Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

Građani prosvjedovali protiv Prijedloga Zakona o pomorskom dobru: 'Nije ti ćaćino' Inicijativa &quot;Javno je dobro&quot; organizirala je prosvjed protiv Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod sloganom &quot;Pomorsko dobro je 100% naše&quot; traže da se povuče Prijedlog Zakona iz saborske procedure te žele novi, koji ne rasprodaje &quot;našu obalu i more&quot;.  Smatraju da prijedlog predstavlja privatizaciju hrvatskih plaža jer bi po prijedlogu privatna osoba mogla dugoročno zakupiti plažu i upravljati s plažom, povezati ju s hotelom i turističkim naseljem u jednu cjelinu. Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin pozvala je sve građane na potpisivanje peticije &quot;Nije DOBRO za pomorsko dobro&quot;. 

<para>Inicijativa &quot;Javno je dobro&quot; organizirala je prosvjed protiv Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod sloganom &quot;Pomorsko dobro je 100% naše&quot; traže da se povuče Prijedlog Zakona iz saborske procedure te žele novi, koji ne rasprodaje &quot;našu obalu i more&quot;. Smatraju da prijedlog predstavlja privatizaciju hrvatskih plaža jer bi po prijedlogu privatna osoba mogla dugoročno zakupiti plažu i upravljati s plažom, povezati ju s hotelom i turističkim naseljem u jednu cjelinu. Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin pozvala je sve građane na potpisivanje peticije &quot;Nije DOBRO za pomorsko dobro&quot;.</para>

Građani prosvjedovali protiv Prijedloga Zakona o pomorskom dobru: 'Nije ti ćaćino'

Od Pule do Makarske transparentima protiv novog zakona: 'Va vražju mater hote, ne damo naše grote' Diljem Jadrana danas su građani prosvjedovali protiv  Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama za koji smatraju da će uvesti privatizaciju i svojevrsnu &apos;tajkunizaciju&apos; obale. U Puli su razvili transparente: &quot;100% naše more, plaže, obale&quot;. 

Prosvjed su organizirali Zelena Istra i Građanska inicijativa &quot;Za Lungomare&quot; na Portarati. Svoje građansko neslaganje pokazali su na originalan način jer su sa sobom ponijeli omiljene rekvizite s plaže - napuhance krafni i krokodila, potom ležaljke, ručnike, palmine grane za &apos;ohladit se&apos;, badiće, dihalice, maske za ronjenje... 

U Opatiji su prosvjednici ispisali poruke: &quot;Plaže svima&quot;; &quot;Danas koncesija, sutra prodaja&quot;. Na nogama su bili i u Makarskoj s transparentima: &quot;More otok, plaža - bez ograda i straža&quot;; &quot;Ne smiju ruke preko založnog prava upravljati našim plažama&quot;; &quot;Nije dobro za pomorsko dobro&quot;. Na splitskim Bačvicama prosvjedovali su u organizaciji u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. 

<para>Diljem Jadrana danas su građani prosvjedovali protiv Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama za koji smatraju da će uvesti privatizaciju i svojevrsnu &apos;tajkunizaciju&apos; obale. U Puli su razvili transparente: &quot;100% naše more, plaže, obale&quot;. 

Prosvjed su organizirali Zelena Istra i Građanska inicijativa &quot;Za Lungomare&quot; na Portarati. Svoje građansko neslaganje pokazali su na originalan način jer su sa sobom ponijeli omiljene rekvizite s plaže - napuhance krafni i krokodila, potom ležaljke, ručnike, palmine grane za &apos;ohladit se&apos;, badiće, dihalice, maske za ronjenje... 

U Opatiji su prosvjednici ispisali poruke: &quot;Plaže svima&quot;; &quot;Danas koncesija, sutra prodaja&quot;. Na nogama su bili i u Makarskoj s transparentima: &quot;More otok, plaža - bez ograda i straža&quot;; &quot;Ne smiju ruke preko založnog prava upravljati našim plažama&quot;; &quot;Nije dobro za pomorsko dobro&quot;. Na splitskim Bačvicama prosvjedovali su u organizaciji u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.</para>

Od Pule do Makarske transparentima protiv novog zakona: 'Va vražju mater hote, ne damo naše grote'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žele li vladajući građanima ukrasti plaže? Sigurna je u to saborska oporba, pa je burno bilo na raspravi oko Zakona o pomorskom dobru. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oporba traži povlačenje prijedloga Zakona iz procedure. Tvrde ograničit će pristup plažama i pogoduje krupnom kapitalu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Više pogledajte u prilogu</emphasis>:</para><hmn:video id="418b9718-9cde-11ed-89a8-0e13d4da6cde"/>

Tko želi ukrasti plaže, a tko širi izmišljene teze? Političari lome koplja oko zakona o pomorskom dobru   Ako se zakon ne povuče iz saborske procedure, oporba poziva na prosvjed u organizaciji Građanske inicijative idući četvrtak na  Markovu trgu Žele li vladajući građanima ukrasti plaže? Sigurna je u to saborska oporba, pa je burno bilo na raspravi oko Zakona o pomorskom dobru. Oporba traži povlačenje prijedloga Zakona iz procedure. Tvrde ograničit će pristup plažama i pogoduje krupnom kapitalu. Više pogledajte u prilogu: bitka za plaže 

bitka za plaže

Tko želi ukrasti plaže, a tko širi izmišljene teze? Političari lome koplja oko zakona o pomorskom dobru  

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zadarska policija je po završetku kriminalističkog istraživanja podnijela kaznene prijave protiv trojice hrvatskih državljanina od 34, 38 i 62 godine, zbog protupravne gradnja na pomorskom dobru na širem zadarskom području, priopćila je u srijedu PU zadarska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također 34-godišnjaka se sumnjiči i za krivotvorenje službene ili poslovne isprave te povredu službenog pečata i znaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se navodi u priopćenju Policijske uprave zadarske, on je kao službena osoba i investitor na zemljišnoj čestici na pomorskom dobru na širem zadarskom području, na gradilište postavio ploču kojom se označava gradilište s podacima o građevinskoj dozvoli, iako je bio svjestan toga da jedinica lokalne samouprave prije građenja nije pribavila valjanju građevinsku dozvolu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon toga je s 38-godišnjakom, odgovornom osobom trgovačkog društva sa sjedištem u Zadru, kao izvođačem radova, i 62-godišnjakom, projektantom trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu, na temelju prethodno izrađenog idejnog projekta, od rujna 2021. do veljače 2022., na zemljišnoj čestici koja je označena pomorskim dobrom izgradio nasip sa sunčalištem i rubnjacima te betonskim stepenicama za ulaz u more.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U veljači ove godine, nakon što je državni inspektorat zatvorio gradilište, 34-godišnjak je od veljače do travnja uklonio postavljene službene oznake i nastavio radove.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, protiv sve trojice osumnjičenika podnesena je kaznena prijava zbog Protupravne gradnje, dok se protiv 34-godišnjaka podnosi i kaznena prijava zbog Krivotvorenja službene ili poslovne isprave te Skidanje i povreda službenog pečata i znaka, dodaju iz Pu zadarska.</para>

Trojica kazneno prijavljena za protupravnu gradnju na pomorskom dobru Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, protiv sve trojice osumnjičenika podnesena je kaznena prijava zbog Protupravne gradnje Zadarska policija je po završetku kriminalističkog istraživanja podnijela kaznene prijave protiv trojice hrvatskih državljanina od 34, 38 i 62 godine, zbog protupravne gradnja na pomorskom dobru na širem zadarskom području, priopćila je u srijedu PU zadarska.Također 34-godišnjaka se sumnjiči i za krivotvorenje službene ili poslovne isprave te povredu službenog pečata i znaka.Kako se navodi u priopćenju Policijske uprave zadarske, on je kao službena osoba i investitor na zemljišnoj čestici na pomorskom dobru na širem zadarskom području, na gradilište postavio ploču kojom se označava gradilište s podacima o građevinskoj dozvoli, iako je bio svjestan toga da jedinica lokalne samouprave prije građenja nije pribavila valjanju građevinsku dozvolu.Nakon toga je s 38-godišnjakom, odgovornom osobom trgovačkog društva sa sjedištem u Zadru, kao izvođačem radova, i 62-godišnjakom, projektantom trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu, na temelju prethodno izrađenog idejnog projekta, od rujna 2021. do veljače 2022., na zemljišnoj čestici koja je označena pomorskim dobrom izgradio nasip sa sunčalištem i rubnjacima te betonskim stepenicama za ulaz u more.U veljači ove godine, nakon što je državni inspektorat zatvorio gradilište, 34-godišnjak je od veljače do travnja uklonio postavljene službene oznake i nastavio radove.Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, protiv sve trojice osumnjičenika podnesena je kaznena prijava zbog Protupravne gradnje, dok se protiv 34-godišnjaka podnosi i kaznena prijava zbog Krivotvorenja službene ili poslovne isprave te Skidanje i povreda službenog pečata i znaka, dodaju iz Pu zadarska. KOD ZADRA 

KOD ZADRA

Trojica kazneno prijavljena za protupravnu gradnju na pomorskom dobru

Zadrani sami obnovili kupalište staro 164 godine! 'Kad nije htio nitko drugi, a bilo je opasno za djecu!' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekoliko dana nakon što su nju i njenu prijateljicu u međuvremenu "dvojica osumnjičenih" jurila gliserom s otočića Tijata, presrela, kako je Maja Sever dalje opisivala, prijetila otela mobitel i sve po redu kako smo prenosili vijesti iz policije, Sever je sada na<ulink url="https://www.snh.hr/zasto-je-vazno-prijaviti-nasilnike/?fbclid=IwAR3-ow3wTH0NSakQvMxfFjupr0E2WReIWa6nGABWSPEUe_7lbKXbIMyjLlQ"> stranicama Sindikata novinara Hrvatske </ulink>objavila konačno cijeli opis događaja od prije dva tjedna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je bila o otočiću Tijatu, inače nenaseljenom, spornom zbog izgradnje restorana i niza drugih stvari o čemu je RTL.hr pisao. Maja Sever je pak sada objavila ovako:</para><hmn:article id="f2a207ec-124d-11ed-9728-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ukratko, priča je dosta jednostavna. Mještani sela u kojem ljetujem, na malenom otoku na jadranskoj obali, pobunili su se protiv, kako kažu, devastacije i uzurpacije te nelegalnog korištenja uvale na susjednom otočiću. Bore se pravnim putem, a atmosfera je već nekoliko godina napeta i neugodna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tih se dana priča probila na nacionalnu razinu i s nekoliko novinara razgovarala sam o navedenoj temi. Kolegica mi je tog jutra rekla da vlasnik spornog objekta tvrdi da je restoran zatvoren, te me zamolila ako budem u prilici da joj javim je li to istina i pošaljem fotografiju. Novinar je uvijek novinar i nije rijetkost da surađujemo i kada smo na odmoru, a ja osobno, od kada mi je matična kuća ukinula emisiju i zapravo ograničila novinarski rad, često koristim društvene mreže za objavu informacija, komentara ili analiza. Ne jednom mediji su prenijeli moj tweet ili neku objavu, sviđalo se to mojim urednicima i moćnicima ili ne.</para><hmn:article id="b44c863a-1300-11ed-b65c-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako sam i taj dan sjela u svoju malu barku, povela prijateljicu i otišla do uvale. Nismo se ni približile pristaništu, vidjevši da je tamo policijski brod i da restoran ne radi, snimila sam par fotografija uglavnom policijskog broda, zaključila da je vlasnik govorio istinu, da stvarno ne rade te okrenula barku i krenula natrag. Dvojica, meni tada potpuno nepoznatih ljudi, počeli su vikati s pristaništa, vulgarno gestikulirati, te na gumenom gliseru pojurili za nama. Jedan je uskočio u moju barku, uz prijetnje da će nas baciti u more, da brišem slike i istrgnuo mi mobitel iz ruke. Otišla sam do policijskog broda i odmah prijavila napad.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon ispitivanja, na istom brodu s napadačima, rekla sam policajcu da mi samo vrati mobitel i da me pusti doma. Lagala bih kada bih rekla da me nije bilo strah. Prvi poriv bio je da odem kući, pokrijem se dekicom preko glave i čekam da sve ovo prođe. Često sam s kolegama razgovarala nakon što su bili napadnuti ili dok su bili izloženi online zlostavljanju. Točnije, često sam ih nagovarala da prijetnje prijave policiji. Taj osjećaj da samo želiš da prođe mnogima je poznat. Neki od napadnutih kolega ugasili su profile na društvenim mrežama, neki ne žele prijaviti jer ne žele da se priča nastavlja… i ja ih razumijem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali borba protiv zlostavljanja i napada na novinare je važna i zajedno moramo graditi sustav zaštite, a taj sustav se mora temeljiti na učinkovitom mehanizmu brze prijave, pravodobne i profesionalne reakcije policije i tužiteljstva i zaštite žrtve. Pitanje zaštite sigurnosti novinara danas je na vrhu prioriteta našeg sindikata i Europske federacije novinara, zajedno razvijamo planove za jačanje offline i online sigurnosti, uključujući dijalog s policijskim snagama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna od aktivnosti jest i projekt Safety4Journalists u kojem uz nositelja Europsku federaciju novinara kao jedan od partnera sudjeluje i Sindikat novinara Hrvatske, a cilj je ojačati radničke organizacije za promicanje zdravlja i sigurnosti na radu, razviti univerzalni model procjene rizika i razmijeniti najbolje prakse zaštite. U nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, napad na novinara karakterizira se kao napad na službenu osobu, no još uvijek postoji nedostatak javne svijesti o prijetnjama i rizicima, zaštiti sustava i strateških sigurnosnih politika za novinare i medijske djelatnike. Kao rezultat, novinari se suočavaju sa sve većim rizicima radeći u neprijateljskim okruženjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zadatak novinarskih sindikata i organizacija jest educirati i osnažiti novinare da prepoznaju i pravilno reagiraju na sve oblike napada i zlostavljanja. Pružiti im pravnu, ali i ljudsku podršku. Zato zahtijevamo od nadležnih institucija da osiguraju sustav zaštite novinara od napada koji uključuje prepoznavanje kaznenog djela napada, zaštitu žrtve i brzo pokretanje postupka, te suradnju s tužiteljstvom. Primjeri dobre prakse postoje u nekim europskim zemljama, na primjer u Nizozemskoj. Na europskoj razini dobro funkcionira sustav brze prijave napada Mapping Media Freedom (MapMF) u čijem je Izvješću za 2021. dokumentirano je 626 upozorenja u rasponu od verbalnih napada do pravnih incidenata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova upozorenja utjecala su na 1063 pojedinca ili medijska subjekta u 30 zemalja. Kršenja uključuju ubojstva tri novinara: istraživačkog novinara Petera R. de Vriesa u Nizozemskoj, veterana kriminalističkog izvještavanja Giorgosa Karaivaza u Grčkoj i lokalnog radijskog voditelja Hazıma Özsua u Turskoj. Od veljače u praćenje je uključena Ukrajina gdje su smrtno stradali brojni novinari i medijski radnici, a i dalje su meta svakodnevnih napada.</para><hmn:article id="b9e8a126-d851-11ec-b2a6-625f77fa319f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napori za uspostavu snažnih sustava zaštite sigurnosti novinara važni su zbog obrane novinarstva kao javnog dobra, zbog očuvanja naše profesije i zaštitu kolegica i kolega. Važno je pronaći snagu i ne pokriti se dekicom preko glave i pričekati da prođe ili ugasiti profile na društvenim mrežama. Radi zajedničkog cilja, važno je smoći snage, prijaviti nasilnike, zatražiti procesuiranje, informirati novinarske organizacije i iskoristiti sve alate koji su nam na raspolaganju. Ne samo radi osobne zaštite, već i radi mnogo šireg interesa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je nasilnike s otočića na jadranskoj obali privela, pokrenut je kazneni postupak, a jedan od njih dobio je zabranu pristupa. Na društvenim mrežama bilo je komentara da se to ne bi dogodilo da su napali prodavačicu iz dućana. Pa, upravo zbog prodavačice iz dućana i svih ostalih ljudi koje su ili će nasilnici napasti ili zlostavljati naša je dužnost graditi sustav u skladu sa zakonima i pravilima, boriti se za promjenu odnosa cijelog društva prema ovom problemu. Zahtijevati političku i javnu osudu napada na novinare, učinkovitu i transparentnu istragu svakog slučaja ugrožavanja sigurnosti novinara, prekid prakse nekažnjavanja napada na novinare i puno poštivanje slobodnog rada i sigurnosti novinara na svim razinama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naš rad je javno dobro, iako ponekad plaćamo visoku cijenu, naš rad mijenja društvo i svijet na bolje i zato je ova borba važna i zato je važno prijaviti nasilnike."</para>

Maja Sever sasvim otvoreno o prijetnjama i potjeri kod otoka Tijata: 'Zato je važno prijaviti nasilnike' &apos;Neki od napadnutih kolega ugasili su profile na društvenim mrežama, neki ne žele prijaviti jer ne žele da se priča nastavlja… i ja ih razumijem&apos; Nekoliko dana nakon što su nju i njenu prijateljicu u međuvremenu "dvojica osumnjičenih" jurila gliserom s otočića Tijata, presrela, kako je Maja Sever dalje opisivala, prijetila otela mobitel i sve po redu kako smo prenosili vijesti iz policije, Sever je sada na stranicama Sindikata novinara Hrvatske objavila konačno cijeli opis događaja od prije dva tjedna.Riječ je bila o otočiću Tijatu, inače nenaseljenom, spornom zbog izgradnje restorana i niza drugih stvari o čemu je RTL.hr pisao. Maja Sever je pak sada objavila ovako:"Ukratko, priča je dosta jednostavna. Mještani sela u kojem ljetujem, na malenom otoku na jadranskoj obali, pobunili su se protiv, kako kažu, devastacije i uzurpacije te nelegalnog korištenja uvale na susjednom otočiću. Bore se pravnim putem, a atmosfera je već nekoliko godina napeta i neugodna.Tih se dana priča probila na nacionalnu razinu i s nekoliko novinara razgovarala sam o navedenoj temi. Kolegica mi je tog jutra rekla da vlasnik spornog objekta tvrdi da je restoran zatvoren, te me zamolila ako budem u prilici da joj javim je li to istina i pošaljem fotografiju. Novinar je uvijek novinar i nije rijetkost da surađujemo i kada smo na odmoru, a ja osobno, od kada mi je matična kuća ukinula emisiju i zapravo ograničila novinarski rad, često koristim društvene mreže za objavu informacija, komentara ili analiza. Ne jednom mediji su prenijeli moj tweet ili neku objavu, sviđalo se to mojim urednicima i moćnicima ili ne.Tako sam i taj dan sjela u svoju malu barku, povela prijateljicu i otišla do uvale. Nismo se ni približile pristaništu, vidjevši da je tamo policijski brod i da restoran ne radi, snimila sam par fotografija uglavnom policijskog broda, zaključila da je vlasnik govorio istinu, da stvarno ne rade te okrenula barku i krenula natrag. Dvojica, meni tada potpuno nepoznatih ljudi, počeli su vikati s pristaništa, vulgarno gestikulirati, te na gumenom gliseru pojurili za nama. Jedan je uskočio u moju barku, uz prijetnje da će nas baciti u more, da brišem slike i istrgnuo mi mobitel iz ruke. Otišla sam do policijskog broda i odmah prijavila napad.Nakon ispitivanja, na istom brodu s napadačima, rekla sam policajcu da mi samo vrati mobitel i da me pusti doma. Lagala bih kada bih rekla da me nije bilo strah. Prvi poriv bio je da odem kući, pokrijem se dekicom preko glave i čekam da sve ovo prođe. Često sam s kolegama razgovarala nakon što su bili napadnuti ili dok su bili izloženi online zlostavljanju. Točnije, često sam ih nagovarala da prijetnje prijave policiji. Taj osjećaj da samo želiš da prođe mnogima je poznat. Neki od napadnutih kolega ugasili su profile na društvenim mrežama, neki ne žele prijaviti jer ne žele da se priča nastavlja… i ja ih razumijem.Ali borba protiv zlostavljanja i napada na novinare je važna i zajedno moramo graditi sustav zaštite, a taj sustav se mora temeljiti na učinkovitom mehanizmu brze prijave, pravodobne i profesionalne reakcije policije i tužiteljstva i zaštite žrtve. Pitanje zaštite sigurnosti novinara danas je na vrhu prioriteta našeg sindikata i Europske federacije novinara, zajedno razvijamo planove za jačanje offline i online sigurnosti, uključujući dijalog s policijskim snagama.Jedna od aktivnosti jest i projekt Safety4Journalists u kojem uz nositelja Europsku federaciju novinara kao jedan od partnera sudjeluje i Sindikat novinara Hrvatske, a cilj je ojačati radničke organizacije za promicanje zdravlja i sigurnosti na radu, razviti univerzalni model procjene rizika i razmijeniti najbolje prakse zaštite. U nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, napad na novinara karakterizira se kao napad na službenu osobu, no još uvijek postoji nedostatak javne svijesti o prijetnjama i rizicima, zaštiti sustava i strateških sigurnosnih politika za novinare i medijske djelatnike. Kao rezultat, novinari se suočavaju sa sve većim rizicima radeći u neprijateljskim okruženjima.Zadatak novinarskih sindikata i organizacija jest educirati i osnažiti novinare da prepoznaju i pravilno reagiraju na sve oblike napada i zlostavljanja. Pružiti im pravnu, ali i ljudsku podršku. Zato zahtijevamo od nadležnih institucija da osiguraju sustav zaštite novinara od napada koji uključuje prepoznavanje kaznenog djela napada, zaštitu žrtve i brzo pokretanje postupka, te suradnju s tužiteljstvom. Primjeri dobre prakse postoje u nekim europskim zemljama, na primjer u Nizozemskoj. Na europskoj razini dobro funkcionira sustav brze prijave napada Mapping Media Freedom (MapMF) u čijem je Izvješću za 2021. dokumentirano je 626 upozorenja u rasponu od verbalnih napada do pravnih incidenata.Ova upozorenja utjecala su na 1063 pojedinca ili medijska subjekta u 30 zemalja. Kršenja uključuju ubojstva tri novinara: istraživačkog novinara Petera R. de Vriesa u Nizozemskoj, veterana kriminalističkog izvještavanja Giorgosa Karaivaza u Grčkoj i lokalnog radijskog voditelja Hazıma Özsua u Turskoj. Od veljače u praćenje je uključena Ukrajina gdje su smrtno stradali brojni novinari i medijski radnici, a i dalje su meta svakodnevnih napada.Napori za uspostavu snažnih sustava zaštite sigurnosti novinara važni su zbog obrane novinarstva kao javnog dobra, zbog očuvanja naše profesije i zaštitu kolegica i kolega. Važno je pronaći snagu i ne pokriti se dekicom preko glave i pričekati da prođe ili ugasiti profile na društvenim mrežama. Radi zajedničkog cilja, važno je smoći snage, prijaviti nasilnike, zatražiti procesuiranje, informirati novinarske organizacije i iskoristiti sve alate koji su nam na raspolaganju. Ne samo radi osobne zaštite, već i radi mnogo šireg interesa.Policija je nasilnike s otočića na jadranskoj obali privela, pokrenut je kazneni postupak, a jedan od njih dobio je zabranu pristupa. Na društvenim mrežama bilo je komentara da se to ne bi dogodilo da su napali prodavačicu iz dućana. Pa, upravo zbog prodavačice iz dućana i svih ostalih ljudi koje su ili će nasilnici napasti ili zlostavljati naša je dužnost graditi sustav u skladu sa zakonima i pravilima, boriti se za promjenu odnosa cijelog društva prema ovom problemu. Zahtijevati političku i javnu osudu napada na novinare, učinkovitu i transparentnu istragu svakog slučaja ugrožavanja sigurnosti novinara, prekid prakse nekažnjavanja napada na novinare i puno poštivanje slobodnog rada i sigurnosti novinara na svim razinama.Naš rad je javno dobro, iako ponekad plaćamo visoku cijenu, naš rad mijenja društvo i svijet na bolje i zato je ova borba važna i zato je važno prijaviti nasilnike." Sad ih kazneno gone 

Sad ih kazneno gone

Maja Sever sasvim otvoreno o prijetnjama i potjeri kod otoka Tijata: 'Zato je važno prijaviti nasilnike'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na jednu splitsku plažu Rade Županović došao je bez da je morao platiti ulaz. Možemo li biti sigurni, prema odgovoru iz Ministarstva, da će tako i ostati na plažama na Jadranu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi se nadamo da će to tako i ostali. Ali, iz onih nekoliko rečenica iz priopćenja resornog ministarstva, gotovo pa ništa nije jasno u kojem smjeru bi trebao ići novi Zakon o pomorskom dobru, kazao je Županović.</para><hmn:article id="e7298f7e-1e51-11ed-b0db-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O tome je razgovarao uživo u programu RTL-ovog Danasa s Markom Bertolinom iz udruge Pokret otoka. "Bit sigurni ne možemo", kazao je Bertolino o tome koliko možemo biti sigurni da će građani i dalje moći računati na javnu pristupačnost kompletnog pomorskog dobra s hrvatske strane Jadrana:</para><hmn:article id="bedb1dd8-b9f4-11ec-a0b8-0242ac130022" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je nekakav cilj naših intervencija koje smo poslali ministarstvu kako bi se zakon doradio i popravio." Rekao je da on zahvaljuje što im je uopće dan zakon na pregled u ovoj fazi. Ali: "Mi smo poslali ima jedno mjesec dana primjedbe, nismo dobili odgovor i onda smo odlučili javno istupiti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Županović je primijetio da je odmah potom uslijedio odgovor. "Pa dobro, to je dobar znak", smatra Bertolino, " Mi smo tu da zajedno napravimo jedan dobar zakon o održivom gospodarenju pomorskim dobrom na ponos svih nas da bismo ostavili našoj djeci jedan uređeni sustav."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Gledajte, uvijek trebate puhati na hladno. Ovo je jako opsežan zakon koji pokriva trećinu teritorija RH kad pogledate i kopneni i morski dio", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako bi ispalo onako kako su iz njegove udruge upozorili, pitao ga je dalje Županović, netko tko posjeduje vilu ili vikendicu uz more i ispod te kuće neku plažu, praktično bi mogao tražiti koncesiju na tu plažu i naplaćivati enormne iznose za pristup toj plaži: "Postavi cijenu od 100.000 kuna i može biti siguran da nitko na njoj neće boraviti, osim njega i njegovih gostiju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je jedna od mogućnosti, to je ono što mi želimo spriječiti, da osobe koje imaju poprilično novaca i nekakve svoje veze, da danas ili sutra na male korake uđu u nekakvu privatizaciju i da mi više nemamo pristup pomorskom dobru, naročito u prostoru plaža. Jasno je svima da isključenje iz opće upotrebe pomorskog dobra, to znači zabrana javnosti na nekom dijelu, se mora dogoditi na nekim mjestima; Carinska uprava, neke luke, vojne luke", kazao je Bertolino.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasno je čak, naveo je i to kao jedan primjer, da ako se na plaži održava koncert, da će se jedan dan ograditi plaža i održati koncert. Ali:</para><hmn:article id="af2e7038-b9f4-11ec-ae84-0242ac130024" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali generalno da bi se nešto dalo u dugotrajne koncesije koje su po 50 godina i da netko na to ima pravo gospodarenja s isključenjem opće javnosti, mislimo da je nedopustivo."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli razgovor pogledajte ovdje:</para><hmn:video id="55d0d016-1e54-11ed-aed7-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Zašto opet uzbuna zbog plaža? 'Ne damo da netko s novcem i vezama malim koracima krene u privatizaciju!' Marko Bertolino iz udruge Pokret otoka objasnio je za RTL u čemu se sve kriju eventualne zamke novog zakona i zašto se baš mora &apos;puhati na hladno&apos; Na jednu splitsku plažu Rade Županović došao je bez da je morao platiti ulaz. Možemo li biti sigurni, prema odgovoru iz Ministarstva, da će tako i ostati na plažama na Jadranu?Svi se nadamo da će to tako i ostali. Ali, iz onih nekoliko rečenica iz priopćenja resornog ministarstva, gotovo pa ništa nije jasno u kojem smjeru bi trebao ići novi Zakon o pomorskom dobru, kazao je Županović.O tome je razgovarao uživo u programu RTL-ovog Danasa s Markom Bertolinom iz udruge Pokret otoka. "Bit sigurni ne možemo", kazao je Bertolino o tome koliko možemo biti sigurni da će građani i dalje moći računati na javnu pristupačnost kompletnog pomorskog dobra s hrvatske strane Jadrana:"To je nekakav cilj naših intervencija koje smo poslali ministarstvu kako bi se zakon doradio i popravio." Rekao je da on zahvaljuje što im je uopće dan zakon na pregled u ovoj fazi. Ali: "Mi smo poslali ima jedno mjesec dana primjedbe, nismo dobili odgovor i onda smo odlučili javno istupiti."Županović je primijetio da je odmah potom uslijedio odgovor. "Pa dobro, to je dobar znak", smatra Bertolino, " Mi smo tu da zajedno napravimo jedan dobar zakon o održivom gospodarenju pomorskim dobrom na ponos svih nas da bismo ostavili našoj djeci jedan uređeni sustav.""Gledajte, uvijek trebate puhati na hladno. Ovo je jako opsežan zakon koji pokriva trećinu teritorija RH kad pogledate i kopneni i morski dio", dodao je.Ako bi ispalo onako kako su iz njegove udruge upozorili, pitao ga je dalje Županović, netko tko posjeduje vilu ili vikendicu uz more i ispod te kuće neku plažu, praktično bi mogao tražiti koncesiju na tu plažu i naplaćivati enormne iznose za pristup toj plaži: "Postavi cijenu od 100.000 kuna i može biti siguran da nitko na njoj neće boraviti, osim njega i njegovih gostiju.""Da, to je jedna od mogućnosti, to je ono što mi želimo spriječiti, da osobe koje imaju poprilično novaca i nekakve svoje veze, da danas ili sutra na male korake uđu u nekakvu privatizaciju i da mi više nemamo pristup pomorskom dobru, naročito u prostoru plaža. Jasno je svima da isključenje iz opće upotrebe pomorskog dobra, to znači zabrana javnosti na nekom dijelu, se mora dogoditi na nekim mjestima; Carinska uprava, neke luke, vojne luke", kazao je Bertolino.Jasno je čak, naveo je i to kao jedan primjer, da ako se na plaži održava koncert, da će se jedan dan ograditi plaža i održati koncert. Ali:"Ali generalno da bi se nešto dalo u dugotrajne koncesije koje su po 50 godina i da netko na to ima pravo gospodarenja s isključenjem opće javnosti, mislimo da je nedopustivo."Cijeli razgovor pogledajte ovdje: 'Trećina teritorija RH' 

'Trećina teritorija RH'

Zašto opet uzbuna zbog plaža? 'Ne damo da netko s novcem i vezama malim koracima krene u privatizaciju!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hoćemo li ulazak na plažu morati plaćati? Iz udruge Pokret otoka strahuju da će to biti rezultat novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato su poslali otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Olegu Butkoviću. Kakav je odgovor i je li scenarij naplate ulaska na plažu uopće realan - provjerila je Kristina Čirjak.</para><hmn:article id="bedb1dd8-b9f4-11ec-a0b8-0242ac130022" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Išlo se nekoć na Bačvice samo s plaćenom ulaznicom ili se skakalo preko ograde, a tako bi moglo biti ponovno kada se donese novi Zakon.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Julio Žuvela, Split: "Sjećam se ja toga, to je onda koštalo pet dinara. Mi smo uvik imali neku rupu u ogradi, tako da sam ja protiv tih koncesionara da išta naplaćuju na tom vodenom putu. Ja sam za slobodu kupača."</para><hmn:article id="af2e7038-b9f4-11ec-ae84-0242ac130024" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đovani iz Splita: "Ajde molim te, jedino što još imamo more i ovo turista. Ostalo nam je ništa i još da moram platiti za to ništa, ma ajde molim te."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U udruzi Pokret otoka ističu kako plaže moraju ostati u javnoj upotrebi i da neće podržati nikakvo ograničavanje njihovog korištenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja Jurišić, predsjednica udruge Pokret otoka: "Što bi značilo da se ovim novim prijedlogom zakona zapravo dozvoljava jedinicama lokalne samouprave da sami definiraju na kojim plažama će javna uporaba biti djelomično ili potpuno ograničena."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz resornog ministarstva odgovaraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možemo potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu. Upravo suprotno, Zakon koji se priprema trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije i koncesionari."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvjeravaju da će novi zakon obvezati sve jedinice lokalne samouprave da bolje štite pomorsko dobro. U Hrvatskoj je 350 plaža u koncesiji, ali s besplatnim pristupom. Ulaz se plaća na 18 plaža. U Splitsko-dalmatinskoj županiji na nijednoj. Baš svugdje svatko može doći i staviti svoj ručnik.</para><hmn:article id="9f7f7b28-b9f4-11ec-a936-0242ac120019" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matea Dorčić, pročelnica Odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj koncept koji se često povlači u medijima, nekakva privatna plaža, taj koncept ne postoji. Svaka plaža je pomorsko dobro u općoj upotrebi i može se samo djelomično ograničiti dodjelom koncesije, ali opet niti ta koncesija ne podrazumijeva ni ogradu ni zabranu pristupa domaćim ili stranim gostima. Mogu utješiti i domaće i strane goste da na području Splitsko-dalmatinske županije niti potpunog isključenja, ograđivanja, niti naplate ulaska na plažu."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Italiji već sada sasvim drukčija priča. Plaže su većinom pod koncesijama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Luigi iz Italije: "Primjerice, u Italiji ne možete naći ovoliko slobodnih i lijepih mjesta. Sve je privatno i morate iznajmiti ležaljke i slično."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru još je u izradi, u Pokretu otoka su jasni; koncesija treba biti iznimka, a ne pravilo. Pomorsko dobro, dobro za sve, a ne samo za odabrane.</para>

U Hrvatskoj privatnih plaža - nema! Ali, zar ćemo s novim zakonom plaćati ulazak na plažu kao u Italiji!? Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru još je u izradi. Građani su jasni da jasniji biti ne mogu - pomorsko dobro mora ostati za sve! Hoćemo li ulazak na plažu morati plaćati? Iz udruge Pokret otoka strahuju da će to biti rezultat novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.Zato su poslali otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Olegu Butkoviću. Kakav je odgovor i je li scenarij naplate ulaska na plažu uopće realan - provjerila je Kristina Čirjak.Išlo se nekoć na Bačvice samo s plaćenom ulaznicom ili se skakalo preko ograde, a tako bi moglo biti ponovno kada se donese novi Zakon.Julio Žuvela, Split: "Sjećam se ja toga, to je onda koštalo pet dinara. Mi smo uvik imali neku rupu u ogradi, tako da sam ja protiv tih koncesionara da išta naplaćuju na tom vodenom putu. Ja sam za slobodu kupača."Đovani iz Splita: "Ajde molim te, jedino što još imamo more i ovo turista. Ostalo nam je ništa i još da moram platiti za to ništa, ma ajde molim te."U udruzi Pokret otoka ističu kako plaže moraju ostati u javnoj upotrebi i da neće podržati nikakvo ograničavanje njihovog korištenja.Maja Jurišić, predsjednica udruge Pokret otoka: "Što bi značilo da se ovim novim prijedlogom zakona zapravo dozvoljava jedinicama lokalne samouprave da sami definiraju na kojim plažama će javna uporaba biti djelomično ili potpuno ograničena."Iz resornog ministarstva odgovaraju:"Možemo potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu. Upravo suprotno, Zakon koji se priprema trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije i koncesionari."Uvjeravaju da će novi zakon obvezati sve jedinice lokalne samouprave da bolje štite pomorsko dobro. U Hrvatskoj je 350 plaža u koncesiji, ali s besplatnim pristupom. Ulaz se plaća na 18 plaža. U Splitsko-dalmatinskoj županiji na nijednoj. Baš svugdje svatko može doći i staviti svoj ručnik.Matea Dorčić, pročelnica Odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije:"Ovaj koncept koji se često povlači u medijima, nekakva privatna plaža, taj koncept ne postoji. Svaka plaža je pomorsko dobro u općoj upotrebi i može se samo djelomično ograničiti dodjelom koncesije, ali opet niti ta koncesija ne podrazumijeva ni ogradu ni zabranu pristupa domaćim ili stranim gostima. Mogu utješiti i domaće i strane goste da na području Splitsko-dalmatinske županije niti potpunog isključenja, ograđivanja, niti naplate ulaska na plažu."U Italiji već sada sasvim drukčija priča. Plaže su većinom pod koncesijama.Luigi iz Italije: "Primjerice, u Italiji ne možete naći ovoliko slobodnih i lijepih mjesta. Sve je privatno i morate iznajmiti ležaljke i slično."Iako je nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru još je u izradi, u Pokretu otoka su jasni; koncesija treba biti iznimka, a ne pravilo. Pomorsko dobro,  dobro za sve, a ne samo za odabrane. Ne daju zajedničko dobro 

Ne daju zajedničko dobro

U Hrvatskoj privatnih plaža - nema! Ali, zar ćemo s novim zakonom plaćati ulazak na plažu kao u Italiji!?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Policijske uprave šibensko-kninske malo prije podne objavili su "povodom upita iz više medija o jučerašnjem događaju na otoku Tijat" da su dvije osobe privedene u policijske prostorije i da je "u tijeku kriminalističko vještačenje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o jučerašnjem napadu na novinarku Maju Sever nakon što je iz svoje barke, kojom je na odmoru prolazila pored otoka, mobitelom snimila nekoliko fotografija kontroverznog restorana "Spirito" koji je<ulink url="https://morski.hr/2022/07/31/inspekcija-zatvorila-ilegalni-restoran-na-otoku-tijatu/?fbclid=IwAR17R5zWfTw1dPCv4mIqGj_NRTABQu4LcLopSoVnp-wxRd8KECQwFbJAZ4c"> pod zabranom rada</ulink> zbog rješenja Državnog inspektorata zato što "nema niti minimalne uvjete kao niti rješenje za rad".</para><hmn:article id="9f7f7b28-b9f4-11ec-a936-0242ac120019" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Majom Sever u barci je tada bila i sutkinja Sandra Artuković, svojedobno inače zamjenica ministra pravosuđa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O problemima na otočiću Tijatu prvi je pisao specijalizirani portal <ulink url="https://morski.hr/2021/09/13/bitka-za-komad-otockog-raja-ugostitelj-bespravno-sagradio-objekt-trebao-ga-ukloniti-ali-i-dalje-radi/">Morski.hr</ulink>. Vlasnici zemljišta na Tijatu su mještani Šepurina s obližnjeg otoka Prvića, smještenog nešto istočnije,<ulink url="https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/zupanija/je-li-bespravnoj-gradnji-na-otoku-tijatu-konacno-dosao-kraj-turisticka-inspekcija-zatvorila-nelegalni-restoran-1212199"> njih 118 u idealnim suvlasničkim listovima</ulink>.</para><hmn:article id="b9e8a126-d851-11ec-b2a6-625f77fa319f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otok površine 2,78 kilometara četvornih vodi se kao nenaseljen, a stanovnici Šepurina pozivaju se na to da su vlasnici otoka obitelji iz tog mjesta i njihovi nasljednici, kako je bilo nakon likvidacije Poljoprivredne zadruge 1968.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ponedjeljak, kako doznajemo iz novinarskih krugova, Maja Sever, odnedavno poznata i kao predsjednica Europske federacije novinara, s prijateljicom je krenula barkom do odredišta u blizini, jer je na godišnjem odmoru, a usput im je bio i Tijat. I kad su vidjele da je tamo i policija, Sever je snimila nekoliko fotografija s udaljenosti od nekoliko desetaka metara…</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, s obale je netko vikao prema njima, a ubrzo je za njima krenuo motorni čamac, sustigao ih, jedan od dvojice muškaraca, vjerojatno ovih o kojima policija sada navodi da su privedeni, uskočio je kod Sever u barku, uzeo mobitel premda mu je Sever, kako doznajemo, govorila da je novinarka i da apsolutno ima pravo (zapravo bi imala pravo slikati sve i da nije novinarka) slikati odatle.</para><hmn:article id="9609ae56-b9f4-11ec-9773-0242ac130020" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niz medija pisao je da je došlo do vikanja, brisanja fotografija iz mobitela, da su svemu prisustvovali policajci, ali da unatoč tome općenito nije bila ugodna situacija. Morski.hr je prenio jučerašnju izjavu iz policije:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Policijski službenici PU šibensko-kninske danas su na otoku Tijat pružali ispomoć djelatnicima Državnog inspektorata prilikom njihovog postupanja. U odnosu na događaj koji opisujete možemo reći da nitko nije prijavio bilo koju radnju koja bi zahtijevala postupanje policije. Cijela situacija je riješena mirnim putem."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je stanje očito sasvim drugačije. Dvojica su privedena, provodi se kriminalističko vještačenje, a pitanje navodno ilegalnog restorana u uvali Tijašnica na službeno nenaseljenom otočiću, uzurpacije i nelegalnog korištenja pomorskog dobra, kao i niza okolnosti oko toga kako je došlo do takve situacije na Tijatu, priča je koja se nastavlja.</para>

Nakon napada na Maju Sever i sutkinju kod Tijata, policija ipak postupa: 'Privedena su dvojica' Policija je jučer tvrdila da nije bilo potrebe za postupanjem kod otočića u središtu skandala oko restorana kojemu je Državni inspektorat zabranio rad Iz Policijske uprave šibensko-kninske malo prije podne objavili su "povodom upita iz više medija o jučerašnjem događaju na otoku Tijat" da su dvije osobe privedene u policijske prostorije i da je "u tijeku kriminalističko vještačenje".Riječ je o jučerašnjem napadu na novinarku Maju Sever nakon što je iz svoje barke, kojom je na odmoru prolazila pored otoka, mobitelom snimila nekoliko fotografija kontroverznog restorana "Spirito" koji je pod zabranom rada zbog rješenja Državnog inspektorata zato što "nema niti minimalne uvjete kao niti rješenje za rad".S Majom Sever u barci je tada bila i sutkinja Sandra Artuković, svojedobno inače zamjenica ministra pravosuđa.O problemima na otočiću Tijatu prvi je pisao specijalizirani portal Morski.hr. Vlasnici zemljišta na Tijatu su mještani Šepurina s obližnjeg otoka Prvića, smještenog nešto istočnije, njih 118 u idealnim suvlasničkim listovima.Otok površine 2,78 kilometara četvornih vodi se kao nenaseljen, a stanovnici Šepurina pozivaju se na to da su vlasnici otoka obitelji iz tog mjesta i njihovi nasljednici, kako je bilo nakon likvidacije Poljoprivredne zadruge 1968.U ponedjeljak, kako doznajemo iz novinarskih krugova, Maja Sever, odnedavno poznata i kao predsjednica Europske federacije novinara, s prijateljicom je krenula barkom do odredišta u blizini, jer je na godišnjem odmoru, a usput im je bio i Tijat. I kad su vidjele da je tamo i policija, Sever je snimila nekoliko fotografija s udaljenosti od nekoliko desetaka metara…No, s obale je netko vikao prema njima, a ubrzo je za njima krenuo motorni čamac, sustigao ih, jedan od dvojice muškaraca, vjerojatno ovih o kojima policija sada navodi da su privedeni, uskočio je kod Sever u barku, uzeo mobitel premda mu je Sever, kako doznajemo, govorila da je novinarka i da apsolutno ima pravo (zapravo bi imala pravo slikati sve i da nije novinarka) slikati odatle.Niz medija pisao je da je došlo do vikanja, brisanja fotografija iz mobitela, da su svemu prisustvovali policajci, ali da unatoč tome općenito nije bila ugodna situacija. Morski.hr je prenio jučerašnju izjavu iz policije:"Policijski službenici PU šibensko-kninske danas su na otoku Tijat pružali ispomoć djelatnicima Državnog inspektorata prilikom njihovog postupanja. U odnosu na događaj koji opisujete možemo reći da nitko nije prijavio bilo koju radnju koja bi zahtijevala postupanje policije. Cijela situacija je riješena mirnim putem."Danas je stanje očito sasvim drugačije. Dvojica su privedena, provodi se kriminalističko vještačenje, a pitanje navodno ilegalnog restorana u uvali Tijašnica na službeno nenaseljenom otočiću, uzurpacije i nelegalnog korištenja pomorskog dobra, kao i niza okolnosti oko toga kako je došlo do takve situacije na Tijatu, priča je koja se nastavlja. Tko su ljudi iz restorana? 

Tko su ljudi iz restorana?

Nakon napada na Maju Sever i sutkinju kod Tijata, policija ipak postupa: 'Privedena su dvojica'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da je pustio susjede da na miru do plaže idu putem kojim su išli posljednjih 60 godina, stepenicama iza njegove kuće, mi ne bismo ni znali da je bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dario Vukić bio je član HDZa, potom i Tuđmanovog HIPa. Bio je i direktor posrnulog Croatia linea. Sad u Barić Dragi iznajmljuje apartmane uz koje, tvrdi u oglasima, nudi privatnu plažu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncesiju za istu nema, ali je na pomorskom dobru izgradio rivu, ogradu i vrt, pa uistinu imate dojam privatnosti. Susjedi do svoje rive sad hodaju tuda, a incidenti su, kažu nam, svakodnevni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u prilogu:</para><hmn:video id="0ff0b1b2-0dd6-11ed-a241-e2961ee9ec05" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro! Susjedi za Potragu – fizički nam brani prolaz Izgradio rivu, vrt, zatvorio put star 60 godina pa sve iznajmio Da je pustio susjede da na miru do plaže idu putem kojim su išli posljednjih 60 godina, stepenicama iza njegove kuće, mi ne bismo ni znali da je bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro.Dario Vukić bio je član HDZa, potom i Tuđmanovog HIPa. Bio je i direktor posrnulog Croatia linea. Sad u Barić Dragi iznajmljuje apartmane uz koje, tvrdi u oglasima, nudi privatnu plažu.Koncesiju za istu nema, ali je na pomorskom dobru izgradio rivu, ogradu i vrt, pa uistinu imate dojam privatnosti. Susjedi do svoje rive sad hodaju tuda, a incidenti su, kažu nam, svakodnevni.Više pogledajte u prilogu: 'privatna plaža' 

'privatna plaža'

Bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro! Susjedi za Potragu – fizički nam brani prolaz

Na Markovom trgu

Prosvjed protiv Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 

Danas.hr

Vijesti

ne daju dirat' u more

Prosvjed

K. D. Hrnjkaš

plaže građanima.JPG

RTL Danas

Članak

Dajana Šošić

policija noć

Hina

svaka čast

screenshot2c5d50b8-5169-11ed-8309-5ea17e8eb49b.jpeg

Vijesti videa

Videovijesti

PXL_120818_21628465.jpg

RTL Vijesti

RTL Outside Stream 5h-2022-08-17 19-35-23-5.JPG

Rade Županović

RTL Outside Stream 5h-2022-08-17 19-33-47-17.JPG

Kristina Čirjak 

<para>Pomorska policija, ilustracija</para>

#pomorsko dobro

Građani prosvjedovali protiv Prijedloga Zakona o pomorskom dobru: 'Nije ti ćaćino'

Građani prosvjedovali protiv Prijedloga Zakona o pomorskom dobru: 'Nije ti ćaćino'

Od Pule do Makarske transparentima protiv novog zakona: 'Va vražju mater hote, ne damo naše grote'

Od Pule do Makarske transparentima protiv novog zakona: 'Va vražju mater hote, ne damo naše grote'

Tko želi ukrasti plaže, a tko širi izmišljene teze? Političari lome koplja oko zakona o pomorskom dobru

Tko želi ukrasti plaže, a tko širi izmišljene teze? Političari lome koplja oko zakona o pomorskom dobru

Trojica kazneno prijavljena za protupravnu gradnju na pomorskom dobru

Trojica kazneno prijavljena za protupravnu gradnju na pomorskom dobru

Zadrani sami obnovili kupalište staro 164 godine! 'Kad nije htio nitko drugi, a bilo je opasno za djecu!'

Zadrani sami obnovili kupalište staro 164 godine! 'Kad nije htio nitko drugi, a bilo je opasno za djecu!'

Maja Sever sasvim otvoreno o prijetnjama i potjeri kod otoka Tijata: 'Zato je važno prijaviti nasilnike'

Maja Sever sasvim otvoreno o prijetnjama i potjeri kod otoka Tijata: 'Zato je važno prijaviti nasilnike'

Zašto opet uzbuna zbog plaža? 'Ne damo da netko s novcem i vezama malim koracima krene u privatizaciju!'

Zašto opet uzbuna zbog plaža? 'Ne damo da netko s novcem i vezama malim koracima krene u privatizaciju!'

U Hrvatskoj privatnih plaža - nema! Ali, zar ćemo s novim zakonom plaćati ulazak na plažu kao u Italiji!?

U Hrvatskoj privatnih plaža - nema! Ali, zar ćemo s novim zakonom plaćati ulazak na plažu kao u Italiji!?

Nakon napada na Maju Sever i sutkinju kod Tijata, policija ipak postupa: 'Privedena su dvojica'

Nakon napada na Maju Sever i sutkinju kod Tijata, policija ipak postupa: 'Privedena su dvojica'

Bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro! Susjedi za Potragu – fizički nam brani prolaz

Bivši saborski zastupnik uzurpirao pomorsko dobro! Susjedi za Potragu – fizički nam brani prolaz