Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Eto ode naša kunica… Kakva je to valuta bila, bog joj dušu prosti. I sad nam, evo, dolaze i euro i Šengen, i to je stvarno dobra stvar, jer, recimo, zemlje koje su uvele euro, u ovom trenutku imaju znatno niže kamate nego zemlje koje nisu, poput, recimo, Mađarske koja zbog toga financijsku krizu i rast kamata osjeća mnogo više nego mi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A da bi došli i do Šengena i do eura, Hrvatska je morala ispuniti gomilu uvjeta i standarda. Samo za Šengen morali smo ispuniti 281 uvjet. I, vidite, sve što je Hrvatska napravila da se približi standardima razvijenih zemalja, napravila je jer je to morala napraviti, jer je netko nadgledao što radimo, kako radimo. Netko nas je tjerao, pritiskao, a znate već i po hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji da najbolje funkcioniramo pod pritiskom.</para><hmn:article id="ef784656-7721-11ed-b3dd-1669a13de93f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali da bismo sami nešto napravili, da bismo sami popravili zemlju u kojoj živimo, nema šanse. I sad evo vam slikovite vizualizacije te situacije. Zbog Šengena i mi i naši turisti preko graničnog prijelaza Slovenije s Hrvatskom ćemo autom ubuduće moći prošišati kao da granice nikad nije ni bilo. Samo - zviz. Bez stajanja, bez čekanja, bez kolona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I onda, samo 550 metara dalje, objekt koji je smišljen još prije 50 godina i preživio je još samo u Italiji i Hrvatskoj - naplatna kućica. I - stani, čekaj, kolona, red, gužva, plati, kusur vrati, karticu ubaci ovako, pa ako ne ide, probaj onako. I stoj i čekaj kako nitko nigdje u Europi više ne čeka. Osim u Italiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jer radna mjesta, jer sindikati, jer Dugobabe, "kratkobabe", tri smjene, ne daj se bože ikome zamjeriti, nekoga otpustiti. Nema veze što takav sustav nit je funkcionalan nit je ekonomičan. Stoj, čekaj, stani, kreni. Jer nitko iz Europe od nas nije tražio da to promijenimo. Računaju ljudi da nešto možemo i sami u svojoj državi popraviti, da nam ne moraju baš sve reći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali neee. Što bi išta mijenjali i sindikatima se zamjerali ako to nije neki uvjet za nešto. Dobro je i ovako. Imamo gdje zaposliti svoju rodbinu, svoje birače, svoje direktore. Svi sretni, i sindikati i Vlada i HDZ, nekad i SDP ili Most... Tko god treba može po HAC-u glodati, velika je to kost.</para><hmn:article id="212302f4-6efd-11ed-a08e-e6357d94d38d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je, dobro je, pa se zapravo ništa bitno neće promijeniti nit s tobožnjom reformom zdravstva, jer da se što želi promijeniti, onda se zdravstvo ne bi reformiralo, nego bi se potpuno razmontiralo. Pa ispočetka seta-piralo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jer ovo je već 7. ili 8. reforma zdravstva i, kao i sve prethodne, jedini joj je smisao povećati participaciju kako bi se povećali prihodi, kako se ništa ne bi moralo mijenjati i nikome u zdravstvu zamjerati. To tako traje već dvadeset godina. Za zdravstvo izdvajamo sve više, a dugovi zdravstva sve veći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je evo ovih dana propala i reforma teritorijalnog ustroja. Hrvatska ima 555 općina i gradova. Više nego Velika Britanija. I skoro kao Kina. Koliko je taj broj eksplodirao, osobito broj općina, govori i podatak da je nekada u SR Hrvatskoj bilo samo 102 općine. Sada ih je 428.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada je, kao tobože, htjela smanjiti taj broj, ali tako da se općine same izjasne žele li se spojiti s nekom od susjednih općina kako bi racionalizirale komunalne usluge, smanjile troškove i povećale standard i kvalitetu života svojih građana.</para><hmn:article id="e27cb01c-b9e0-11ec-8525-0242ac120028" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svih 428 načelnika općina izjasnilo se da nemaju interesa za spajanje i da je njima dobro i ovako. Naravno, jer toliki broj malih i bespotrebnih općina i postoji zbog njih, zbog tih načelnika i njihovih zamjenika, zbog njihovih plaća, zbog njihovih općinskih automobila, njihove janjetine, njihove rodbine i njihove stranke a ne zbog njihovih građana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa da je vlada doista po tom pitanju išta htjela promijeniti, onda bi i promijenila, a ne bi pitala parazite: "Biste li se vi paraziti promijenili i više ne biste bili paraziti?" Ali kako su to zapravo i Vladini paraziti, onda se i to nikad neće promijeniti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slično je i s pravosuđem, svakih nekoliko godina neki ministar spektakularno najavi reformu pravosuđa, a zapravo jedini koji je dosad pokrenuo reformu pravosuđa je Zdravko Mamić koji je nekoliko sudaca odveo u zatvor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapravo jedini koji nam nije lagao i koji je doista ispunio sve što je obećao je Ivo Sanader. Sjećate li se njegove čuvene jamstvene kartice? Nije se razbacivao reformama i glupostima, u njoj je samo stajalo kako jamči smanjenje poreza, gospodarski rast, rast zaposlenosti, rast standarda i članstvo u EU i NATO.</para><hmn:article id="8656cae8-4a6d-11ed-8b8c-eef015a1a4da" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I to sve sad imamo. Pa vi recite da to nije Ćaća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle što se tiče očekivanja od iduće godine, od ove Vlade možete očekivati isto što i od svih prethodnih - ništa. Osim novaca iz Europske unije kojim će vam se i iduće godine hvaliti hrvatski premijer kako vam je omogućio ovo i ono, kako ste dobili pomoć, subvencije za režije, za ovo ili ono.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali kad slušate te priče kako vam je on, Vlada ili HDZ dao neke novce ili subvencije, bar imajte na umu da to nisu novci koje Vam je dala Vlada ili HDZ, to čak nisu niti novci hrvatskih poreznih obveznika, nego su nam te novce i te subvencije dali neki Nijemci, Francuzi, Danci, Nizozemci i svi drugi koji su uspješniji od nas.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa je naš premijer u tom kontekstu uspješan samo utoliko što je uspješniji žicar od svih drugih europskih žicara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I to je nešto, ne kažem. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nam je to i dovoljno, možda više i ne trebamo, možda više i ne zaslužujemo. Sudeći po tome da se već dvadeset godina vrtimo u krug, očito je mnogima od nas, tako kako je, baš dobro da je. I kad je već tako kako je, 'ajte pliz nemojte više spominjati nikakve reforme. Dajte prasiće, pa da jedemo.</para>

281 uvjet samo za Šengen, na sve civilizirano natjera nas EU. Samo je Ćaća sam ispunjavao obećano!  Zdravstvo, HAC, pravosuđe... Ne dao bog što promijeniti, kamoli općine i gradove, njih 555, skoro kao Kina. Kao da molimo: Biste li se vi paraziti promijenili i više ne biste bili paraziti? Eto ode naša kunica… Kakva je to valuta bila, bog joj dušu prosti. I sad nam, evo, dolaze i euro i Šengen, i to je stvarno dobra stvar, jer, recimo, zemlje koje su uvele euro, u ovom trenutku imaju znatno niže kamate nego zemlje koje nisu, poput, recimo, Mađarske koja zbog toga financijsku krizu i rast kamata osjeća mnogo više nego mi.A da bi došli i do Šengena i do eura, Hrvatska je morala ispuniti gomilu uvjeta i standarda. Samo za Šengen morali smo ispuniti 281 uvjet. I, vidite, sve što je Hrvatska napravila da se približi standardima razvijenih zemalja, napravila je jer je to morala napraviti, jer je netko nadgledao što radimo, kako radimo. Netko nas je tjerao, pritiskao, a znate već i po hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji da najbolje funkcioniramo pod pritiskom.Ali da bismo sami nešto napravili, da bismo sami popravili zemlju u kojoj živimo, nema šanse. I sad evo vam slikovite vizualizacije te situacije. Zbog Šengena i mi i naši turisti preko graničnog prijelaza Slovenije s Hrvatskom ćemo autom ubuduće moći prošišati kao da granice nikad nije ni bilo. Samo - zviz. Bez stajanja, bez čekanja, bez kolona.I onda, samo 550 metara dalje, objekt koji je smišljen još prije 50 godina i preživio je još samo u Italiji i Hrvatskoj - naplatna kućica. I - stani, čekaj, kolona, red, gužva, plati, kusur vrati, karticu ubaci ovako, pa ako ne ide, probaj onako. I stoj i čekaj kako nitko nigdje u Europi više ne čeka. Osim u Italiji.Jer radna mjesta, jer sindikati, jer Dugobabe, "kratkobabe", tri smjene, ne daj se bože ikome zamjeriti, nekoga otpustiti. Nema veze što takav sustav nit je funkcionalan nit je ekonomičan. Stoj, čekaj, stani, kreni. Jer nitko iz Europe od nas nije tražio da to promijenimo. Računaju ljudi da nešto možemo i sami u svojoj državi popraviti, da nam ne moraju baš sve reći.Ali neee. Što bi išta mijenjali i sindikatima se zamjerali ako to nije neki uvjet za nešto. Dobro je i ovako. Imamo gdje zaposliti svoju rodbinu, svoje birače, svoje direktore. Svi sretni, i sindikati i Vlada i HDZ, nekad i SDP ili Most... Tko god treba može po HAC-u glodati, velika je to kost.Tako je, dobro je, pa se zapravo ništa bitno neće promijeniti nit s tobožnjom reformom zdravstva, jer da se što želi promijeniti, onda se zdravstvo ne bi reformiralo, nego bi se potpuno razmontiralo. Pa ispočetka seta-piralo.Jer ovo je već 7. ili 8. reforma zdravstva i, kao i sve prethodne, jedini joj je smisao povećati participaciju kako bi se povećali prihodi, kako se ništa ne bi moralo mijenjati i nikome u zdravstvu zamjerati. To tako traje već dvadeset godina. Za zdravstvo izdvajamo sve više, a dugovi zdravstva sve veći.Tako je evo ovih dana propala i reforma teritorijalnog ustroja. Hrvatska ima 555 općina i gradova. Više nego Velika Britanija. I skoro kao Kina. Koliko je taj broj eksplodirao, osobito broj općina, govori i podatak da je nekada u SR Hrvatskoj bilo samo 102 općine. Sada ih je 428.Vlada je, kao tobože, htjela smanjiti taj broj, ali tako da se općine same izjasne žele li se spojiti s nekom od susjednih općina kako bi racionalizirale komunalne usluge, smanjile troškove i povećale standard i kvalitetu života svojih građana.Svih 428 načelnika općina izjasnilo se da nemaju interesa za spajanje i da je njima dobro i ovako. Naravno, jer toliki broj malih i bespotrebnih općina i postoji zbog njih, zbog tih načelnika i njihovih zamjenika, zbog njihovih plaća, zbog njihovih općinskih automobila, njihove janjetine, njihove rodbine i njihove stranke a ne zbog njihovih građana.Pa da je vlada doista po tom pitanju išta htjela promijeniti, onda bi i promijenila, a ne bi pitala parazite: "Biste li se vi paraziti promijenili i više ne biste bili paraziti?" Ali kako su to zapravo i Vladini paraziti, onda se i to nikad neće promijeniti.Slično je i s pravosuđem, svakih nekoliko godina neki ministar spektakularno najavi reformu pravosuđa, a zapravo jedini koji je dosad pokrenuo reformu pravosuđa je Zdravko Mamić koji je nekoliko sudaca odveo u zatvor.Zapravo jedini koji nam nije lagao i koji je doista ispunio sve što je obećao je Ivo Sanader. Sjećate li se njegove čuvene jamstvene kartice? Nije se razbacivao reformama i glupostima, u njoj je samo stajalo kako jamči smanjenje poreza, gospodarski rast, rast zaposlenosti, rast standarda i članstvo u EU i NATO.I to sve sad imamo. Pa vi recite da to nije Ćaća.Dakle što se tiče očekivanja od iduće godine, od ove Vlade možete očekivati isto što i od svih prethodnih - ništa. Osim novaca iz Europske unije kojim će vam se i iduće godine hvaliti hrvatski premijer kako vam je omogućio ovo i ono, kako ste dobili pomoć, subvencije za režije, za ovo ili ono.Ali kad slušate te priče kako vam je on, Vlada ili HDZ dao neke novce ili subvencije, bar imajte na umu da to nisu novci koje Vam je dala Vlada ili HDZ, to čak nisu niti novci hrvatskih poreznih obveznika, nego su nam te novce i te subvencije dali neki Nijemci, Francuzi, Danci, Nizozemci i svi drugi koji su uspješniji od nas.Pa je naš premijer u tom kontekstu uspješan samo utoliko što je uspješniji žicar od svih drugih europskih žicara.I to je nešto, ne kažem. Možda nam je to i dovoljno, možda više i ne trebamo, možda više i ne zaslužujemo. Sudeći po tome da se već dvadeset godina vrtimo u krug, očito je mnogima od nas, tako kako je, baš dobro da je. I kad je već tako kako je, 'ajte pliz nemojte više spominjati nikakve reforme. Dajte prasiće, pa da jedemo. Tjeraju RH da bude dobra 

Tjeraju RH da bude dobra

281 uvjet samo za Šengen, na sve civilizirano natjera nas EU. Samo je Ćaća sam ispunjavao obećano! 

Europska komisija donijela odluku: Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. 

<para>Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.</para>

Europska komisija donijela odluku: Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen

<para>
 Hrvatska je pred preuzimanjem predsjedanja Europskom Unijom, a
 Europska komisija na odlasku trebala bi, prema nekim
 predviđanjima, dati i zeleno svjetlo za ulazak u schengenski
 prostor.
</para>
<heading3>
 Moguće su prepreke iz susjedstva
</heading3>
<para>
 Značit će to da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete, no to
 je tek prvi korak. Točan datum pristupanja ovisit će o političkoj
 odluci svih zemalja, a na tom putu mogle bi je dočekati prepreke
 iz susjedstva.
</para>
<para>
 Bez provjere dokumenata i kontrola na graničnim prijelazima sa
 Slovenijom i Mađarskom. Sve to čeka hrvatske građane kada
 Hrvatska uđe u Schengen, a potvrda da su ispunjeni tehnički
 uvjeti očekuje se uskoro.
</para>
<para>
 ''Što se tiče i povjerenika Avramolopulosa, što se tiče
 predsjednika Komisije gospodina Junckera, oni su dali u razgovoru
 s premijerom i vrlo jasna očekivanja, odnosno da će tu točku
 staviti na dnevni red'', izjavio je Davor
 Božinović, ministar unutarnjih poslova. 
</para>
<para>
 Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman
 smatra da ''smo ispunili sve tehničke uvjete i čekamo odluku
 Europske komisije, koja će sigurno biti pozitivna.''
</para>
<heading3>
 ''Treba ići po redu, i Bugarska ima tehničke uvjete''
</heading3>
<para>
 No, ta odluka ne znači i da će Hrvatska odmah postati punopravnom
 članicom schengenskog prostora. Za to ruku moraju dići sve
 članice Vijeća Europske unije. A već sada se iz Slovenije, prema
 izjavama državnog vrha, ali i njihovih europarlamentaraca,
 naslućuju problemi.
</para>
<para>
 ''Činjenica je da je na čekanju uz Hrvatsku još nekoliko država i
 mislim da bi bilo ispravno da se po tom redoslijedu ide. Dakle,
 važan je i redoslijed. Rumunjska I Bugarska su ispunile tehničke
 uvjete, ali za primanje još nema političke volje'', smatra
 slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Milan
 Brglez. 
</para>
<para>
 Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Irena
 Joveva uvjerena je da Hrvatska ne poštuje vladavinu
 prava, te je za zastupnicu upitno može li se pridružiti
 Schengenu. 
</para>
<para>
 Kako doznajemo, uz Sloveniju, ulasku Hrvatske u Schengen protivi
 se i Njemačka. No, premijer jasno poručuje da Hrvatsku ne može
 nitko blokirati. Isto smatra i eurozastupnik Karlo
 Ressler koji je rekao: ''Bilateralne razlike i pitanja
 koja možda postoje među pojedinim državama članicama, nikako ne
 bi trebale spriječiti i otežati učinkovitu i bolju zaštitu
 vanjskih granica Europske unije.''
</para>
<para>
 Tonino Picula iz Brisela poručuje da Hrvatsku
 čeka još puno posla. 
</para>
<para>
 ''Mnogi ljudi tjerani nevoljom ili željom da naprosto bolje žive
 prolaze kroz cijeli niz zapadnobalkanskih zemalja gotovo bez
 ikakvih problema i onda naravno, Hrvatska kao prva članica
 Europske unije, doista na svojim granicama mora postaviti se tako
 da štiti zajedničku vanjsku granicu, ali pri tome naravno da ne
 ugrožava ničije dostojanstvo što će biti izuzetno teško'',
 objasnio je Picula.
</para>
<para>
 Iako se točan datum još ne zna, Hrvatska je korak bliže pravu
 koje uživa oko 400 milijuna europskih građana.
</para>

Moguće su prepreke iz Slovenije i Njemačke: Hoće li Hrvatska dobiti zeleno svjetlo za ulazak u Schengen? Točan datum hrvatskog ulaska u Schengen ovisi o svim zemljama, a predviđanja kažu da je Komisija dala zeleno svjetlo 
  Hrvatska je pred preuzimanjem predsjedanja Europskom Unijom, a
  Europska komisija na odlasku trebala bi, prema nekim
  predviđanjima, dati i zeleno svjetlo za ulazak u schengenski
  prostor.


  Moguće su prepreke iz susjedstva


  Značit će to da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete, no to
  je tek prvi korak. Točan datum pristupanja ovisit će o političkoj
  odluci svih zemalja, a na tom putu mogle bi je dočekati prepreke
  iz susjedstva.


  Bez provjere dokumenata i kontrola na graničnim prijelazima sa
  Slovenijom i Mađarskom. Sve to čeka hrvatske građane kada
  Hrvatska uđe u Schengen, a potvrda da su ispunjeni tehnički
  uvjeti očekuje se uskoro.


  ''Što se tiče i povjerenika Avramolopulosa, što se tiče
  predsjednika Komisije gospodina Junckera, oni su dali u razgovoru
  s premijerom i vrlo jasna očekivanja, odnosno da će tu točku
  staviti na dnevni red'', izjavio je Davor
  Božinović, ministar unutarnjih poslova. 


  Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman
  smatra da ''smo ispunili sve tehničke uvjete i čekamo odluku
  Europske komisije, koja će sigurno biti pozitivna.''


  ''Treba ići po redu, i Bugarska ima tehničke uvjete''


  No, ta odluka ne znači i da će Hrvatska odmah postati punopravnom
  članicom schengenskog prostora. Za to ruku moraju dići sve
  članice Vijeća Europske unije. A već sada se iz Slovenije, prema
  izjavama državnog vrha, ali i njihovih europarlamentaraca,
  naslućuju problemi.


  ''Činjenica je da je na čekanju uz Hrvatsku još nekoliko država i
  mislim da bi bilo ispravno da se po tom redoslijedu ide. Dakle,
  važan je i redoslijed. Rumunjska I Bugarska su ispunile tehničke
  uvjete, ali za primanje još nema političke volje'', smatra
  slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Milan
  Brglez. 


  Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Irena
  Joveva uvjerena je da Hrvatska ne poštuje vladavinu
  prava, te je za zastupnicu upitno može li se pridružiti
  Schengenu. 


  Kako doznajemo, uz Sloveniju, ulasku Hrvatske u Schengen protivi
  se i Njemačka. No, premijer jasno poručuje da Hrvatsku ne može
  nitko blokirati. Isto smatra i eurozastupnik Karlo
  Ressler koji je rekao: ''Bilateralne razlike i pitanja
  koja možda postoje među pojedinim državama članicama, nikako ne
  bi trebale spriječiti i otežati učinkovitu i bolju zaštitu
  vanjskih granica Europske unije.''


   Tonino Picula iz Brisela poručuje da Hrvatsku
  čeka još puno posla. 


  ''Mnogi ljudi tjerani nevoljom ili željom da naprosto bolje žive
  prolaze kroz cijeli niz zapadnobalkanskih zemalja gotovo bez
  ikakvih problema i onda naravno, Hrvatska kao prva članica
  Europske unije, doista na svojim granicama mora postaviti se tako
  da štiti zajedničku vanjsku granicu, ali pri tome naravno da ne
  ugrožava ničije dostojanstvo što će biti izuzetno teško'',
  objasnio je Picula.


  Iako se točan datum još ne zna, Hrvatska je korak bliže pravu
  koje uživa oko 400 milijuna europskih građana.
 uskoro tehnička ocjena 

uskoro tehnička ocjena

Moguće su prepreke iz Slovenije i Njemačke: Hoće li Hrvatska dobiti zeleno svjetlo za ulazak u Schengen?

<para>
 Povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos u
 petak će predstaviti vremenski okvir, čiji su dijelovi procurili
 u javnost i prema kojem je cilj do kraja ove  godine ukinuti
 granične kontrole unutar schengenskog prostora, koje su pojedine
 zemlje uvele zbog velikog izbjegličkkog vala.
</para>
<para>
 Da bi taj cilj bio ispunjen potrebno je ukloniti ozbiljne
 nedostatke u upravljanju vanjskom granicom u Grčkoj.
</para>
<para>
 Europska komisija kao jedan od ključnih međuciljeva na tom putu
 navodi uspostavu europske granične i obalne straže najkasnije do
 studenoga 2016. godine, koja bi do tada trebala biti 'potpuno
 operativna'.
</para>
<para>
 Komisija bi u tom dokumentu trebala najaviti da će sredinom ovoga
 mjeseca izići s prijedlogom za reformu Dublinskog sporazuma, koji
 regulira pitanja azila u Europskoj uniji, a koji je zbog
 izbjegličke krize potpuno prevladan.
</para>
<para>
 Sredinom travnja Komisija bi trebala izići s ocjenom grčkog
 akcijskog plana za uklanjanje nedostataka u upravljanju
 granicama. Ako ta ocjena pokaže da i dalje postoje "ozbiljni
 nedostatci", Komisija bi u svibnju mogla predložiti aktiviranje
 članka 26 Schengenskog zakonika, kojim bi se uvela mogućnost
 uvođenja graničnih kontrola unutar Schengena na razdoblje do
 dvije godine.
</para>
<para>
 U lipnju bi zemlje članice trebale postići suglasnost o uspostavi
 europske granične i obalne straže i procjenu o mogućnosti
 vraćanja migranata u Grčku u skladu s Dublinskim sporazumom, iz
 kojeg je Grčka isključena od 2011. godine.
</para>
<para>
 U rujnu bi europska granična i obalna straža trebala biti
 'operativna',  do studenoga 'potpuno operativna', a u
 prosincu bi schengenski prostor trebao normalno funkcionirati,
 plan je koji bi Komisija u petak trebala predstaviti.
</para>
<para/>
<hmn:iframe xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://embed.rtl.hr/banneri/teaseri-vijesti_hr/"/>

Europska komisija: 'U prosincu bi Schengen opet trebao normalno funkcionirati' Eurospka komisija bi u petak trebala objaviti vremenski okvir za ponovnu uspostavu normalnog funkcioniranja schengenskog prostora,  koji je ozbiljno uzdrman zbog dosad nezabilježenog masovnog priljeva izbjeglica 
  Povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos u
  petak će predstaviti vremenski okvir, čiji su dijelovi procurili
  u javnost i prema kojem je cilj do kraja ove  godine ukinuti
  granične kontrole unutar schengenskog prostora, koje su pojedine
  zemlje uvele zbog velikog izbjegličkkog vala.


  Da bi taj cilj bio ispunjen potrebno je ukloniti ozbiljne
  nedostatke u upravljanju vanjskom granicom u Grčkoj.


  Europska komisija kao jedan od ključnih međuciljeva na tom putu
  navodi uspostavu europske granične i obalne straže najkasnije do
  studenoga 2016. godine, koja bi do tada trebala biti 'potpuno
  operativna'.


  Komisija bi u tom dokumentu trebala najaviti da će sredinom ovoga
  mjeseca izići s prijedlogom za reformu Dublinskog sporazuma, koji
  regulira pitanja azila u Europskoj uniji, a koji je zbog
  izbjegličke krize potpuno prevladan.


  Sredinom travnja Komisija bi trebala izići s ocjenom grčkog
  akcijskog plana za uklanjanje nedostataka u upravljanju
  granicama. Ako ta ocjena pokaže da i dalje postoje "ozbiljni
  nedostatci", Komisija bi u svibnju mogla predložiti aktiviranje
  članka 26 Schengenskog zakonika, kojim bi se uvela mogućnost
  uvođenja graničnih kontrola unutar Schengena na razdoblje do
  dvije godine.


  U lipnju bi zemlje članice trebale postići suglasnost o uspostavi
  europske granične i obalne straže i procjenu o mogućnosti
  vraćanja migranata u Grčku u skladu s Dublinskim sporazumom, iz
  kojeg je Grčka isključena od 2011. godine.


  U rujnu bi europska granična i obalna straža trebala biti
  'operativna',  do studenoga 'potpuno operativna', a u
  prosincu bi schengenski prostor trebao normalno funkcionirati,
  plan je koji bi Komisija u petak trebala predstaviti.


 ukinuti granične kontrole 

ukinuti granične kontrole

Europska komisija: 'U prosincu bi Schengen opet trebao normalno funkcionirati'

<para>
 Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna
 Mikl-Leitner zaprijetila je u subotu Grčkoj "privremenim
 isključenjem" iz schengenskog prostora ako Atena ne
 pojača kontrole migranata na granicama, što je njemački
 ministar vanjskih poslova Frank-Walter
 Steinmeier ocijenio "pseudo-rješenjem".
</para>
<para>
 "Ako vlada Atene ne poduzme više za sigurnost vanjskih granica
 EU, morat ćemo otvoreno razgovarati o privremenom isključenju
 Grčke iz schengenskog prostora", rekla je Mikl-Leitner za
 nedjeljni broj lista Die Welt.
</para>
<para>
 "Pseudo-rješenja poput isključenja država iz schengenskog
 prostora ne donose napredak i ne smanjuju priljeve
 migranata, te dijele Europu", reagirao je njemački ministar
 vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u razgovoru za medijsku
 skupinu Funke-Mediengruppe.
</para>
<para>
 Mikl-Leitner je rekla da je strpljenje Europljana na izmaku, te
 da se puno govorilo i da sada treba djelovati. "Radi se
 o zaštiti stabilnosti, reda i sigurnosti u Europi",
 inzistirala je.
</para>
<para>
 Steinmeier je rekao da ne postoji rješenje izbjegličke krize
 ukoliko nestane solidarnosti. 
</para>
<para>
 "Moramo raditi u istom smjeru i koncentrirati sve naše snage
 u borbu protiv uzroka koji tjeraju ljude u bijeg, za
 jačanje vanjskih granica EU i za postizanje pravedne raspodjele
 potražitelja azila u Europi", dodao je.
</para>
<para>
 Grčka, suočena s najtežom gospodarskom krizom, mjesecima je
 suočena s optužbama da ne štiti dovoljno svoje granice koje su
 ujedno i vanjske granice Europske unije.
</para>
<para>
 Stotine tisuća migranata stigle su na grčke otoke s turskih
 obala. Oni zatim kreću prema drugim europskim zemljama, posebice
 Njemačkoj.
</para>
<para>
 Predsjedništvo Vijeća EU je u prosincu odbacilo mogućnost
 isključenja Grčke iz schengenskog prostora.
</para>
<para>
 "Pravno nije moguće isključiti jednu zemlju iz schengenskog
 prostora", rekao je luksemburški ministar za imigracije Jean
 Asselborn, čija zemlja predsjeda Vijećem.
</para>
<para>
 Glasnogovornik grčkog premijera Aleksisa Ciprasa demantirao je da
 mu je navodno EU zaprijetio izbacivanjem iz schengenskog
 prostora.
</para>

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora, Berlin prosvjeduje Stotine tisuća migranata stigle su na grčke otoke s turskih obala. Oni zatim kreću prema drugim europskim zemljama, posebice Njemačkoj 
  Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna
  Mikl-Leitner zaprijetila je u subotu Grčkoj "privremenim
  isključenjem" iz schengenskog prostora ako Atena ne
  pojača kontrole migranata na granicama, što je njemački
  ministar vanjskih poslova Frank-Walter
  Steinmeier ocijenio "pseudo-rješenjem".


  "Ako vlada Atene ne poduzme više za sigurnost vanjskih granica
  EU, morat ćemo otvoreno razgovarati o privremenom isključenju
  Grčke iz schengenskog prostora", rekla je Mikl-Leitner za
  nedjeljni broj lista Die Welt.


  "Pseudo-rješenja poput isključenja država iz schengenskog
  prostora ne donose napredak i ne smanjuju priljeve
  migranata, te dijele Europu", reagirao je njemački ministar
  vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u razgovoru za medijsku
  skupinu Funke-Mediengruppe.


  Mikl-Leitner je rekla da je strpljenje Europljana na izmaku, te
  da se puno govorilo i da sada treba djelovati. "Radi se
  o zaštiti stabilnosti, reda i sigurnosti u Europi",
  inzistirala je.


  Steinmeier je rekao da ne postoji rješenje izbjegličke krize
  ukoliko nestane solidarnosti. 


  "Moramo raditi u istom smjeru i koncentrirati sve naše snage
  u borbu protiv uzroka koji tjeraju ljude u bijeg, za
  jačanje vanjskih granica EU i za postizanje pravedne raspodjele
  potražitelja azila u Europi", dodao je.


  Grčka, suočena s najtežom gospodarskom krizom, mjesecima je
  suočena s optužbama da ne štiti dovoljno svoje granice koje su
  ujedno i vanjske granice Europske unije.


  Stotine tisuća migranata stigle su na grčke otoke s turskih
  obala. Oni zatim kreću prema drugim europskim zemljama, posebice
  Njemačkoj.


  Predsjedništvo Vijeća EU je u prosincu odbacilo mogućnost
  isključenja Grčke iz schengenskog prostora.


  "Pravno nije moguće isključiti jednu zemlju iz schengenskog
  prostora", rekao je luksemburški ministar za imigracije Jean
  Asselborn, čija zemlja predsjeda Vijećem.


  Glasnogovornik grčkog premijera Aleksisa Ciprasa demantirao je da
  mu je navodno EU zaprijetio izbacivanjem iz schengenskog
  prostora.
 strpljenje europljana na izmaku 

strpljenje europljana na izmaku

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora, Berlin prosvjeduje

<para>
 U sklopu mjera za borbu protiv terorizma koje priprema
 Europska
 unija nalazi se i
 prijedlog sustavne kontrole putovnica pri ulasku u
 schengenski prostor i za državljane EU-a, što do
 sada nije bio slučaj, te stroži nadzor vanjskih granica
 EU-a, doznaje se iz izvora EU-a koji su željeli ostati
 neimenovani.
</para>
<para>
 Pri ulasku u schengenski prostor sada se sustavno
 pregledavaju dokumenti svih putnika, državljana zemalja izvan
 EU-a, dok za europske građane postoje zasebne prometne trake i
 posebni šalteri na kojima nema sustavne, nego nasumične kontrole
 putnika.
</para>
<para>
 Nakon terorističkih napada u Parizu ranije ovoga mjeseca,
 EU priprema niz mjera za borbu protiv terorizma.
</para>
<para>
 Sljedeći tjedan, 29. i 30 siječnja u Rigi će se okupiti ministri
 unutarnjih poslova zemalja članica EU-a na neformalnom sastanku,
 a razgovarat će o tome kako se suprotstaviti prijetnji terorizma.
</para>
<para>
 Ponovno će o tome razgovarati 9. veljače ministri vanjskih
 poslova, a čelnici EU-a na summitu 12. veljače.
</para>
<para>
 Europska komisija je u srijedu najavila da će u svibnju ove
 godine predstaviti prijedlog nove sigurnosne strategije za
 razdoblje 2015-2020 te da će ključni elementi te strategije biti
 prihvaćanje zakona o uporabi podataka o putnicima u zračnom
 prometu (PNR), zakon o zaštiti podataka i jačanje nadzora
 schengenskog prostora.
</para>
<para>
 Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma
 Gilles
 de
 Kerchove pripremio je za te sastanke niz
 prijedloga u dokumentu koji je procurio u javnost i u koji je
 Hina imala uvid.
</para>
<para>
 U tom dokumentu sam schengenski prostor se ne dovodi u pitanje,
 kao jedno od najvećih postignuća i vrijednosti EU-a, ali da bi to
 i ostao mora se pojačati kontrola vanjskih granica. "Kako bi se
 sačuvao Schengen i istodobno visoka razina sigurnosti, kontrole
 na vanjskim granicama Schengena moraju biti pojačane", stoji u
 dokumentu.
</para>
<para>
 Također se kaže da bi posao započet pod okriljem Komisije koji se
 tiče brže kontrole kretanja europskih državljana preko
 schengenske granice trebao što prije biti dovršen.
</para>
<para>
 "U tu svrhu, zemlje članice trebaju ekstenzivnije kontrolirati i
 provjeravati neke putnike na temelju objektivnih, konkretnih
 kriterija, koji će poštovati glatki prijelaz granice, temeljne
 slobode i sigurnosne zahtjeve", kaže se u dokumentu.
</para>
<para>
 Nove mjere mogle bi se itekako osjetiti u
 Hrvatskoj, kao članici EU-a, koja je zasad izvan
 Schengena i koja ima najdulju granicu vanjsku granicu
 EU-a.
</para>
<para>
 Izvori u EU ističu da na zapadnom Balkanu ima 500-tinjak osoba
 koje su se pridružili islamistima u Iraku i Siriji, najveći dio
 njih s Kosova i iz BiH, stoga je važan nadzor vanjske granice
 EU-a.
</para>
<para>
 Gilles de Kerchove je u svom dokumentu predložio još niz mjera
 koje između ostaloga uključuju borbu protiv radikalizacije,
 posebice putem društvenih mreža, kako bi se detektirali i
 uklonili sadržaji koji pozivaju na terorizam. Također predlaže da
 se internetske tvrtke prisili da pomognu sigurnosnim službama da
 dešifriraju kodirane poruke elektronske pošte.
</para>
<para>
 Jedna od mjera je i jačanje dijaloga s muslimanskim vjerskim
 vođama radi sprječavanja radikalizacije mladih.
</para>

Pri ulasku u Schengen ponovno oštrija kontrola putovnica! Nove mjere mogle bi se itekako osjetiti u Hrvatskoj, kao članici EU-a, koja je zasad izvan Schengena i koja ima najdulju granicu vanjsku granicu EU-a. 
  U sklopu mjera za borbu protiv terorizma koje priprema
  Europska
   unija nalazi se i
  prijedlog sustavne kontrole putovnica pri ulasku u
  schengenski prostor i za državljane EU-a, što do
  sada nije bio slučaj, te stroži nadzor vanjskih granica
  EU-a, doznaje se iz izvora EU-a koji su željeli ostati
  neimenovani.


  Pri ulasku u schengenski prostor sada se sustavno
  pregledavaju dokumenti svih putnika, državljana zemalja izvan
  EU-a, dok za europske građane postoje zasebne prometne trake i
  posebni šalteri na kojima nema sustavne, nego nasumične kontrole
  putnika.


   Nakon terorističkih napada u Parizu ranije ovoga mjeseca,
  EU priprema niz mjera za borbu protiv terorizma.


  Sljedeći tjedan, 29. i 30 siječnja u Rigi će se okupiti ministri
  unutarnjih poslova zemalja članica EU-a na neformalnom sastanku,
  a razgovarat će o tome kako se suprotstaviti prijetnji terorizma.


  Ponovno će o tome razgovarati 9. veljače ministri vanjskih
  poslova, a čelnici EU-a na summitu 12. veljače.


  Europska komisija je u srijedu najavila da će u svibnju ove
  godine predstaviti prijedlog nove sigurnosne strategije za
  razdoblje 2015-2020 te da će ključni elementi te strategije biti
  prihvaćanje zakona o uporabi podataka o putnicima u zračnom
  prometu (PNR), zakon o zaštiti podataka i jačanje nadzora
  schengenskog prostora.


  Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma
  Gilles
   de
   Kerchove pripremio je za te sastanke niz
  prijedloga u dokumentu koji je procurio u javnost i u koji je
  Hina imala uvid.


  U tom dokumentu sam schengenski prostor se ne dovodi u pitanje,
  kao jedno od najvećih postignuća i vrijednosti EU-a, ali da bi to
  i ostao mora se pojačati kontrola vanjskih granica. "Kako bi se
  sačuvao Schengen i istodobno visoka razina sigurnosti, kontrole
  na vanjskim granicama Schengena moraju biti pojačane", stoji u
  dokumentu.


  Također se kaže da bi posao započet pod okriljem Komisije koji se
  tiče brže kontrole kretanja europskih državljana preko
  schengenske granice trebao što prije biti dovršen.


  "U tu svrhu, zemlje članice trebaju ekstenzivnije kontrolirati i
  provjeravati neke putnike na temelju objektivnih, konkretnih
  kriterija, koji će poštovati glatki prijelaz granice, temeljne
  slobode i sigurnosne zahtjeve", kaže se u dokumentu.


   Nove mjere mogle bi se itekako osjetiti u
  Hrvatskoj, kao članici EU-a, koja je zasad izvan
  Schengena i koja ima najdulju granicu vanjsku granicu
  EU-a.


  Izvori u EU ističu da na zapadnom Balkanu ima 500-tinjak osoba
  koje su se pridružili islamistima u Iraku i Siriji, najveći dio
  njih s Kosova i iz BiH, stoga je važan nadzor vanjske granice
  EU-a.


  Gilles de Kerchove je u svom dokumentu predložio još niz mjera
  koje između ostaloga uključuju borbu protiv radikalizacije,
  posebice putem društvenih mreža, kako bi se detektirali i
  uklonili sadržaji koji pozivaju na terorizam. Također predlaže da
  se internetske tvrtke prisili da pomognu sigurnosnim službama da
  dešifriraju kodirane poruke elektronske pošte.


  Jedna od mjera je i jačanje dijaloga s muslimanskim vjerskim
  vođama radi sprječavanja radikalizacije mladih.
 mjere protiv terorizma 

#Schengenski prostor

281 uvjet samo za Šengen, na sve civilizirano natjera nas EU. Samo je Ćaća sam ispunjavao obećano!

281 uvjet samo za Šengen, na sve civilizirano natjera nas EU. Samo je Ćaća sam ispunjavao obećano!

Europska komisija donijela odluku: Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen

Europska komisija donijela odluku: Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen

Moguće su prepreke iz Slovenije i Njemačke: Hoće li Hrvatska dobiti zeleno svjetlo za ulazak u Schengen?

Moguće su prepreke iz Slovenije i Njemačke: Hoće li Hrvatska dobiti zeleno svjetlo za ulazak u Schengen?

Europska komisija: 'U prosincu bi Schengen opet trebao normalno funkcionirati'

Europska komisija: 'U prosincu bi Schengen opet trebao normalno funkcionirati'

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora, Berlin prosvjeduje

Austrija prijeti Grčkoj privremenim isključenjem iz schengenskog prostora, Berlin prosvjeduje

Pri ulasku u Schengen ponovno oštrija kontrola putovnica!

Pri ulasku u Schengen ponovno oštrija kontrola putovnica!