Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para>
 Izbori za stranačka tijela u SDP-u bit će održani 26. rujna,
 a odluka o raspisivanju stupa na snagu upravo danas, 17.
 kolovoza, kada kreću i kandidacijski rokovi za novog predsjednika
 stranke, Predsjedništvo i Glavni odbor. Kandidacijski postupak
 traje dva tjedna, do ponedjeljka 31. kolovoza, a tada će se
 sastati izborna komisija koja će imati tri dana
 da utvrdi pravovaljanost kandidatura i tada
 počinje službena kampanja u SDP-u.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="94510916-b9f3-11ec-b4f0-0242ac120053"/>
<para>
 Hoće li Peđa Grbin biti jedini kandidat za
 predsjednika SDP-a, ostaje još vidjeti, no jest prvi koji je
 istaknuo kandidaturu, tek koji dan nakon što je stranka na
 parlamentarnim izborima doživjela težak poraz, a sada je i prvi
 objavio svojevrsni program kojim kani pridobiti članove i članice
 SDP-a.
</para>
<heading3>
 Smjernice za oporavak SDP-a
</heading3>
<para>
 ''SDP je već dugo vremena stranka koja se suočava s ozbiljnim
 izazovima, velik dio kojih je organizacijske prirode, a za
 posljedicu ima pasivizaciju članstva i kroničan nedostatak
 konkretnih, jasnih politika stranke. Na žalost, u protekle četiri
 godine malo se toga u radu SDP-a promijenilo na bolje. Potrebno
 je stoga pripremiti i primijeniti program reforme
 unutarstranačkog rada, koji će osigurati funkcioniranje stranke,
 a posebno uključivanje šireg kruga ljudi u rad stranke i
 donošenje novih, suvremenih politika i programa SDP-a. Uz
 promjene koje predlažem SDP će ponovno postati stranka koja ima
 povjerenje birača, novi SDP, SDP spreman na pobjede, na
 kojeg su članovi stranke ponosni'', istaknuo je Grbin uvodno
 u dokumentu koji broji par stranica na kojima nema
 konkretnih ciljeva i sve je vrlo općenito. 
</para>
<para>
 Grbin, međutim, ističe da je riječ o idejama, smjernicama i
 sugestijama za oporavak stranke, za koje se nada da će
 biti temelj za ozbiljnu raspravu o budućnosti SDP-a u
 predstojećoj kampanji te naglašava da se raduje budućim
 komentarima pa ih je objavio i na društvenim mrežama.
</para>
<heading3>
 'SDP je sve više postajao klijentelistička stranka'
</heading3>
<para>
 Referirajući se na organizaciju rada stranke, smatra da SDP
 mora nastaviti dosljedno provoditi politiku jedan član – jedan
 glas, kao i rodni paritet prilikom biranja u tijela stranke i
 kandidiranja za javne dužnosti. No, ima zamjerke
 na postojeći sustav, koji pravo glasa vezuje uz članarinu i
 poručuje da ga je potrebno radikalno promijeniti.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8dc3e7bc-b9f3-11ec-9302-0242ac12004e"/>
<para>
 ''Promjenu ćemo učiniti kontrolom podataka o članovima, kako
 bi se spriječile manipulacije i reevidencijom
 članstva kako bi se iz baze podataka izbrisali oni članovi
 koji ne postoje. Treba biti iskren i reći: mnoge su organizacije
 manipulirale članovima, upisivali su se ljudi bez njihovog znanja
 i pristanka, zloupotrebljavalo se demokratski izborni proces,
 radi osobne koristi pojedinaca, čime je SDP sve više postajao
 klijentelistička stranka što se na kraju odrazilo i na našem
 izbornom rezultatu'', istaknuo je Grbin.
</para>
<heading3>
 Važan je rad i rezultat ljudi na terenu
</heading3>
<para>
 Tijela stranke, navodi dalje, treba smanjiti, učiniti
 operativnima i omogućiti onima, koji na izborima tijekom mandata
 stranačkih tijela ostvare dobar rezultat, da postanu dio
 stranačkog vodstva: ''Napredovanje u stranci, obnašanje dužnosti
 u stranci mora biti vezano uz rezultat, a ne uz to tko je s kime
 dobar. Na istome ću inzistirati i prilikom sastavljanja lista za
 izbore: kandidati će biti osobe s rezultatima, koje su se
 dokazale radom i uživaju potporu na terenu, među članovima i
 biračima''.
</para>
<para>
 Kao polje na kojemu je potreban niz poboljšanja Grbin navodi i
 unutarstranačku komunikaciju i informiranje jer je jedino
 informirano članstvo spremno za donošenje bitnih političkih
 odluka.
</para>
<heading3>
 'SDP-u godinama nedostaju jasne politike i programi'
</heading3>
<para>
 Građani i građanke traže politički sadržaj, napominje Grbin i
 poručuje da će novi SDP staviti naglasak upravo na stvaranje
 sadržaja, politika i programa, koji stranci nedostaju godinama.
 Pomoć na tom polju bit će svakako potrebna pa kani oživjeti rad
 stranačkih savjeta.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4a16e120-8f25-11ec-b2da-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Hoće
 li Peđa Grbin biti jedini kandidat u SDP-u za predsjednika
 stranke? U igri su i neka druga imena poput onih Mirele
 Ahmetović, Zvonimira Mršića, Željka Kolara ... (RTL/PIXSELL)</emphasis>
</para>
<para>
 ''Savjeti ne smiju biti "pro forma" tijela, već mjesto okupljanja
 istaknutih intelektualaca lijeve političke orijentacije, 
 koji su prepoznati u javnosti i koji mogu iznjedriti nove
 socijaldemokratske politike i paradigme koje će privući i
 mobilizirati nove simpatizere i birače kako bi zajedno gradili
 bolje društvo. Priprema konkretne sektorske politike ili
 ciljanog prijedloga zakona morat će biti vezana i uz rok za njenu
 izradu, kako bi se svačiji rad mogao vrednovati. No i svi članovi
 stranke moraju dobiti priliku reći svoje mišljenje: svi
 prijedlozi stranačkih politika bit će upućeni na savjetovanje sa
 zainteresiranim članovima stranke i javnosti, a tek nakon toga
 uslijedit će njihovo usvajanje'', navodi Grbin.
</para>
<heading3>
 Pred lokalnim organizacijama bit će više posla
</heading3>
<para>
 Naglasak stavlja i na potrebu unutarstranačke edukacije i rad s
 članstvom pa tako ističe da je nužno revitalizirati političku
 akademiju SDP-a, uz jačanje edukacijskih aktivnosti Foruma mladih
 SDP-a, samostalno ili uz suradnju s drugim organizacijama, poput
 FES-a.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="848b1332-b9f3-11ec-b09d-0242ac120064"/>
<para>
 No više posla bit će i pred lokalnim organizacijama -
 pokoja konferencija za medije ili priopćenje više neće biti
 dovoljni, a umjesto toga očekuje se upoznavanje članova i članica
 s politikama stranke kroz njihovu aktivaciju i edukaciju
 putem debata, tribina, okruglih stolova i drugih aktivnosti.
</para>
<para>
 ''Sve ovo možemo ostvariti samo i jedino, zajedno'', zaključuje
 Grbin i poručuje: ''Ne želim biti predsjednik računice
 interesnih skupina, predsjednik kompromisa elita, već želim biti
 predsjednik uspješnih i marljivih, predsjednik svih koji radom i
 zalaganjem žele stvoriti novi SDP. Želim biti predsjednikom
 stranke na koju smo ponosni''.
</para>

Dok čeka protukandidate, Grbin objavio program: 'Ne želim biti predsjednik kompromisa elita' SDP je sve više postajao klijentelistička stranka, upozorio je Grbin u svojem programu za predsjednika SDP-a 
  Izbori za stranačka tijela u SDP-u bit će održani 26. rujna,
  a odluka o raspisivanju stupa na snagu upravo danas, 17.
  kolovoza, kada kreću i kandidacijski rokovi za novog predsjednika
  stranke, Predsjedništvo i Glavni odbor. Kandidacijski postupak
  traje dva tjedna, do ponedjeljka 31. kolovoza, a tada će se
  sastati izborna komisija koja će imati tri dana
  da utvrdi pravovaljanost kandidatura i tada
  počinje službena kampanja u SDP-u.



  Hoće li Peđa Grbin biti jedini kandidat za
  predsjednika SDP-a, ostaje još vidjeti, no jest prvi koji je
  istaknuo kandidaturu, tek koji dan nakon što je stranka na
  parlamentarnim izborima doživjela težak poraz, a sada je i prvi
  objavio svojevrsni program kojim kani pridobiti članove i članice
  SDP-a.


  Smjernice za oporavak SDP-a


  ''SDP je već dugo vremena stranka koja se suočava s ozbiljnim
  izazovima, velik dio kojih je organizacijske prirode, a za
  posljedicu ima pasivizaciju članstva i kroničan nedostatak
  konkretnih, jasnih politika stranke. Na žalost, u protekle četiri
  godine malo se toga u radu SDP-a promijenilo na bolje. Potrebno
  je stoga pripremiti i primijeniti program reforme
  unutarstranačkog rada, koji će osigurati funkcioniranje stranke,
  a posebno uključivanje šireg kruga ljudi u rad stranke i
  donošenje novih, suvremenih politika i programa SDP-a. Uz
  promjene koje predlažem SDP će ponovno postati stranka koja ima
  povjerenje birača, novi SDP, SDP spreman na pobjede, na
  kojeg su članovi stranke ponosni'', istaknuo je Grbin uvodno
  u dokumentu koji broji par stranica na kojima nema
  konkretnih ciljeva i sve je vrlo općenito. 


  Grbin, međutim, ističe da je riječ o idejama, smjernicama i
  sugestijama za oporavak stranke, za koje se nada da će
  biti temelj za ozbiljnu raspravu o budućnosti SDP-a u
  predstojećoj kampanji te naglašava da se raduje budućim
  komentarima pa ih je objavio i na društvenim mrežama.


  'SDP je sve više postajao klijentelistička stranka'


  Referirajući se na organizaciju rada stranke, smatra da SDP
  mora nastaviti dosljedno provoditi politiku jedan član – jedan
  glas, kao i rodni paritet prilikom biranja u tijela stranke i
  kandidiranja za javne dužnosti. No, ima zamjerke
  na postojeći sustav, koji pravo glasa vezuje uz članarinu i
  poručuje da ga je potrebno radikalno promijeniti.



  ''Promjenu ćemo učiniti kontrolom podataka o članovima, kako
  bi se spriječile manipulacije i reevidencijom
  članstva kako bi se iz baze podataka izbrisali oni članovi
  koji ne postoje. Treba biti iskren i reći: mnoge su organizacije
  manipulirale članovima, upisivali su se ljudi bez njihovog znanja
  i pristanka, zloupotrebljavalo se demokratski izborni proces,
  radi osobne koristi pojedinaca, čime je SDP sve više postajao
  klijentelistička stranka što se na kraju odrazilo i na našem
  izbornom rezultatu'', istaknuo je Grbin.


  Važan je rad i rezultat ljudi na terenu


  Tijela stranke, navodi dalje, treba smanjiti, učiniti
  operativnima i omogućiti onima, koji na izborima tijekom mandata
  stranačkih tijela ostvare dobar rezultat, da postanu dio
  stranačkog vodstva: ''Napredovanje u stranci, obnašanje dužnosti
  u stranci mora biti vezano uz rezultat, a ne uz to tko je s kime
  dobar. Na istome ću inzistirati i prilikom sastavljanja lista za
  izbore: kandidati će biti osobe s rezultatima, koje su se
  dokazale radom i uživaju potporu na terenu, među članovima i
  biračima''.


  Kao polje na kojemu je potreban niz poboljšanja Grbin navodi i
  unutarstranačku komunikaciju i informiranje jer je jedino
  informirano članstvo spremno za donošenje bitnih političkih
  odluka.


  'SDP-u godinama nedostaju jasne politike i programi'


  Građani i građanke traže politički sadržaj, napominje Grbin i
  poručuje da će novi SDP staviti naglasak upravo na stvaranje
  sadržaja, politika i programa, koji stranci nedostaju godinama.
  Pomoć na tom polju bit će svakako potrebna pa kani oživjeti rad
  stranačkih savjeta.


   
   Hoće
  li Peđa Grbin biti jedini kandidat u SDP-u za predsjednika
  stranke? U igri su i neka druga imena poput onih Mirele
  Ahmetović, Zvonimira Mršića, Željka Kolara ... (RTL/PIXSELL)


  ''Savjeti ne smiju biti "pro forma" tijela, već mjesto okupljanja
  istaknutih intelektualaca lijeve političke orijentacije, 
  koji su prepoznati u javnosti i koji mogu iznjedriti nove
  socijaldemokratske politike i paradigme koje će privući i
  mobilizirati nove simpatizere i birače kako bi zajedno gradili
  bolje društvo. Priprema konkretne sektorske politike ili
  ciljanog prijedloga zakona morat će biti vezana i uz rok za njenu
  izradu, kako bi se svačiji rad mogao vrednovati. No i svi članovi
  stranke moraju dobiti priliku reći svoje mišljenje: svi
  prijedlozi stranačkih politika bit će upućeni na savjetovanje sa
  zainteresiranim članovima stranke i javnosti, a tek nakon toga
  uslijedit će njihovo usvajanje'', navodi Grbin.


  Pred lokalnim organizacijama bit će više posla


  Naglasak stavlja i na potrebu unutarstranačke edukacije i rad s
  članstvom pa tako ističe da je nužno revitalizirati političku
  akademiju SDP-a, uz jačanje edukacijskih aktivnosti Foruma mladih
  SDP-a, samostalno ili uz suradnju s drugim organizacijama, poput
  FES-a.



  No više posla bit će i pred lokalnim organizacijama -
  pokoja konferencija za medije ili priopćenje više neće biti
  dovoljni, a umjesto toga očekuje se upoznavanje članova i članica
  s politikama stranke kroz njihovu aktivaciju i edukaciju
  putem debata, tribina, okruglih stolova i drugih aktivnosti.


  ''Sve ovo možemo ostvariti samo i jedino, zajedno'', zaključuje
  Grbin i poručuje: ''Ne želim biti predsjednik računice
  interesnih skupina, predsjednik kompromisa elita, već želim biti
  predsjednik uspješnih i marljivih, predsjednik svih koji radom i
  zalaganjem žele stvoriti novi SDP. Želim biti predsjednikom
  stranke na koju smo ponosni''.
 TKO ĆE VODITI SDP? 

TKO ĆE VODITI SDP?

Dok čeka protukandidate, Grbin objavio program: 'Ne želim biti predsjednik kompromisa elita'

Banke ponovo uvode crne liste: 'Razmjenjivanje podataka služi boljem upravljanju kreditnim rizikom' Banke su ponovno počele razmjenjivati podatke o klijentima i stanju njihovih kredita.  To znači da se opet uvode tzv. crne liste s podacima onih koji ne podmiruju svoje obveze. Riječ je o praksi s kojom su banke prekinule prije dvije godine zbog Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka. 

<para>Banke su ponovno počele razmjenjivati podatke o klijentima i stanju njihovih kredita. To znači da se opet uvode tzv. crne liste s podacima onih koji ne podmiruju svoje obveze. Riječ je o praksi s kojom su banke prekinule prije dvije godine zbog Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka.</para>

Banke ponovo uvode crne liste: 'Razmjenjivanje podataka služi boljem upravljanju kreditnim rizikom'

<para>
 Sjetva kukuruza bit će jednostavnija ako znate rokovi sjetve
 kukuruza, a u nastavku doznajte više jer pišemo o tome
 rokovi sjetve kukuruza.
</para>
<para>
 Uz pravilne tehnike uzgajanja i njege, kukuruz uspijeva na svim
 tlima, ali ipak, sadnja kukuruza najbolje rezultate daje na
 srednje teškim gdje je pH 5,5 – 7, no važno je znati koji su
 rokovi sjetve kukuruza.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koliko poznajete radove koje treba obaviti za sjetvu kukuruza, a
 znate li koja je dubina sjetve kukuruza potrebna da kukuruz nikne
 i koji su rokovi sjetve kukuruza?
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3603603/po-cemu-je-zitarica-dvozrni-pir-posebna/">
 Dvozrni pir
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Najbolji rokovi sjetve kukuruza su u
 sjeverozapadnom dijelu RH od polovice travnja do kraja travnja, a
 za istočni dio RH od 10. travnja do 25. travnja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To je kalendarski optimalan rok. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako vlada ili nastupi kišovito i hladno vrijeme u optimalnom
 agrotehničkom roku sjetva se ne može obaviti. Sjetva treba
 započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10
 °C.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Minimalna temperatura koja treba kukuruzu da nikne iznosi 8 °C,
 ako su rokovi sjetve kukuruza poštivani.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pri toj temperaturi klijanje je vrlo sporo, pa se sa sjetvom
 počinje kada se tlo u sjetvenom (oraničnom) sloju zagrije na više
 od 10 °C. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kukuruz može rasti ako je temperatura tla iznad 10 °C, a zraka
 iznad 13 °C. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako se temperatura smanji ispod 10 °C, kukuruz prestaje rasti.
 Sve to utječe na klijanje ali za uspješnu sjetvu prvenstveno je
 važno da se poštivaju rokovi sjetve kukuruza.
</para>

Koji su rokovi sjetve kukuruza? Kukuruz je toliko poznata žitarica i čini nam se da sve o njoj znamo, a što biste rekli kada bi vas netko pitao koji su rokovi sjetve kukuruza 
  Sjetva kukuruza bit će jednostavnija ako znate rokovi sjetve
  kukuruza, a u nastavku doznajte više jer pišemo o tome
  rokovi sjetve kukuruza.


  Uz pravilne tehnike uzgajanja i njege, kukuruz uspijeva na svim
  tlima, ali ipak, sadnja kukuruza najbolje rezultate daje na
  srednje teškim gdje je pH 5,5 – 7, no važno je znati koji su
  rokovi sjetve kukuruza.
  Koliko poznajete radove koje treba obaviti za sjetvu kukuruza, a
  znate li koja je dubina sjetve kukuruza potrebna da kukuruz nikne
  i koji su rokovi sjetve kukuruza?


   
      
         
            Dvozrni pir
         
      
   


   Najbolji rokovi sjetve kukuruza su u
  sjeverozapadnom dijelu RH od polovice travnja do kraja travnja, a
  za istočni dio RH od 10. travnja do 25. travnja. 
  To je kalendarski optimalan rok. 
  Ako vlada ili nastupi kišovito i hladno vrijeme u optimalnom
  agrotehničkom roku sjetva se ne može obaviti. Sjetva treba
  započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10
  °C.
  Minimalna temperatura koja treba kukuruzu da nikne iznosi 8 °C,
  ako su rokovi sjetve kukuruza poštivani.
  Pri toj temperaturi klijanje je vrlo sporo, pa se sa sjetvom
  počinje kada se tlo u sjetvenom (oraničnom) sloju zagrije na više
  od 10 °C. 
  Kukuruz može rasti ako je temperatura tla iznad 10 °C, a zraka
  iznad 13 °C. 
  Ako se temperatura smanji ispod 10 °C, kukuruz prestaje rasti.
  Sve to utječe na klijanje ali za uspješnu sjetvu prvenstveno je
  važno da se poštivaju rokovi sjetve kukuruza.
 Žitarice 

Žitarice

Koji su rokovi sjetve kukuruza?

Radovi na rotoru ne kasne, ali cijena raste: Od paprene cifre zavrti se u glavi, Bandić traži pomoć Novi zagrebački rotor zasad ne probija vremenske rokove, ali već se sada zna da će biti skuplji od predviđenog iznosa. 

<para>Novi zagrebački rotor zasad ne probija vremenske rokove, ali već se sada zna da će biti skuplji od predviđenog iznosa.</para>

Radovi na rotoru ne kasne, ali cijena raste: Od paprene cifre zavrti se u glavi, Bandić traži pomoć

<para>
 Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, od
 danas više službeno ne bi trebala imati nikakve veze s radom
 Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije
 obrazovanja. Njenu funkciju preuzima premijer Andrej
 Plenković, a uz njega će dvije suvoditeljice biti
 ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i
 predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Vesna
 Bedeković.
</para>
<para>
 Kako doznaje <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/odlaze-i-vican-i-buljan-culej-1194249">
 Večernji list
 </ulink>, Vican se nudilo da bude
 članica Posebnog stručnog povjerenstva, ali je ona to odbila.
 Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u
 razgovoru za N1 je također dala do znanja da je Vican isteklo
 vrijeme poručivši kako ona "zasigurno može pridonijeti, ali
 definitivno to treba biti timski rad".
</para>
<para>
 Vican je zbog toga i pisala predsjednici te je poručila kako se
 radi o sadržaju kojim se ona obraća predsjednici, a ne javnosti.
 Plenković bi danas također trebao imati rješenje za ekspertnu
 radnu skupinu u kojoj će Jasminka Buljan Culej
 morati napustiti fotelju voditeljice, ali se isti princip neće
 primijeniti za dosad izabrane članove ekspertne radne skupine.
</para>
<para>
 Prema neslužbenim informacijama, oni bi trebali ostati u skupini,
 dok će se novi natječaj, tj. poziv, raspisati za voditeljsku
 poziciju i ostale pozicije koje su do sada bile
 nepopunjene. 
</para>
<para>
 Navečer također istječe rok nastavnicima i profesorima, odnosno
 članovima stručnih skupina, da se izjasne jesu li spremni
 nastaviti raditi na dokumentima koje su pripremali za kurikularnu
 reformu nakon što im je to pitanje e-mailom postavila ministrica
 Divjak, piše <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/odlaze-i-vican-i-buljan-culej-1194249">
 Večernji list
 </ulink>.
</para>

Ističu rokovi čelnim ljudima u reformi obrazovanja: odlaze li danas sa svojih pozicija Vican i Culej? Navečer također istječe rok nastavnicima i profesorima, odnosno članovima stručnih skupina, da se izjasne jesu li spremni nastaviti raditi na dokumentima 
   Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, od
  danas više službeno ne bi trebala imati nikakve veze s radom
  Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije
  obrazovanja. Njenu funkciju preuzima premijer Andrej
  Plenković, a uz njega će dvije suvoditeljice biti
  ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i
  predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Vesna
  Bedeković.


  Kako doznaje 
      Večernji list
   , Vican se nudilo da bude
  članica Posebnog stručnog povjerenstva, ali je ona to odbila.
  Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u
  razgovoru za N1 je također dala do znanja da je Vican isteklo
  vrijeme poručivši kako ona "zasigurno može pridonijeti, ali
  definitivno to treba biti timski rad".


  Vican je zbog toga i pisala predsjednici te je poručila kako se
  radi o sadržaju kojim se ona obraća predsjednici, a ne javnosti.
  Plenković bi danas također trebao imati rješenje za ekspertnu
  radnu skupinu u kojoj će Jasminka Buljan Culej
  morati napustiti fotelju voditeljice, ali se isti princip neće
  primijeniti za dosad izabrane članove ekspertne radne skupine.


  Prema neslužbenim informacijama, oni bi trebali ostati u skupini,
  dok će se novi natječaj, tj. poziv, raspisati za voditeljsku
  poziciju i ostale pozicije koje su do sada bile
  nepopunjene. 


  Navečer također istječe rok nastavnicima i profesorima, odnosno
  članovima stručnih skupina, da se izjasne jesu li spremni
  nastaviti raditi na dokumentima koje su pripremali za kurikularnu
  reformu nakon što im je to pitanje e-mailom postavila ministrica
  Divjak, piše 
      Večernji list
   .
 PROMJENE NA POMOLU 

PROMJENE NA POMOLU

Ističu rokovi čelnim ljudima u reformi obrazovanja: odlaze li danas sa svojih pozicija Vican i Culej?

Rokovi počinju teći: donosimo vam vodič za parlamentarne izbore S raspisivanjem izbora počinju teći i izborni rokovi za predaju i objavu lista te vrijeme za službenu izbornu promidžbu odnosno kampanju. U vrlo kratkom vremenu događat će se dosta toga pa smo pripremili svojevrsni vodič za vas. 

<para>S raspisivanjem izbora počinju teći i izborni rokovi za predaju i objavu lista te vrijeme za službenu izbornu promidžbu odnosno kampanju. U vrlo kratkom vremenu događat će se dosta toga pa smo pripremili svojevrsni vodič za vas.</para>

Rokovi počinju teći: donosimo vam vodič za parlamentarne izbore

<para>
 Preskupi smo, prezaduženi i moramo se ubrzano
 mijenjati - poruka je to koju je Vlada poslala s
 današnje sjednice, na kojoj je, po prvi puta otkako smo ušli u
 EU, usvojila dva ključna dokumenta - Nacionalni program
 reformi i Program konvergencije za razdoblje od
 2014. do 2017. godine.
</para>
<heading3>
 Linić: Loše je što cijene neće rasti
</heading3>
<para>
 Slavko Linić je rekao da se ove
 godine očekuje nulta stopa rasta. Kaže da
 će manjak ove godine biti 4,4 posto umjesto dopuštenih tri posto,
 ali da se on smanjuje već 2015. godine, da bi već 2016. godine
 pao na 2,7 posto po EU metodologiji. Zanimljivo, Linić je
 istaknuo da će ove godine cijene rasti tek 0,6
 posto.
</para>
<para>
 "To je loše, ali ne treba se bojati deflacije. Već 2015. i 2016.
 godine će inflacija opet biti oko 1,5 posto", rekao je Linić.
</para>
<para>
 Zoran Milanović je opet naglasio da previše trošimo i da jedan
 posto manjka bez gospodarskog rasta predstavlja omču oko vrata.
</para>
<heading3>
 Milanović ponovno o Švedskoj...
</heading3>
<para>
 "Bez gospodarskog rasta deficit postaje omča oko
 vrata. Država nam je skupa i neefikasna i to je kronična
 bolest", poručio je premijer.
</para>
<para>
 "Švedska je 80-ih bila među prve četiri države, a onda je počela
 padati jer je bila skupa. Onda su 90-ih srezali za trećinu
 proračunsku potrošnju i onda se vratila u vrh svjetske ekonomije.
 Ne moramo ih kopirati, ali od njih treba učiti".
</para>
<para>
 "Još jednom onima koji vole podsjetiti da su se građani
 prilagodili, a država nije - ja uvijek i govorim o državi".
</para>
<para>
 "Filozofija je mnogima: Što me ide, što mi pripada, neću, ne
 dam i ne diraj moje. Ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ",
 izjavio je Milanović na sjednici.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="51750c74-8f1d-11ec-a604-0242ac120016" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Hrvatska po prvi put kao članica EU mora prijaviti tri
 dokumenta za europski semestar na temelju kojih
 će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom
 usvaja i Vijeće EU-a.
</para>
<heading3>
 Grčić: Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti
 zemalja 
</heading3>
<para>
 Na sjednici hrvatske Vlade govorilo se o problemima kao
 što su rigidno tržište rada, sustav socijalne zaštite, lošije
 poslovno okruženje.
</para>
<para>
 "<emphasis>Zacrtali smo jasan put financijske konsolidacije koji će
 trajati tri godine. Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti
 zemalja koje mogu biti zanimljive investitorima. I tu smo
 ostvarili pomake u smislu stvaranja većeg povjerenja u smislu
 manjeg rizika od korupcije</emphasis>", izjavio je potpredsjednik Vlade
 Branko
 Grčić.
</para>
<para>
 "<emphasis>Ovo što danas usvajamo obvezuje u velikoj mjeri.
 To je sad crno na bijelo i zatvara prostor varalicama u
 politici, a posebno u opoziciji, koji obećavaju sve i svašta. U
 okviru ovoga ćemo se kretati i to je smrtna presuda populistima i
 prevarantima
 </emphasis>", kazao je premijer Zoran
 Milanović.
</para>
<para>
 Prijedlog plana
 implementacije Garancije za
 mlade predstavio
 je ministar Mirando
 Mrsić. 'Iz Inicijative za zapošljavanje
 mladih za 2014-2015 osigurano je 66,35 milijuna eura Iz EU
 fondova do 2016. osigurano oko 150 milijuna eura', poručio je
 ministar.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="503cd6d4-8f1d-11ec-8754-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>         
                  
                  
              NAJAVA  
                  
                  
              
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na dnevnom redu nove sjednice Vlade su prijedlog nacionalnog
 programa reformi i prijedlog programa konvergencije Republike
 Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine.
</para>
<para>
 Vlada će o tome raspravljati slijedom obveze prema kojoj do
 kraja travnja Europskoj komisiji mora dostaviti ta dva dokumenta
 na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za
 Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.
</para>
<para>
 Nacionalni program reformi definira stanje i planove
 provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan
 konvergencije određuje ključne karakteristike okvira
 makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa
 obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država
 članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama
 Unije.
</para>
<para>
 Nepoštivanje tih odredbi rezultira sankcijama koje
 uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Vlada
 će raspravljati i o prijedlogu zakona o izvlaštenju i određivanju
 naknade, koji donosi nekoliko novina u odnosu na sadašnje
 rješenje.
</para>
<para>
 Među ostalim se predlaže da postupak izvlaštenja, u
 slučajevima kada se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine
 ili izvođenja radova za koje je Vlada donijela odluku o
 proglašenju strateškog projekta, provodi središnje tijelo državne
 uprave nadležno za poslove pravosuđa.
</para>
<para>
 Time se nastoji postići ubrzanje izvlaštenja, kao postupaka
 od posebnog interesa za državu. Pred Vladom je i prijedlog
 zaključka o prihvaćanju karte regionalnih potpora za razdoblje od
 2014. do 2020. godine. Karta regionalnih potpora definira dvije
 za potpore pogodne regije.
</para>
<para>
 To su Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska. BDP po
 stanovniku u odnosu na prosjek EU-27, za regiju Jadranska
 Hrvatska iznosi 60 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 61,67
 posto. Sukladno smjernicama EU-a, ti omjeri BDP-a uvjetuju
 maksimalni intenzitet potpore za Jadransku Hrvatsku u iznosu od
 35 posto bruto ekvivalenta potpore, a za Kontinentalnu Hrvatsku
 25 posto bruto ekvivalenta potpore.
</para>

Milanović: Ovo je smrtna presuda populistima i prevarantima! 'Ovo što danas usvajamo obvezuje u velikoj mjeri. To je sad crno na bijelo i zatvara prostor varalicama u politici, a posebno u opoziciji koji obećavaju sve i svašta. U okviru ovoga ćemo se kretati i to je smrtna presuda populistima i prevarantima', kazao je premijer Zoran Milanović. 
   Preskupi smo, prezaduženi i moramo se ubrzano
  mijenjati - poruka je to koju je Vlada poslala s
  današnje sjednice, na kojoj je, po prvi puta otkako smo ušli u
  EU, usvojila dva ključna dokumenta - Nacionalni program
  reformi i Program konvergencije za razdoblje od
  2014. do 2017. godine.


  Linić: Loše je što cijene neće rasti


   Slavko Linić je rekao da se ove
  godine očekuje nulta stopa rasta. Kaže da
  će manjak ove godine biti 4,4 posto umjesto dopuštenih tri posto,
  ali da se on smanjuje već 2015. godine, da bi već 2016. godine
  pao na 2,7 posto po EU metodologiji. Zanimljivo, Linić je
  istaknuo da će ove godine cijene rasti tek 0,6
  posto.


  "To je loše, ali ne treba se bojati deflacije. Već 2015. i 2016.
  godine će inflacija opet biti oko 1,5 posto", rekao je Linić.


  Zoran Milanović je opet naglasio da previše trošimo i da jedan
  posto manjka bez gospodarskog rasta predstavlja omču oko vrata.


  Milanović ponovno o Švedskoj...


  "Bez gospodarskog rasta deficit postaje omča oko
  vrata. Država nam je skupa i neefikasna i to je kronična
  bolest", poručio je premijer.


  "Švedska je 80-ih bila među prve četiri države, a onda je počela
  padati jer je bila skupa. Onda su 90-ih srezali za trećinu
  proračunsku potrošnju i onda se vratila u vrh svjetske ekonomije.
  Ne moramo ih kopirati, ali od njih treba učiti".


  "Još jednom onima koji vole podsjetiti da su se građani
  prilagodili, a država nije - ja uvijek i govorim o državi".


  "Filozofija je mnogima: Što me ide, što mi pripada, neću, ne
  dam i ne diraj moje. Ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ",
  izjavio je Milanović na sjednici.


   


  Hrvatska po prvi put kao članica EU mora prijaviti tri
  dokumenta za europski semestar na temelju kojih
  će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom
  usvaja i Vijeće EU-a.


  Grčić: Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti
  zemalja 


   Na sjednici hrvatske Vlade govorilo se o problemima kao
  što su rigidno tržište rada, sustav socijalne zaštite, lošije
  poslovno okruženje.


  "Zacrtali smo jasan put financijske konsolidacije koji će
  trajati tri godine. Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti
  zemalja koje mogu biti zanimljive investitorima. I tu smo
  ostvarili pomake u smislu stvaranja većeg povjerenja u smislu
  manjeg rizika od korupcije", izjavio je potpredsjednik Vlade
  Branko
   Grčić.


  "Ovo što danas usvajamo obvezuje u velikoj mjeri.
  To je sad crno na bijelo i zatvara prostor varalicama u
  politici, a posebno u opoziciji, koji obećavaju sve i svašta. U
  okviru ovoga ćemo se kretati i to je smrtna presuda populistima i
  prevarantima
   ", kazao je premijer Zoran
  Milanović.


  Prijedlog plana
  implementacije Garancije za
  mlade predstavio
  je ministar Mirando
  Mrsić. 'Iz Inicijative za zapošljavanje
  mladih za 2014-2015 osigurano je 66,35 milijuna eura Iz EU
  fondova do 2016. osigurano oko 150 milijuna eura', poručio je
  ministar.


   
   

         
                   
                   
               NAJAVA  
                   
                   
               
   
   
  Na dnevnom redu nove sjednice Vlade su prijedlog nacionalnog
  programa reformi i prijedlog programa konvergencije Republike
  Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine.


  Vlada će o tome raspravljati slijedom obveze prema kojoj do
  kraja travnja Europskoj komisiji mora dostaviti ta dva dokumenta
  na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za
  Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.


  Nacionalni program reformi definira stanje i planove
  provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan
  konvergencije određuje ključne karakteristike okvira
  makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa
  obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država
  članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama
  Unije.


  Nepoštivanje tih odredbi rezultira sankcijama koje
  uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Vlada
  će raspravljati i o prijedlogu zakona o izvlaštenju i određivanju
  naknade, koji donosi nekoliko novina u odnosu na sadašnje
  rješenje.


  Među ostalim se predlaže da postupak izvlaštenja, u
  slučajevima kada se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine
  ili izvođenja radova za koje je Vlada donijela odluku o
  proglašenju strateškog projekta, provodi središnje tijelo državne
  uprave nadležno za poslove pravosuđa.


  Time se nastoji postići ubrzanje izvlaštenja, kao postupaka
  od posebnog interesa za državu. Pred Vladom je i prijedlog
  zaključka o prihvaćanju karte regionalnih potpora za razdoblje od
  2014. do 2020. godine. Karta regionalnih potpora definira dvije
  za potpore pogodne regije.


  To su Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska. BDP po
  stanovniku u odnosu na prosjek EU-27, za regiju Jadranska
  Hrvatska iznosi 60 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 61,67
  posto. Sukladno smjernicama EU-a, ti omjeri BDP-a uvjetuju
  maksimalni intenzitet potpore za Jadransku Hrvatsku u iznosu od
  35 posto bruto ekvivalenta potpore, a za Kontinentalnu Hrvatsku
  25 posto bruto ekvivalenta potpore.
 'preskupi smo i prezaduženi' 

'preskupi smo i prezaduženi'

Milanović: Ovo je smrtna presuda populistima i prevarantima!

<para>
 Hrvatski ministar pravosuđa Orsat
 Miljenić ustvrdio je u posljednjem pismu
 potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding kako je
 iznenađen najavama da će predložiti aktiviranje "zaštitnih mjera"
 iz hrvatskog pristupnog ugovora Uniji zbog zakona kojim se
 primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine
 počinjene poslije kolovoza 2002.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Miljenić smatra da bi se tzv. zaštitne mjere iz 39. članka
 Ugovora o pristupanju mogle primijeniti samo ako dođe do
 "ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe
 acquisa".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava
 Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o
 pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama
 Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran
 vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi,
 donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s
 acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim ali
 i koje ste Vi od nas tražili", ističe Miljenić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Smatra i da osim ovoga postoji i jedno puno značajnije pitanje
 vezano uz najavu mogućnosti primjene članka 39. pristupnog
 ugovora, a tiče se različitog tretmana država članica u
 identičnim pravnim situacijama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka
 su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog
 uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim
 pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u
 zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39. identičan onom u Ugovoru o
 pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji", navodi u pismu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c5a0f042-8f1b-11ec-8807-0242ac120017" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Podsjeća i da su obje zemlje uvele vremensko ograničenje primjene
 Europskog uhidbenog naloga 2004. "Republika Slovenija provela je
 usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na
 snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je
 zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s
 tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014.
 godine".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Komisija je, podsjeća, za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih
 pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema
 tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Hrvatsku, ali
 nije primijenila zaštitnu odredbu iako se neusklađenost kod
 Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset
 godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i
 vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto
 Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju
 u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih
 nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u
 slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u
 prenošenju pravne stečevine", ističe Miljenić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Zbog svega navedenog žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji
 predloži razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o
 pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni
 sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to
 biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama
 članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim, zaključio je
 Miljenić.
</para>

Vlada odgovorila Reding: Iznenađeni smo, pa poslali smo vam rokove! Miljenić smatra da bi se tzv. zaštitne mjere iz 39. članka Ugovora o pristupanju mogle primijeniti samo ako dođe do "ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa". 
  Hrvatski ministar pravosuđa Orsat
   Miljenić ustvrdio je u posljednjem pismu
  potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding kako je
  iznenađen najavama da će predložiti aktiviranje "zaštitnih mjera"
  iz hrvatskog pristupnog ugovora Uniji zbog zakona kojim se
  primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine
  počinjene poslije kolovoza 2002.
   
  Miljenić smatra da bi se tzv. zaštitne mjere iz 39. članka
  Ugovora o pristupanju mogle primijeniti samo ako dođe do
  "ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe
  acquisa".
   
  "U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava
  Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o
  pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama
  Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran
  vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi,
  donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s
  acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim ali
  i koje ste Vi od nas tražili", ističe Miljenić.
   
  Smatra i da osim ovoga postoji i jedno puno značajnije pitanje
  vezano uz najavu mogućnosti primjene članka 39. pristupnog
  ugovora, a tiče se različitog tretmana država članica u
  identičnim pravnim situacijama.
   
  "Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka
  su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog
  uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim
  pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u
  zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39. identičan onom u Ugovoru o
  pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji", navodi u pismu.


   


  Podsjeća i da su obje zemlje uvele vremensko ograničenje primjene
  Europskog uhidbenog naloga 2004. "Republika Slovenija provela je
  usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na
  snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je
  zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s
  tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014.
  godine".
   
  Komisija je, podsjeća, za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih
  pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema
  tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Hrvatsku, ali
  nije primijenila zaštitnu odredbu iako se neusklađenost kod
  Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset
  godina.
   
  "Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i
  vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto
  Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju
  u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih
  nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u
  slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u
  prenošenju pravne stečevine", ističe Miljenić.
   
  "Zbog svega navedenog žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji
  predloži razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o
  pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni
  sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to
  biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama
  članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim, zaključio je
  Miljenić.
 lex perković 

lex perković

Vlada odgovorila Reding: Iznenađeni smo, pa poslali smo vam rokove!

<para>
 Haško tužiteljstvo pridružilo se u petak zahtjevu obrane
 bosanskohercegovačkih Hrvata da se produlje rokovi za najavu
 žalbe na nepravomoćnu presudu kojom su šestorica bivših čelnika
 Herceg-Bosne osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora, objavio
 je u petak Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
</para>
<para>
 Ističući da se radi o vrlo kompleksnoj i opširnoj presudi u
 predmetu "Prlić i drugi" tužitelji smatraju da bi se rok za
 podnošenje najave žalbe trebao produljiti na najmanje 90 dana.
</para>
<para>
 Obrane su tražile odgodu roka za podnošenje najave žalbe zbog
 toga što presuda nije objavljena na engleskom jeziku smatrajući
 to povredom prava njihovih branjenika.
</para>
<para>
 Obrane su u interesu pravde zatražile da se produlji rok za
 podnošenje najavi žalbi na 60 dana od dana objave engleskog
 prijevoda presude.
</para>
<para>
 Pravila Haškog suda određuju da strane u postupku moraju u roku
 od 30 dana od izricanja prvostupanjske presude najaviti žalbu i u
 njoj precizno navesti na koje elemente presude namjeravaju
 podnijeti žalbu te naknadno ne smiju nadopunjavati žalbu izvan
 toga okvira.
</para>
<para>
 Presuda je napisana na 2629 stranica.
</para>
<para>
 Šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne ICTY je u svibnju osudio na
 kazne zatvora od 10 do 25 godina zbog zločina nad Muslimanima
 tijekom rata u BiH koje su osmislili u okviru udruženog
 zločinačkog pothvata.
</para>
<para>
 Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno
 je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno
 Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i
 Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne
 policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu
 zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
</para>

Haški tužitelji složno s obranom traže dulje rokove Ističući da se radi o vrlo kompleksnoj i opširnoj presudi u predmetu "Prlić i drugi" tužitelji smatraju da bi se rok za podnošenje najave žalbe trebao produljiti na najmanje 90 dana 
  Haško tužiteljstvo pridružilo se u petak zahtjevu obrane
  bosanskohercegovačkih Hrvata da se produlje rokovi za najavu
  žalbe na nepravomoćnu presudu kojom su šestorica bivših čelnika
  Herceg-Bosne osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora, objavio
  je u petak Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).


  Ističući da se radi o vrlo kompleksnoj i opširnoj presudi u
  predmetu "Prlić i drugi" tužitelji smatraju da bi se rok za
  podnošenje najave žalbe trebao produljiti na najmanje 90 dana.


  Obrane su tražile odgodu roka za podnošenje najave žalbe zbog
  toga što presuda nije objavljena na engleskom jeziku smatrajući
  to povredom prava njihovih branjenika.


  Obrane su u interesu pravde zatražile da se produlji rok za
  podnošenje najavi žalbi na 60 dana od dana objave engleskog
  prijevoda presude.


  Pravila Haškog suda određuju da strane u postupku moraju u roku
  od 30 dana od izricanja prvostupanjske presude najaviti žalbu i u
  njoj precizno navesti na koje elemente presude namjeravaju
  podnijeti žalbu te naknadno ne smiju nadopunjavati žalbu izvan
  toga okvira.


  Presuda je napisana na 2629 stranica.


  Šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne ICTY je u svibnju osudio na
  kazne zatvora od 10 do 25 godina zbog zločina nad Muslimanima
  tijekom rata u BiH koje su osmislili u okviru udruženog
  zločinačkog pothvata.


  Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno
  je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno
  Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i
  Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne
  policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu
  zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
 slučaj 'prlić i drugi' 

slučaj 'prlić i drugi'

Haški tužitelji složno s obranom traže dulje rokove

Dok čeka tko će mu biti protukandidati Grbin objavio program za šefa SDP-a: 'Ne želim biti predsjednik kompromisa elita'

ZAGREB - Peđa Grbin objavio je u ponedjeljak na društvenim mrežama dokument s idejama i smjernicama za oporavak SDP-a kao temelj za raspravu o budućnosti stranke. Smatra nužnim poboljšati unutarstranačku komunikaciju koja već drugo vremena ne postoji te obnoviti unutarstranačku edukaciju i rad s članstvom. Najavljuje da će #noviSDP staviti naglasak na stvaranje sadržaja, politika i programa.

#rokovi

Dok čeka protukandidate, Grbin objavio program: 'Ne želim biti predsjednik kompromisa elita'

Dok čeka protukandidate, Grbin objavio program: 'Ne želim biti predsjednik kompromisa elita'

Banke ponovo uvode crne liste: 'Razmjenjivanje podataka služi boljem upravljanju kreditnim rizikom'

Banke ponovo uvode crne liste: 'Razmjenjivanje podataka služi boljem upravljanju kreditnim rizikom'

Koji su rokovi sjetve kukuruza?

Koji su rokovi sjetve kukuruza?

Radovi na rotoru ne kasne, ali cijena raste: Od paprene cifre zavrti se u glavi, Bandić traži pomoć

Radovi na rotoru ne kasne, ali cijena raste: Od paprene cifre zavrti se u glavi, Bandić traži pomoć

Ističu rokovi čelnim ljudima u reformi obrazovanja: odlaze li danas sa svojih pozicija Vican i Culej?

Ističu rokovi čelnim ljudima u reformi obrazovanja: odlaze li danas sa svojih pozicija Vican i Culej?

Rokovi počinju teći: donosimo vam vodič za parlamentarne izbore

Rokovi počinju teći: donosimo vam vodič za parlamentarne izbore

Milanović: Ovo je smrtna presuda populistima i prevarantima!

Milanović: Ovo je smrtna presuda populistima i prevarantima!

Vlada odgovorila Reding: Iznenađeni smo, pa poslali smo vam rokove!

Vlada odgovorila Reding: Iznenađeni smo, pa poslali smo vam rokove!

Haški tužitelji složno s obranom traže dulje rokove

Haški tužitelji složno s obranom traže dulje rokove