih sorti tako traje od  15 do 20
 dana, a kod jednorodnih sorti uglavnom traje cijelih mjesec dana.
 Berba započinje sredinom lipnja, a završava sredinom srpnja. Kraj
 lipnja je vrijeme kada se ubere najveća količina pa se u to
 vrijeme i organiziraju najviše berači malina.
</para>
<para>
 Najbolje vrijeme za berbu malina je
 rano ujutro prije izlaska sunca, a može se brati i predvečer ako
 su plodovi predviđeni za prodaju kao stolno voće za sutra.
</para>
<para>
 Ubrani plodovi se moraju pospremiti u hladnu prostoriju i
 transport je obavezan u hladnjačama, a berba
 malina se vrši direktno u ambalažne posudice.
</para>
<para>
 Ako se berba malina vrši zbog daljnje prerade,
 tada se ona bere u emajlirane posude, a na samom kraju se prenosi
 u posebne transportne bačve.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Kada počinje berba malina? Berba malina počinje onog trenutka kada se plod počne odvajati od peteljke, odnosno kada plod dobije onu karakterističnu crvenu boju za svoju sortu 
  S obzirom na to da je malina je vrlo osjetljivo voće,
  berba malina se mora pažljivo i dobro
  organizirati da bi se malina obrala na vrijeme te da bi se mogla
  prodati na tržištu u najboljem stanju. 


   Berba maline obavlja se u više navrata jer
  svi plodovi maline ne sazrijevaju u isto vrijeme. Dužina
  same berbe jednorodnih sorti tako traje od  15 do 20
  dana, a kod jednorodnih sorti uglavnom traje cijelih mjesec dana.
  Berba započinje sredinom lipnja, a završava sredinom srpnja. Kraj
  lipnja je vrijeme kada se ubere najveća količina pa se u to
  vrijeme i organiziraju najviše berači malina.


  Najbolje vrijeme za berbu malina je
  rano ujutro prije izlaska sunca, a može se brati i predvečer ako
  su plodovi predviđeni za prodaju kao stolno voće za sutra.


  Ubrani plodovi se moraju pospremiti u hladnu prostoriju i
  transport je obavezan u hladnjačama, a berba
  malina se vrši direktno u ambalažne posudice.


  Ako se berba malina vrši zbog daljnje prerade,
  tada se ona bere u emajlirane posude, a na samom kraju se prenosi
  u posebne transportne bačve.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​​
 Bobičasto i šumsko voće 

Bobičasto i šumsko voće

Kada počinje berba malina?

<para>
 Avokado je zimzeleno drvo koje može narasti u visinu 6-20 m.
 Listovi su mu dužine od  10 do12 cm i elipsasta su oblika. U
 16. st. španjolski osvajači su prenijeli avokado u Europu, a
 zatim je od sredine 17. st. avokado preko Jamajke proširen u
 Aziju. Početkom 20. st. rasprostranjuje se u SAD-u, Meksiku,
 Dominikanskoj Republici, Brazilu i Kolumbiji.
</para>
<para>
 Avokado drvo cvijeta lijepim i velikim cvjetovima koji ga
 krase od siječnja pa do ožujka, a koji sadrže još
 100-300 manjih cvjetova. Do oprašivanja dolazi u samo 0.1 %
 slučajeva. Glavni uzrok toga slabog oprašivanja je u činjenici
 što je tijekom prvog dana cvjetanja sazreo samo tučak,
 a prašnici su tada još uvijek nerazvijeni. Cvijet se kasnije
 na jedan dan zatvara.
</para>
<para>
 Kad se cvijet ponovno otvori, prašnici su već zreli, ali je tučak
 uvenuo. Cvjetovi sa zrelim prašnicima u odnosu na cvjetove sa
 zrelim tučcima otvaraju u različito doba dana.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="966dcd32-8f1f-11ec-b920-0242ac120016" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="966dcd32-8f1f-11ec-b920-0242ac120016" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 Plodovi
 koje nam drvo avokada daje su okrugli, zelene boje i teški do 2
 kg a kora im je hrapava, a taj plod ima brojna ljekovita
 svojstva. Njegovi sastojci štite od raka dojke i prostate, a
 bogat je izvor vitamina E.
</para>
<para>
 Vrlo vrijedan proizvod koji se dobiva od avokada je ulje koje je
 cijenjeno i vrlo blagotvorno za njegu kože. Mnogi ga koriste u
 kulinarstvu  umjesto maslinova ulja za pripremu jela. 
</para>
<para>
 Plod avokada se najviše koristi u meksičkoj kuhinji dok su ga
 europski mornari koristili kao maslac. Ne čudi stoga
 da mnogi žele zasaditi i uzgojiti svoje vlastito avokado
 drvo.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Avokado drvo koje mami poglede Avokado drvo potječe iz prašuma Srednje i Južne Amerike gdje se počeo uzgajati 8000 g. pr. Kr. Legenda Maya kaže da je avokado davao čarobne moći njihovim princezama 
  Avokado je zimzeleno drvo koje može narasti u visinu 6-20 m.
  Listovi su mu dužine od  10 do12 cm i elipsasta su oblika. U
  16. st. španjolski osvajači su prenijeli avokado u Europu, a
  zatim je od sredine 17. st. avokado preko Jamajke proširen u
  Aziju. Početkom 20. st. rasprostranjuje se u SAD-u, Meksiku,
  Dominikanskoj Republici, Brazilu i Kolumbiji.


   Avokado drvo cvijeta lijepim i velikim cvjetovima koji ga
  krase od siječnja pa do ožujka, a koji sadrže još
  100-300 manjih cvjetova. Do oprašivanja dolazi u samo 0.1 %
  slučajeva. Glavni uzrok toga slabog oprašivanja je u činjenici
  što je tijekom prvog dana cvjetanja sazreo samo tučak,
  a prašnici su tada još uvijek nerazvijeni. Cvijet se kasnije
  na jedan dan zatvara.


  Kad se cvijet ponovno otvori, prašnici su već zreli, ali je tučak
  uvenuo. Cvjetovi sa zrelim prašnicima u odnosu na cvjetove sa
  zrelim tučcima otvaraju u različito doba dana.


   
   
   Plodovi
  koje nam drvo avokada daje su okrugli, zelene boje i teški do 2
  kg a kora im je hrapava, a taj plod ima brojna ljekovita
  svojstva. Njegovi sastojci štite od raka dojke i prostate, a
  bogat je izvor vitamina E.


  Vrlo vrijedan proizvod koji se dobiva od avokada je ulje koje je
  cijenjeno i vrlo blagotvorno za njegu kože. Mnogi ga koriste u
  kulinarstvu  umjesto maslinova ulja za pripremu jela. 


  Plod avokada se najviše koristi u meksičkoj kuhinji dok su ga
  europski mornari koristili kao maslac. Ne čudi stoga
  da mnogi žele zasaditi i uzgojiti svoje vlastito avokado
  drvo.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​​
 Biljni svijet 

Avokado drvo koje mami poglede

<para>
 Mango se uzgaja u brojnim tropskim i suptropskim krajevima, a
 domovina mu je Indijski potkontinent, preciznije Assam i
 Burma.
</para>
<para>
 Znate li da postoji oko 35 vrsta i oko 500 podvrsta
 manga?
</para>
<para>
 Mango (lat. Mangifera indica) je drvo i plod iz porodice
 Anacardiaceae iz roda Mangifera (mangovaca).
</para>
<para>
 Drvo manga može narasti od 15 do 18 metara u visinu, a
 živi izuzetno dugo, čak do 300 godina. 
</para>
<para>
 Njegovi duguljasti listovi narastu i do 30 cm, a cvjetovi su
 mali, ružičasti i neobično mirisni te rastu u velikim bokorima.
 Poligamni su, odnosno neki imaju i prašnik i tučak, a drugi samo
 prašnike. 
</para>
<para>
 Plodovi manga su uglavnom različitih veličina, a variraju i
 drugim osobinama pa tako oni najmanji nisu mnogo veći od šljiva,
 dok oni najveći mogu težiti čak od 1,8 do 2,3 kg. Oblik plodova
 manga može varirati od ovala, lopte, kruške pa i do onih
 srcolikih.
</para>
<para>
 Mango drvo je specifično po svojim
 raznolikostima pa tako neki plodovi mogu
 biti obojeni jarko crveno i žuto, dok drugi
 mogu biti jednolično zeleni.
</para>
<para>
 Sredinom ploda dominira velika plosnata sjemenka, okružena
 sočnim mesom od žute do narančaste boje, vrlo prepoznatljivog
 sočnog okusa. 
</para>
<para>
 Stabla mango drva ne zahtijevaju nikakvu posebnu zemlju, ali ako
 je tlo dobro i suho stablo daje više plodova. Ako drvo raste na
 vlažnom tlu može se desiti da oboli od gljivične bolesti
 antraknoze koja zatim uništava cvijet i mlade plodove.
</para>
<para>
 Razmnožava presađivanjem ili kalemljenjem plemki na postojeća
 stabla pa se tako diljem Azije prakticira relativno skup i
 zamoran postupak kalemljenja novih stabljika, dok su u Floridi
 razvijene efikasnije metode kalemljenja plemki, koje se danas
 koriste u komercijalne svrhe. 
</para>
<para>
 Mango drvo se najviše uzgaja za prehranu, ali se
 od njega proizvode sokovi i sirupi, a koristi se i kao začin te
 kao sirovina za proizvodnju mirisa i boja. Bogat je izvor
 vitamina A, C i D. 
</para>
<para>
 Ljudima koji imaju kardiovaskularne probleme preporučuje
 se konzumirati svježi mango jer obiluje antioksidansima i
 djeluje povoljno u prehrani, a kako ima i mnogo vlakana, vrlo je
 koristan ljudima s usporenom probavom. Zato krenite odmah u
 sadnju svog drveta.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Mango drvo koje mami sočnim plodovima Mango je drvo koje je neraskidivo povezano s vjerskim običajima u Indiji pa se tako plodovi i listovi manga koriste za ukrašavanje svatova te religijskih ceremonija 
  Mango se uzgaja u brojnim tropskim i suptropskim krajevima, a
  domovina mu je Indijski potkontinent, preciznije Assam i
  Burma.


  Znate li da postoji oko 35 vrsta i oko 500 podvrsta
  manga?


  Mango (lat. Mangifera indica) je drvo i plod iz porodice
  Anacardiaceae iz roda Mangifera (mangovaca).


   Drvo manga može narasti od 15 do 18 metara u visinu, a
  živi izuzetno dugo, čak do 300 godina. 


  Njegovi duguljasti listovi narastu i do 30 cm, a cvjetovi su
  mali, ružičasti i neobično mirisni te rastu u velikim bokorima.
  Poligamni su, odnosno neki imaju i prašnik i tučak, a drugi samo
  prašnike. 


  Plodovi manga su uglavnom različitih veličina, a variraju i
  drugim osobinama pa tako oni najmanji nisu mnogo veći od šljiva,
  dok oni najveći mogu težiti čak od 1,8 do 2,3 kg. Oblik plodova
  manga može varirati od ovala, lopte, kruške pa i do onih
  srcolikih.


   Mango drvo je specifično po svojim
  raznolikostima pa tako neki plodovi mogu
  biti obojeni jarko crveno i žuto, dok drugi
  mogu biti jednolično zeleni.


  Sredinom ploda dominira velika plosnata sjemenka, okružena
  sočnim mesom od žute do narančaste boje, vrlo prepoznatljivog
  sočnog okusa. 


  Stabla mango drva ne zahtijevaju nikakvu posebnu zemlju, ali ako
  je tlo dobro i suho stablo daje više plodova. Ako drvo raste na
  vlažnom tlu može se desiti da oboli od gljivične bolesti
  antraknoze koja zatim uništava cvijet i mlade plodove.


  Razmnožava presađivanjem ili kalemljenjem plemki na postojeća
  stabla pa se tako diljem Azije prakticira relativno skup i
  zamoran postupak kalemljenja novih stabljika, dok su u Floridi
  razvijene efikasnije metode kalemljenja plemki, koje se danas
  koriste u komercijalne svrhe. 


   Mango drvo se najviše uzgaja za prehranu, ali se
  od njega proizvode sokovi i sirupi, a koristi se i kao začin te
  kao sirovina za proizvodnju mirisa i boja. Bogat je izvor
  vitamina A, C i D. 


  Ljudima koji imaju kardiovaskularne probleme preporučuje
  se konzumirati svježi mango jer obiluje antioksidansima i
  djeluje povoljno u prehrani, a kako ima i mnogo vlakana, vrlo je
  koristan ljudima s usporenom probavom. Zato krenite odmah u
  sadnju svog drveta.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​​
 Biljni svijet 

Mango drvo koje mami sočnim plodovima

<para>
 Mušmulica biljka spada u takozvane biljke pokrivače tla. Zovemo
 ih mušmulice, dunjarice ili cotoneasteri. Pripada porodici
 Rosaceae, dolazi nam iz Kine, a u Europi je kultivirana početkom
 XX stoljeća.
</para>
<para>
 Mušmulica je biljka koja se sadi, na primjer
 kada imate problema s košnjama trave. Uz ograde i
 rubnjake, na kosinama, uz drveće i grmlje, između
 parkirališta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na takvim kritičnim mjestima lakše je održavati grmaste pokrivače
 tla koji se šišaju jednom ili dva puta godišnje nego kositi travu
 i čistiti korov. 
</para>
<para>
 Pokrivači tla su obično niske trajne biljke koje se na određenu
 površinu sade vrlo gusto da bi je prekrile zelenilom i spriječile
 rast korova. Za tu se namjenu obično koristi nisko grmlje
 kao što je mušmulica biljka.
</para>
<para>
 Mušmulica biljka spada u rod listopadnih ili vazda
 zelenih niskih grmova iz porodice ružovki. Četrdesetak
 vrsta iz ovog roda prošireno je u Europi, sjevernoj Africi i
 Aziji. To je grm šibljastih izbojaka bez trnja, naizmjenično
 smještenih pupova i jednostavnih listova ravna ruba. 
</para>
<para>
 Cvjetovi su joj bijeli ili ružičasti, peterodijelni su, smješteni
 u pazušcima listova. U velikom se broju otvaraju u svibnju ili
 lipnju pa biljci daju zanimljiv izgled. 
</para>
<para>
 Plodovi su joj malene jabučice koje su najčešće crvene boje
 s po 2-5 koštica. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nisu osobito zanimljivi pticama pa tako i ostaju na granama veći
 dio jeseni i zime.
</para>
<para>
 U vrtu je mušmulica biljka jedan od ljepših grmova
 zanimljivih plodova. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Takve puzajuće, vazdazelene mušmulice su izvrsni pokrivači
 pogotovo za nagnute terene (škarpe i slično) jer iz svojih
 poleglih grana puštaju u dodiru s tlom korijenje koje onda
 prorasta tlo i sprječava eroziju. 
</para>
<para>
 Zbog dugih grana koje se poleglo šire često se ove vrste koriste
 i za sadnju uz potporne zidove. Najčešće se sadi uz kuću ili
 na gredici s višim grmljem. Grane mu imaju jasan cik-cak uzorak
 pa onako okićene sjajnocrvenim brojnim plodovima izgledaju jako
 dekorativno u kasnojesenskom sivilu. 
</para>
<para>
 Svojom otpornošću na nepovoljne uvjete okoline (zimu, vjetar,
 sušu, zagađen zrak) i jednostavnim održavanjem predstavljaju
 dobar izbor za pokrivanje gradskih zelenih površina.
</para>
<para>
 Posebno su zgodne za sadnju ispod drveća koje služi za
 zasjenjivanje parkirališta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Oprez, plodovi mušmulice biljke su otrovni pa možemo reći
 da je mušmulica otrovna biljka.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Mušmulica biljka - znate li kakva je to biljka? Ovo je biljka koja se sadi kada na primjer, imate problema s čestim košnjama trave. Tu se kao pomoć u vrtu obično koristi nisko grmlje kao što je to mušmulica biljka 
  Mušmulica biljka spada u takozvane biljke pokrivače tla. Zovemo
  ih mušmulice, dunjarice ili cotoneasteri. Pripada porodici
  Rosaceae, dolazi nam iz Kine, a u Europi je kultivirana početkom
  XX stoljeća.


   Mušmulica je biljka koja se sadi, na primjer
  kada imate problema s košnjama trave. Uz ograde i
  rubnjake, na kosinama, uz drveće i grmlje, između
  parkirališta.
  Na takvim kritičnim mjestima lakše je održavati grmaste pokrivače
  tla koji se šišaju jednom ili dva puta godišnje nego kositi travu
  i čistiti korov. 


  Pokrivači tla su obično niske trajne biljke koje se na određenu
  površinu sade vrlo gusto da bi je prekrile zelenilom i spriječile
  rast korova. Za tu se namjenu obično koristi nisko grmlje
  kao što je mušmulica biljka.


   Mušmulica biljka spada u rod listopadnih ili vazda
  zelenih niskih grmova iz porodice ružovki. Četrdesetak
  vrsta iz ovog roda prošireno je u Europi, sjevernoj Africi i
  Aziji. To je grm šibljastih izbojaka bez trnja, naizmjenično
  smještenih pupova i jednostavnih listova ravna ruba. 


  Cvjetovi su joj bijeli ili ružičasti, peterodijelni su, smješteni
  u pazušcima listova. U velikom se broju otvaraju u svibnju ili
  lipnju pa biljci daju zanimljiv izgled. 


  Plodovi su joj malene jabučice koje su najčešće crvene boje
  s po 2-5 koštica. 
  Nisu osobito zanimljivi pticama pa tako i ostaju na granama veći
  dio jeseni i zime.


   U vrtu je mušmulica biljka jedan od ljepših grmova
  zanimljivih plodova. 
  Takve puzajuće, vazdazelene mušmulice su izvrsni pokrivači
  pogotovo za nagnute terene (škarpe i slično) jer iz svojih
  poleglih grana puštaju u dodiru s tlom korijenje koje onda
  prorasta tlo i sprječava eroziju. 


  Zbog dugih grana koje se poleglo šire često se ove vrste koriste
  i za sadnju uz potporne zidove. Najčešće se sadi uz kuću ili
  na gredici s višim grmljem. Grane mu imaju jasan cik-cak uzorak
  pa onako okićene sjajnocrvenim brojnim plodovima izgledaju jako
  dekorativno u kasnojesenskom sivilu. 


  Svojom otpornošću na nepovoljne uvjete okoline (zimu, vjetar,
  sušu, zagađen zrak) i jednostavnim održavanjem predstavljaju
  dobar izbor za pokrivanje gradskih zelenih površina.


  Posebno su zgodne za sadnju ispod drveća koje služi za
  zasjenjivanje parkirališta. 
   Oprez, plodovi mušmulice biljke su otrovni pa možemo reći
  da je mušmulica otrovna biljka.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​​
 Ukrasne biljke 

Ukrasne biljke

Mušmulica biljka - znate li kakva je to biljka?

<para>
 Agrumi se sve češće mogu uzgajati u stanu, pa tako i naranče. Mi
 vam donosimo savjete za uspješan uzgoj naranče u tegli.
</para>
<para>
 Naranče mogu uspješno rasti i uspijevati u tegli, ali je potrebno
 pravilno brinuti o njima. Drvo naranče u vašem će domu lijepo
 izgledati, a uzgajate li ga kako treba, dat će i kvalitetne
 plodove. Sa sadnjom je najbolje započeti u proljetnim mjesecima.
 Naranči najbolje odgovara rahla i propusna zemlja,
 slabije ili neutralne kiselosti.
</para>
<para>
 Iako u ljetnim danima može uspijevati i na otvorenom, najviše joj
 odgovaraju tople prostorije s direktnim sunčevim
 svjetlom. S obzirom na to da je po prirodi tropska
 biljka, drvo naranče treba temperaturu od 20 pa sve do 35
 stupnjeva Celzijusa. Mjesto na kojem se uzgaja naranča
 ne bi smjelo biti propuha ni prejakog vjetra.
</para>
<para>
 Jednom na godinu naranču je potrebno presaditi u veću teglu kako
 bi mogla rasti i bolje uspijevati. Osim presađivanja, naranče se
 preporučuje orezivati kako bi se uklonilo ocvalo cvijeće te
 listovi.
</para>
<para>
 Naranča je biljka koja je naviknuta na visoku vlažnost, pa je
 osim redovitog zalijevanja vrlo važno prskati biljku
 svježom vodom. U ljetnim danima biljku prskajte i do
 nekoliko puta na dan.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Uzgojite naranču u stanu: savjeti za uzgoj naranče u tegli Uzgoj naranče u tegli nije zahtjevan, ali je ipak potrebno obratiti pažnju na neka osnovna pravila 
  Agrumi se sve češće mogu uzgajati u stanu, pa tako i naranče. Mi
  vam donosimo savjete za uspješan uzgoj naranče u tegli.


  Naranče mogu uspješno rasti i uspijevati u tegli, ali je potrebno
  pravilno brinuti o njima. Drvo naranče u vašem će domu lijepo
  izgledati, a uzgajate li ga kako treba, dat će i kvalitetne
  plodove. Sa sadnjom je najbolje započeti u proljetnim mjesecima.
  Naranči najbolje odgovara rahla i propusna zemlja,
  slabije ili neutralne kiselosti.


  Iako u ljetnim danima može uspijevati i na otvorenom, najviše joj
  odgovaraju tople prostorije s direktnim sunčevim
  svjetlom. S obzirom na to da je po prirodi tropska
  biljka, drvo naranče treba temperaturu od 20 pa sve do 35
  stupnjeva Celzijusa. Mjesto na kojem se uzgaja naranča
  ne bi smjelo biti propuha ni prejakog vjetra.


  Jednom na godinu naranču je potrebno presaditi u veću teglu kako
  bi mogla rasti i bolje uspijevati. Osim presađivanja, naranče se
  preporučuje orezivati kako bi se uklonilo ocvalo cvijeće te
  listovi.


  Naranča je biljka koja je naviknuta na visoku vlažnost, pa je
  osim redovitog zalijevanja vrlo važno prskati biljku
  svježom vodom. U ljetnim danima biljku prskajte i do
  nekoliko puta na dan.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 NARANČA KAO SOBNA BILJKA 

NARANČA KAO SOBNA BILJKA

Uzgojite naranču u stanu: savjeti za uzgoj naranče u tegli

<para>
 Ove crvene bobice jedne su od najzdravijih plodova na svijetu, a
 mi vam donosimo sve njihove dobrobiti i prednosti za naše
 zdravlje.
</para>
<para>
 Brusnica (lat. Vaccinium macrocarpon) grmolika
 je biljka čiji plodovi nisu samo ukusni, već i zdravi. Svoje
 porijeklo vuče iz Sjeverne Amerike, odakle se velikom brzinom
 proširila na ostatak svijeta. Danas se uzgaja diljem svijeta, a
 pripada najljekovitijim biljkama koje postoje.
</para>
<para>
 Crvene bobice brusnice raspolažu brojnim nutritivnim
 vrijednostima koje djeluju na stanje i zdravlje našeg organizma.
 Naime, brusnice su bogate vitaminima, posebno vitaminom
 C, zatim kalcijem, kalijem, magnezijem, vlaknima, beta-karotenom
 te mnogim drugim vrijednim nutrijentima.
</para>
<para>
 Stoga, nije ni čudno da mnogi brusnice smatraju pravim lijekom iz
 prirode. Dokazano je da djeluju kod rješavanja
 bakterijskih i gljivičnih infekcija, pomažu kod želučanih
 problema, jačanju imunitet, smanjuju razinu šećera u krvi te su
 učinkovite kao prevencija karcinoma. Zbog izrazito malog
 udjela kalorija, redovito konzumiranje brusnica pomaže i u
 skidanju neželjenih kilograma.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Brusnice: crvene bobice koje liječe Crvene bobice brusnice raspolažu brojnim nutritivnim vrijednostima koje djeluju na stanje i zdravlje našeg organizma 
  Ove crvene bobice jedne su od najzdravijih plodova na svijetu, a
  mi vam donosimo sve njihove dobrobiti i prednosti za naše
  zdravlje.


   Brusnica (lat. Vaccinium macrocarpon) grmolika
  je biljka čiji plodovi nisu samo ukusni, već i zdravi. Svoje
  porijeklo vuče iz Sjeverne Amerike, odakle se velikom brzinom
  proširila na ostatak svijeta. Danas se uzgaja diljem svijeta, a
  pripada najljekovitijim biljkama koje postoje.


  Crvene bobice brusnice raspolažu brojnim nutritivnim
  vrijednostima koje djeluju na stanje i zdravlje našeg organizma.
  Naime, brusnice su bogate vitaminima, posebno vitaminom
  C, zatim kalcijem, kalijem, magnezijem, vlaknima, beta-karotenom
  te mnogim drugim vrijednim nutrijentima.


  Stoga, nije ni čudno da mnogi brusnice smatraju pravim lijekom iz
  prirode. Dokazano je da djeluju kod rješavanja
  bakterijskih i gljivičnih infekcija, pomažu kod želučanih
  problema, jačanju imunitet, smanjuju razinu šećera u krvi te su
  učinkovite kao prevencija karcinoma. Zbog izrazito malog
  udjela kalorija, redovito konzumiranje brusnica pomaže i u
  skidanju neželjenih kilograma.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 LJEKOVITA SVOJSTVA BRUSNICE 

LJEKOVITA SVOJSTVA BRUSNICE

Brusnice: crvene bobice koje liječe

<para>
 Šumsko voće omiljeno je voće u ljetnim danima, pogotovo kad je
 riječ o sladoledu ili pak spremanju različitih ukusnih deserata.
 Da bismo vas upoznali s ovim zdravim plodovima, za vas smo
 izdvojili koje sve vrste šumskog voća postoje.
</para>
<para>
 Ovo voće, kao što mu i samo ime govori, izvorno raste u prirodi.
 Iako ga možemo kupiti na tržnicama i u supermarketu, šumsko je
 voće najukusnije, ali i najzdravije, iz domaćeg uzgoja. U skupinu
 šumskog voća ubrajamo maline, kupine, borovnice, ribizl
 te šumske jagode.
</para>
<para>
 Zahvaljujući nutritivnim vrijednostima i bogatstvu vitamina
 kojima raspolaže, šumsko voće trebali bismo konzumirati što
 češće. Osim vitamina C, raspolažu i ostalim vitaminima,
 mineralima, antioksidansima te flavonoidima - spojevima koji
 pomažu u jačanju imuniteta.
</para>
<para>
 Šumsko voće dokazano djeluje na liječenje probavnih problema,
 ubrzavanje metabolizma, ublažavanje bolova izazvanih različitim
 infekcijama, regulaciju krvnog tlaka te poboljšanje cirkulacije.
 Osim toga, redovito konzumiranje šumskog voća djeluje na
 poboljšanje raspoloženja te podizanje energije.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Šumsko voće: upoznajte vrste šumskog voća U skupinu šumskog voća ubrajamo maline, kupine, borovnice, ribizle te šumske jagode 
  Šumsko voće omiljeno je voće u ljetnim danima, pogotovo kad je
  riječ o sladoledu ili pak spremanju različitih ukusnih deserata.
  Da bismo vas upoznali s ovim zdravim plodovima, za vas smo
  izdvojili koje sve vrste šumskog voća postoje.


  Ovo voće, kao što mu i samo ime govori, izvorno raste u prirodi.
  Iako ga možemo kupiti na tržnicama i u supermarketu, šumsko je
  voće najukusnije, ali i najzdravije, iz domaćeg uzgoja. U skupinu
  šumskog voća ubrajamo maline, kupine, borovnice, ribizl
  te šumske jagode.


  Zahvaljujući nutritivnim vrijednostima i bogatstvu vitamina
  kojima raspolaže, šumsko voće trebali bismo konzumirati što
  češće. Osim vitamina C, raspolažu i ostalim vitaminima,
  mineralima, antioksidansima te flavonoidima - spojevima koji
  pomažu u jačanju imuniteta.


  Šumsko voće dokazano djeluje na liječenje probavnih problema,
  ubrzavanje metabolizma, ublažavanje bolova izazvanih različitim
  infekcijama, regulaciju krvnog tlaka te poboljšanje cirkulacije.
  Osim toga, redovito konzumiranje šumskog voća djeluje na
  poboljšanje raspoloženja te podizanje energije.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 BOBIČASTO VOĆE 

BOBIČASTO VOĆE

Šumsko voće: upoznajte vrste šumskog voća

<para>
 Iako na našim prostorima još uvijek nije toliko popularna,
 japanska mušmula u mnogim je svjetskim zemljama jedno od
 najomiljenijih voća. Za vas smo izdvojili po čemu se to sve
 ističe japanska mušmula.
</para>
<para>
 Japanska mušmula (lat. Eriobotrya japonica) naziv je za
 suptropsko voće iz porodice ruža. Ova voćka u prosjeku naraste i
 do osam metara, ovisno o vremenskim uvjetima gdje se uzgaja.
</para>
<para>
 Prepoznatljiva je po sitnim okruglim plodovima žutonarančaste
 boje, velikih u prosjeku do šest centimetara. Plodovi japanske
 mušmule najčešće su slatkastog okusa, ali u nekim slučajevima
 mogu biti i kiseli. Dozrijevaju do kraja proljeća, eventualno do
 ranog početka ljeta.
</para>
<para>
 Iako nosi ime japanska, ova vrsta mušmule zapravo potječe iz
 jugoistočne Kine. S godinama se proširila na područje Japana gdje
 se i udomaćila, te je danas karakteristična za japansko područje.
 Japanska mušmula izgaja se i u Indiji, na Mediteranu te na
 tropskim prostorima Južne Amerike.
</para>
<para>
 Osim što daje ukusne plodove, japanska mušmula u svijetu je
 poznata i kao ukrasna biljka. Prvenstveno zahvaljujući ukrasnim i
 atraktivnim cvjetovima, prepoznatljivim po posebnoj aromi.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Japanska mušmula: saznajte sve o japanskoj mušmuli Japanska mušmula zapravo potječe iz jugoistočne Kine, odakle se proširila na Japan gdje se i udomaćila 
  Iako na našim prostorima još uvijek nije toliko popularna,
  japanska mušmula u mnogim je svjetskim zemljama jedno od
  najomiljenijih voća. Za vas smo izdvojili po čemu se to sve
  ističe japanska mušmula.


  Japanska mušmula (lat. Eriobotrya japonica) naziv je za
  suptropsko voće iz porodice ruža. Ova voćka u prosjeku naraste i
  do osam metara, ovisno o vremenskim uvjetima gdje se uzgaja.


  Prepoznatljiva je po sitnim okruglim plodovima žutonarančaste
  boje, velikih u prosjeku do šest centimetara. Plodovi japanske
  mušmule najčešće su slatkastog okusa, ali u nekim slučajevima
  mogu biti i kiseli. Dozrijevaju do kraja proljeća, eventualno do
  ranog početka ljeta.


  Iako nosi ime japanska, ova vrsta mušmule zapravo potječe iz
  jugoistočne Kine. S godinama se proširila na područje Japana gdje
  se i udomaćila, te je danas karakteristična za japansko područje.
  Japanska mušmula izgaja se i u Indiji, na Mediteranu te na
  tropskim prostorima Južne Amerike.


  Osim što daje ukusne plodove, japanska mušmula u svijetu je
  poznata i kao ukrasna biljka. Prvenstveno zahvaljujući ukrasnim i
  atraktivnim cvjetovima, prepoznatljivim po posebnoj aromi.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 UPOZNAJTE JAPANSKU MUŠMULU 

UPOZNAJTE JAPANSKU MUŠMULU

Japanska mušmula: saznajte sve o japanskoj mušmuli

<para>
 Koštice koje nam ostanu nakon što smo određeno voće pojeli možemo
 kasnije iskoristiti za sadnju i uzgoj. Da bismo vam u tome
 pomogli, donosimo vam savjete za sadnju badema iz koštice.
</para>
<para>
 Badem je jedna od najzdravijih namirnica u
 svijetu. Iako je poznat kao orašasti plod, badem 
 zapravo pripada skupini koštuničavog voća. Zahvaljujući
 nutritivnim vrijednostima kojima obiluje, posebno vitaminima i
 mineralima, omiljena je zdrava grickalica. Često se upotrebljava
 i kao dodatak jelima, posebno u desertima.
</para>
<para>
 Zahvaljujući košticama od pojedenih badema, sada možete i sami
 uzgajati ovo voće u svojim vrtovima. Koštice badema mogu se
 saditi i u proljeće i u jesen, zapravo ne postoji neko
 pravilo. Najbolje će uspijevati na bogatom i humusnom
 tlu, slabe ili neutralne kiselosti. Namjeravate li posaditi više
 badema, neka budu međusobno odvojeni barem dva
 metra kako bi mogli pravilno rasti.
</para>
<para>
 Odlučite li se upravo za sadnju iz koštice, važno je da budete
 svjesni da će taj postupak potrajati. Također postoji opasnost da
 neki plodovi budu gorki nego kad se kupi već razvijena voćka
 badema. Tijekom zimskih dana drvo badema potrebno je
 zaštititi od hladnoće i mraza, dok mu ljeti nije
 potrebna posebna zaštita.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Sadnja badema iz koštice: savjeti za uzgoj badema Zahvaljujući košticama od pojedenih badema, sada ga možete i sami uzgajati u svojim vrtovima. Saznajte kako izgleda sadnja badema iz koštice 
  Koštice koje nam ostanu nakon što smo određeno voće pojeli možemo
  kasnije iskoristiti za sadnju i uzgoj. Da bismo vam u tome
  pomogli, donosimo vam savjete za sadnju badema iz koštice.


  Badem je jedna od najzdravijih namirnica u
  svijetu. Iako je poznat kao orašasti plod, badem 
  zapravo pripada skupini koštuničavog voća. Zahvaljujući
  nutritivnim vrijednostima kojima obiluje, posebno vitaminima i
  mineralima, omiljena je zdrava grickalica. Često se upotrebljava
  i kao dodatak jelima, posebno u desertima.


  Zahvaljujući košticama od pojedenih badema, sada možete i sami
  uzgajati ovo voće u svojim vrtovima. Koštice badema mogu se
  saditi i u proljeće i u jesen, zapravo ne postoji neko
  pravilo. Najbolje će uspijevati na bogatom i humusnom
  tlu, slabe ili neutralne kiselosti. Namjeravate li posaditi više
  badema, neka budu međusobno odvojeni barem dva
  metra kako bi mogli pravilno rasti.


  Odlučite li se upravo za sadnju iz koštice, važno je da budete
  svjesni da će taj postupak potrajati. Također postoji opasnost da
  neki plodovi budu gorki nego kad se kupi već razvijena voćka
  badema. Tijekom zimskih dana drvo badema potrebno je
  zaštititi od hladnoće i mraza, dok mu ljeti nije
  potrebna posebna zaštita.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 UZGOJ VOĆKI IZ KOŠTICA 

UZGOJ VOĆKI IZ KOŠTICA

Sadnja badema iz koštice: savjeti za uzgoj badema

<para>
 Pinjoli su izvrstan izvor minerala i vitamina, a njihov
 slatkast okus i hrskavost čine ih dodatkom mnogim jelima od
 povrća i umacima od kojih je zasigurno najpoznatiji pesto. No
 kako se i kada beru pinjoli?
</para>
<para>
 Kada se beru pinjoli potrebno je paziti da vam
 na rukama ne ostane biljni sok bora s kojeg berete pinjole, jer
 je sok bora teško oprati.
</para>
<para>
 Skupljene češere u kojima se nalaze pinjoli, na suhom i otvorenom
 mjestu otvoriti. Ako ste primjerice kod kuće dovoljno je da
 vrećicu s češerima ostavite na suncu. Nakon 3 tjedna prostresite
 torbu i pokupite pinjole koji su ispali iz češera.
</para>
<para>
 Vrijeme kada se beru pinjoli je u kasno ljeto
 ili u jesen kada pinjoli sazrijevaju.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kada se beru pinjoli? Pinjoli, odnosno jestive sjemenke bora jedan od svima najdražih orašastih plodova na tržištu 
  Pinjoli su izvrstan izvor minerala i vitamina, a njihov
  slatkast okus i hrskavost čine ih dodatkom mnogim jelima od
  povrća i umacima od kojih je zasigurno najpoznatiji pesto. No
  kako se i kada beru pinjoli?


   Kada se beru pinjoli potrebno je paziti da vam
  na rukama ne ostane biljni sok bora s kojeg berete pinjole, jer
  je sok bora teško oprati.


  Skupljene češere u kojima se nalaze pinjoli, na suhom i otvorenom
  mjestu otvoriti. Ako ste primjerice kod kuće dovoljno je da
  vrećicu s češerima ostavite na suncu. Nakon 3 tjedna prostresite
  torbu i pokupite pinjole koji su ispali iz češera.


  Vrijeme kada se beru pinjoli je u kasno ljeto
  ili u jesen kada pinjoli sazrijevaju.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Pravo vrijeme za berbu 

Pravo vrijeme za berbu

Znate li kada se beru pinjoli?

<para>
 Danas postoji mnogo različitih sorti krušaka koje je ponekad
 teško razlikovati. Da bismo vam u tome pomogli, za vas smo
 izdvojili sve stare sorte krušaka, omiljenog voća u brojnim
 voćnjacima i vrtovima.
</para>
<para>
 Stare sorte krušaka razlikujemo po boji, obliku, njezinoj
 konzistenciji, aromi, mirisu i okusu. Svaka od vrsta ima nešto
 drugačije, posebno što je izdvaja od ostalih. Ponekad je teško
 uopće prepoznati o kojoj se sorti radi. Iako vrsta krušaka ima na
 tisuće, ovog puta izdvojili smo samo one najrasprostranije.
</para>
<heading3>
 Tepka
</heading3>
<para>
 Tepka je jedna od najpoznatijih i najstarijih sorti krušaka.
 Razlikujemo dvije vrste ovih krušaka, točnije crne i bijele
 tepke. Ono po čemu se tepka posebno ističe jest njezina slatkoća,
 zahvaljujući kojoj se koristi u pripremi mošta. Dozrijeva u
 kolovozu i rujnu, ovisno o vremenskim uvjetima. Što se tiče samog
 uzgoja, tepka nije zahtjevna i prilagođava se gotovo svim
 uvjetima.
</para>
<heading3>
 Petrovka
</heading3>
<para>
 Petrovka je sorta koja dozrijeva nešto ranije od tepke, već
 početkom lipnja. Prepoznatljiva je po sitnim plodovima
 nepravilnog oblika, žute i pomalo crvenkaste boje. Iako nema neku
 posebnu aromu, stara sorta petrovka vrlo je sočna i ukusna. Nije
 zahtjevna za uzgoj, ali najbolje uspijeva u toplom podneblju.
</para>
<heading3>
 Pastorčica (kaluđerka)
</heading3>
<para>
 Pastorčica i kaluđerka, kako se još naziva, stara je sorta
 krušaka porijeklom iz Francuske. Prepoznatljiva je po vrlo
 velikim plodovima i otpornosti. Naime, pastorčica se odlično
 prilagođava vanjskim uvjetima, dobro podnosi mraz i niske
 temperature. Sočnog je i pomalo kiselkastog okusa.
</para>
<heading3>
 Medenjača (mednjak)
</heading3>
<para>
 Kao što joj i samo ime govori, medenjaka je stara sorta krušaka
 karakteristična po slatkastom okusu. Podsjeća na med i koristi se
 u pripremi različitih likera s rakijom. Ova vrsta kruške
 dozrijeva ljeti, točnije sredinom srpnja.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Stare sorte krušaka: upoznajte sorte domaćih krušaka Stare sorte krušaka međusobno razlikujemo po mnogim obilježjima kao što su boja, oblik, konzistencija, ali i sam okus 
  Danas postoji mnogo različitih sorti krušaka koje je ponekad
  teško razlikovati. Da bismo vam u tome pomogli, za vas smo
  izdvojili sve stare sorte krušaka, omiljenog voća u brojnim
  voćnjacima i vrtovima.


  Stare sorte krušaka razlikujemo po boji, obliku, njezinoj
  konzistenciji, aromi, mirisu i okusu. Svaka od vrsta ima nešto
  drugačije, posebno što je izdvaja od ostalih. Ponekad je teško
  uopće prepoznati o kojoj se sorti radi. Iako vrsta krušaka ima na
  tisuće, ovog puta izdvojili smo samo one najrasprostranije.


  Tepka


  Tepka je jedna od najpoznatijih i najstarijih sorti krušaka.
  Razlikujemo dvije vrste ovih krušaka, točnije crne i bijele
  tepke. Ono po čemu se tepka posebno ističe jest njezina slatkoća,
  zahvaljujući kojoj se koristi u pripremi mošta. Dozrijeva u
  kolovozu i rujnu, ovisno o vremenskim uvjetima. Što se tiče samog
  uzgoja, tepka nije zahtjevna i prilagođava se gotovo svim
  uvjetima.


  Petrovka


  Petrovka je sorta koja dozrijeva nešto ranije od tepke, već
  početkom lipnja. Prepoznatljiva je po sitnim plodovima
  nepravilnog oblika, žute i pomalo crvenkaste boje. Iako nema neku
  posebnu aromu, stara sorta petrovka vrlo je sočna i ukusna. Nije
  zahtjevna za uzgoj, ali najbolje uspijeva u toplom podneblju.


  Pastorčica (kaluđerka)


  Pastorčica i kaluđerka, kako se još naziva, stara je sorta
  krušaka porijeklom iz Francuske. Prepoznatljiva je po vrlo
  velikim plodovima i otpornosti. Naime, pastorčica se odlično
  prilagođava vanjskim uvjetima, dobro podnosi mraz i niske
  temperature. Sočnog je i pomalo kiselkastog okusa.


  Medenjača (mednjak)


  Kao što joj i samo ime govori, medenjaka je stara sorta krušaka
  karakteristična po slatkastom okusu. Podsjeća na med i koristi se
  u pripremi različitih likera s rakijom. Ova vrsta kruške
  dozrijeva ljeti, točnije sredinom srpnja.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 NAJBOLJE SORTE 

NAJBOLJE SORTE

Stare sorte krušaka: upoznajte sorte domaćih krušaka

<para>
 Patuljasta trešnja sve je popularnija voćka u našim vrtovima, a
 zahvaljujući patuljastom rastu, može se bez problema uzgajati i u
 zatvorenom prostoru. Ne zauzima previše prostora, nije posebno
 zahtjevna i lako se uzgaja.
</para>
<para>
 Patuljasta trešnja (lat. Prunus fruticosa)
 listopadni je grm iz porodice ruža. Patuljastog je rasta, a u
 prosjeku narasta do jedan metar visine. Što se tiče plodova,
 patuljaste trešnje nisu ništa manje od običnih plodova.
 Patuljasta trešnja za rast ne zahtijeva mnogo prostora, zbog čega
 je odlična za uzgoj u manjim vrtovima ili u teglama.
</para>
<para>
 Uzgoj u teglama neće vam donijeti samo ukusne plodove, već i
 dašak posebne dekoracije. Ako se odlučite za ovakav uzgoj, zemlja
 u teglama trebala bi biti svježa, neutralne kiselosti i bogata
 hranjivim sastojcima. Preporučuje se da tegle budu dovoljno
 duboke i široke kako bi se korijenje moglo razvijati i širiti.
</para>
<para>
 Patuljastu trešnju je potrebno redovito zalijevati, posebno u
 ljetnim mjesecima kada vladaju izrazito visoke temperature.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Patuljasta trešnja: uzgoj patuljaste trešnje Patuljasta trešnja idealna je za one koji u svojim vrtovima nemaju dovoljno mjesta za uzgoj obične trešnje. Donosimo vam savjete kako uzgajati patuljastu trešnju 
  Patuljasta trešnja sve je popularnija voćka u našim vrtovima, a
  zahvaljujući patuljastom rastu, može se bez problema uzgajati i u
  zatvorenom prostoru. Ne zauzima previše prostora, nije posebno
  zahtjevna i lako se uzgaja.


   Patuljasta trešnja (lat. Prunus fruticosa)
  listopadni je grm iz porodice ruža. Patuljastog je rasta, a u
  prosjeku narasta do jedan metar visine. Što se tiče plodova,
  patuljaste trešnje nisu ništa manje od običnih plodova.
  Patuljasta trešnja za rast ne zahtijeva mnogo prostora, zbog čega
  je odlična za uzgoj u manjim vrtovima ili u teglama.


  Uzgoj u teglama neće vam donijeti samo ukusne plodove, već i
  dašak posebne dekoracije. Ako se odlučite za ovakav uzgoj, zemlja
  u teglama trebala bi biti svježa, neutralne kiselosti i bogata
  hranjivim sastojcima. Preporučuje se da tegle budu dovoljno
  duboke i široke kako bi se korijenje moglo razvijati i širiti.


  Patuljastu trešnju je potrebno redovito zalijevati, posebno u
  ljetnim mjesecima kada vladaju izrazito visoke temperature.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 TREŠNJA PATULJASTOG RASTA 

TREŠNJA PATULJASTOG RASTA

Patuljasta trešnja: uzgoj patuljaste trešnje

<para>
 Prije samog dolaska u Essaouiru,  gradić na obali Atlantskog
 oceana koji nosi epitet marokanskog Dubrovnika, zastali smo i
 pogledali vjerojatno najpoznatiji proizvod iz Maroka – arganovo
 ulje i saznali da su mitovi o kozama na drveću istiniti.
</para>
<para>
 Ako ste mislili kako vas netko vuče za nos – evo dokaza – koze se
 zaista penju na arganovo drveće zbog plodova kojima se hrane.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="29635664-8f1d-11ec-b7ff-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Ipak, prije berbe plodova koze se ne puštaju na drveće, ali za
 vrijeme berbe itekako su poželjne jer olakšavaju posao
 uzgajivačima argana.
</para>
<para>
 Naime, koze ne mogu progutati koštice, no ipak ih nekako
 probavljaju. Njihov izmet se skuplja i kasnije pretvara u toliko
 traženo kozmetičko ulje čija cijena za 100 ml zna doseći i 100
 kuna.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2aba8e92-8f1d-11ec-afa6-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Ako ste propustili prethodne zanimljive 'crtice' našeg putopisca
 iz Marrakesha, možete ih pročitati ovdje:
</para>
<heading3>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/lifestyle/dobra-ideja/1103693/najljepsi-prizori-egzoticnog-crvenog-grada/">
 Najljepši prizori egzotičnog crvenog grada</ulink>
</heading3>
<heading3>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/lifestyle/dobra-ideja/1102526/postanite-marokanski-kuhar-na-jedan-dan/">
 Postanite marokanski kuhar na jedan dan!</ulink>
</heading3>
<heading3>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/lifestyle/dobra-ideja/1101427/pobjegnite-od-buke-i-strke-u-oazu-mira/">
 Pobjegnite od buke i strke u oazu mira
 </ulink>
</heading3>
<heading3>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/lifestyle/dobra-ideja/1100156/krenite-na-putovanje-kroz-bozju-zemlju/">
 Krenite na putovanje kroz 'Božju zemlju'</ulink>
</heading3>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2b1c5ffa-8f1d-11ec-8ef2-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>

Mitovi o kozama na drveću su ipak istiniti! Ako ste mislili kako vas netko vuče za nos, evo dokaza da se koze zaista penju na drveće. 
  Prije samog dolaska u Essaouiru,  gradić na obali Atlantskog
  oceana koji nosi epitet marokanskog Dubrovnika, zastali smo i
  pogledali vjerojatno najpoznatiji proizvod iz Maroka – arganovo
  ulje i saznali da su mitovi o kozama na drveću istiniti.


  Ako ste mislili kako vas netko vuče za nos – evo dokaza – koze se
  zaista penju na arganovo drveće zbog plodova kojima se hrane.


   


  Ipak, prije berbe plodova koze se ne puštaju na drveće, ali za
  vrijeme berbe itekako su poželjne jer olakšavaju posao
  uzgajivačima argana.


  Naime, koze ne mogu progutati koštice, no ipak ih nekako
  probavljaju. Njihov izmet se skuplja i kasnije pretvara u toliko
  traženo kozmetičko ulje čija cijena za 100 ml zna doseći i 100
  kuna.


   


  Ako ste propustili prethodne zanimljive 'crtice' našeg putopisca
  iz Marrakesha, možete ih pročitati ovdje:


   
  Najljepši prizori egzotičnog crvenog grada


   
  Postanite marokanski kuhar na jedan dan!


   
      Pobjegnite od buke i strke u oazu mira
   


   
  Krenite na putovanje kroz 'Božju zemlju'


   
 NAJBOLJE BERAČICE 

NAJBOLJE BERAČICE

Mitovi o kozama na drveću su ipak istiniti!

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-03-23 19-44-12-3.JPG

RTL Danas

Članak

Matija Mlinarić

Vijesti

jesen

Život i stil

Život

nešpula

<para>Biljka kuka jestiva je ali i vrlo otrovna biljka</para>

Bolesti dunje - suzbijanje bolesti dunje

patišon tikvica

Tilovina biljka

Malina Miker: uzgoj, sadnja i održavanje sorte Miker

Savjeti kako se radi obrezivanje i kako se uzgaja avokado kod kuće

Avokado drvo

<para>Mango drvo koje mami sočnim plodovima</para>

#Plodovi

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada!

Tko kaže da su rajčice rezervirane samo za ljetne dane? Bili smo u Svetoj Nedelji gdje ih ima već sada!

Plodovi jeseni: koje sve plodove možete pronaći u jesen

Plodovi jeseni: koje sve plodove možete pronaći u jesen

Nešpula uzgoj - zasadite neobičnu biljku i uljepšajte svoju okućnicu

Nešpula uzgoj - zasadite neobičnu biljku i uljepšajte svoju okućnicu

Biljka kuka jestiva je ali i vrlo otrovna biljka

Biljka kuka jestiva je ali i vrlo otrovna biljka

Koje sorte dunje poznajete?

Koje sorte dunje poznajete?

Znate li kakva je to patišon tikvica?

Znate li kakva je to patišon tikvica?

Tilovina biljka poznata i kao 'lažna ebanovina'

Tilovina biljka poznata i kao 'lažna ebanovina'

Kada počinje berba malina?

Kada počinje berba malina?

Avokado drvo koje mami poglede

Avokado drvo koje mami poglede

Mango drvo koje mami sočnim plodovima

Mango drvo koje mami sočnim plodovima

Mušmulica biljka - znate li kakva je to biljka?

Mušmulica biljka - znate li kakva je to biljka?

Uzgojite naranču u stanu: savjeti za uzgoj naranče u tegli

Uzgojite naranču u stanu: savjeti za uzgoj naranče u tegli

Brusnice: crvene bobice koje liječe

Brusnice: crvene bobice koje liječe

Šumsko voće: upoznajte vrste šumskog voća

Šumsko voće: upoznajte vrste šumskog voća

Japanska mušmula: saznajte sve o japanskoj mušmuli

Japanska mušmula: saznajte sve o japanskoj mušmuli

Sadnja badema iz koštice: savjeti za uzgoj badema

Sadnja badema iz koštice: savjeti za uzgoj badema

Znate li kada se beru pinjoli?

Znate li kada se beru pinjoli?

Stare sorte krušaka: upoznajte sorte domaćih krušaka

Stare sorte krušaka: upoznajte sorte domaćih krušaka

Patuljasta trešnja: uzgoj patuljaste trešnje

Patuljasta trešnja: uzgoj patuljaste trešnje

Mitovi o kozama na drveću su ipak istiniti!

Mitovi o kozama na drveću su ipak istiniti!