Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 Ako želite imati lijepu i atraktivnu biljku u vrtu onda neka to
 bude bugenvilija, a kakav uzgoj bugenvilija u
 tegli i kakvo je razmnožavanje bugenvilija čitajte u
 nastavku   
</para>
<para>
 Bugenvilija za razmnožavanje se sadi u zemljište slabijeg
 kvaliteta, ali mora biti dobro drenirano. Najbolje će rasti u
 blago kiselom tlu. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3644623/koje-vrste-hortenzija-poznajete/">
 Vrste hortenzija
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Ako planirate uzgajati bugenviliju u tegli, na
 njeno dno postavite lomljenu keramiku kako bi osigurali što bolju
 drenažu. Također je potrebno da biljku svake godine presadite u
 veću saksiju po početku vegetacije. 
</para>
<para>
 Najbolje će rasti ako je bugenviliju posadite u teglu na sunčano
 mjesto. Bugenvilija za razmnožavanje voli mnogo sunca i topline.
 Supstrat za rast bugenvilije možete i sami napraviti od vulkanske
 troske, komposta i pijeska.
</para>
<para>
 Sadnja bugenvilija na području Mediterana moguća je na otvorenom
 i osunčanom mjestu, dok u hladnijim krajevima zimi zahtijeva
 zatvoren i prozračan prostor s mnogo svjetlosti, pa se tako
 preporučuje uzgoj  bugenvilija u tegli.
</para>

Da li je moguć uzgoj bugenvilija u tegli? Kako se uzgaja bugenvilija u tegli i da li se takav uzgoj preporučuje ili je bolje da se bugenvilija odmah zasadi u vrtu na mjesto na kojem je želite vidjeti kako raste 
  Ako želite imati lijepu i atraktivnu biljku u vrtu onda neka to
  bude bugenvilija, a kakav uzgoj bugenvilija u
  tegli i kakvo je razmnožavanje bugenvilija čitajte u
  nastavku   


  Bugenvilija za razmnožavanje se sadi u zemljište slabijeg
  kvaliteta, ali mora biti dobro drenirano. Najbolje će rasti u
  blago kiselom tlu. 


   
      
         
            Vrste hortenzija
         
      
   


   Ako planirate uzgajati bugenviliju u tegli, na
  njeno dno postavite lomljenu keramiku kako bi osigurali što bolju
  drenažu. Također je potrebno da biljku svake godine presadite u
  veću saksiju po početku vegetacije. 


  Najbolje će rasti ako je bugenviliju posadite u teglu na sunčano
  mjesto. Bugenvilija za razmnožavanje voli mnogo sunca i topline.
  Supstrat za rast bugenvilije možete i sami napraviti od vulkanske
  troske, komposta i pijeska.


  Sadnja bugenvilija na području Mediterana moguća je na otvorenom
  i osunčanom mjestu, dok u hladnijim krajevima zimi zahtijeva
  zatvoren i prozračan prostor s mnogo svjetlosti, pa se tako
  preporučuje uzgoj  bugenvilija u tegli.
 Vrt i okućnica 

Vrt i okućnica

Da li je moguć uzgoj bugenvilija u tegli?

<para>
 Zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti
 batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim
 gospodarstvima,
</para>
<para>
 Batat ima niski glikemijski indeks pa je zato i vrlo korisna
 hrana za dijabetičare.  Osigurava sporiju apsorpciju glukoze
 i nema štetnog stresa za organizam.
</para>
<para>
 Batat je prepun dijetalnih vlakana, koja su neophodna za pravilno
 funkcioniranje probave, pa tako smanjuje rizik od raka debelog
 crijeva i sličnih bolesti.
</para>
<para>
 Bolesti batata
</para>
<para>
 Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu
 napraviti djelomična oštećenja, stoga pri odabiru parcele treba
 paziti na brojnost štetnih kukaca u tulu<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na listovima batata štete mogu napraviti gusjenice slakova
 ljiljka, čije gusjenice se hrane lišćem i korijenom batata.
</para>
<para>
 Bolesti batata su uglavnom gljivične bolesti za sada ne
 prdstavljaju opasnost za uzhoj batata, a određene štete mogu
 prouzročiti miševi i voluharice te puževi.
</para>
<para>
 Sve češće se uzgaja za vlastite potrebe. Za uspješan rast i
 razvoj treba mu 100 do 150 dana bez mraza s temperaturama iznad
 15 oC. 
</para>
<para>
 Spavajući pupovi se nazivaju “presadnicama” iako nisu dobivene iz
 sjemena. 
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Batat se najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama”. Batat za
 razmnožavanje se proizvodi u zaštićenim prostorima u uvjetima
 vrlo visoke temperature  i vlage zraka (preko 90 %). 
</para>
<para>
 Postupak razmnožavanja batata započinje izborom zdravog i
 neoštećenog korijenja, koje se zatim stavi u drveni ili
 plastični sanduk pa se do pola zatrpa kvalitetnim supstratom ili
 pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a
 temperaturu dići na 30 0C. 
</para>
<para>
 Oko tjedna kasnije počinje rast izboja iz pupova. Kada
 “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu čupaju se iz korijena i
 sade u kontejner na ukorjenjivanje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ukorjenjivanje traje oko 15 dana.
</para>
<para>
 Razmnožavanje batata se nastavlja u grudama supstrata spremnog za
 sadnju na otvorenom.  Batat se sadi polovicom svibnja, nakon
 što prođu opasnosti od pojave kasnih mrazeva. 
</para>
<para>
  Batat je otporna vrsta i rijetko obolijeva, ali zna se
 dogoditi da ga napadnu štetnici koji mogu napraviti manju štetu
 pa je stoga dobro znati i koje su bolesti batata
</para>

Bolesti batata - Koje su bolesti batata s kojima se susrećemo pri uzgoju Čuli ste mnogo o batatu ali ako ne znate koje su bolesti batata donosimo vam nekoliko informacija o tome koje su bolesti batata 
  Zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti
  batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim
  gospodarstvima,


  Batat ima niski glikemijski indeks pa je zato i vrlo korisna
  hrana za dijabetičare.  Osigurava sporiju apsorpciju glukoze
  i nema štetnog stresa za organizam.


  Batat je prepun dijetalnih vlakana, koja su neophodna za pravilno
  funkcioniranje probave, pa tako smanjuje rizik od raka debelog
  crijeva i sličnih bolesti.


   Bolesti batata


  Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu
  napraviti djelomična oštećenja, stoga pri odabiru parcele treba
  paziti na brojnost štetnih kukaca u tulu
  Na listovima batata štete mogu napraviti gusjenice slakova
  ljiljka, čije gusjenice se hrane lišćem i korijenom batata.


  Bolesti batata su uglavnom gljivične bolesti za sada ne
  prdstavljaju opasnost za uzhoj batata, a određene štete mogu
  prouzročiti miševi i voluharice te puževi.


  Sve češće se uzgaja za vlastite potrebe. Za uspješan rast i
  razvoj treba mu 100 do 150 dana bez mraza s temperaturama iznad
  15 oC. 


  Spavajući pupovi se nazivaju “presadnicama” iako nisu dobivene iz
  sjemena. 


   
  Batat se najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama”. Batat za
  razmnožavanje se proizvodi u zaštićenim prostorima u uvjetima
  vrlo visoke temperature  i vlage zraka (preko 90 %). 


   Postupak razmnožavanja batata započinje izborom zdravog i
  neoštećenog korijenja, koje se zatim stavi u drveni ili
  plastični sanduk pa se do pola zatrpa kvalitetnim supstratom ili
  pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a
  temperaturu dići na 30 0C. 


  Oko tjedna kasnije počinje rast izboja iz pupova. Kada
  “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu čupaju se iz korijena i
  sade u kontejner na ukorjenjivanje. 
  Ukorjenjivanje traje oko 15 dana.


  Razmnožavanje batata se nastavlja u grudama supstrata spremnog za
  sadnju na otvorenom.  Batat se sadi polovicom svibnja, nakon
  što prođu opasnosti od pojave kasnih mrazeva. 


   Batat je otporna vrsta i rijetko obolijeva, ali zna se
  dogoditi da ga napadnu štetnici koji mogu napraviti manju štetu
  pa je stoga dobro znati i koje su bolesti batata
 Uzgoj u povrtnjaku 

Uzgoj u povrtnjaku

Bolesti batata - Koje su bolesti batata s kojima se susrećemo pri uzgoju

<para>
 Kaktusi su sukulentne biljke koje
 pripadaju porodici Cactaceae. To su uglavnom
 bodljikave trajnice koje se odlično
 suprotstavljaju suši zahvaljujući sočnom i mesnatom
 sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sočnog
 tkiva stabljike i lišća, a često i korijena, koje zadržava
 vlagu i omogućuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog
 vremena. U nastavku saznajte sve o temi kaktusi razmnožavanje.
</para>
<para>
 Kaktusi razmnožavanje.
</para>
<para>
 Mnogi iz skupine pravih kaktusa, kao i neki sukulenti, su
 granati, tako da nema poteškoća pri rezanju
 izbojaka. Kod pravih kaktusa je dobro pričekati 10-14
 dana dok se stvori kalus i tek tada se vade. Ako je
 površina reza mala već se za nekoliko dana može usaditi u
 zemlju.
</para>
<para>
 Ako je rez velik, kao kod euforbija i cerusa, bolje je rez
 ostaviti 3-4 tjedna da kalusira. Za to vrijeme
 biljka mora biti na toplom i suhom mjestu i zasjenjena od
 utjecaja sunca. Isto tako taj postupak se koristi u slučaju ako
 biljka trune tijekom zime, pa se reže na zdravom dijelu van
 truleži. Ima i drugih načina vegetativnog razmnožavanja.
</para>
<para>
 Neki sukulenti, posebno oni lisnati, razmnožavaju se
 listom i to tako da ga se sadi u pijesak ili
 odgovarajuću mješavinu zemlje i nježno svakog dana prska vodom.
 Iz toga lista će prvo potjerati korjenčić, a zatim i
 mladica.
</para>
<para>
 Neke
 vrste Gasteria i Haworthia razmnožavaju se i
 iz pojedinih dijelova rezanog lista, i to tako
 da se pričeka koji dan, a onda takav dio lista se zasadi i
 orosi. Sansevierie se uspješno razmnožavaju na taj
 način. Kao što je spomenuto kao supstrat u koji se sade
 reznice koristi se pijesak.
</para>
<para>
 Osim pijeska koristi se mješavina lisnjače i pijeska, s
 time što je pijesak jače zastupljen. Mnogi kaktusi i neki
 sukulenti takvih su oblika, da bi se teško
 razmnožavali vegetativno. U tim slučajevima postoji mogućost
 skidanja vršnog dijela kaktusa, sušenja neko vrijeme i sadnja kao
 u već navedenim primjerima. Na staroj biljci će istjerati novo
 staničje.
</para>
<para>
 Sada znate sve o temi kaktusi razmnožavanje.
</para>

Kaktusi razmnožavanje: Kako se razmnožavaju kaktusi? Kaktusi su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae. U nastavku saznajte sve o temi kaktusi razmnožavanje 
   Kaktusi su sukulentne biljke koje
  pripadaju porodici Cactaceae. To su uglavnom
  bodljikave trajnice koje se odlično
  suprotstavljaju suši zahvaljujući sočnom i mesnatom
  sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sočnog
  tkiva stabljike i lišća, a često i korijena, koje zadržava
  vlagu i omogućuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog
  vremena. U nastavku saznajte sve o temi kaktusi razmnožavanje.


  Kaktusi razmnožavanje.


  Mnogi iz skupine pravih kaktusa, kao i neki sukulenti, su
  granati, tako da nema poteškoća pri rezanju
  izbojaka. Kod pravih kaktusa je dobro pričekati 10-14
  dana dok se stvori kalus i tek tada se vade. Ako je
  površina reza mala već se za nekoliko dana može usaditi u
  zemlju.


  Ako je rez velik, kao kod euforbija i cerusa, bolje je rez
  ostaviti 3-4 tjedna da kalusira. Za to vrijeme
  biljka mora biti na toplom i suhom mjestu i zasjenjena od
  utjecaja sunca. Isto tako taj postupak se koristi u slučaju ako
  biljka trune tijekom zime, pa se reže na zdravom dijelu van
  truleži. Ima i drugih načina vegetativnog razmnožavanja.


  Neki sukulenti, posebno oni lisnati, razmnožavaju se
  listom i to tako da ga se sadi u pijesak ili
  odgovarajuću mješavinu zemlje i nježno svakog dana prska vodom.
  Iz toga lista će prvo potjerati korjenčić, a zatim i
  mladica.


  Neke
  vrste Gasteria i Haworthia razmnožavaju se i
  iz pojedinih dijelova rezanog lista, i to tako
  da se pričeka koji dan, a onda takav dio lista se zasadi i
  orosi. Sansevierie se uspješno razmnožavaju na taj
  način. Kao što je spomenuto kao supstrat u koji se sade
  reznice koristi se pijesak.


  Osim pijeska koristi se mješavina lisnjače i pijeska, s
  time što je pijesak jače zastupljen. Mnogi kaktusi i neki
  sukulenti takvih su oblika, da bi se teško
  razmnožavali vegetativno. U tim slučajevima postoji mogućost
  skidanja vršnog dijela kaktusa, sušenja neko vrijeme i sadnja kao
  u već navedenim primjerima. Na staroj biljci će istjerati novo
  staničje.


  Sada znate sve o temi kaktusi razmnožavanje.
 kaktusi 

kaktusi

Kaktusi razmnožavanje: Kako se razmnožavaju kaktusi?

<para>
 U nastavku vam donosimo savjete kako uspješno provesti
 razmnožavanje palme.
</para>
<para>
 Zemlja u koju ćete posaditi palme trebala
 bi biti od jedne trećine treseta, jedne trećine pijeska te jedne
 trećine zemlje iz vrta. Čisti humus se ne preporučuje kod sadnje
 palmi.
</para>
<para>
 Poput nepravilnog i pretjeranog zalijevanja i previše gnojenja
 može naštetiti palmi. I ono će izazvati pojavu smeđih vrhova kod
 listova i odumiranje biljke. Pripazite da se
 gnojivo nikada ne nakupi na jednom mjestu i osuši jer to može
 dovesti do opeklina na listovima.
</para>
<para>
 Najbolje će im odgovarati razrijeđeno tekuće gnojivo u fazi
 aktivnog rasta. Aktivno razdoblje palme je od završetka zime do
 jeseni. Ako niste sigurni koliko je vašoj palmi potrebno gnojiva,
 uvijek je prihranite manje.
</para>
<para>
 Budući da se radi o tropskim biljkama, potrebna im je topla
 temperatura. Najbolja temperatura za uzgoj palmi
 je ona između 15 i 21 stupnja tijekom dana, dok
 bi se noću ona trebala spustiti na samo 15 stupnjeva.
</para>
<para>
 Ako palma ne dobije dovoljno vode, listovi bi
 joj se mogli osušiti i poprimiti smeđu boju na rubovima. Njihova
 zemlja bi uvijek trebala biti vlažna, ali nikako previše
 natopljena vodom.
</para>
<para>
 Razmnožavanje palme: vrši se sjemenom, ali
 za to će vam biti potreban topao zrak staklenika. Ako imate
 dovoljno strpljenja i volje, možete pokušati i kod kuće. Naime,
 ponekad je potrebno čekati i više od godinu dana da sjemenka
 počne klijati.
</para>
<para>
 Palma jako sporo raste pa se iz tog razloga mladice najčešće
 kupuju i to po dvije do tri. Osim što sporo rastu, tako mlade,
 jako su krhke i osjetljive na promjenu uvjeta pa im je ponekad
 potrebno i više od dvije godine da nastave s rastom.
</para>
<para>
 Sada znate sve o uzgoju palme, ali i što je potrebno za
 razmnožavanje palme. 
</para>

Razmnožavanje palme: Saznajte kako uspješno uzgojiti palmu Želite u vrtu uzgojiti palmu, a ne znate kako? U nastavku donosimo savjete za uspješno razmnožavanje palme i uzgoj 
  U nastavku vam donosimo savjete kako uspješno provesti
  razmnožavanje palme.


   Zemlja u koju ćete posaditi palme trebala
  bi biti od jedne trećine treseta, jedne trećine pijeska te jedne
  trećine zemlje iz vrta. Čisti humus se ne preporučuje kod sadnje
  palmi.


  Poput nepravilnog i pretjeranog zalijevanja i previše gnojenja
  može naštetiti palmi. I ono će izazvati pojavu smeđih vrhova kod
  listova i odumiranje biljke. Pripazite da se
  gnojivo nikada ne nakupi na jednom mjestu i osuši jer to može
  dovesti do opeklina na listovima.


  Najbolje će im odgovarati razrijeđeno tekuće gnojivo u fazi
  aktivnog rasta. Aktivno razdoblje palme je od završetka zime do
  jeseni. Ako niste sigurni koliko je vašoj palmi potrebno gnojiva,
  uvijek je prihranite manje.


  Budući da se radi o tropskim biljkama, potrebna im je topla
  temperatura. Najbolja temperatura za uzgoj palmi
  je ona između 15 i 21 stupnja tijekom dana, dok
  bi se noću ona trebala spustiti na samo 15 stupnjeva.


  Ako palma ne dobije dovoljno vode, listovi bi
  joj se mogli osušiti i poprimiti smeđu boju na rubovima. Njihova
  zemlja bi uvijek trebala biti vlažna, ali nikako previše
  natopljena vodom.


   Razmnožavanje palme: vrši se sjemenom, ali
  za to će vam biti potreban topao zrak staklenika. Ako imate
  dovoljno strpljenja i volje, možete pokušati i kod kuće. Naime,
  ponekad je potrebno čekati i više od godinu dana da sjemenka
  počne klijati.


  Palma jako sporo raste pa se iz tog razloga mladice najčešće
  kupuju i to po dvije do tri. Osim što sporo rastu, tako mlade,
  jako su krhke i osjetljive na promjenu uvjeta pa im je ponekad
  potrebno i više od dvije godine da nastave s rastom.


  Sada znate sve o uzgoju palme, ali i što je potrebno za
  razmnožavanje palme. 
 uzgoj i razmnožavanje 

uzgoj i razmnožavanje

Razmnožavanje palme: Saznajte kako uspješno uzgojiti palmu

<para>
 Batat za uspješan rast i razvoj treba 100
 do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15 stupnjeva. Može
 se razmnožavati sjemenom (najčešće u
 oplemenjivačke
 svrhe), reznicama i izbojima
 dobivenim iz spavajućih pupova korijena, koje nazivamo
 “presadnicama” iako nisu dobivene iz sjemena. “Presadnice“ je još
 moguće proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju
 potrebno osigurati drugačiju i skuplju tehnologiju. U nastavku
 saznajte sve o temi
 razmnožavanje batata. 
</para>
<para>
 Komercijalno se batat najčešće uzgaja
 vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim
 izbojima dobivenim iz korjenova). “Presadnice” treba proizvoditi
 u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke
 temperature (oko 300 C) i vlage zraka (preko 90
 %).  Postupak uzgoja presadnica počinje izborom
 zdravih i neoštećenih korjenova, koje se stave
 u drveni ili plastični sanduk te se do
 pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom.
</para>
<para>
 Za dobro razmnožavanje batata, supstrat ili
 pijesak treba stalno održavati vlažnim, a
 temperaturu dići na 30 stupnjeva. Dva do tri tjedna nakon toga
 počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada
 “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz
 korijena i pikiraju se u kontejner na
 ukorjenjavanje, koje je takđer važno za
 razmnožavanje batata.
</para>
<para>
 Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s
 grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom. Batat se u
 kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe
 opasnost od pojave kasnih mrazeva. Preporučuje se sadnja
 presadnica nauzdignute gredice jer se time poboljšavaju
 uvjeti uzgoja i olakšava berba batata. 
</para>

Razmnožavanje batata: Kako pravilno razmnožavati batat? Batat postaje sve poznatije povrće te g sve više ljudi pokušava uzgojiti kod kuće. Stoga, saznajte sve o temi 'razmnožavanje batata' za što uspješniji uzgoj 
   Batat za uspješan rast i razvoj treba 100
  do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15 stupnjeva. Može
  se razmnožavati sjemenom (najčešće u
  oplemenjivačke
  svrhe), reznicama i izbojima
  dobivenim iz spavajućih pupova korijena, koje nazivamo
  “presadnicama” iako nisu dobivene iz sjemena. “Presadnice“ je još
  moguće proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju
  potrebno osigurati drugačiju i skuplju tehnologiju. U nastavku
  saznajte sve o temi
  razmnožavanje batata. 


  Komercijalno se batat najčešće uzgaja
  vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim
  izbojima dobivenim iz korjenova). “Presadnice” treba proizvoditi
  u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke
  temperature (oko 300 C) i vlage zraka (preko 90
  %).  Postupak uzgoja presadnica počinje izborom
  zdravih i neoštećenih korjenova, koje se stave
  u drveni ili plastični sanduk te se do
  pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom.


  Za dobro razmnožavanje batata, supstrat ili
  pijesak treba stalno održavati vlažnim, a
  temperaturu dići na 30 stupnjeva. Dva do tri tjedna nakon toga
  počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada
  “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz
  korijena i pikiraju se u kontejner na
  ukorjenjavanje, koje je takđer važno za
  razmnožavanje batata.


  Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s
  grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom. Batat se u
  kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe
  opasnost od pojave kasnih mrazeva. Preporučuje se sadnja
  presadnica nauzdignute gredice jer se time poboljšavaju
  uvjeti uzgoja i olakšava berba batata. 
 pravilan način 

pravilan način

Razmnožavanje batata: Kako pravilno razmnožavati batat?

<para>
 Pajasmin je biljka posebno ugodnog mirisa. Lijepa je to zimzelena
 penjačica, slična jasminu, sa blagožutim mirišljavim cvjetovima,
 a otporan je do  -10 C
</para>
<para>
 Lažni jasmin, ili pajasmin, kako ga još nazivaju, je drvenasti
 grm koji naraste do 3 m visine i blago je povijenih grana. Brzo
 raste, pa već u drugoj godini nakon sadnje iz korijena počinju
 izbijati mladice u obliku šiba, što mu daje kompaktnost i
 gustoću, pa može postići širinu koliko i visinu. Za dobar
 rast pajasmin treba i pravilno razmnožavanje.
</para>
<para>
 Cvate od ranog ljeta do kasne jeseni. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vrlo brzo raste! Već druge godine nakon sadnje na stalnom mjestu
 iz korijena počinje tjerati mladice u obliku šiba što daje
 kompaktnost grmu i može doseći širinu jednaku visini!
</para>
<para>
 Pajasmin nije zahtjevna biljka koja voli vlažnije tlo, no
 prilagodit će se i svakom drugom suhom ili vapnenastom tlu.
 Uspijevat će i u polusjeni ali bogatije će cvjetati onaj koji
 je  izložen direktnom suncu. Sadi se kao biljka soliter,
 međutim vrlo dekorativno izgleda i u nizu slobodno rastuće živice
 ili čak u kombinaciji s ružama! 
</para>
<para>
 Nakon cvatnje se orezuju ocvali izboji (u lipnju), te se do
 polovice prikraćuju snažni mladi izboji koji nisu cvali! Starijim
 grmovima koji su izgubili svoju kompaktnost i slabije cvatu,
 nakon cvatnje ili rano u proljeće, mogu se ukloniti i čitave
 grane bez ikakvog straha da ćete grm uništiti. Takve
 reznice pajasmin biljke koriste se i za
 razmnožavanje.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I da ga posiječete do zemlje ponovno će potjerati mlade izboje!
</para>
<para>
 Pajasmin se razmnožava mladim izbojima, u jesen ili rano
 proljeće, prije početka vegetacije. Pajasmin se može razmnožavati
 i sjemenom.
</para>
<para>
 Pajasmin reznica za razmnožavanje se uvijek uzima s vrha
 biljke, a postupak počinje pripremom supstrata za
 pikiranje reznica i posuda u koje ćemo reznice saditi. Rez mora
 biti kos, reznica se uzima ispod pupa, obično 5-10 cm
 veličine. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink> 
</para>

Biljka pajasmin i njezino razmnožavanje Pajasmin je biljka posebno ugodnog mirisa, pogodna za držanje u vrtu i uzgoj općenito, pa će vam sigurno zanimati i kakvo je razmnožavanje za prekrasni pajasmin 
  Pajasmin je biljka posebno ugodnog mirisa. Lijepa je to zimzelena
  penjačica, slična jasminu, sa blagožutim mirišljavim cvjetovima,
  a otporan je do  -10 C


  Lažni jasmin, ili pajasmin, kako ga još nazivaju, je drvenasti
  grm koji naraste do 3 m visine i blago je povijenih grana. Brzo
  raste, pa već u drugoj godini nakon sadnje iz korijena počinju
  izbijati mladice u obliku šiba, što mu daje kompaktnost i
  gustoću, pa može postići širinu koliko i visinu. Za dobar
  rast pajasmin treba i pravilno razmnožavanje.


  Cvate od ranog ljeta do kasne jeseni. 
  Vrlo brzo raste! Već druge godine nakon sadnje na stalnom mjestu
  iz korijena počinje tjerati mladice u obliku šiba što daje
  kompaktnost grmu i može doseći širinu jednaku visini!


  Pajasmin nije zahtjevna biljka koja voli vlažnije tlo, no
  prilagodit će se i svakom drugom suhom ili vapnenastom tlu.
  Uspijevat će i u polusjeni ali bogatije će cvjetati onaj koji
  je  izložen direktnom suncu. Sadi se kao biljka soliter,
  međutim vrlo dekorativno izgleda i u nizu slobodno rastuće živice
  ili čak u kombinaciji s ružama! 


  Nakon cvatnje se orezuju ocvali izboji (u lipnju), te se do
  polovice prikraćuju snažni mladi izboji koji nisu cvali! Starijim
  grmovima koji su izgubili svoju kompaktnost i slabije cvatu,
  nakon cvatnje ili rano u proljeće, mogu se ukloniti i čitave
  grane bez ikakvog straha da ćete grm uništiti. Takve
  reznice pajasmin biljke koriste se i za
  razmnožavanje.
   
  I da ga posiječete do zemlje ponovno će potjerati mlade izboje!


   Pajasmin se razmnožava mladim izbojima, u jesen ili rano
  proljeće, prije početka vegetacije. Pajasmin se može razmnožavati
  i sjemenom.


   Pajasmin reznica za razmnožavanje se uvijek uzima s vrha
  biljke, a postupak počinje pripremom supstrata za
  pikiranje reznica i posuda u koje ćemo reznice saditi. Rez mora
  biti kos, reznica se uzima ispod pupa, obično 5-10 cm
  veličine. 


   
      Čitaj, prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil! 
 Vrt i okućnica 

Biljka pajasmin i njezino razmnožavanje

<para>
 Što sve trebate učiniti da bi vaša japanska ruža procvjetala u
 punom cvatu? Prvo i ono najvažnije za japanske ruže je
 pravilno razmnožavanje.
</para>
<para>
 Japanska ruža biljka (Hibiscus rosa sinensis double) jeste
 višegodišnji  visok i razgranat grm koji raste u istočnim
 predjelima Azije, Japanu, sjeveroistočnoj Kini, Koreji, a
 udomaćila se i u istočnoj Europi gdje je stigla 1739. godine.
 Ponekad je i penjačica, pokrivena trnovima. Cvjeta od prosinca do
 svibnja cvjetovima koji su krupni, rašireni i različitih
 boja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Biljka koja traži puno svjetla, ali se ne smije izlagati jakom
 suncu. Ne podnosi mijenjanje mjesta i često zalijevanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Japanska ruža može narasti i do četiri metra u visinu, zbog toga
 je i razmnožavanje vrlo zanimljivo. Ima duguljasto, tamnozeleno,
 izreckano lišće. 
</para>
<para>
 Japanska ruža, njezin uzgoj i razmnožavanje zahtijevaju
 mnogo posla. Japanska ruža za razmnožavanje treba
 reznice. Ponekad je dovoljno odrezati i potopiti grančicu biljke
 u vodu. Kada se formira korijen biljka se presađuje u tegle i
 dalje nastavlja njega i uzgoj.
</para>
<para>
 Zalijeva se ustajalom vodom. Kada procvjeta, japansku ružu treba
 češće prskati vodom, a zalijevanje prorijediti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dolaskom hladnijeg vremena treba premjestiti u prostoriju koja je
 grijana i potrebno ju je staviti pored prozora, a s novim
 zalijevanjem krenite kada se pojave novi pupoljci.
</para>
<para>
 Završetkom cvjetanja, japansku ružu obrežite, skratite.
 Odrezane dijelove japanske ruže treba iskoristiti za
 razmnožavanje.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Japanska ruža razmnožavanje i uzgoj Japanska ruža biljka je čije razmnožavanje i uzgoj, ali i održavanje traži mnogo pažnje, a ovdje pišemo o tome što vaša japanska ruža treba za razmnožavanje 
  Što sve trebate učiniti da bi vaša japanska ruža procvjetala u
  punom cvatu? Prvo i ono najvažnije za japanske ruže je
  pravilno razmnožavanje.


  Japanska ruža biljka (Hibiscus rosa sinensis double) jeste
  višegodišnji  visok i razgranat grm koji raste u istočnim
  predjelima Azije, Japanu, sjeveroistočnoj Kini, Koreji, a
  udomaćila se i u istočnoj Europi gdje je stigla 1739. godine.
  Ponekad je i penjačica, pokrivena trnovima. Cvjeta od prosinca do
  svibnja cvjetovima koji su krupni, rašireni i različitih
  boja.
  Biljka koja traži puno svjetla, ali se ne smije izlagati jakom
  suncu. Ne podnosi mijenjanje mjesta i često zalijevanje.
  Japanska ruža može narasti i do četiri metra u visinu, zbog toga
  je i razmnožavanje vrlo zanimljivo. Ima duguljasto, tamnozeleno,
  izreckano lišće. 


   Japanska ruža, njezin uzgoj i razmnožavanje zahtijevaju
  mnogo posla. Japanska ruža za razmnožavanje treba
  reznice. Ponekad je dovoljno odrezati i potopiti grančicu biljke
  u vodu. Kada se formira korijen biljka se presađuje u tegle i
  dalje nastavlja njega i uzgoj.


  Zalijeva se ustajalom vodom. Kada procvjeta, japansku ružu treba
  češće prskati vodom, a zalijevanje prorijediti.
  Dolaskom hladnijeg vremena treba premjestiti u prostoriju koja je
  grijana i potrebno ju je staviti pored prozora, a s novim
  zalijevanjem krenite kada se pojave novi pupoljci.


  Završetkom cvjetanja, japansku ružu obrežite, skratite.
  Odrezane dijelove japanske ruže treba iskoristiti za
  razmnožavanje.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Vrt i okućnica 

Japanska ruža razmnožavanje i uzgoj

<para>
 Cvjetovi bugenvilije su sitni i ne naročito lijepi, stoga je i
 razmnožavanje bugenvilija postalo toliko
 atraktivno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Bugenvilija (lat.Bougainvillea sp.), svoju ljepotu zaslužuje
 procvjetalim listovima ili braktejama koje skrivaju
 cvijet. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U toplim krajevima bugenvilija za razmnožavanje se uzgaja vani
 zasađena direktno u zemlju, dok se u hladnijim kontinentalnim
 predjelima, može uzgajati samo u teglama jer ne podnosi niske
 temperature. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Bugenvilija za razmnožavanje se sadi u zemljište
 slabijeg kvaliteta, ali mora biti dobro drenirano. Najbolje će
 rasti u blago kiselom tlu. 
</para>
<para>
 Biljke nastale vegetativnim razmnožavanjem zadržavaju genetska
 svojstva matične biljke, s izuzetkom pojave mutacije. Dakle,
 navedenim
 načinom razmnožavanje 
 bugenvilija
 dovodi do nastanka nove biljke koja je potpuno jednaka
 biljci od koje je potekla,.
</para>
<para>
 Ako planirate uzgajati bugenviliju u tegli, na njeno dno
 postavite lomljenu keramiku kako bi osigurali što bolju drenažu.
 Također je potrebno da biljku svake godine presadite u veću
 saksiju po početku vegetacije. 
</para>
<para>
 Najbolje će rasti ako je bugenviliju posadite u teglu na sunčano
 mjesto. Bugenvilija za razmnožavanje voli mnogo sunca i topline.
 Supstrat za rast bugenvilije možete i sami napraviti od vulkanske
 troske, komposta i pijeska.
</para>
<para>
 Bugenvilija se najlakše razmnožava tako što se jedna duža
 grana zakopa u zemlju. Nakon godinu dana pustit će na
 tom mjestu korijen. Odsijecite granu od stabla i na mjestu
 korijena je presijecite kako bi dobili dvije biljke. Potom je
 posadite gdje ste planirali. Razmnožavanje bugenvilija
 može se raditi i reznicama.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink> 
</para>

Biljka bugenvilija i njezino razmnožavanje Ako želite imati lijepu i atraktivnu biljku u vrtu onda neka to bude bugenvilija, a kakv je njezin uzgoj i kakvo je razmnožavanje bugenvilija čitajte u nastavku 
  Cvjetovi bugenvilije su sitni i ne naročito lijepi, stoga je i
  razmnožavanje bugenvilija postalo toliko
  atraktivno.
  Bugenvilija (lat.Bougainvillea sp.), svoju ljepotu zaslužuje
  procvjetalim listovima ili braktejama koje skrivaju
  cvijet. 
  U toplim krajevima bugenvilija za razmnožavanje se uzgaja vani
  zasađena direktno u zemlju, dok se u hladnijim kontinentalnim
  predjelima, može uzgajati samo u teglama jer ne podnosi niske
  temperature. 
   Bugenvilija za razmnožavanje se sadi u zemljište
  slabijeg kvaliteta, ali mora biti dobro drenirano. Najbolje će
  rasti u blago kiselom tlu. 


  Biljke nastale vegetativnim razmnožavanjem zadržavaju genetska
  svojstva matične biljke, s izuzetkom pojave mutacije. Dakle,
  navedenim
  načinom razmnožavanje 
   bugenvilija
  dovodi do nastanka nove biljke koja je potpuno jednaka
  biljci od koje je potekla,.


  Ako planirate uzgajati bugenviliju u tegli, na njeno dno
  postavite lomljenu keramiku kako bi osigurali što bolju drenažu.
  Također je potrebno da biljku svake godine presadite u veću
  saksiju po početku vegetacije. 


  Najbolje će rasti ako je bugenviliju posadite u teglu na sunčano
  mjesto. Bugenvilija za razmnožavanje voli mnogo sunca i topline.
  Supstrat za rast bugenvilije možete i sami napraviti od vulkanske
  troske, komposta i pijeska.


   Bugenvilija se najlakše razmnožava tako što se jedna duža
  grana zakopa u zemlju. Nakon godinu dana pustit će na
  tom mjestu korijen. Odsijecite granu od stabla i na mjestu
  korijena je presijecite kako bi dobili dvije biljke. Potom je
  posadite gdje ste planirali. Razmnožavanje bugenvilija
  može se raditi i reznicama.


   
      Čitaj, prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil! 
 Vrt i okućnica 

Biljka bugenvilija i njezino razmnožavanje

<para>
 Razmnožavanje masline sjemenom primjenjuje se
 jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje, a kod proizvodnje
 kulturnih sorti ovaj način se ne provodi zbog nemogućnosti da se
 vjerno prenesu svojstva roditelja.
</para>
<para>
 Vegetativnim načinom razmnožavanja vjerno se
 prenose svojstva roditelja te se ono u praksi jedino
 primjenjuje. Razmnožavanje maslina može se vršiti sjemenom -
 generativno ili dijelom stabla - vegetativno.
</para>
<para>
 Vegetativnim načinom razmnožavanja vjerno se prenose svojstva
 roditelja te se ono u praksi jedino primjenjuje. Poznato je
 više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom, izdankom, dijelom
 panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).
</para>
<para>
 Razmnožavanje reznicom
</para>
<para>
 Ovaj način se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadničkoj
 proizvodnji kod nas i u svijetu. U prirodnim uvjetima maslina se
 iz reznice teško oživljava. Primjenom “metode umjetne magle” u
 rasadničkoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja
 reznica i uzgoja sadnica.
</para>
<para>
 Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodišnje reznice se orezuju
 na dužinu 10-15 cm, na kojoj se ostavi
 1-2 lista. Zatim se tretiraju hormonskim
 preparatima i sade na porozan supstrat u staklenik. Uz određenu
 temperaturu i vlagu reznice se ukorijene i poslije se presađuju u
 kontejnere za uzgoj.
</para>
<para>
 Cijepljenje maslina
</para>
<para>
 Cijepljenje maslina je također jedan od načina
 vegetativnog razmnožavanja. Sastoji se u tome da
 na određenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo
 vegetativni dio druge biljke. Cijepljenjem (navrtanjem) se dobiva
 biljka istih osobina kao matično stablo sa kojeg je odrezana
 plemka.
</para>
<para>
 Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i poboljšanja
 asortimana. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj
 vegetaciji, koncem travnja i tokom svibnja. Uobičajeni su načini
 cijepljenja: pupom na T, pod koru, na sedlo ili u procjep.
</para>
<para>
 Cijepljenje u procjep
</para>
<para>
 Primjenjuje se na podlogama veće debljine tako da se jakim nožem
 napravi procjep u kojeg umećemo za to pripremljenu klinastu
 plemku. Bitno je da se kora plemke sa svoje vanjske strane dobro
 spoji sa korom podloge.
</para>
<para>
 Cijepljenje pod koru
</para>
<para>
 Za razmnožavanje masline, u praksi se
 najčešće primjenjuje ovaj način kada je riječ o cijepljenju. Kora
 na podlozi se uzdužno prosiječe i jedna strana se odvoji.
 Pripremljena plemka, stavlja se pod koru tako da cijela površina
 legne na drvo. Potom se plemka i podloga povežu i rezovi se
 premažu voćarskim voskom. Po završenom cijepljenju cijep se
 zaštićuje tvrdim papirom radi zaštite od sunca i elementarnih
 nepogoda.
</para>
<para>
 Tokom godine prikraćuju se na podlozi konkurentni izdanci, vrši
 zalijevanje i uništavanja korova radi bržeg razvoja plemke. U
 narednoj godini izdanci iz podloge se odstranjuju, a plemenita
 mladica se odgaja.
</para>
<para>
 Cijepljenjem pupom na T
</para>
<para>
 Razmnožavanje masline ovim načinom obavlja se
 tijekom rujna (na spavajući pup) na način kao
 kod ostalih voćaka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku
 slova T, zatim se rastvori kora i postavi pup koji se poveže. U
 toku veljače slijedeće godine 20-ak cm nad pupom odreže se grana,
 nakon čega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju
 povezuje sa osnovnom granom.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Razmnožavanje masline: Koji su najčešći načini razmnožavanja maslina? Masline se razmnožavaju na mnogo načine, a u nastavku saznajte koji su najčešći načini razmnožavanja maslina 
   Razmnožavanje masline sjemenom primjenjuje se
  jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje, a kod proizvodnje
  kulturnih sorti ovaj način se ne provodi zbog nemogućnosti da se
  vjerno prenesu svojstva roditelja.


   Vegetativnim načinom razmnožavanja vjerno se
  prenose svojstva roditelja te se ono u praksi jedino
  primjenjuje. Razmnožavanje maslina može se vršiti sjemenom -
  generativno ili dijelom stabla - vegetativno.


  Vegetativnim načinom razmnožavanja vjerno se prenose svojstva
  roditelja te se ono u praksi jedino primjenjuje. Poznato je
  više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom, izdankom, dijelom
  panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).


   Razmnožavanje reznicom


  Ovaj način se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadničkoj
  proizvodnji kod nas i u svijetu. U prirodnim uvjetima maslina se
  iz reznice teško oživljava. Primjenom “metode umjetne magle” u
  rasadničkoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja
  reznica i uzgoja sadnica.


  Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodišnje reznice se orezuju
  na dužinu 10-15 cm, na kojoj se ostavi
  1-2 lista. Zatim se tretiraju hormonskim
  preparatima i sade na porozan supstrat u staklenik. Uz određenu
  temperaturu i vlagu reznice se ukorijene i poslije se presađuju u
  kontejnere za uzgoj.


   Cijepljenje maslina


  Cijepljenje maslina je također jedan od načina
  vegetativnog razmnožavanja. Sastoji se u tome da
  na određenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo
  vegetativni dio druge biljke. Cijepljenjem (navrtanjem) se dobiva
  biljka istih osobina kao matično stablo sa kojeg je odrezana
  plemka.


  Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i poboljšanja
  asortimana. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj
  vegetaciji, koncem travnja i tokom svibnja. Uobičajeni su načini
  cijepljenja: pupom na T, pod koru, na sedlo ili u procjep.


   Cijepljenje u procjep


  Primjenjuje se na podlogama veće debljine tako da se jakim nožem
  napravi procjep u kojeg umećemo za to pripremljenu klinastu
  plemku. Bitno je da se kora plemke sa svoje vanjske strane dobro
  spoji sa korom podloge.


   Cijepljenje pod koru


  Za razmnožavanje masline, u praksi se
  najčešće primjenjuje ovaj način kada je riječ o cijepljenju. Kora
  na podlozi se uzdužno prosiječe i jedna strana se odvoji.
  Pripremljena plemka, stavlja se pod koru tako da cijela površina
  legne na drvo. Potom se plemka i podloga povežu i rezovi se
  premažu voćarskim voskom. Po završenom cijepljenju cijep se
  zaštićuje tvrdim papirom radi zaštite od sunca i elementarnih
  nepogoda.


  Tokom godine prikraćuju se na podlozi konkurentni izdanci, vrši
  zalijevanje i uništavanja korova radi bržeg razvoja plemke. U
  narednoj godini izdanci iz podloge se odstranjuju, a plemenita
  mladica se odgaja.


   Cijepljenjem pupom na T


   Razmnožavanje masline ovim načinom obavlja se
  tijekom rujna (na spavajući pup) na način kao
  kod ostalih voćaka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku
  slova T, zatim se rastvori kora i postavi pup koji se poveže. U
  toku veljače slijedeće godine 20-ak cm nad pupom odreže se grana,
  nakon čega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju
  povezuje sa osnovnom granom.


   
      Čitaj, prati i
  komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​
 masline 

masline

Razmnožavanje masline: Koji su najčešći načini razmnožavanja maslina?

<para>
 Svim živim bićima potrebna je voda, a ponegdje kiša pada svaki
 dan, dok u pustinjama ne mora padati i nekoliko godina. Čudesno
 je kako su se živa bića uspjela prilagoditi gotovo svemu te u
 naizgled najnegostoljubivijim krajevima uspjela pronaći svoj dom.
 Biljke koje su se prilagodile životu u okolišu u kojemu nedostaje
 vode nazivaju se kserofiti.
</para>
<para>
 Kakvo je dakle vegetativno razmnožavanje biljaka u
 pustinji?
</para>
<para>
 Vegetativno razmnožavanje zove se još i nespolno
 razmnožavanje i karakteristično je za biljni svijet a kako je
 biljni svijet, odnosno vegetacija gotovo nikakva
 vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji je
 vrlo slabo. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neke vrste kaktusa su toliko bogate u davanju izdanaka i mladica
 pa su zato i najbolji primjer za vegetativno razmnožavanje
 biljaka u pustinji.
</para>
<para>
 No i druge vrste, posebno one kristatnog ili monstruoznog rasta,
 razmnožavaju se također vegetativnim putem. Kaktusi, sukulenti i
 druge biljke suhe klime...
</para>
<para>
 Višegodišnje biljke pustinje često preživljavaju tako što ostaju
 neaktivne tijekom sušnih razdoblja godine, a zatim cvjetaju kad
 voda postane dostupna. Većina godišnjih pustinjskih biljaka,
 klija samo nakon teških sezonskih kiša, a zatim brzo završi
 reproduktivni ciklus. U proljeće cvjetaju nekoliko tjedana. Ali,
 čim nastupi razdoblje rasta, sjeme klija i biljka nevjerojatno
 brzo izrasta i procvate, te odmah počinje sijati sjeme. I već
 poslije nekoliko tjedana ili mjeseci sve bilje je potpuno spremno
 dočekati dugačko razdoblje mrtvila ili mrtvila biljaka.
</para>
<para>
 Uobičajeno je za pustinje reći da su negostoljubivi okoliši u
 kojima se malobrojne biljke, životinje i ljudi bore za
 preživljavanje u izuzetno teškim uvjetima pa se to svakako odnosi
 i na vegetativno razmnožavanje biljaka u
 pustinji.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji Već i sama vegetacija u pustinji je gotovo nepostojeća, ali je ipak ima, jer života ima posvuda, no kakvo je vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji pročitajte u nastavku 
  Svim živim bićima potrebna je voda, a ponegdje kiša pada svaki
  dan, dok u pustinjama ne mora padati i nekoliko godina. Čudesno
  je kako su se živa bića uspjela prilagoditi gotovo svemu te u
  naizgled najnegostoljubivijim krajevima uspjela pronaći svoj dom.
  Biljke koje su se prilagodile životu u okolišu u kojemu nedostaje
  vode nazivaju se kserofiti.


   Kakvo je dakle vegetativno razmnožavanje biljaka u
  pustinji?


   Vegetativno razmnožavanje zove se još i nespolno
  razmnožavanje i karakteristično je za biljni svijet a kako je
  biljni svijet, odnosno vegetacija gotovo nikakva
  vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji je
  vrlo slabo. 
  Neke vrste kaktusa su toliko bogate u davanju izdanaka i mladica
  pa su zato i najbolji primjer za vegetativno razmnožavanje
  biljaka u pustinji.


  No i druge vrste, posebno one kristatnog ili monstruoznog rasta,
  razmnožavaju se također vegetativnim putem. Kaktusi, sukulenti i
  druge biljke suhe klime...


  Višegodišnje biljke pustinje često preživljavaju tako što ostaju
  neaktivne tijekom sušnih razdoblja godine, a zatim cvjetaju kad
  voda postane dostupna. Većina godišnjih pustinjskih biljaka,
  klija samo nakon teških sezonskih kiša, a zatim brzo završi
  reproduktivni ciklus. U proljeće cvjetaju nekoliko tjedana. Ali,
  čim nastupi razdoblje rasta, sjeme klija i biljka nevjerojatno
  brzo izrasta i procvate, te odmah počinje sijati sjeme. I već
  poslije nekoliko tjedana ili mjeseci sve bilje je potpuno spremno
  dočekati dugačko razdoblje mrtvila ili mrtvila biljaka.


  Uobičajeno je za pustinje reći da su negostoljubivi okoliši u
  kojima se malobrojne biljke, životinje i ljudi bore za
  preživljavanje u izuzetno teškim uvjetima pa se to svakako odnosi
  i na vegetativno razmnožavanje biljaka u
  pustinji.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Pustinjske biljke 

Pustinjske biljke

Vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji

<para>
 Čempres je zimzeleno stablo iz porodice
 čempresovki. Naraste do 35 metara visine te tvori valjkastu ili
 piramidastu krošnju. Korijenov je sustav vrlo razgranat, deblo
 uspravno, a kora debla tanka i siva. Razmnožavanje
 čempresa je veoma jednostavno.
</para>
<para>
 Razmožavanje čempresa kreće sa sjemenom, ali
 može tjerati i nove izboje iz panja nakon rezidbe cijelog debla.
 Sadi se pojedinačno, u grupama ili drvoredima. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0a99f620-8f22-11ec-afd2-0242ac12001c" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO:
 Pixabay) </emphasis>
</para>
<para>
 Čempres je potrebno saditi na proljeće i to pojedinačno, u
 grupama ili drvoredima. Valja pripaziti na razmak između
 redova stabala i na razmak unutar reda između samih
 biljaka. 
</para>
<para>
 Može se saditi pojedinačno ili u većem broju. Ako se sadnja
 čempresa obavlja u većem broju s namjenom postavljanja vizualne
 prepreke tj. ograde, preporučeno je saditi ih s razmakom od
 40 do 60 centimetra.
</para>
<para>
 Prva tri dana nakon sadnje nije potrebno zalijevati biljku jer
 joj je potreban određeni period kako bi se prilagodila novom
 okruženju, no nakon tri dana zalijevanje je preko potrebno. 
</para>
<para>
 Dva tjedna nakon, mlade je biljke potrebno
 pognojiti kako bi im osigurali sve hranjive
 tvari potrebne za rast.
</para>
<para>
 Razmnožavanje čempresa nije komplicirani proces,
 a i čempres je veoma jednostavan za uzgajanje jer trpi loše
 vremenske uvjete. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Razmnožavanje čempresa: sve o sadnji, razmnožavanju i održavanju čempresa Razmnožavanje čempresa događa se na dva načina: razmožavanje čempresa kreće sa sjemenom, ali može tjerati i nove izboje iz panja nakon rezidbe cijelog debla 
   Čempres je zimzeleno stablo iz porodice
  čempresovki. Naraste do 35 metara visine te tvori valjkastu ili
  piramidastu krošnju. Korijenov je sustav vrlo razgranat, deblo
  uspravno, a kora debla tanka i siva. Razmnožavanje
  čempresa je veoma jednostavno.


  Razmožavanje čempresa kreće sa sjemenom, ali
  može tjerati i nove izboje iz panja nakon rezidbe cijelog debla.
  Sadi se pojedinačno, u grupama ili drvoredima. 


   
   (FOTO:
  Pixabay) 


  Čempres je potrebno saditi na proljeće i to pojedinačno, u
  grupama ili drvoredima. Valja pripaziti na razmak između
  redova stabala i na razmak unutar reda između samih
  biljaka. 


  Može se saditi pojedinačno ili u većem broju. Ako se sadnja
  čempresa obavlja u većem broju s namjenom postavljanja vizualne
  prepreke tj. ograde, preporučeno je saditi ih s razmakom od
  40 do 60 centimetra.


  Prva tri dana nakon sadnje nije potrebno zalijevati biljku jer
  joj je potreban određeni period kako bi se prilagodila novom
  okruženju, no nakon tri dana zalijevanje je preko potrebno. 


  Dva tjedna nakon, mlade je biljke potrebno
  pognojiti kako bi im osigurali sve hranjive
  tvari potrebne za rast.


   Razmnožavanje čempresa nije komplicirani proces,
  a i čempres je veoma jednostavan za uzgajanje jer trpi loše
  vremenske uvjete. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 zimzelena biljka 

zimzelena biljka

Razmnožavanje čempresa: sve o sadnji, razmnožavanju i održavanju čempresa

<para>
 Za razmnožavanje smokve pripremati se treba dolaskom proljeća
 kada se i reznice pripremaju za ožiljavanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Za razmnožavanje smokve na tlu koristi se
 supstrat, a u velikim rasadnicima u tu svrhu koriste se
 topli stolovi gdje se, između ostalog, kao supstrat za
 ožiljavanje rabi perlit.
</para>
<para>
 Reznice se postavljaju u perlitnu podlogu ili susptrat na tlu, na
 razmak 10-15 cm. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako se u svrhu ožiljavanja koriste topli stolovi, između redova
 reznica ostavlja se razmak od svega 10-15 cm, dok se u slučaju
 sadnje u tlo, međuredni razmak povećava i iznosi 80-100 cm.
</para>
<para>
 Naime, u kontroliranim uvjetima za uzgoj i
 razmnožavanje smokve (topli stolovi u stakleniku) puno
 je lakše vršiti prevenciju od korova čijih klijavih sjemenki nema
 u namjenskim supstratima za ožiljavanje a koji se koriste u
 čistom obliku. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kod uzgoja na otvorenom (u tlu) moramo redovito vršiti
 uništavanje korovskih biljaka koje u znatnoj mjeri umanjuju
 uspjeh ožiljavanja te razvoj reznica za razmnožavanje smokve.
</para>
<para>
 Bolje ukorjenjivanje reznica postiže se u slučajevima osiguranog
 zagrijavanja bazalnog dijela reznice. Tlo u kojem se ukorjenjuju
 reznice za razmnožavanje smokve mora se
 konstantno održavati vlažnim, uz redovito provođenje mjera
 uništavanja korova. 
</para>
<para>
 Kada reznice ožile, premještaju se u kontejnere ispunjene
 komercijalnim supstratom ili kvalitetnim plodnim tlom, gdje se
 ostavljaju do godine dana a sve kako bi se što bolje razvile do
 momenta sadnje na stalno mjesto čime je i razmnožavanje
 smokve završeno.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kako izgleda pravilno razmnožavanje smokve Ima li što ljepše nego ubrati smokve sa stabla i onako sočne jesti u rano jutro, još svježe Upravo zato možda je vrijeme da naučite kako se radi razmnožavanje smokve 
  Za razmnožavanje smokve pripremati se treba dolaskom proljeća
  kada se i reznice pripremaju za ožiljavanje.
   Za razmnožavanje smokve na tlu koristi se
  supstrat, a u velikim rasadnicima u tu svrhu koriste se
  topli stolovi gdje se, između ostalog, kao supstrat za
  ožiljavanje rabi perlit.


  Reznice se postavljaju u perlitnu podlogu ili susptrat na tlu, na
  razmak 10-15 cm. 
  Ako se u svrhu ožiljavanja koriste topli stolovi, između redova
  reznica ostavlja se razmak od svega 10-15 cm, dok se u slučaju
  sadnje u tlo, međuredni razmak povećava i iznosi 80-100 cm.


  Naime, u kontroliranim uvjetima za uzgoj i
  razmnožavanje smokve (topli stolovi u stakleniku) puno
  je lakše vršiti prevenciju od korova čijih klijavih sjemenki nema
  u namjenskim supstratima za ožiljavanje a koji se koriste u
  čistom obliku. 
  Kod uzgoja na otvorenom (u tlu) moramo redovito vršiti
  uništavanje korovskih biljaka koje u znatnoj mjeri umanjuju
  uspjeh ožiljavanja te razvoj reznica za razmnožavanje smokve.


  Bolje ukorjenjivanje reznica postiže se u slučajevima osiguranog
  zagrijavanja bazalnog dijela reznice. Tlo u kojem se ukorjenjuju
  reznice za razmnožavanje smokve mora se
  konstantno održavati vlažnim, uz redovito provođenje mjera
  uništavanja korova. 


  Kada reznice ožile, premještaju se u kontejnere ispunjene
  komercijalnim supstratom ili kvalitetnim plodnim tlom, gdje se
  ostavljaju do godine dana a sve kako bi se što bolje razvile do
  momenta sadnje na stalno mjesto čime je i razmnožavanje
  smokve završeno.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Vrt i okućnica 

Znate li kako izgleda pravilno razmnožavanje smokve

<para>
 Lavanda počinje razmnožavanje potkraj ljeta pa je tada i idealno
 vrijeme za vegetativno razmnožavanje lavande
 poludrvenastim reznicama.
</para>
<para>
 Vegetativno razmnožavanje lavande poludrvenastim
 reznicama počinje tako da se uzme reznica sa zdravih
 matičnih biljaka. Lavanda za razmnožavanje treba dužinu
 reznice koja ne bi smjela biti veća od 15
 cm. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Listovi s donjeg dijela reznice (otprilike 2/3 reznice) se
 uklone, a tako pripremljena reznica tretira se s hormonom za
 ukorjenjivanje (donji dio reznice se umoči u praškasti hormon) i
 pikira u supstrat.
</para>
<para>
 Lavanda za razmnožavanje najbolje će podnijeti
 supstrat za pikiranje reznica koji mora biti propustan i
 prozračan. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Takve supstrate možete napraviti od treseta i perlita, pa iako na
 tržištu postoje gotovi supstrati za ukorjenjivanje, možete ih i
 sami pripremiti za svoje potrebe, koristeći kombinaciju riječnog
 pijeska, treseta i perlita.
</para>
<para>
 Supstrat se puni u PVC ili polistirenske kontejnere namijenjene
 ukorjenjivanju reznica, u kašete ili u gredice smještene u
 zaštićenom prostoru.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Reznice se pikiraju gusto jedna do druge na razmak 3-4 cm. Nakon
 toga supstrat se zalije i pokrije PVC folijom. Pod folijom bi
 idealna temperatura trebala biti od 20 do 25 °C. Vodite računa i
 o tome da je radi sprečavanja transpiracije potrebno reznice
 redovito orošavati vodom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Reznice lavande za razmnožavanje će se u idealnim
 uvjetima ukorijeniti u roku od 50-60 dana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sredinom ožujka sljedeće godine presadite ih u lončiće 9 x 9 cm,
 a sredinom svibnja se sade na otvoreno te je time taj
 ciklus razmnožavanja lavande završen.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Lavanda - razmnožavanje lavande poludrvenastim reznicama Znate li kako se lavanda razmnožava, odnosno kako se radi razmnožavanje lavande, u koje vrijeme ga je potrebno napraviti i što o razmnožavanju lavande uopće trebate znati 
  Lavanda počinje razmnožavanje potkraj ljeta pa je tada i idealno
  vrijeme za vegetativno razmnožavanje lavande
  poludrvenastim reznicama.


   Vegetativno razmnožavanje lavande poludrvenastim
  reznicama počinje tako da se uzme reznica sa zdravih
  matičnih biljaka. Lavanda za razmnožavanje treba dužinu
  reznice koja ne bi smjela biti veća od 15
  cm. 
   
  Listovi s donjeg dijela reznice (otprilike 2/3 reznice) se
  uklone, a tako pripremljena reznica tretira se s hormonom za
  ukorjenjivanje (donji dio reznice se umoči u praškasti hormon) i
  pikira u supstrat.


   Lavanda za razmnožavanje najbolje će podnijeti
  supstrat za pikiranje reznica koji mora biti propustan i
  prozračan. 
  Takve supstrate možete napraviti od treseta i perlita, pa iako na
  tržištu postoje gotovi supstrati za ukorjenjivanje, možete ih i
  sami pripremiti za svoje potrebe, koristeći kombinaciju riječnog
  pijeska, treseta i perlita.


  Supstrat se puni u PVC ili polistirenske kontejnere namijenjene
  ukorjenjivanju reznica, u kašete ili u gredice smještene u
  zaštićenom prostoru.
  Reznice se pikiraju gusto jedna do druge na razmak 3-4 cm. Nakon
  toga supstrat se zalije i pokrije PVC folijom. Pod folijom bi
  idealna temperatura trebala biti od 20 do 25 °C. Vodite računa i
  o tome da je radi sprečavanja transpiracije potrebno reznice
  redovito orošavati vodom. 
   Reznice lavande za razmnožavanje će se u idealnim
  uvjetima ukorijeniti u roku od 50-60 dana. 
  Sredinom ožujka sljedeće godine presadite ih u lončiće 9 x 9 cm,
  a sredinom svibnja se sade na otvoreno te je time taj
  ciklus razmnožavanja lavande završen.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Biljni svijet 

Biljni svijet

Lavanda - razmnožavanje lavande poludrvenastim reznicama

<para>
 Indijski jorgovan nije teško prepoznati, a odat će ga njegova
 okruglasta krošnja i ružičasti cvjetovi. Može se uzgojiti kao grm
 ili kao stablo, a posebno će raskošno biti u toplijim i osunčanim
 krajevima. 
</para>
<para>
 Indijski jorgovan razmnožavanje neće doživjeti
 ako mu se oštete prekrasni cvjetovi pa je njih potrebno uvijek
 zaštititi od hladnoće. 
</para>
<heading2>
 Indijski jorgovan uzgoj
</heading2>
<para>
 Ovom atraktivnom stablu najbolje pašu osunčane i svijetle
 pozicije. Osigurajte mu drenirano tlo koje je slabo kiselkasto i
 brzo će se razviti u prekrasan ukras u vrtu. Zaštitite cvjetove
 od vjetra i hladnoće općenito. Posebnu njegu zahtjeva indijski
 jorgovan koji ste tek zasadili. 
</para>
<para>
 Zalijevajte ga redovito i nadodajte dovoljno gnojiva. 
</para>
<heading2>
 Indijski jorgovan razmnožavanje
</heading2>
<para>
 Indijski jorgovan razmnožavanje može se obaviti iz sjemena ili
 reznice. Razmnožavanje iz sjemena možda je i najjednostavniji
 način širenja ovog grma. Sjeme se mora natopiti u vodi i
 odstajati u njoj jedan dan, a zatim ga je potrebno staviti u
 zemlju i prekriti ga. Osigurajte temperaturu koja ne pada ispod
 23 stupnja, ali ne prelazi 25. Redovito zalijevajte sjeme i ubrzo
 će proklijati. 
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>​​
</para>

Indijski jorgovan razmnožavanje - kako uljepšati vrt mirisnim grmom? Indijski jorgovan razmnožavanje zainteresirat će sve one koji žele učiniti vrt atraktivnim i mirisnim. Otkrijte kako uzgojiti i proširiti ovo jedinstveno drvo 
  Indijski jorgovan nije teško prepoznati, a odat će ga njegova
  okruglasta krošnja i ružičasti cvjetovi. Može se uzgojiti kao grm
  ili kao stablo, a posebno će raskošno biti u toplijim i osunčanim
  krajevima. 


   Indijski jorgovan razmnožavanje neće doživjeti
  ako mu se oštete prekrasni cvjetovi pa je njih potrebno uvijek
  zaštititi od hladnoće. 


  Indijski jorgovan uzgoj


  Ovom atraktivnom stablu najbolje pašu osunčane i svijetle
  pozicije. Osigurajte mu drenirano tlo koje je slabo kiselkasto i
  brzo će se razviti u prekrasan ukras u vrtu. Zaštitite cvjetove
  od vjetra i hladnoće općenito. Posebnu njegu zahtjeva indijski
  jorgovan koji ste tek zasadili. 


  Zalijevajte ga redovito i nadodajte dovoljno gnojiva. 


  Indijski jorgovan razmnožavanje


  Indijski jorgovan razmnožavanje može se obaviti iz sjemena ili
  reznice. Razmnožavanje iz sjemena možda je i najjednostavniji
  način širenja ovog grma. Sjeme se mora natopiti u vodi i
  odstajati u njoj jedan dan, a zatim ga je potrebno staviti u
  zemlju i prekriti ga. Osigurajte temperaturu koja ne pada ispod
  23 stupnja, ali ne prelazi 25. Redovito zalijevajte sjeme i ubrzo
  će proklijati. 


   
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!​​
 Biljke u vrtu 

Biljke u vrtu

Indijski jorgovan razmnožavanje - kako uljepšati vrt mirisnim grmom?

<para>
 Indijanska banana najčešće raste kao veliki grm
 ili drvo te doseže visinu od 15 metara. Zimi gubi lišće i ne rađa
 plodove, a krošnja je zanimljivog oblika piramide. Stablo možemo
 prepoznati i po potpuno glatkoj sivoj kori i velikim
 listovima. 
</para>
<para>
 Cvjetovi ove biljke rastu u grozdovima ili
 pojedinačno, a plodovi se uvijek drže u grupicama i izrazito
 podsjećaju na banane. Indijanska banana razmnožavanje najbitnija
 je stavka za kvalitetne plodove.  
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b44d1e7e-8f20-11ec-a905-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO:
 Pixabay)</emphasis>
</para>
<para>
 Ispravno razmnožavanje biljke rezultirat će i boljim plodovima.
 Najčešće ih je po 5, a proces dozrijevanja prolaze na početku
 jeseni. Kora plodova mijenja se iz zelene u narančastu ili
 žutu. 
</para>
<heading2>
 Uzgoj indijanske banane
</heading2>
<para>
 Indijanska banana razmnožavanje nešto je teže od samog uzgoja. Za
 uzgoj joj jednostavno trebamo joj osigurati kvalitetno obogaćeno
 tlo, a može preživjeti mraz i ekstremno niske temperature.
</para>
<para>
 Indijansku bananu možemo uzgajati iz sjemena ili sadnica. Za prvu
 opciju potrebna nam je duža zima, a sadnice možemo početi
 uzgajati u bilo koje doba godine.
</para>
<heading2>
 Indijanska banana razmnožavanje
</heading2>
<para>
 Indijanske banane najčešće nisu samooplodne pa razmnožavanje može
 biti teško. Iz tog se razloga uvijek sade minimalno dvije sadnice
 banana, a najbolje je zasaditi 3, 4 u slučaju da neke ne
 uspiju. 
</para>
<para>
  ​<ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše
 priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Indijanska banana razmnožavanje - otkrijte sve o uzgoju ukusne voćke Indijanska banana razmnožavanje bitan je korak za one koji žele uživati što dulje u oksuima fine voćke. Otkrijte sve što trebate znati o uzgoju egzotične vrste 
   Indijanska banana najčešće raste kao veliki grm
  ili drvo te doseže visinu od 15 metara. Zimi gubi lišće i ne rađa
  plodove, a krošnja je zanimljivog oblika piramide. Stablo možemo
  prepoznati i po potpuno glatkoj sivoj kori i velikim
  listovima. 


   Cvjetovi ove biljke rastu u grozdovima ili
  pojedinačno, a plodovi se uvijek drže u grupicama i izrazito
  podsjećaju na banane. Indijanska banana razmnožavanje najbitnija
  je stavka za kvalitetne plodove.  


   
   (FOTO:
  Pixabay)


  Ispravno razmnožavanje biljke rezultirat će i boljim plodovima.
  Najčešće ih je po 5, a proces dozrijevanja prolaze na početku
  jeseni. Kora plodova mijenja se iz zelene u narančastu ili
  žutu. 


  Uzgoj indijanske banane


  Indijanska banana razmnožavanje nešto je teže od samog uzgoja. Za
  uzgoj joj jednostavno trebamo joj osigurati kvalitetno obogaćeno
  tlo, a može preživjeti mraz i ekstremno niske temperature.


  Indijansku bananu možemo uzgajati iz sjemena ili sadnica. Za prvu
  opciju potrebna nam je duža zima, a sadnice možemo početi
  uzgajati u bilo koje doba godine.


  Indijanska banana razmnožavanje


  Indijanske banane najčešće nisu samooplodne pa razmnožavanje može
  biti teško. Iz tog se razloga uvijek sade minimalno dvije sadnice
  banana, a najbolje je zasaditi 3, 4 u slučaju da neke ne
  uspiju. 


   ​Čitaj, prati i komentiraj naše
  priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Neobična vrsta 

Neobična vrsta

Indijanska banana razmnožavanje - otkrijte sve o uzgoju ukusne voćke

<para>
 Razmnožavanje kestena odvija se na dva načina, a
 pitomi kesten nerijetko je drag dodatak velikom vrtu mnogih. Može
 doseži visini od čak 30 metara, ali nalikuje šumskom voću poput
 divljih jabuka i trešanja. Plodove kestena
 obožavamo jesti u jesenske dane pa je razmnožavanje kestena
 nezaobilazna tema dolaskom novog godišnjeg doba. 
</para>
<para>
 Kesten je dominantna vrsta stabla u području
 Samoborske gore, Korduna i Medvednice, a ne uspijeva na području
 koje je izloženo jakom vjetru pa ga tako u našem primorju nema
 mnogo. Nije ljubitelj ni vapnene zemlje, a razmnožavanje kestena
 može se obavljati generativno odnosno sjemenom ili
 vegetativno. 
</para>
<para>
 Može se koristiti sjeme, reznice, kultura tkiva te kopuliranje i
 okuliranje. Ramnožavanje kestena sjemenom poglavito se
 obavlja u jesen i proljeće. 
</para>
<para>
 Ukoliko ih zasadimo u jesen potrebno ih je prekriti materijalom
 te ih zaštiti od nametnika ili glodavaca. Mnogi se odlučuju na
 ručno sijanje sjemenki u gredice, ali moguće je to učiniti i
 mehanički. 
</para>
<para>
 Plod kestena predstavlja izvor vrijednih vitamina i minerala pa
 tako u tijelo unosimo vitamin C, fosfor, željezo, kalcij,
 kalij te vitamin B. Vrlo ih je jednostavno uključiti u
 prehranu, a možemo ih iskoristiti i za preradu. 
</para>
<para>
 ​​<ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Razmnožavanje kestena iz sjemena: doznajte kako uzgojiti kesten Razmnožavanje kestena nije uvijek jednostavno, a postoji dva načina. Doznajte kako najuspješnije razmnožiti kesten i uživati u okusima njegovog ploda 
   Razmnožavanje kestena odvija se na dva načina, a
  pitomi kesten nerijetko je drag dodatak velikom vrtu mnogih. Može
  doseži visini od čak 30 metara, ali nalikuje šumskom voću poput
  divljih jabuka i trešanja. Plodove kestena
  obožavamo jesti u jesenske dane pa je razmnožavanje kestena
  nezaobilazna tema dolaskom novog godišnjeg doba. 


   Kesten je dominantna vrsta stabla u području
  Samoborske gore, Korduna i Medvednice, a ne uspijeva na području
  koje je izloženo jakom vjetru pa ga tako u našem primorju nema
  mnogo. Nije ljubitelj ni vapnene zemlje, a razmnožavanje kestena
  može se obavljati generativno odnosno sjemenom ili
  vegetativno. 


  Može se koristiti sjeme, reznice, kultura tkiva te kopuliranje i
  okuliranje. Ramnožavanje kestena sjemenom poglavito se
  obavlja u jesen i proljeće. 


  Ukoliko ih zasadimo u jesen potrebno ih je prekriti materijalom
  te ih zaštiti od nametnika ili glodavaca. Mnogi se odlučuju na
  ručno sijanje sjemenki u gredice, ali moguće je to učiniti i
  mehanički. 


  Plod kestena predstavlja izvor vrijednih vitamina i minerala pa
  tako u tijelo unosimo vitamin C, fosfor, željezo, kalcij,
  kalij te vitamin B. Vrlo ih je jednostavno uključiti u
  prehranu, a možemo ih iskoristiti i za preradu. 


  ​​Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Omiljeni jesenski zalogaj 

Omiljeni jesenski zalogaj

Razmnožavanje kestena iz sjemena: doznajte kako uzgojiti kesten

<para>
 Pakujac
 (<emphasis>Aquilegia) </emphasis>i uzgoj ove zanimljive
 zeljaste biljke, trajnice, vrlo zanimljivog cvijeta i uz to
 i ljekovite, tema je kojom ćemo se danas pozabaviti.
</para>
<para>
 Sama biljka pakujac nam je pomalo nepoznanica, a
 posebno njezin uzgoj.
</para>
<para>
 Pakujac je jedna od starinskih, a danas ponovno popularnih
 ukrasnih biljaka u vrtu. Nekada se pakujac mnogo koristio u
 narodnoj medicini, ali samo osušen, jer u svježem stanju ovo je
 vrlo otrovna biljka. Zbog toga ga danas uglavnom koristimo samo u
 homeopatskim pripravcima. Danas pakujac prvenstveno spada u
 ukrasne biljke.
</para>
<para>
 Pakujac pripada porodici <emphasis>Ranunculaceae</emphasis> (žabnjaci) koja
 sadrži oko 70 vrsta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Cvate od svibnja do srpnja. Donji listovi formiraju rozetu
 iz koje izlazi cvjetna stapka na kojoj rastu zvonoliki viseći
 cvjetovi. Naraste od 20 do 90 cm, ovisno o vrsti.
</para>
<para>
 Pakujac - uzgoj
</para>
<para>
 Ako se odlučite za uzgoj, pakujac nema posebne zahtjeve za
 staništem iako mu najbolje odgovara polusjena. Traži vlažna
 dobro drenirana humusna tla, uz malo pijeska. Oko 5 godina
 pakujac će rasti na istom mjestu, a potom će samo iznenada
 nestati. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pakujac se vrlo lako se uzgaja iz sjemena, a
 zanimljivo je kako se i sama biljka brzo razmnožava sjemenom, pa
 se raširi i pojavljuje se na drugim mjestima u vrtu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Najbolje uspijeva u polusjeni grmlja i drveća.
</para>
<para>
 Pakujac je otporna biljka za uzgoj koja podnosi
 temperature do -25°C. Problem u uzgoju mogu stvarati kasni
 proljetni mrazovi koji mogu uništiti mlade izdanke.
</para>
<para>
 Razmnožava se sjemenom u rano proljeće ili jesen, ili dijeljenjem
 korijena u proljeće, ili jesen, te presađivanjem onih sijanaca
 koji su se same zasijale. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako pak želite spriječiti nekontrolirano razmnožavanje pakujca u
 vrtu, nakon cvatnje treba ukloniti sve ocvale cvjetove.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon cvatnje biljku je dobro odrežite 8-10 cm iznad tla da
 potjera nove izdanke.
</para>
<para>
 Pakujac za vrijeme uzgoja treba redovito
 zalijevati, obilnije u vrijeme cvatnje i ljeti.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
</para>

Pakujac i njegov uzgoj Što znate o biljci pakujac i koliko ste upućeni u njezin uzgoj? O tome čitajte više u nastavku, u kojem ćete doznati što je pakujac i što trebate za uzgoj ove biljke 
   Pakujac
  (Aquilegia) i uzgoj ove zanimljive
  zeljaste biljke, trajnice, vrlo zanimljivog cvijeta i uz to
  i ljekovite, tema je kojom ćemo se danas pozabaviti.


   Sama biljka pakujac nam je pomalo nepoznanica, a
  posebno njezin uzgoj.


  Pakujac je jedna od starinskih, a danas ponovno popularnih
  ukrasnih biljaka u vrtu. Nekada se pakujac mnogo koristio u
  narodnoj medicini, ali samo osušen, jer u svježem stanju ovo je
  vrlo otrovna biljka. Zbog toga ga danas uglavnom koristimo samo u
  homeopatskim pripravcima. Danas pakujac prvenstveno spada u
  ukrasne biljke.


  Pakujac pripada porodici Ranunculaceae (žabnjaci) koja
  sadrži oko 70 vrsta.
  Cvate od svibnja do srpnja. Donji listovi formiraju rozetu
  iz koje izlazi cvjetna stapka na kojoj rastu zvonoliki viseći
  cvjetovi. Naraste od 20 do 90 cm, ovisno o vrsti.


   Pakujac - uzgoj


  Ako se odlučite za uzgoj, pakujac nema posebne zahtjeve za
  staništem iako mu najbolje odgovara polusjena. Traži vlažna
  dobro drenirana humusna tla, uz malo pijeska. Oko 5 godina
  pakujac će rasti na istom mjestu, a potom će samo iznenada
  nestati. 
   Pakujac se vrlo lako se uzgaja iz sjemena, a
  zanimljivo je kako se i sama biljka brzo razmnožava sjemenom, pa
  se raširi i pojavljuje se na drugim mjestima u vrtu. 
  Najbolje uspijeva u polusjeni grmlja i drveća.


   Pakujac je otporna biljka za uzgoj koja podnosi
  temperature do -25°C. Problem u uzgoju mogu stvarati kasni
  proljetni mrazovi koji mogu uništiti mlade izdanke.


  Razmnožava se sjemenom u rano proljeće ili jesen, ili dijeljenjem
  korijena u proljeće, ili jesen, te presađivanjem onih sijanaca
  koji su se same zasijale. 
  Ako pak želite spriječiti nekontrolirano razmnožavanje pakujca u
  vrtu, nakon cvatnje treba ukloniti sve ocvale cvjetove.
  Nakon cvatnje biljku je dobro odrežite 8-10 cm iznad tla da
  potjera nove izdanke.


   Pakujac za vrijeme uzgoja treba redovito
  zalijevati, obilnije u vrijeme cvatnje i ljeti.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
 Ukrasno bilje 

Ukrasno bilje

Pakujac i njegov uzgoj

<para>
 Lavanda je jedna od omiljenijih ukrasnih biljaka koju možete
 uzgojiti i u vlastitom vrtu. Da bismo vam pomogli u tome,
 donosimo vam savjete za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande.
</para>
<para>
 Osim kao ukrasna biljka, lavanda se također uzgaja zbog njenih
 ljekovitih svojstava kojima pomaže kod mnogih zdravstvenih
 problema i tegoba. Eterično ulje lavande koristi se za opuštanje
 mišića, ublažavanje glavobolja i migrena, smanjenje bolova i
 opeklina, rješavanje stresa te brže zarastanje rana.
</para>
<para>
 Što se tiče uzgoja lavande, on nije posebno zahtjevan ni
 kompliciran. Biljka lavande priagođava se gotovo svim vremenskim
 uvjetima, a najbolje će uspijevati na plodnom i dubokom tlu.
</para>
<para>
 Kad je riječ o razmnožavanju lavande, ona se najčešće razmnožava
 mladim sadnicama koje su dobivene direktno iz sjemena lavande. U
 izvanrednim slučajevima, razmnožavanje lavande moguće je i
 vegetativno.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Lavanda: savjeti za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande Razmnožavanje lavande odvija se na nekoliko načina, a najčešće iz sjemena. Evo kako izgleda razmnožavanje lavande 
  Lavanda je jedna od omiljenijih ukrasnih biljaka koju možete
  uzgojiti i u vlastitom vrtu. Da bismo vam pomogli u tome,
  donosimo vam savjete za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande.


  Osim kao ukrasna biljka, lavanda se također uzgaja zbog njenih
  ljekovitih svojstava kojima pomaže kod mnogih zdravstvenih
  problema i tegoba. Eterično ulje lavande koristi se za opuštanje
  mišića, ublažavanje glavobolja i migrena, smanjenje bolova i
  opeklina, rješavanje stresa te brže zarastanje rana.


  Što se tiče uzgoja lavande, on nije posebno zahtjevan ni
  kompliciran. Biljka lavande priagođava se gotovo svim vremenskim
  uvjetima, a najbolje će uspijevati na plodnom i dubokom tlu.


  Kad je riječ o razmnožavanju lavande, ona se najčešće razmnožava
  mladim sadnicama koje su dobivene direktno iz sjemena lavande. U
  izvanrednim slučajevima, razmnožavanje lavande moguće je i
  vegetativno.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 Načini razmnožavanja 

Načini razmnožavanja

Lavanda: savjeti za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande

<para>
 Kumkvat je agrum koji za razliku od drugih uzgajanih i jestivih
 vrsta ne pripada rodu Citrus. Kumkvat spada u poseban rod
 Fortunella. Ovaj rod je nazvan po prirodoslovcu koji je kumkvat
 donio u Europu iz južne Kine, Robertu Fortuni.
</para>
<para>
 Kumkvat je veselo, maleno narančasto voće. Njegova
 fascinantna kombinacija okusa mami da započnete s uzgojem ili
 razmnožavanjem kumkvata.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Unutarnji dio kumkvata, njegovo meso, podijeljeno na četvrtine,
 sočnog  je i kiselkastog okusa. Korica je mekana, fina i
 jestiva, te se ne guli. Kumkvat ne raste dobro iz sjemena,
 nemojte to pokušavati, neće vam uspjeti. Razmnožavanje
 kumkvata vrši se vegetativno, uz pomoć drugih agruma.
</para>
<para>
 Stablo kumkvat je zimzeleno, sporo raste, a ovisno o vrsti može
 narasti od 2,5 do 4,5 m visoko. Njegovo je razdoblje mirovanja
 izrazito dugo. Kumkvat cvjeta u lipnju ili srpnju. Njegovo stablo
 podnosi čak i temperature nešto niše od ništice, a sve to
 zahvaljujući dugom razdoblju mirovanja. Listovi mu stradaju
 na -8 stupnjeva, a plodovi na -5 stupnjeva C. Kumkvat
 podnosi niže temperature od drugih vrsta citrusa. 
</para>
<para>
 Plod je sasvim malen, kao neka vrsta patuljaste naranče, veličine
 od 2 do 5 cm, s 3-6 pregrada u plodu. Iako kumkvat podnosi niske
 temperature, u toplijoj klimi će dati veće, slađe i sočnije
 plodove. Dozrijeva u jesen i bere se do sredine zime. Kumkvat
 jača imunitet te podiže otpornost organizma na bolesti poput
 sezonske gripe, respiratornih viroza i prehlada.
</para>
<para>
 Boja mu je od žutonarančaste do narančaste. Kora plodova je
 sjajna, mekana, najukusnija je i najaromatičniji dio ploda, dok
 je meso sa sjemenkama kiselkasto i blago gorkasto. Jedu se
 uglavnom svježi i to s korom, ali se i prerađuju u marmelade,
 sirupe, likere.
</para>
<para>
 Vrste kumkvat Nagami, kumkvat  Meiwa, okruglog do blago
 ovalnog ploda. Obje se vrste mogu kupiti u voćnim
 rasadnicima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osim što se razlikuju po oblicima ploda, kumquat Meiwa ima
 sitnije i svjetlije listove i slađe plodove. Naraste 2 - 3,5 m
 visok. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kumquat Nagami naraste od 3 - 4,5 m, a plodovi su mu blago gorki
 i pulpa kisela.
</para>
<para>
 Razmnožavanje biljke kumkvat 
</para>
<para>
 Preporučuje se razmnožavanje kumkvata
 cijepljenjem na podlogu Poncirus trifoliata s kojom je
 kompatibilan.
</para>
<para>
 Kumkvat napadaju iste bolesti i štetnici kao i sve vrste
 roda Citrus.
</para>
<para>
 Kako podnosi niske temperature, uzgaja se na otvorenom u području
 s manje oštrom klimom. Spada pod mala i dekorativna stabla,
 pa se uspješno može uzgajati u loncima u području s oštrom zimom,
 i to u plasteniku ili na verandi. Ne podnosi nagle promjene
 temperature. Tijekom vegetacije mu je potrebna prihrana svakih 15
 dana.
</para>
<para>
 Tlo za razmnožavanje biljke kumkvat 
</para>
<para>
 Kumkvatu odgovara tlo kao i svim drugim agrumima - duboko,
 plodno, dobro drenirano koje se sastoji od manje postotka gline
 (oko 20%), većeg postotka pijeska (oko 65%), te vapna i humusa
</para>
<para>
 Još jedan detalj vezan za ovu biljku koji će vas
 potaknuti na uzgoj i razmnožavanje biljke kumkvat.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici ističu da se redovitom konzumacijom citrusa, a
 posebno kumkvata koji žvakanjem u usnu šupljinu polako otpušta
 svoje hranjive tvari, može spriječiti rak usta, ždrijela,
 jednjaka i želuca.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Kumkvat razmnožavanje - Što znate o razmnožavanju biljke kumkvat? Kako razmnožiti kumkvat? Razmnožavanje voćke kumkvat možete započeti odsijecanjem lista ili grane, potopite ih u mješavinu za rast, a zatim posadite u  zemlju 
  Kumkvat je agrum koji za razliku od drugih uzgajanih i jestivih
  vrsta ne pripada rodu Citrus. Kumkvat spada u poseban rod
  Fortunella. Ovaj rod je nazvan po prirodoslovcu koji je kumkvat
  donio u Europu iz južne Kine, Robertu Fortuni.


  Kumkvat je veselo, maleno narančasto voće. Njegova
  fascinantna kombinacija okusa mami da započnete s uzgojem ili
  razmnožavanjem kumkvata.
   
  Unutarnji dio kumkvata, njegovo meso, podijeljeno na četvrtine,
  sočnog  je i kiselkastog okusa. Korica je mekana, fina i
  jestiva, te se ne guli. Kumkvat ne raste dobro iz sjemena,
  nemojte to pokušavati, neće vam uspjeti. Razmnožavanje
  kumkvata vrši se vegetativno, uz pomoć drugih agruma.


  Stablo kumkvat je zimzeleno, sporo raste, a ovisno o vrsti može
  narasti od 2,5 do 4,5 m visoko. Njegovo je razdoblje mirovanja
  izrazito dugo. Kumkvat cvjeta u lipnju ili srpnju. Njegovo stablo
  podnosi čak i temperature nešto niše od ništice, a sve to
  zahvaljujući dugom razdoblju mirovanja. Listovi mu stradaju
  na -8 stupnjeva, a plodovi na -5 stupnjeva C. Kumkvat
  podnosi niže temperature od drugih vrsta citrusa. 


  Plod je sasvim malen, kao neka vrsta patuljaste naranče, veličine
  od 2 do 5 cm, s 3-6 pregrada u plodu. Iako kumkvat podnosi niske
  temperature, u toplijoj klimi će dati veće, slađe i sočnije
  plodove. Dozrijeva u jesen i bere se do sredine zime. Kumkvat
  jača imunitet te podiže otpornost organizma na bolesti poput
  sezonske gripe, respiratornih viroza i prehlada.


  Boja mu je od žutonarančaste do narančaste. Kora plodova je
  sjajna, mekana, najukusnija je i najaromatičniji dio ploda, dok
  je meso sa sjemenkama kiselkasto i blago gorkasto. Jedu se
  uglavnom svježi i to s korom, ali se i prerađuju u marmelade,
  sirupe, likere.


  Vrste kumkvat Nagami, kumkvat  Meiwa, okruglog do blago
  ovalnog ploda. Obje se vrste mogu kupiti u voćnim
  rasadnicima. 
  Osim što se razlikuju po oblicima ploda, kumquat Meiwa ima
  sitnije i svjetlije listove i slađe plodove. Naraste 2 - 3,5 m
  visok. 
  Kumquat Nagami naraste od 3 - 4,5 m, a plodovi su mu blago gorki
  i pulpa kisela.


   Razmnožavanje biljke kumkvat 


   Preporučuje se razmnožavanje kumkvata
  cijepljenjem na podlogu Poncirus trifoliata s kojom je
  kompatibilan.


  Kumkvat napadaju iste bolesti i štetnici kao i sve vrste
  roda Citrus.


  Kako podnosi niske temperature, uzgaja se na otvorenom u području
  s manje oštrom klimom. Spada pod mala i dekorativna stabla,
  pa se uspješno može uzgajati u loncima u području s oštrom zimom,
  i to u plasteniku ili na verandi. Ne podnosi nagle promjene
  temperature. Tijekom vegetacije mu je potrebna prihrana svakih 15
  dana.


   Tlo za razmnožavanje biljke kumkvat 


  Kumkvatu odgovara tlo kao i svim drugim agrumima - duboko,
  plodno, dobro drenirano koje se sastoji od manje postotka gline
  (oko 20%), većeg postotka pijeska (oko 65%), te vapna i humusa


   Još jedan detalj vezan za ovu biljku koji će vas
  potaknuti na uzgoj i razmnožavanje biljke kumkvat.
   
  Znanstvenici ističu da se redovitom konzumacijom citrusa, a
  posebno kumkvata koji žvakanjem u usnu šupljinu polako otpušta
  svoje hranjive tvari, može spriječiti rak usta, ždrijela,
  jednjaka i želuca.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Agrumi i citrusi 

Agrumi i citrusi

Kumkvat razmnožavanje - Što znate o razmnožavanju biljke kumkvat?

<para>
 Za lijepu zelenu ogradu nije potrebno utrošiti puno novca. Jesen
 je idealno vrijeme je za razmnožavanje mahonije kao i velikog
 broja biljaka koje se za to koriste.
</para>
<para>
 Mahonija biljka obilno cvate u periodu od ožujka do lipnja, a za
 to vrijeme ih oprašuju kukci i pčele, skupljajući na njima mnogo
 nektara. Cvjetovi su dvospolni, sadrže muške i ženske
 organe, što nam govori puno o razmnožavanju mahonije.
</para>
<para>
 Ima devet listića čaške, 6 kruničnih listova, 6 prašnika i jedan
 tučak koji nosi nekoliko sjemenih zametaka. Alkaloid
 berberin utječe na rast mahonija i razmnožavanje
 stanica.
</para>
<para>
 Mahonija je grmolika biljka, žutih cvjetova, koja naraste do 150
 cm visine. Čvrstih, žutosmeđih grana i velikih perastih
 vazdazelenih listova. Otporna je i nije zahtjevna.
</para>
<para>
 Mahonija razmnožavanje
</para>
<para>
 Mahonija se razmnožava sjemenom, stabljičnim reznicama,
 korijenskim izdancima i samozasijavanjem. Vrlo je zahvalna za
 uzgoj. Iako voli zbijenije, hranjivo tlo s dosta vlage ,
 prilagodit će se na različite vrste tla i mjesta. 
</para>
<para>
 Često se razmnožavanje mahonije desi samo od
 sebe, odnosno da se sama zasije.  Sjeme joj je vrlo
 visoke klijavosti, ali može se dogoditi i da ne dobijete biljku
 kakvu ste željeli već neki od njezinih varijeteta. 
</para>
<para>
 Nije izbirljiva što se tiče položaja pa joj odgovara sjenovito i
 polusjenovito mjesto, ali isto tako uspijeva i na suncu, što je
 upravo u našim krajevima čest slučaj.
</para>
<para>
 Mahonija biljka je pogodna za sadnju u svim vrtovima. Možemo je
 saditi kao živicu, zasebne grmove pa čak i stabalca. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Mahonija razmnožavanje - što utječe na rast i razmnožavanje mahonije? Grmolika biljka, žutih cvjetova, koja naraste do 150 cm visine. Otporna je i nije zahtjevna. Razmnožavanje mahonije odvija se reznicama, dijeljenjem no može i sjemenom 
  Za lijepu zelenu ogradu nije potrebno utrošiti puno novca. Jesen
  je idealno vrijeme je za razmnožavanje mahonije kao i velikog
  broja biljaka koje se za to koriste.


  Mahonija biljka obilno cvate u periodu od ožujka do lipnja, a za
  to vrijeme ih oprašuju kukci i pčele, skupljajući na njima mnogo
  nektara. Cvjetovi su dvospolni, sadrže muške i ženske
  organe, što nam govori puno o razmnožavanju mahonije.


  Ima devet listića čaške, 6 kruničnih listova, 6 prašnika i jedan
  tučak koji nosi nekoliko sjemenih zametaka. Alkaloid
  berberin utječe na rast mahonija i razmnožavanje
  stanica.


  Mahonija je grmolika biljka, žutih cvjetova, koja naraste do 150
  cm visine. Čvrstih, žutosmeđih grana i velikih perastih
  vazdazelenih listova. Otporna je i nije zahtjevna.


   Mahonija razmnožavanje


  Mahonija se razmnožava sjemenom, stabljičnim reznicama,
  korijenskim izdancima i samozasijavanjem. Vrlo je zahvalna za
  uzgoj. Iako voli zbijenije, hranjivo tlo s dosta vlage ,
  prilagodit će se na različite vrste tla i mjesta. 


   Često se razmnožavanje mahonije desi samo od
  sebe, odnosno da se sama zasije.  Sjeme joj je vrlo
  visoke klijavosti, ali može se dogoditi i da ne dobijete biljku
  kakvu ste željeli već neki od njezinih varijeteta. 


  Nije izbirljiva što se tiče položaja pa joj odgovara sjenovito i
  polusjenovito mjesto, ali isto tako uspijeva i na suncu, što je
  upravo u našim krajevima čest slučaj.


  Mahonija biljka je pogodna za sadnju u svim vrtovima. Možemo je
  saditi kao živicu, zasebne grmove pa čak i stabalca. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!​
   ​​
 Ljekovito i ukrasno bilje 

Ljekovito i ukrasno bilje

Mahonija razmnožavanje - što utječe na rast i razmnožavanje mahonije?

<para>
 Tisa (taxus baccata) poznata je po svom lijepoj građi biljke i
 tamnozelenoj do zlatnožutoj boji iglica.  Kora joj je tanka,
 crvenkastosmeđe boje koja se kod starijih primjeraka ljušti i
 otpada u manjim ljuskama.
</para>
<para>
 Zbog njezinih estetskih vrijednosti često je možemo naći u
 parkovima, ali i okućnicama.
</para>
<para>
 Grane tise su duge, vitke, pune su otpornih iglica, a na stablu
 se mogu zadržati mnogo godina nakon čega ih odbacuje i mijenja
 novima. Uvijek je blistavog i bujnog izgleda. Raste kao
 crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali zna narasti i do 15
 metara visine, a deblo može doseći preko jednog metra u promjeru.
</para>
<para>
 Kada govorimo o razmnožavanju moramo reći da je tisa
 dvodoma biljka. Jestiv je mesnati ovoj, a sve
 ostalo je otrovno. 
</para>
<para>
 Izuzetno je pogodna za orezivanje. Njegovani
 primjerci redovnim orezivanjem mogu nalikovati gustom
 zelenom zidu pa nam je time još draži ukras u vrtovima i
 okućnicama. Raste sporo, tako da je i kvalitetu njezina drveta
 neupitan.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može postići duboku starost pa su tako poznati primjerci tise
 stariji od 1.000 i više godina.
</para>
<para>
 Tisa se uglavnom najviše razmnožila i rasprostranjena je
 u sjevernoj polutci, od Europe, preko Azije, Kavkaza do
 Sjeverne Amerike. Voli sjenovitija šumska područja s većom
 količinom vlage.
</para>
<para>
 U Americi su tisu skoro potpuno uništili jer se smatralo da je
 njen sastojak alkaloid taksin uspješno liječio pojedine vrste
 tumora. a nakon kratkotrajno dobrog terapijskog učinka, to
 djelovanje je postalo kontraproduktivno jer su se oštetile i
 zdrave ćelije.
</para>
<para>
 Na starijim ženskim biljkama upadaju u oči crveni ili, pak, žuti
 bobičasti plodovi, ovijeni mesnatim ovojem koji se čak može
 jesti. 
</para>
<para>
 Mora se dobro paziti da se ne pojede koji djelić sjemenke, koji
 je izrazito otrovan, kao i svi ostali dijelovi biljke.  Svi
 dijelovi stabla, naročito iglice i mladi izbojci, ali i sjemenke,
 sadrže otrovni alkaloid taksin koji je koban za srce. 
 Sadržaj otrova povećava se u zimskim mjesecima. Smatra se da su
 otrovnija muška stabla.
</para>
<para>
 Znakovi trovanja su: raširena zjenica, blijed
 obraz, vrtoglavica, jaka glavobolja, nepravilan rad srca, po
 tijelu se pojavljuju crveni krugovi i dolazi do
 gušenja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Otrovanoj osobi treba odmah izazvati povraćanje i dati sredstvo
 za čišćenje, a zatim mnogo prave kave. Za dijete već i nekoliko
 sjemenki može biti otrovno.
</para>
<para>
 Tisa je oduvijek cijenjena zbog svog tvrdog kvalitetnog drveta
 koje je nekada služilo u mnogim djelatnostima. Uzgajaju se razne
 vrste i oblici tise, koje imaju, zavisno od starosti, razne
 tipične oblike rasta. 
</para>
<para>
 Tisa ima odlična regenerativna svojstva, tako da ćete ju teško
 uništiti čak i ako je posiječete. Otporna je na zagađenja, a
 posebno je dekorativna u doba kada ima plodove.
</para>
<para>
 Tisa se razmnožava sjemenom i vegetativno tako što ćete
 otrgnuti veliki broj mladica s posječenih grana i posaditi ih na
 sjenovito mjesto.
</para>
<para>
 Poznato je praznovjerje, da onaj tko posjeduje tisu u blizini
 doma može mirno odahnuti jer njeno stablo tjera zle duhove.
</para>
<para>
 Tako je i Robin Hood imao luk od tisovine, a stari su Kelti
 izrađivali lukove i strelice od tisovine. Vrhove strelica su
 premazivali otrovom koji su dobili kuhanjem tisinih iglica.
</para>
<para>
 Tisom su se nekada liječile i bolesti mjehura, kašlja, plućnog
 katara, glista, epilepsije, upale krajnika i difterije, a za te
 se bolesti danas koriste neškodljive biljke.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Znate li zašto su u Americi skoro zaustavili razmnožavanje tisa? U narodima je nekada postojalo mišljenje, ili praznovjerje, da onaj u blizini čijeg se doma tisa razmnožava može mirno odahnuti jer njezino stablo tjera zle duhove 
  Tisa (taxus baccata) poznata je po svom lijepoj građi biljke i
  tamnozelenoj do zlatnožutoj boji iglica.  Kora joj je tanka,
  crvenkastosmeđe boje koja se kod starijih primjeraka ljušti i
  otpada u manjim ljuskama.


  Zbog njezinih estetskih vrijednosti često je možemo naći u
  parkovima, ali i okućnicama.


  Grane tise su duge, vitke, pune su otpornih iglica, a na stablu
  se mogu zadržati mnogo godina nakon čega ih odbacuje i mijenja
  novima. Uvijek je blistavog i bujnog izgleda. Raste kao
  crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali zna narasti i do 15
  metara visine, a deblo može doseći preko jednog metra u promjeru.


   Kada govorimo o razmnožavanju moramo reći da je tisa
  dvodoma biljka. Jestiv je mesnati ovoj, a sve
  ostalo je otrovno. 


  Izuzetno je pogodna za orezivanje. Njegovani
  primjerci redovnim orezivanjem mogu nalikovati gustom
  zelenom zidu pa nam je time još draži ukras u vrtovima i
  okućnicama. Raste sporo, tako da je i kvalitetu njezina drveta
  neupitan.
  Može postići duboku starost pa su tako poznati primjerci tise
  stariji od 1.000 i više godina.


   Tisa se uglavnom najviše razmnožila i rasprostranjena je
  u sjevernoj polutci, od Europe, preko Azije, Kavkaza do
  Sjeverne Amerike. Voli sjenovitija šumska područja s većom
  količinom vlage.


  U Americi su tisu skoro potpuno uništili jer se smatralo da je
  njen sastojak alkaloid taksin uspješno liječio pojedine vrste
  tumora. a nakon kratkotrajno dobrog terapijskog učinka, to
  djelovanje je postalo kontraproduktivno jer su se oštetile i
  zdrave ćelije.


  Na starijim ženskim biljkama upadaju u oči crveni ili, pak, žuti
  bobičasti plodovi, ovijeni mesnatim ovojem koji se čak može
  jesti. 


  Mora se dobro paziti da se ne pojede koji djelić sjemenke, koji
  je izrazito otrovan, kao i svi ostali dijelovi biljke.  Svi
  dijelovi stabla, naročito iglice i mladi izbojci, ali i sjemenke,
  sadrže otrovni alkaloid taksin koji je koban za srce. 
  Sadržaj otrova povećava se u zimskim mjesecima. Smatra se da su
  otrovnija muška stabla.


   Znakovi trovanja su: raširena zjenica, blijed
  obraz, vrtoglavica, jaka glavobolja, nepravilan rad srca, po
  tijelu se pojavljuju crveni krugovi i dolazi do
  gušenja. 
  Otrovanoj osobi treba odmah izazvati povraćanje i dati sredstvo
  za čišćenje, a zatim mnogo prave kave. Za dijete već i nekoliko
  sjemenki može biti otrovno.


  Tisa je oduvijek cijenjena zbog svog tvrdog kvalitetnog drveta
  koje je nekada služilo u mnogim djelatnostima. Uzgajaju se razne
  vrste i oblici tise, koje imaju, zavisno od starosti, razne
  tipične oblike rasta. 


  Tisa ima odlična regenerativna svojstva, tako da ćete ju teško
  uništiti čak i ako je posiječete. Otporna je na zagađenja, a
  posebno je dekorativna u doba kada ima plodove.


   Tisa se razmnožava sjemenom i vegetativno tako što ćete
  otrgnuti veliki broj mladica s posječenih grana i posaditi ih na
  sjenovito mjesto.


  Poznato je praznovjerje, da onaj tko posjeduje tisu u blizini
  doma može mirno odahnuti jer njeno stablo tjera zle duhove.


  Tako je i Robin Hood imao luk od tisovine, a stari su Kelti
  izrađivali lukove i strelice od tisovine. Vrhove strelica su
  premazivali otrovom koji su dobili kuhanjem tisinih iglica.


  Tisom su se nekada liječile i bolesti mjehura, kašlja, plućnog
  katara, glista, epilepsije, upale krajnika i difterije, a za te
  se bolesti danas koriste neškodljive biljke.


   
      Čitaj,
  prati i
  komen
   
   
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​
 Otrovno bilje 

Otrovno bilje

Znate li zašto su u Americi skoro zaustavili razmnožavanje tisa?

<para>
 Žohari su jedna od najučestalijih vrsta nametnika u našim
 domovima. To su kukci iz reda žoharaša. Dobri su skrivači i
 aktivniji su noću pa i ako ih niste susreli ne znači da nisu
 prisutni u vašem domu
</para>
<para>
 Ti mali kukci neugodna izgleda znaju biti prava gnjavaža. Kako
 biste ih se riješili u potpunosti, potrebno je znati malo više o
 njima. Pa evo nekoliko činjenica.
</para>
<para>
 Žohari spadaju među najstarija i najprilagodljivija živa bića na
 Zemlji. Latinsko ime za žohara je Barata.
</para>
<para>
 Veličina žohara može varirati od vrste do vrste, od 2 do čak 5 cm
 kod nekih tropskih vrsta. Imaju spljoštena i masna tijela i
 proizvode neugodan miris.
</para>
<para>
 Ženke žohara najčešće su veće od mužjaka. Žohari su osjetljivi na
 svjetlost i uglavnom su aktivni samo noću. Žive u većim grupama i
 traže mračna ,vlažna i topla mjesta.
</para>
<para>
 Žohari su kukci čije se razmnožavanje odvija jako
 brzo.
</para>
<para>
 Prenositelji su raznih bolesti poput E. Coli, Typhusa, Salmonele
 i sl.
</para>
<para>
 Najčešće ulaze u naš dom kroz cijevi, male pukotine i rascijepe
 ili ih sami nesvjesno unosimo u kutijama i vrećicama s
 namirnicama i drugim stvarima.
</para>
<para>
 Žohari se jako brzo razmnožavaju, pa ako ste vidjeli samo
 jednoga lako je moguće da je u zidovima i pukotinama upravo u
 tijeku njihovo razmnožavanje i da se razvija cijelo
 malo novo naselje.
</para>
<para>
 Ženke žohara koriste feromone kako bi privikli partnera, a kada
 mužjaci pokleknu, vrlo brzo na svijet dolazi 35 malih žohara.
 Ženke žohara i jedne su od najplodnijih bića pa su sposobne
 tijekom života proizvesti i do 400 jajašaca.
</para>
<para>
 Žohari su zanimljivi i ako promatramo njihovo
 razmnožavanje koje se odvija kontaktom genitalija jedna
 o drugu, a jajašca koja potom nastaju dolaze u kapsulama odnosno
 jajnim paketima koje ženka postavlja u vrećicu koju nosi na
 zatku.
</para>
<para>
 S obzirom na to da se iz samo jednog čina razmnožavanja žohara iz
 svake kapsule izlegne više od 30 malenih preporučuje se da za
 njihovo potpuno istrijebljene ipak zatražite profesionalnu pomoć.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Žohari razmnožavanje - znate li kako se ovi kukci razmnožavaju? Fosilni ostaci nam govore da su se žohari tijekom evolucije vrlo malo mijenjali. Stoga su žohari i njihovo razmnožavanje vrlo zanimljiva pojava u svijetu kukaca. 
  Žohari su jedna od najučestalijih vrsta nametnika u našim
  domovima. To su kukci iz reda žoharaša. Dobri su skrivači i
  aktivniji su noću pa i ako ih niste susreli ne znači da nisu
  prisutni u vašem domu


  Ti mali kukci neugodna izgleda znaju biti prava gnjavaža. Kako
  biste ih se riješili u potpunosti, potrebno je znati malo više o
  njima. Pa evo nekoliko činjenica.


  Žohari spadaju među najstarija i najprilagodljivija živa bića na
  Zemlji. Latinsko ime za žohara je Barata.


  Veličina žohara može varirati od vrste do vrste, od 2 do čak 5 cm
  kod nekih tropskih vrsta. Imaju spljoštena i masna tijela i
  proizvode neugodan miris.


  Ženke žohara najčešće su veće od mužjaka. Žohari su osjetljivi na
  svjetlost i uglavnom su aktivni samo noću. Žive u većim grupama i
  traže mračna ,vlažna i topla mjesta.


   Žohari su kukci čije se razmnožavanje odvija jako
  brzo.


  Prenositelji su raznih bolesti poput E. Coli, Typhusa, Salmonele
  i sl.


  Najčešće ulaze u naš dom kroz cijevi, male pukotine i rascijepe
  ili ih sami nesvjesno unosimo u kutijama i vrećicama s
  namirnicama i drugim stvarima.


   Žohari se jako brzo razmnožavaju, pa ako ste vidjeli samo
  jednoga lako je moguće da je u zidovima i pukotinama upravo u
  tijeku njihovo razmnožavanje i da se razvija cijelo
  malo novo naselje.


  Ženke žohara koriste feromone kako bi privikli partnera, a kada
  mužjaci pokleknu, vrlo brzo na svijet dolazi 35 malih žohara.
  Ženke žohara i jedne su od najplodnijih bića pa su sposobne
  tijekom života proizvesti i do 400 jajašaca.


   Žohari su zanimljivi i ako promatramo njihovo
  razmnožavanje koje se odvija kontaktom genitalija jedna
  o drugu, a jajašca koja potom nastaju dolaze u kapsulama odnosno
  jajnim paketima koje ženka postavlja u vrećicu koju nosi na
  zatku.


  S obzirom na to da se iz samo jednog čina razmnožavanja žohara iz
  svake kapsule izlegne više od 30 malenih preporučuje se da za
  njihovo potpuno istrijebljene ipak zatražite profesionalnu pomoć.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!​
   ​​
 Razmnožavanje kukaca 

Razmnožavanje kukaca

Žohari razmnožavanje - znate li kako se ovi kukci razmnožavaju?

<para>
 Katalpa drvo je listopadno stablo koje može narasti do
 18m i tvori prekrasnu široku krošnju. Cvjetovi su joj bijele boje
 s mnogo smeđih pjega te sa specifičnom žutom mrljom na
 donjoj usni, skupljeni su u piramidne metlice. Cvate u
 ljeto a ovaj cvijet mnogi uspoređuju s kestenovim cvijetom.
</para>
<para>
 Listovi katalpa drva su srcolike osnove, ušiljenog ruba i dlakavi
 na naličju. Narastu do 20 cm. Vrlo je neugodnog mirisa ako
 sasušeni list ovog stabla smrvite u ruci.
</para>
<para>
 Cvijet i plod nemaju veliku estetsku važnost, kao što to ima samo
 stablo, jer drvo katalpa vrlo rijetko cvate.
</para>
<para>
 Plod katalpa drveta je u obliku viseće mahune,
 dužine oko 40 cm i sadrži brojne male sjemenke. Svaka od tih
 plosnatih sjemenki ima krilca kako bi se lakše raspršila i
 rasprostranila. Ove mahune se znaju održati na stablu i tijekom
 zime iako raspuknute i odbačenog sjemena.
</para>
<para>
 Poznata i kao medonosna biljka jer daje dosta nektara,  ali
 malo polena.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0deffd54-8f1f-11ec-8f33-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 Katalpa
 drvo sporoga je rasta a može doseći i 60
 godina. Razmnožavanje je reznicama ili sjemenom.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0deffd54-8f1f-11ec-8f33-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0deffd54-8f1f-11ec-8f33-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0deffd54-8f1f-11ec-8f33-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Katalpa drvo je porijeklom iz Sjeverne Amerike.
 Dolazi iz porodice katalpa (lat.
 <emphasis>Catalpa</emphasis> bignonioides). Kod nas se uzgaja u
 parkovima i gradskim površinama kao ukrasno drvo. Otporna je na
 gradska onečišćenja.
</para>
<para>
 Voli vlažnu i plodnu zemlju na sunčanim stranama, zaštićenim od
 vjetra. Jako dobro podnosi rezidbu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Katalpa drvo – raskošno ukrasno drvo sporoga rasta Katalpa je raskošno ukrasno drvo, maleno rastom, ali veoma dekorativno. Velikih listova koji djeluju odbojno na insekte i komarce, a korijenje mu je vrlo otrovno 
   Katalpa drvo je listopadno stablo koje može narasti do
  18m i tvori prekrasnu široku krošnju. Cvjetovi su joj bijele boje
  s mnogo smeđih pjega te sa specifičnom žutom mrljom na
  donjoj usni, skupljeni su u piramidne metlice. Cvate u
  ljeto a ovaj cvijet mnogi uspoređuju s kestenovim cvijetom.


  Listovi katalpa drva su srcolike osnove, ušiljenog ruba i dlakavi
  na naličju. Narastu do 20 cm. Vrlo je neugodnog mirisa ako
  sasušeni list ovog stabla smrvite u ruci.


  Cvijet i plod nemaju veliku estetsku važnost, kao što to ima samo
  stablo, jer drvo katalpa vrlo rijetko cvate.


   Plod katalpa drveta je u obliku viseće mahune,
  dužine oko 40 cm i sadrži brojne male sjemenke. Svaka od tih
  plosnatih sjemenki ima krilca kako bi se lakše raspršila i
  rasprostranila. Ove mahune se znaju održati na stablu i tijekom
  zime iako raspuknute i odbačenog sjemena.


  Poznata i kao medonosna biljka jer daje dosta nektara,  ali
  malo polena.


   
   Katalpa
  drvo sporoga je rasta a može doseći i 60
  godina. Razmnožavanje je reznicama ili sjemenom.


   
   


   


   Katalpa drvo je porijeklom iz Sjeverne Amerike.
  Dolazi iz porodice katalpa (lat.
  Catalpa bignonioides). Kod nas se uzgaja u
  parkovima i gradskim površinama kao ukrasno drvo. Otporna je na
  gradska onečišćenja.


  Voli vlažnu i plodnu zemlju na sunčanim stranama, zaštićenim od
  vjetra. Jako dobro podnosi rezidbu.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!​
 Ukrasna stabla 

Ukrasna stabla

Katalpa drvo – raskošno ukrasno drvo sporoga rasta

<para>
 Iz evolucijske perspektive, seksualna reprodukcija u odnosu na
 kloniranje, koje također postoji u prirodi, gubitak je vremena i
 energije. Seks i popratni rituali u životinjskom svijetu mogu
 biti opasni, i životinje postaju laki plijen za predatore kad
 zavode. Čak i predatori, poput lavova, znaju izvući kraći kraj
 kad se bore osvajanje partnerica. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0b243de2-b9ef-11ec-a642-0242ac120046"/>
<para>
 Ipak, seks je i dalje dominatni način kojim flora i fauna
 osiguravaju opstanak vrsta. Prirodna selekcija i preživljavanje
 ovisi o težem putu, seksualnom razmnožavanju koje podiže
 vjerojatnost da će potomstvo u divljini imati bolji genetski
 sastav kako bi napredovalo u okolišu koji se neprestano mijenja.
 Klonovi su uvijek isti pa im
 nedostaju geni potrebni za uspjeh.Neke životinje
 poput morskih zvijezda nespolno se razmnožavaju, a drugi kao
 komodo varani, polažu jaja i majke mogu sve same
 napraviti. Bez mužjaka u igri, razmnožavanje je brže i
 jednostavnije. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a6afde6e-8f25-11ec-8e78-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="92649294-b9ee-11ec-8df5-0242ac120061"/>
<para>
 "Seks treba biti više dvaput učinkovitiji od kloniranja, kako bi
 prevanuo. Ako je seks preferirani način prirodne selekcije,
 seksualna majka treba proizvoditi dvostruko više potomaka od
 aseksualne ili stvoriti potomstvo koje je dvaput bolje",
 komentirao je Stuart Auld, biolog sa
 <emphasis>
 Sveučilišta Stirling
 </emphasis> u Škotskoj za
 <emphasis>
 AFP
 </emphasis>, a prenosi
 <emphasis>
 GMA
 </emphasis>.
</para>
<para>
 Biolozi se slažu da je poboljšana sposobnost borbe protiv bolesti
 glavna prednost genetskih promjena koje dolaze sa seksulanom
 reprodukcijom, ali je bilo teško dokazati prednosti i mane
 seksualnih strategija kod različitih vrsta.
</para>
<para>
 Stuart Auld je s dvoje kolega za eksperiment odabrao
 daphniu, male plankotonske vodene rakove koji se mogu
 razmnožavati na oba načina. Usporedbom su dokazali da se potomci
 dobiveni seksualnim putem manje razbolijevaju.
</para>
<para>
 Uvijek prisutna potreba da se izbjegne bolest, objašnjava zašto
 seks i dalje postoji u prirodnom svijetu usprkos
 visokim "troškovima" koji dolaze s njim.
</para>

Seks postoji kako bi se izbjegle bolesti, kaže studija Prirodna selekcija i preživljavanje ovisi o seksualnom razmnožavanju koje podiže vjerojatnost da će potomstvo u divljini imati bolji genetski sastav kako bi napredovalo u okolišu koji se neprestano mijenja 
  Iz evolucijske perspektive, seksualna reprodukcija u odnosu na
  kloniranje, koje također postoji u prirodi, gubitak je vremena i
  energije. Seks i popratni rituali u životinjskom svijetu mogu
  biti opasni, i životinje postaju laki plijen za predatore kad
  zavode. Čak i predatori, poput lavova, znaju izvući kraći kraj
  kad se bore osvajanje partnerica. 



  Ipak, seks je i dalje dominatni način kojim flora i fauna
  osiguravaju opstanak vrsta. Prirodna selekcija i preživljavanje
  ovisi o težem putu, seksualnom razmnožavanju koje podiže
  vjerojatnost da će potomstvo u divljini imati bolji genetski
  sastav kako bi napredovalo u okolišu koji se neprestano mijenja.
  Klonovi su uvijek isti pa im
  nedostaju geni potrebni za uspjeh.Neke životinje
  poput morskih zvijezda nespolno se razmnožavaju, a drugi kao
  komodo varani, polažu jaja i majke mogu sve same
  napraviti. Bez mužjaka u igri, razmnožavanje je brže i
  jednostavnije. 


   



  "Seks treba biti više dvaput učinkovitiji od kloniranja, kako bi
  prevanuo. Ako je seks preferirani način prirodne selekcije,
  seksualna majka treba proizvoditi dvostruko više potomaka od
  aseksualne ili stvoriti potomstvo koje je dvaput bolje",
  komentirao je Stuart Auld, biolog sa
  
      Sveučilišta Stirling
    u Škotskoj za
  
      AFP
   , a prenosi
  
      GMA
   .


  Biolozi se slažu da je poboljšana sposobnost borbe protiv bolesti
  glavna prednost genetskih promjena koje dolaze sa seksulanom
  reprodukcijom, ali je bilo teško dokazati prednosti i mane
  seksualnih strategija kod različitih vrsta.


  Stuart Auld je s dvoje kolega za eksperiment odabrao
  daphniu, male plankotonske vodene rakove koji se mogu
  razmnožavati na oba načina. Usporedbom su dokazali da se potomci
  dobiveni seksualnim putem manje razbolijevaju.


  Uvijek prisutna potreba da se izbjegne bolest, objašnjava zašto
  seks i dalje postoji u prirodnom svijetu usprkos
  visokim "troškovima" koji dolaze s njim.
 Prirodna selekcija 

#Razmnožavanje

Da li je moguć uzgoj bugenvilija u tegli?

Da li je moguć uzgoj bugenvilija u tegli?

Bolesti batata - Koje su bolesti batata s kojima se susrećemo pri uzgoju

Bolesti batata - Koje su bolesti batata s kojima se susrećemo pri uzgoju

Kaktusi razmnožavanje: Kako se razmnožavaju kaktusi?

Kaktusi razmnožavanje: Kako se razmnožavaju kaktusi?

Razmnožavanje palme: Saznajte kako uspješno uzgojiti palmu

Razmnožavanje palme: Saznajte kako uspješno uzgojiti palmu

Razmnožavanje batata: Kako pravilno razmnožavati batat?

Razmnožavanje batata: Kako pravilno razmnožavati batat?

Biljka pajasmin i njezino razmnožavanje

Biljka pajasmin i njezino razmnožavanje

Japanska ruža razmnožavanje i uzgoj

Japanska ruža razmnožavanje i uzgoj

Biljka bugenvilija i njezino razmnožavanje

Biljka bugenvilija i njezino razmnožavanje

Razmnožavanje masline: Koji su najčešći načini razmnožavanja maslina?

Razmnožavanje masline: Koji su najčešći načini razmnožavanja maslina?

Vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji

Vegetativno razmnožavanje biljaka u pustinji

Razmnožavanje čempresa: sve o sadnji, razmnožavanju i održavanju čempresa

Razmnožavanje čempresa: sve o sadnji, razmnožavanju i održavanju čempresa

Znate li kako izgleda pravilno razmnožavanje smokve

Znate li kako izgleda pravilno razmnožavanje smokve

Lavanda - razmnožavanje lavande poludrvenastim reznicama

Lavanda - razmnožavanje lavande poludrvenastim reznicama

Indijski jorgovan razmnožavanje - kako uljepšati vrt mirisnim grmom?

Indijski jorgovan razmnožavanje - kako uljepšati vrt mirisnim grmom?

Indijanska banana razmnožavanje - otkrijte sve o uzgoju ukusne voćke

Indijanska banana razmnožavanje - otkrijte sve o uzgoju ukusne voćke

Razmnožavanje kestena iz sjemena: doznajte kako uzgojiti kesten

Razmnožavanje kestena iz sjemena: doznajte kako uzgojiti kesten

Pakujac i njegov uzgoj

Pakujac i njegov uzgoj

Lavanda: savjeti za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande

Lavanda: savjeti za sadnju, uzgoj i razmnožavanje lavande

Kumkvat razmnožavanje - Što znate o razmnožavanju biljke kumkvat?

Kumkvat razmnožavanje - Što znate o razmnožavanju biljke kumkvat?

Mahonija razmnožavanje - što utječe na rast i razmnožavanje mahonije?

Mahonija razmnožavanje - što utječe na rast i razmnožavanje mahonije?

Znate li zašto su u Americi skoro zaustavili razmnožavanje tisa?

Znate li zašto su u Americi skoro zaustavili razmnožavanje tisa?

Žohari razmnožavanje - znate li kako se ovi kukci razmnožavaju?

Žohari razmnožavanje - znate li kako se ovi kukci razmnožavaju?

Katalpa drvo – raskošno ukrasno drvo sporoga rasta

Katalpa drvo – raskošno ukrasno drvo sporoga rasta

Seks postoji kako bi se izbjegle bolesti, kaže studija

Seks postoji kako bi se izbjegle bolesti, kaže studija