Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijepodne, iz vedra neba, u Kovačićevoj ulici u Sesvetama pronađen je neobičan predmet, javlja PU zagrebačka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policijski službenici utvrdili su kako je najvjerojatnije riječ o radio sondi, čija je svrha mjerenje meteoroloških parametara u atmosferi. Nadležni hidrometeorološki zavod potvrdio je kako se radi o njihovom bezopasnom senzoru - uređaju za mjerenje atmosferskih prilika. </para><hmn:article id="9224fcca-f9f3-11ec-91e4-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sonda je pala na parkiralište jedne zgrade, dok je ispuhani balon s kojim je bila povezana pao u dvorište obližnjeg vrtića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na mjestu pada nije bilo građana te nema ozlijeđenih osoba, niti je nastala materijalna šteta. Uređaj je sada uklonjen s mjesta događaja te će biti propisno zbrinut. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz policije također napominju da događaj nije povezan s detonacijom koja se ranije čula u Zagrebu.</para>

Neobičan predmet pao iz vedra neba, zabrinuo građane Sesveta: Nema poveznice s ranijom detonacijom Na mjestu pada nije bilo građana, pa nema ozlijeđenih osoba niti je nastala materijalna šteta Prijepodne, iz vedra neba, u Kovačićevoj ulici u Sesvetama pronađen je neobičan predmet, javlja PU zagrebačka. Policijski službenici utvrdili su kako je najvjerojatnije riječ o radio sondi, čija je svrha mjerenje meteoroloških parametara u atmosferi. Nadležni hidrometeorološki zavod potvrdio je kako se radi o njihovom bezopasnom senzoru - uređaju za mjerenje atmosferskih prilika. Sonda je pala na parkiralište jedne zgrade, dok je ispuhani balon s kojim je bila povezana pao u dvorište obližnjeg vrtića.Na mjestu pada nije bilo građana te nema ozlijeđenih osoba, niti je nastala materijalna šteta. Uređaj je sada uklonjen s mjesta događaja te će biti propisno zbrinut. Iz policije također napominju da događaj nije povezan s detonacijom koja se ranije čula u Zagrebu. radio sonda 

radio sonda

Neobičan predmet pao iz vedra neba, zabrinuo građane Sesveta: Nema poveznice s ranijom detonacijom

<para>
 Kineska lunarna sonda poslala je na Zemlju sa skrivene
 strane Mjeseca impresivnu panoramsku fotografiju s
 prikazom sivog krajobraza isprecijanog kraterima. 
</para>
<para>
 Istraživački lunarni modul Chang'e-4, lansiran sa Zemlje 8.
 prosinca, sigurno je sletio  3. siječnja na skrivenu stranu
 Mjeseca, što je prvo blago spuštanje na tu polutku koja je Zemlji
 nevidljiva.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/zanimljivosti/3315115/video-kineska-sonda-uspjesno-sletjela-na-tamnu-stranu-mjeseca-pa-snimila-nevidjene-prizore/">
 VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca
 pa snimila neviđene prizore</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Riječ je o ključnoj etapi ambicioznog kineskog svemirskog
 programa.
</para>
<para>
 Maleni teledirigirani robot Yutu-2 ("Zec od žada 2") napustio je
 modul i zaputio se u istraživanje Mjesečeve površine kako bi je
 analizirao.
</para>
<para>
 Fotografskim aparatom učvršćenim na sondi Chang'e-4 snimio je
 fotografiju koju je u petak objavila Kineska svemirska
 agencija  CNSA (China National Space Administration).
</para>
<para>
 Panoramska snimka u 360 stupnjeva pokazuje sivu
 Mjesečevu površinu, dio sonde, malenog robota i tragove njegovih
 kotača na površini.
</para>
<para>
 "Znanstvenici su obavili prvu analizu topografije Mjesečeve
 površine oko mjesta spuštanja na temelju fotografije", objavila
 je CNSA.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/LaunchStuff/status/1083573386209607680?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Sonda Chang'e-4, Zec od žada 2 i satelit Queqiao zadužen za
 slanje informacija na Zemlju "u stabilnom su stanju i svi se
 programi odvijaju prema planu", priopćeno je. 
</para>
<para>
 Teledirigirani robot težak 140 kilograma u četvrtak je ponovno
 bio aktivan pošto je nekoliko dana bio stavljen u stanje
 mirovanja kako bi se izbjegle krajnje visoke temperature na
 Mjesečevoj površini.
</para>
<para>
 Kini je ovo drugi put da na Mjesec šalje robota istraživača,
 nakon Zeca od žada poslanog 2013. godine. 
</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/Z-1eS_Qcy8s?wmode=transparent&amp;jqoemcache=H4MX6"/>

Skrivena strana Mjeseca: Kina objavila impresivnu fotografiju u 360 stupnjeva Kina je objavila fotografiju u 360 stupnjeva sa skrivene strane Mjeseca 
  Kineska lunarna sonda poslala je na Zemlju sa skrivene
  strane Mjeseca impresivnu panoramsku fotografiju s
  prikazom sivog krajobraza isprecijanog kraterima. 


  Istraživački lunarni modul Chang'e-4, lansiran sa Zemlje 8.
  prosinca, sigurno je sletio  3. siječnja na skrivenu stranu
  Mjeseca, što je prvo blago spuštanje na tu polutku koja je Zemlji
  nevidljiva.


   
      
         
            
    VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca
    pa snimila neviđene prizore
         
      
   


  Riječ je o ključnoj etapi ambicioznog kineskog svemirskog
  programa.


  Maleni teledirigirani robot Yutu-2 ("Zec od žada 2") napustio je
  modul i zaputio se u istraživanje Mjesečeve površine kako bi je
  analizirao.


  Fotografskim aparatom učvršćenim na sondi Chang'e-4 snimio je
  fotografiju koju je u petak objavila Kineska svemirska
  agencija  CNSA (China National Space Administration).


   Panoramska snimka u 360 stupnjeva pokazuje sivu
  Mjesečevu površinu, dio sonde, malenog robota i tragove njegovih
  kotača na površini.


  "Znanstvenici su obavili prvu analizu topografije Mjesečeve
  površine oko mjesta spuštanja na temelju fotografije", objavila
  je CNSA.



  Sonda Chang'e-4, Zec od žada 2 i satelit Queqiao zadužen za
  slanje informacija na Zemlju "u stabilnom su stanju i svi se
  programi odvijaju prema planu", priopćeno je. 


  Teledirigirani robot težak 140 kilograma u četvrtak je ponovno
  bio aktivan pošto je nekoliko dana bio stavljen u stanje
  mirovanja kako bi se izbjegle krajnje visoke temperature na
  Mjesečevoj površini.


  Kini je ovo drugi put da na Mjesec šalje robota istraživača,
  nakon Zeca od žada poslanog 2013. godine. 

 ambiciozni svemirski program 

ambiciozni svemirski program

Skrivena strana Mjeseca: Kina objavila impresivnu fotografiju u 360 stupnjeva

<para>
 Asteroid Ultima Thule, dosad najudaljenije
 i najstarije nebesko tijelo koje je snimila
 sonda, ima dvije sfere koje su se sporo približile i konačno
 slijepile u zoru Sunčeva sustava, pokazuju snimke koje je na
 Zemlju poslala sonda New Horizons, a oduševile su znanstvenike
 NASA-e.
</para>
<para>
 Sonda je u utorak preletjela Ultimu Thule, koju je 2014. otkrio
 svemirski teleskop Hubble. Znanstvenici su u
 ponedjeljak, 31. prosinca, primili samo jednu pikseliziranu
 fotografiju na kojoj se Ultima Thule doimala kao kikiriki
 ili čunj, u svakom slučaju izduljeno tijelo.
</para>
<para>
 Snimke koje su počele stizati poslije, a objavljene su u
 srijedu po američkom vremenu, ostavile su znanstvenike bez daha,
 rekao je voditelj projekta Alan Stern na konferenciji za
 novinare gdje je predstavio mnogo jasniju fotografiju,
 snimljenu na 27.000 km udaljenosti, rezolucije 140 metara po
 pikselu.
</para>
<para>
 "Više ne govorimo o čunju, prije je riječ o
 snjegoviću, riječ je o dva potpuno različita tijela koja su
 sada spojena", rekao je.
</para>
<para>
 Ultima Thule duga je 31 kilometar i oko svoje osi okrene se u
 približno 15 sati. Veću loptu NASA je nazvala Ultima, a tri
 puta manju, Thule. 
</para>
<para>
 Prije 4,5 milijarda godina bio je to oblak ledenog kamenja, koje
 se počelo gomilati. Postupno, dva velika tijela oblikovala su se
 akumuliranjem: Ultima i Thule. Zatim su se polako
 vrtjela sve dok se nisu dodirnula, vjerojatno "krajnje
 usporenom brzinom", najviše nekoliko kilometara na sat",
 ocjenjuje Jeff Moore, voditelj misije zadužen za geologiju
</para>
<para>
 "New Horizons je poput vremenskog stroja, vodi nas do samog
 rađanja Sunčava sustava. Promatramo fizički prikaz početka
 formiranja planeta, kao da su zamrznuti u vremenu", rekao
 je. 
</para>
<para>
 "Riječ je o prvom tijelu za koje sa sigurnošću možemo reći
 da je rođeno na taj načini da nije evoluiralo prema tom
 obliku od dvije lopte", rekao je Stern. 
</para>
<para>
 Drugo važno otkriće jest to da "sa sigurnošću možemo reći da je
 Ultima Thule crvena", rekla je Carly Howett,
 pokazujući fotografije, "nešto poput Plutonova mjeseca
 Harona". 
</para>
<para>
 NASA-ini znanstvenici oduševljeni su što im se pružila prilika za
 istraživanje Ultime Thule jer vjeruju da bi to tijelo moglo
 imati ključ za razumijevanje formiranja Zemlje i drugih
 planeta. Čini im se da je Ultima Thule gotovo jednaka otkako se
 formirala. 
</para>
<para>
 New Horizons će nastaviti slati podatke tijekom nekoliko tjedana
 i mjeseca kazali su u NASA-i.
</para>
<para>
 Ultima Thule nalazi se u Kuiperovom pojasu, golemom disku
 stjenovitih ostataka iz razdoblja formiranja planeta u Sunčevom
 sustavu. Riječ je o asteroidu dugom oko 30
 kilometara. Znanstvenici su odlučili poslati sondu New
 Horizons da ga istraži nakon što je 2015., devet godina nakon
 lansiranja, sonda poslala detaljne snimke Plutona, što je bila
 njezina glavna misija.
</para>

Snimke najudaljenijeg nebeskog tijela ostavile znanstvenike bez daha: 'Izgleda kao snjegović' New Horizons će nastaviti slati podatke tijekom nekoliko tjedana i mjeseca kazali su u NASA-i 
  Asteroid Ultima Thule, dosad najudaljenije
  i najstarije nebesko tijelo koje je snimila
  sonda, ima dvije sfere koje su se sporo približile i konačno
  slijepile u zoru Sunčeva sustava, pokazuju snimke koje je na
  Zemlju poslala sonda New Horizons, a oduševile su znanstvenike
  NASA-e.


  Sonda je u utorak preletjela Ultimu Thule, koju je 2014. otkrio
  svemirski teleskop Hubble. Znanstvenici su u
  ponedjeljak, 31. prosinca, primili samo jednu pikseliziranu
  fotografiju na kojoj se Ultima Thule doimala kao kikiriki
  ili čunj, u svakom slučaju izduljeno tijelo.


  Snimke koje su počele stizati poslije, a objavljene su u
  srijedu po američkom vremenu, ostavile su znanstvenike bez daha,
  rekao je voditelj projekta Alan Stern na konferenciji za
  novinare gdje je predstavio mnogo jasniju fotografiju,
  snimljenu na 27.000 km udaljenosti, rezolucije 140 metara po
  pikselu.


  "Više ne govorimo o čunju, prije je riječ o
  snjegoviću, riječ je o dva potpuno različita tijela koja su
  sada spojena", rekao je.


  Ultima Thule duga je 31 kilometar i oko svoje osi okrene se u
  približno 15 sati. Veću loptu NASA je nazvala Ultima, a tri
  puta manju, Thule. 


  Prije 4,5 milijarda godina bio je to oblak ledenog kamenja, koje
  se počelo gomilati. Postupno, dva velika tijela oblikovala su se
  akumuliranjem: Ultima i Thule. Zatim su se polako
  vrtjela sve dok se nisu dodirnula, vjerojatno "krajnje
  usporenom brzinom", najviše nekoliko kilometara na sat",
  ocjenjuje Jeff Moore, voditelj misije zadužen za geologiju


  "New Horizons je poput vremenskog stroja, vodi nas do samog
  rađanja Sunčava sustava. Promatramo fizički prikaz početka
  formiranja planeta, kao da su zamrznuti u vremenu", rekao
  je. 


  "Riječ je o prvom tijelu za koje sa sigurnošću možemo reći
  da je rođeno na taj načini da nije evoluiralo prema tom
  obliku od dvije lopte", rekao je Stern. 


  Drugo važno otkriće jest to da "sa sigurnošću možemo reći da je
  Ultima Thule crvena", rekla je Carly Howett,
  pokazujući fotografije, "nešto poput Plutonova mjeseca
  Harona". 


  NASA-ini znanstvenici oduševljeni su što im se pružila prilika za
  istraživanje Ultime Thule jer vjeruju da bi to tijelo moglo
  imati ključ za razumijevanje formiranja Zemlje i drugih
  planeta. Čini im se da je Ultima Thule gotovo jednaka otkako se
  formirala. 


  New Horizons će nastaviti slati podatke tijekom nekoliko tjedana
  i mjeseca kazali su u NASA-i.


  Ultima Thule nalazi se u Kuiperovom pojasu, golemom disku
  stjenovitih ostataka iz razdoblja formiranja planeta u Sunčevom
  sustavu. Riječ je o asteroidu dugom oko 30
  kilometara. Znanstvenici su odlučili poslati sondu New
  Horizons da ga istraži nakon što je 2015., devet godina nakon
  lansiranja, sonda poslala detaljne snimke Plutona, što je bila
  njezina glavna misija.
 Otkrio ju Hubble 

Otkrio ju Hubble

Snimke najudaljenijeg nebeskog tijela ostavile znanstvenike bez daha: 'Izgleda kao snjegović'

<para>
 Kineska sonda uspješno je u četvrtak sletjela na "tamnu" stranu
 Mjeseca, objavili su državni mediji, pozdravljajući to povijesno
 slijetanje kao važan korak za kineski svemirski program.
</para>
<para>
 Kina je tako postala prva zemlja koja je postavila sondu na
 mjesečevu stranu koja sa Zemlje nikad nije vidljiva i koju
 nazivamo "tamna" strana iako je i ona jednako osvijetljena, ili u
 tami, kao i ova koja se vidi.
</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/QzZkF1MAsb8"/>
<para>
 Kineska televizija objavila je da je robotska letjelica
 Chang'e-4, bez posade, koja je lansirana u prosincu, sletjela u
 2,26 sati po GMT-u i poslala prve slike na kojima se vidi
 površina Mjeseca.
</para>
<para>
 I ranije su svemirske letjelice vidjele "tamnu" stranu ali nikad
 se na nju nije sletjelo.
</para>
<para>
 Slijetanje označava "novo poglavlje u ljudskom istraživanju
 Mjeseca", objavila je televizija. Sonda je sletjela na ranije
 utvrđeno mjesto nakon što je polovicom prosinca ušla u Mjesečevu
 orbitu. 
</para>
<para>
 Zadaće sonde Chang'e-4 uključuju geološka i biološka
 istraživanja. Sve dosadašnje misije istraživale su stranu Mjeseca
 okrenutu prema Zemlji.
</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/EX254fpiEOg"/>

VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca pa snimila neviđene prizore Kina je prva zemlja koja je postavila sondu na mjesečevu stranu koja sa Zemlje nikad nije vidljiva 
  Kineska sonda uspješno je u četvrtak sletjela na "tamnu" stranu
  Mjeseca, objavili su državni mediji, pozdravljajući to povijesno
  slijetanje kao važan korak za kineski svemirski program.


  Kina je tako postala prva zemlja koja je postavila sondu na
  mjesečevu stranu koja sa Zemlje nikad nije vidljiva i koju
  nazivamo "tamna" strana iako je i ona jednako osvijetljena, ili u
  tami, kao i ova koja se vidi.




  Kineska televizija objavila je da je robotska letjelica
  Chang'e-4, bez posade, koja je lansirana u prosincu, sletjela u
  2,26 sati po GMT-u i poslala prve slike na kojima se vidi
  površina Mjeseca.


  I ranije su svemirske letjelice vidjele "tamnu" stranu ali nikad
  se na nju nije sletjelo.


  Slijetanje označava "novo poglavlje u ljudskom istraživanju
  Mjeseca", objavila je televizija. Sonda je sletjela na ranije
  utvrđeno mjesto nakon što je polovicom prosinca ušla u Mjesečevu
  orbitu. 


  Zadaće sonde Chang'e-4 uključuju geološka i biološka
  istraživanja. Sve dosadašnje misije istraživale su stranu Mjeseca
  okrenutu prema Zemlji.


 Prva u povijesti 

Prva u povijesti

VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca pa snimila neviđene prizore

<para>
 Još jedan veliki znanstveni uspjeh. NASA-ina robotska
 Sonda InSight uspješno je sletjela na Mars. Tim,
 među kojima je i jedan hrvatski znanstvenik, očekuje prava
 svemirska avantura.  
</para>
<para>
 Nakon dramatičnih 7 minuta slijetanja kroz Marsovu atmosferu na
 Zemlji je zavladala euforija. Brzo je stigla i prva fotografija,
 a NASA-ini znanstvenici među kojima je bio i jedan Hrvat odahnuli
 su.  
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/3295243/pogledajte-prekrasnu-fotografiju-s-marsa-koju-je-upravo-objavila-nasa/">
 Pogledajte prekrasnu fotografiju s Marsa koju je upravo
 objavila NASA</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/3294841/nasa-ina-letjelica-uspjesno-se-spustila-na-mars/">
 NASA-ina letjelica uspješno se spustila na Mars!</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 "Kada kaže da se otvorio padobran pa kad se spustio, to je bio
 urnebes na svaku takvu informaciju. Svi su skakali, ljubili i
 plakali, mi se dugo znamo jer dugo zajedno radimo, to je bio
 stvarno urnebes", kazao nam je jedini hrvatski znanstvenik u
 NASA-inom timu Davor Mance, ETH Švicarski
 institut za tehnologiju.
</para>
<para>
 Za hrvatskog znanstvenika sa Švicarskog inistituta slijedi
 novi radni dan.
</para>
<para>
 "Plan je danas da se vrši slikanje okolnog terena. Sutra je
 uključenje uređaja i počinje provjera instrumenata da se vidi
 jesu li svi instrumenti preživjeli udar prilikom slijetanja",
 nadodaje Mance.
</para>
<para>
 Sonda InSight do Marsa je putovala gotovo sedam mjeseci,
 a zadatak joj je istražiti unutrašnjost Crvenog
 planeta. Do spuštanje instrumenata proći će još
 nekoliko mjeseci, a to je tek početak istraživanja. 
</para>
<para>
 "Bit će potrebno još nekoliko mjeseci da sonda prodre u tlo i da
 podesimo seizmograf. Kada dosegnemo tu točku, možemo sjesti i
 slušati podrhtavanja i mjeriti znakove života na Marsu",
 pojasnila je Elizabeth Barrett, NASA.
</para>
<para>
 Poznati hrvatski astronom oduševljen je ovim uspjehom. 
</para>
<para>
 "To nikad nije bilo moguće istraživati iako su prva istraživanja
 na Marsku rađena davne 1976. godine. Istraživanjedrugih planeta
 je kao da istražujete prošlost Zemlje - zanima nas kako su
 se razvijali, a nema puno planeta gdje se to može", kazao je
 astronom Ante Radonić.
</para>
<para>
 Sonda u misiji ostaje jednu Marsovu godinu što su gotovo dvije
 zemaljske. 
</para>

Hrvat o uspješnoj NASA-inoj misiji: 'Svi su skakali i plakali, dugo radimo zajedno, bio je urnebes' Davor Mance iz Pasadene otkrio nam je detalje misije na Crvenom planetu 
  Još jedan veliki znanstveni uspjeh. NASA-ina robotska
  Sonda InSight uspješno je sletjela na Mars. Tim,
  među kojima je i jedan hrvatski znanstvenik, očekuje prava
  svemirska avantura.  


  Nakon dramatičnih 7 minuta slijetanja kroz Marsovu atmosferu na
  Zemlji je zavladala euforija. Brzo je stigla i prva fotografija,
  a NASA-ini znanstvenici među kojima je bio i jedan Hrvat odahnuli
  su.  


   
      
         
            
    Pogledajte prekrasnu fotografiju s Marsa koju je upravo
    objavila NASA
         
      
   
   
      
         
            
    NASA-ina letjelica uspješno se spustila na Mars!
         
      
   


  "Kada kaže da se otvorio padobran pa kad se spustio, to je bio
  urnebes na svaku takvu informaciju. Svi su skakali, ljubili i
  plakali, mi se dugo znamo jer dugo zajedno radimo, to je bio
  stvarno urnebes", kazao nam je jedini hrvatski znanstvenik u
  NASA-inom timu Davor Mance, ETH Švicarski
  institut za tehnologiju.


  Za hrvatskog znanstvenika sa Švicarskog inistituta slijedi
  novi radni dan.


  "Plan je danas da se vrši slikanje okolnog terena. Sutra je
  uključenje uređaja i počinje provjera instrumenata da se vidi
  jesu li svi instrumenti preživjeli udar prilikom slijetanja",
  nadodaje Mance.


  Sonda InSight do Marsa je putovala gotovo sedam mjeseci,
  a zadatak joj je istražiti unutrašnjost Crvenog
  planeta. Do spuštanje instrumenata proći će još
  nekoliko mjeseci, a to je tek početak istraživanja. 


  "Bit će potrebno još nekoliko mjeseci da sonda prodre u tlo i da
  podesimo seizmograf. Kada dosegnemo tu točku, možemo sjesti i
  slušati podrhtavanja i mjeriti znakove života na Marsu",
  pojasnila je Elizabeth Barrett, NASA.


  Poznati hrvatski astronom oduševljen je ovim uspjehom. 


  "To nikad nije bilo moguće istraživati iako su prva istraživanja
  na Marsku rađena davne 1976. godine. Istraživanjedrugih planeta
  je kao da istražujete prošlost Zemlje - zanima nas kako su
  se razvijali, a nema puno planeta gdje se to može", kazao je
  astronom Ante Radonić.


  Sonda u misiji ostaje jednu Marsovu godinu što su gotovo dvije
  zemaljske. 
 robot sletio na mars 

robot sletio na mars

Hrvat o uspješnoj NASA-inoj misiji: 'Svi su skakali i plakali, dugo radimo zajedno, bio je urnebes'

<para>
 Gotovo 20 godina od lansiranja sonde Cassini sa Zemlje svemirska
 letjelica u petak završava misiju spuštanjem u atmosferu Saturna
 prije nego se sruši na planet. U zadnjim satima, prije nego što
 izgori u atmosferi i ostaci se sruše na površinu planeta, trebala
 bi prikupiti posljednje podatke o atmosferi Saturna i slikati
 Saturnov blještavi prsten te ih poslati radiovalovima.
</para>
<para>
 "Misija je bila luda, divlja, predivno uspješna i dolazi svome
 kraju", kazao je prije dva tjedna Curt Niebur,
 jedan od NASA-inih znanstvenika koji je radio na projektu.
 Očekuje se da će sonda izgubiti vezu sa Zemljom u 13,55 sati.
</para>
<para>
 Cassini je istraživao Saturn, šesti planet Sunčeva sustava, i
 njegova 62 mjeseca od 2004. Prikupljao je podatke među ostalim i
 o Saturnovu mjesecu Enceladusu i njegovoj ledenoj kori.
 Posljednjih pet kruženja u orbiti omogućila su znanstvenicima
 uvid u to kako Saturn izgleda 'iznutra' i snimke visoke
 rezolucije prstenova i pojedinačne strukture prstenova.
</para>
<para>
 Perma očekivanjima znanstvenika u završnim fazama leta sonda
 ulazi u dovoljno gustu atmosferu koja zahtijeva  aktiviranje
 malih raketnih potisnika kako bi održala stabilnost. Misija
 poznata pod imenom Cassini-Huygens projekt je koji se odvijao u
 suradnji američke NASA-e, Europske svemirske agencije i
 Talijanske svemirske agencije.
</para>
<para>
 U posljednjim mjesecima misije sonda je uranjala između
 Saturnovih prstena i kretala se vanjskih rubom atmosfere planeta.
 Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice
 bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj  misije.
</para>
<para>
 Kad su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica uskoro
 ostati bez goriva znanstvenici su željeli okončati misiju na
 siguran način i bez ometanja mjesečevih ili planetarnog sustava s
 obzirom na mogućnost života primjerice na mjesecu Enceladeu.
 Cassini je lansiran 15. listopada 1997 i nosio je sondu Huygens.
 Trebalo mu je gotovo sedam godina do Saturnova sustava.
</para>
<para>
 Sondu Huygens izgradila je Europska svemirska agencija i bilo je
 predviđeno da 'putuje' s Cassinijem kako bi pomogla u
 istraživanju Saturnova sustava. Cassini je 2005. odbacio Huygensa
 na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta je sonda pomogla
 znanstvenicima da dobiju bliski uvid u Titana a njegovo
 istraživanje bilo je važno je je vrlo nalik Zemlji.
</para>
<para>
 “Ta je misija sama za sebe promijenila način na koji NASA gleda
 na pitanje potrage za životom, kažu stručnjaci u američkoj
 svemirskoj agenciji. “Cassinijeva uloga na Saturnu bila je
 da popuni praznine i otkrije nove tajne”, kaže umirovljeni
 znanstvenik  James Oberg koji se sada bavi
 poviješću svemirskih letjelica.
</para>
<para>
 U gotovo 300 krugova oko divovskog plinovitog planeta sonda je
 otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom
 Enceladeu, na kojemu su otkriveni i znakovi hidrotermalne
 aktivnosti kompatibilne sa životom.
</para>
<para>
 U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, osigurati
 izvore vode za projekte kojima se modificira klima na planetima
 poput Marsa omogućavajući bolje uvjete za ljude na tim planetima.
</para>
<para>
 “Vodu oko Saturna najlakše je transportirati od bilo kojih drugih
 izvora vode u Sunčevu sustavu", kaže on. Čitava Cassini-Huygen
 misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od čega je SAD
 financirao 2,6 milijarde ESA 500 milijuna dolara i Talijanska
 svemirska agencija 160 milijuna dolara.
</para>

Sonda Cassini odlazi u 'mirovinu': nakon 20 godina završava istraživanje Saturna Cassini je istraživao Saturn, šesti planet Sunčeva sustava, i njegova 62 mjeseca od 2004., a među ostalim je prikupljao podatke i o Saturnovu mjesecu Enceladusu i njegovoj ledenoj kori 
  Gotovo 20 godina od lansiranja sonde Cassini sa Zemlje svemirska
  letjelica u petak završava misiju spuštanjem u atmosferu Saturna
  prije nego se sruši na planet. U zadnjim satima, prije nego što
  izgori u atmosferi i ostaci se sruše na površinu planeta, trebala
  bi prikupiti posljednje podatke o atmosferi Saturna i slikati
  Saturnov blještavi prsten te ih poslati radiovalovima.


  "Misija je bila luda, divlja, predivno uspješna i dolazi svome
  kraju", kazao je prije dva tjedna Curt Niebur,
  jedan od NASA-inih znanstvenika koji je radio na projektu.
  Očekuje se da će sonda izgubiti vezu sa Zemljom u 13,55 sati.


  Cassini je istraživao Saturn, šesti planet Sunčeva sustava, i
  njegova 62 mjeseca od 2004. Prikupljao je podatke među ostalim i
  o Saturnovu mjesecu Enceladusu i njegovoj ledenoj kori.
  Posljednjih pet kruženja u orbiti omogućila su znanstvenicima
  uvid u to kako Saturn izgleda 'iznutra' i snimke visoke
  rezolucije prstenova i pojedinačne strukture prstenova.


  Perma očekivanjima znanstvenika u završnim fazama leta sonda
  ulazi u dovoljno gustu atmosferu koja zahtijeva  aktiviranje
  malih raketnih potisnika kako bi održala stabilnost. Misija
  poznata pod imenom Cassini-Huygens projekt je koji se odvijao u
  suradnji američke NASA-e, Europske svemirske agencije i
  Talijanske svemirske agencije.


  U posljednjim mjesecima misije sonda je uranjala između
  Saturnovih prstena i kretala se vanjskih rubom atmosfere planeta.
  Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice
  bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj  misije.


  Kad su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica uskoro
  ostati bez goriva znanstvenici su željeli okončati misiju na
  siguran način i bez ometanja mjesečevih ili planetarnog sustava s
  obzirom na mogućnost života primjerice na mjesecu Enceladeu.
  Cassini je lansiran 15. listopada 1997 i nosio je sondu Huygens.
  Trebalo mu je gotovo sedam godina do Saturnova sustava.


  Sondu Huygens izgradila je Europska svemirska agencija i bilo je
  predviđeno da 'putuje' s Cassinijem kako bi pomogla u
  istraživanju Saturnova sustava. Cassini je 2005. odbacio Huygensa
  na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta je sonda pomogla
  znanstvenicima da dobiju bliski uvid u Titana a njegovo
  istraživanje bilo je važno je je vrlo nalik Zemlji.


  “Ta je misija sama za sebe promijenila način na koji NASA gleda
  na pitanje potrage za životom, kažu stručnjaci u američkoj
  svemirskoj agenciji. “Cassinijeva uloga na Saturnu bila je
  da popuni praznine i otkrije nove tajne”, kaže umirovljeni
  znanstvenik  James Oberg koji se sada bavi
  poviješću svemirskih letjelica.


  U gotovo 300 krugova oko divovskog plinovitog planeta sonda je
  otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom
  Enceladeu, na kojemu su otkriveni i znakovi hidrotermalne
  aktivnosti kompatibilne sa životom.


  U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, osigurati
  izvore vode za projekte kojima se modificira klima na planetima
  poput Marsa omogućavajući bolje uvjete za ljude na tim planetima.


  “Vodu oko Saturna najlakše je transportirati od bilo kojih drugih
  izvora vode u Sunčevu sustavu", kaže on. Čitava Cassini-Huygen
  misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od čega je SAD
  financirao 2,6 milijarde ESA 500 milijuna dolara i Talijanska
  svemirska agencija 160 milijuna dolara.
 GOTOVA MISIJA 

GOTOVA MISIJA

Sonda Cassini odlazi u 'mirovinu': nakon 20 godina završava istraživanje Saturna

<para>
 AMSTERDAM - Europska svemirska
 agencija (ESA) predstavila je svemirsku letjelicu koja
 je ključna za njezinu najambiciozniju misiju ikada:
 slanje sonde na Merkur, javlja u petak dpa.
</para>
<para>
 "BepiColombo", istraživački svemirski brod nazvan po
 talijanskom matematičaru i inženjeru Giuseppeu
 Colombu, trebao bi započeti svoj put prema malenom,
 stjenovitom planetu 2018. koji će trajati sedam godina.
</para>
<para>
 Sonda bi trebala biti lansirana u listopadu sljedeće godine s
 kozmodroma Kourou, na atlantskoj obali Francuske
 Gvajane.
</para>
<para>
 Merkur, najmanji planet u Sunčevom sustavu, vrlo
 je teško promatrati zbog njegove blizine Suncu. "Merkur je planet
 pun tajni", kazao je Johannes Benkhoff, jedan od vodećih
 znanstvenika na tom projektu.
</para>
<para>
 Temperature na Merkuru se penju i do 430 stupnjeva
 Celzija, dok strana koja nije okrenuta sunca trpi i
 hladnoće od minus 180 stupnjeva Celzija. Ti ekstremni uvjeti
 predstavljaju goleme izazove za opremu namijenjenu istraživanju
 Svemira.
</para>
<para>
 "BepiColombo" se sastoji od dva satelita:
 europski će ponijeti sondu koja će istraživati površinu i
 klimu planeta, a japanski će vršiti mjerenja vezana uz magnetsko
 polje.
</para>
<para>
 Radi se, naime, o zajedničkom projektu ESA-e i Japanske
 agencije za istraživanje svemira (JAXA). Misija ima za
 cilj pronaći odgovore na misterij neobično snažnog magnetskog
 polja planeta, a istovremeno će tragati za ledom ili vodom.
 Namjera je i prodrijeti duboko u neke od Merkurovih kratera.
</para>
<para>
 Letjelica ima neobičan dizajn i sastoji se od "složenog aviona"
 koji nosi po jedan europski i japanski satelit. Oni će se po
 dolasku razdvojiti i ući u različite orbite oko
 Merkura, gdje bi trebali ostati najmanje jednu
 do dvije godine prije nego što padnu.
</para>
<para>
 Projekt je vrijedan oko 1,3 milijarde eura.
</para>

Europa u ambicioznoj svemirskoj misiji: šalju sondu na Merkur Merkur, najmanji planet u Sunčevom sustavu, vrlo je teško promatrati zbog njegove blizine Suncu, a istraživački brod Europske svemirske agencije prema njemu će se zaputiti 2018. 
   AMSTERDAM - Europska svemirska
  agencija (ESA) predstavila je svemirsku letjelicu koja
  je ključna za njezinu najambiciozniju misiju ikada:
  slanje sonde na Merkur, javlja u petak dpa.


  "BepiColombo", istraživački svemirski brod nazvan po
  talijanskom matematičaru i inženjeru Giuseppeu
  Colombu, trebao bi započeti svoj put prema malenom,
  stjenovitom planetu 2018. koji će trajati sedam godina.


  Sonda bi trebala biti lansirana u listopadu sljedeće godine s
  kozmodroma Kourou, na atlantskoj obali Francuske
  Gvajane.


   Merkur, najmanji planet u Sunčevom sustavu, vrlo
  je teško promatrati zbog njegove blizine Suncu. "Merkur je planet
  pun tajni", kazao je Johannes Benkhoff, jedan od vodećih
  znanstvenika na tom projektu.


   Temperature na Merkuru se penju i do 430 stupnjeva
  Celzija, dok strana koja nije okrenuta sunca trpi i
  hladnoće od minus 180 stupnjeva Celzija. Ti ekstremni uvjeti
  predstavljaju goleme izazove za opremu namijenjenu istraživanju
  Svemira.


   "BepiColombo" se sastoji od dva satelita:
  europski će ponijeti sondu koja će istraživati površinu i
  klimu planeta, a japanski će vršiti mjerenja vezana uz magnetsko
  polje.


  Radi se, naime, o zajedničkom projektu ESA-e i Japanske
  agencije za istraživanje svemira (JAXA). Misija ima za
  cilj pronaći odgovore na misterij neobično snažnog magnetskog
  polja planeta, a istovremeno će tragati za ledom ili vodom.
  Namjera je i prodrijeti duboko u neke od Merkurovih kratera.


  Letjelica ima neobičan dizajn i sastoji se od "složenog aviona"
  koji nosi po jedan europski i japanski satelit. Oni će se po
  dolasku razdvojiti i ući u različite orbite oko
  Merkura, gdje bi trebali ostati najmanje jednu
  do dvije godine prije nego što padnu.


  Projekt je vrijedan oko 1,3 milijarde eura.
 Istraživački brod 

Istraživački brod

Europa u ambicioznoj svemirskoj misiji: šalju sondu na Merkur

<para>
 Europska svemirska agencija pokušat će u srijedu blago spustiti
 'lander' Schiaparelli na Mars, što je pothvat koji bi
 trebao dokazati europske sposobnosti postavljanja modula na
 Crveni planet, 13 godina nakon neuspjeha malenog Beaglea 2. 
</para>
<para>
 Istodobno će se znanstvena europsko-ruska sonda TGO (Trace gas
 orbiter) postaviti u orbitu oko Marsa, a riječ je o vrlo
 osjetljivom manevru koji zahtjeva veliku preciznost. 
</para>
<para>
 Dosad su samo Amerikanci uspjeli postaviti na Mars dva modula
 koja su uspjela funkcionirati.
</para>
<para>
 Orbitalna letjelica TGO i 'lander' Schiaparelli prva su
 faza projekta ExoMars, ambiciozne europsko-ruske znanstvene
 misije koja se odvija u dvije faze, u godini 2016. te u 2020., u
 svrhu istraživanja za tragovima života danas i u prošlosti
 Crvenog planeta.
</para>
<para>
 TGO će biti zadužen za "njuškanje" atmosfere oko Marsa kako bi
 otkrio plin u tragovima poput metana koji bi mogao naslutiti da
 postoji neki oblik današnjeg života na planetu.
</para>
<para>
 "Za sada je sve dobro", i za sondu i za Schiaparelli
 koji hibernizira radi uštede energije, rekao je u utorak
 navečer Thierry Blancquaert iz Eruopskog centra za svemirske
 operacije u Darmstadtu.
</para>
<para>
 Prognoza na Marsu nije baš odlična. "Ima prašinastih oluja. Ali
 ništa dramatično. To me uopće ne zabrinajva", rekao je.
</para>
<para>
 Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine
 2003. euorpska sonda Mars Express spustila je mini-lander
 Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove
 života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na
 Mars, ali je bio oštećen.
</para>
<para>
 Nakon puta dugog sedam mjeseci i 496 milijuna prijeđenih
 kilometara, Schiaparelli se odvojio u nedjelju u 16 sati i 40
 minuta po srednjoeuropskom vremenu od TGO-a.
</para>
<para>
 Modul Schiaparelli,  koji je pri polasku težio 577
 kilograma, sada polagano uranja prema Marsu i bit će
 probuđen oko sat i po prije spuštanja. Riječ je o kapsuli
 promjera 2 metra 40 koja pomalo nalikuje dječjem bazenu za
 napuhavanje. Kada bude probuđen njegovi senzori počet će
 bilježiti niz podataka. 
</para>
<para>
 Predviđeno je da u 16 sati 42 minute po srednjoeuropskom
 vremenu uđe u atmosferu Marsa brzinom od 21.000 kilometara na sat
 i na visini od 121 kilometra. Vruć i "drmusavi" put
 kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta.
</para>
<para>
 Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h,
 otvorit će se padobran, priopćila je ESA. A kada se približi
 na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a
 pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar
 'landera'.
</para>
<para>
 Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na
 zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi,
 gustoći i električnim svojstvima.
</para>

PRATITE UŽIVO: Misija ExoMars 2016 sprema se za spuštanje na Crveni planet Dosad su samo Amerikanci uspjeli postaviti na Mars dva modula koja su uspjela funkcionirati 
  Europska svemirska agencija pokušat će u srijedu blago spustiti
  'lander' Schiaparelli na Mars, što je pothvat koji bi
  trebao dokazati europske sposobnosti postavljanja modula na
  Crveni planet, 13 godina nakon neuspjeha malenog Beaglea 2. 


  Istodobno će se znanstvena europsko-ruska sonda TGO (Trace gas
  orbiter) postaviti u orbitu oko Marsa, a riječ je o vrlo
  osjetljivom manevru koji zahtjeva veliku preciznost. 


  Dosad su samo Amerikanci uspjeli postaviti na Mars dva modula
  koja su uspjela funkcionirati.


  Orbitalna letjelica TGO i 'lander' Schiaparelli prva su
  faza projekta ExoMars, ambiciozne europsko-ruske znanstvene
  misije koja se odvija u dvije faze, u godini 2016. te u 2020., u
  svrhu istraživanja za tragovima života danas i u prošlosti
  Crvenog planeta.


  TGO će biti zadužen za "njuškanje" atmosfere oko Marsa kako bi
  otkrio plin u tragovima poput metana koji bi mogao naslutiti da
  postoji neki oblik današnjeg života na planetu.


  "Za sada je sve dobro", i za sondu i za Schiaparelli
  koji hibernizira radi uštede energije, rekao je u utorak
  navečer Thierry Blancquaert iz Eruopskog centra za svemirske
  operacije u Darmstadtu.


  Prognoza na Marsu nije baš odlična. "Ima prašinastih oluja. Ali
  ništa dramatično. To me uopće ne zabrinajva", rekao je.


  Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine
  2003. euorpska sonda Mars Express spustila je mini-lander
  Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove
  života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na
  Mars, ali je bio oštećen.


  Nakon puta dugog sedam mjeseci i 496 milijuna prijeđenih
  kilometara, Schiaparelli se odvojio u nedjelju u 16 sati i 40
  minuta po srednjoeuropskom vremenu od TGO-a.


  Modul Schiaparelli,  koji je pri polasku težio 577
  kilograma, sada polagano uranja prema Marsu i bit će
  probuđen oko sat i po prije spuštanja. Riječ je o kapsuli
  promjera 2 metra 40 koja pomalo nalikuje dječjem bazenu za
  napuhavanje. Kada bude probuđen njegovi senzori počet će
  bilježiti niz podataka. 


  Predviđeno je da u 16 sati 42 minute po srednjoeuropskom
  vremenu uđe u atmosferu Marsa brzinom od 21.000 kilometara na sat
  i na visini od 121 kilometra. Vruć i "drmusavi" put
  kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta.


  Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h,
  otvorit će se padobran, priopćila je ESA. A kada se približi
  na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a
  pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar
  'landera'.


  Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na
  zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi,
  gustoći i električnim svojstvima.
 osjetljiv manevar 

osjetljiv manevar

PRATITE UŽIVO: Misija ExoMars 2016 sprema se za spuštanje na Crveni planet

<para>
 Kada se za to ostvare idealni atmosferski uvjeti, u stratosferu
 lansirat će se iz Pule dvije sonde - HISTRION 5
 i HISTRION 6.
</para>
<para>
 "Radi se o tehničkim tvorevinama u kojima je smještena senzorika,
 astrobiološki pokusi. Vršimo određena istraživanja i provodimo
 edukacije s učenicima osnovnih i srednjih škola", pojasnio je
 Marino Tumpić, voditelj Astronomske
 udruge Vidulini.
</para>
<para>
 Sonde će privezati za velike balone na heliji koji će nakon dva
 sata putovanja eksplodirati, te će se sonde vratiti na Zemlju, no
 ne zna se gdje točno. 
</para>
<para>
 "Na primjer, može otići 50 kilometara prema jugu, a onda se
 vratiti 70 kilometara prema sjeveru. Tako da je ta putanja možemo
 ju predviđati, ali nikad ne možemo znati", naglašava
 Tumpić. 
</para>
<para>
 U njima će se nalaziti i sjemenke ljekovitog bilja, lipe, ali i
 kukuljice kukaca pa će se provesti istraživanja o njihovom
 ponašanju u svemirskim uvjetima.  
</para>
<para>
 "Nadam se da ćemo moći uzgojiti to svemirsko drveće, svemirsku
 lipu koja bi onda mogla biti posađena u bilo kojem dijelu
 Hrvatske", rekao je Ivica Lađarević, stručnjak
 za biologiju istarskog svemirskog programa.
</para>
<para>
 No, udruga Vidulini ne radi samo to. Oni sudjeluju u Googleovom
 natječaju za osvajanje Mjeseca. U tijesnoj su borbi za 30
 milijuna dolara i sada dizajniraju rover koji bi se spustio na
 Mjesec.  
</para>
<para>
 "Mi sigurno ostajemo obzirom da smo zahvaljujući našem radu i
 onome što smo dosad napravili s našim partnerima. Mi zapravo
 imamo ugovor za mjesto na raketi", istaknuo je Marino
 Tumpić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iz Pule u svemir - to su njihovi planovi. Kasnije će biti
 otkrivanje novih zvijezda, izrada bespilotnih sondi i lansiranje
 satelita u orbitu Zemlje. Nebo im očito nije nikakva granica.
  
</para>
<para>
 Pogledajte u videu što nam je još
 otkrio Marino Tumpić!
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7368ae76-8e6e-11ec-a08a-0242ac120004"/>

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program? Za dva tjedna iz Pule će se lansirati dvije sonde u stratosferu. U sondama putuje ljekovito bilje i kukci, pa ćemo uskoro znati kako se ponašaju u svemiru 
  Kada se za to ostvare idealni atmosferski uvjeti, u stratosferu
  lansirat će se iz Pule dvije sonde - HISTRION 5
  i HISTRION 6.


  "Radi se o tehničkim tvorevinama u kojima je smještena senzorika,
  astrobiološki pokusi. Vršimo određena istraživanja i provodimo
  edukacije s učenicima osnovnih i srednjih škola", pojasnio je
  Marino Tumpić, voditelj Astronomske
  udruge Vidulini.


  Sonde će privezati za velike balone na heliji koji će nakon dva
  sata putovanja eksplodirati, te će se sonde vratiti na Zemlju, no
  ne zna se gdje točno. 


  "Na primjer, može otići 50 kilometara prema jugu, a onda se
  vratiti 70 kilometara prema sjeveru. Tako da je ta putanja možemo
  ju predviđati, ali nikad ne možemo znati", naglašava
  Tumpić. 


  U njima će se nalaziti i sjemenke ljekovitog bilja, lipe, ali i
  kukuljice kukaca pa će se provesti istraživanja o njihovom
  ponašanju u svemirskim uvjetima.  


  "Nadam se da ćemo moći uzgojiti to svemirsko drveće, svemirsku
  lipu koja bi onda mogla biti posađena u bilo kojem dijelu
  Hrvatske", rekao je Ivica Lađarević, stručnjak
  za biologiju istarskog svemirskog programa.


  No, udruga Vidulini ne radi samo to. Oni sudjeluju u Googleovom
  natječaju za osvajanje Mjeseca. U tijesnoj su borbi za 30
  milijuna dolara i sada dizajniraju rover koji bi se spustio na
  Mjesec.  


  "Mi sigurno ostajemo obzirom da smo zahvaljujući našem radu i
  onome što smo dosad napravili s našim partnerima. Mi zapravo
  imamo ugovor za mjesto na raketi", istaknuo je Marino
  Tumpić.
    
  Iz Pule u svemir - to su njihovi planovi. Kasnije će biti
  otkrivanje novih zvijezda, izrada bespilotnih sondi i lansiranje
  satelita u orbitu Zemlje. Nebo im očito nije nikakva granica.
   


   Pogledajte u videu što nam je još
  otkrio Marino Tumpić!

 korak do mjeseca 

korak do mjeseca

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program?

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program? Za dva tjedna iz Pule će se lansirati dvije sonde u stratosferu. U sondama putuje ljekovito bilje i kukci, pa ćemo uskoro znati kako se ponašaju u svemiru . 

<para>Za dva tjedna iz Pule će se lansirati dvije sonde u stratosferu. U sondama putuje ljekovito bilje i kukci, pa ćemo uskoro znati kako se ponašaju u svemiru .</para>

<para>
 Potpuna panoramska slika s kometa bit će objavljena u četvrtak
 poslijepodne na konferenciji za novinare u Darmstadtu gdje će
 javnosti biti predstavljeni i prvi podaci.
</para>
<para>
 Inače, europski znanstvenici u četvrtak napeto očekuju vijesti o
 sudbini robotske sonde Philae, koja je u srijedu uspješno
 sletjela na komet Čurjumov-Gerasimenko, ali se nije uspjela
 učvrstiti kako je bilo planirano, prenosi BBC.
</para>
<para>
 Podaci koji su dosad stigli s robota pokazuju da se radilo o tri
 pokušaja slijetanja, jer se sonda nije uspjela svojim harpunima
 učvrstiti za površinu. Između prvog i drugog pokušaja prošla su
 dva sata, a između drugog i trećeg deset minuta.
</para>
<para>
 Prvi pristigli podaci u kontrolu leta Europske svemirske agencije
 (ESA) u Darmstadtu pokazali su da je Philae, koji je veličine
 perilice rublja i teži stotinjak kila, nakon prvog slijetanja
 potonuo oko 4,5 centimetara u površinu kometa, što sugerira da je
 gornji sloj tog nebeskog tijela relativno mekan.
</para>
<para>
 Kasnije je vjerojatno došlo do odskakivanja jer harpuni nisu
 radili kako treba i sondi su trebala dva sata da se napokon
 smiri. Znanstvenici u četvrtak napeto očekuju nove povratne
 informacije kako bi odlučili hoće li ponovo pokušati ispaljivati
 harpune i pritom ne riskirati dodatnu destabilizaciju letjelice.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti/novosti/1404025/povijesni-pothvat-covjek-prvi-put-poslao-sondu-na-komet/">
 Jučerašnje slijetanje Philaea na komet, prvo u
 povijesti,
 </ulink> koje je otvorilo novo poglavlje u
 istraživanju svemira, izazvalo je oduševljenje u kontroli leta.
</para>
<para>
 Philae je sa svojom matičnom letjelicom Rosettom putovao do 500
 milijuna kilometara udaljenog kometa punih deset godina. Samo
 spuštanje od Rossete do kometa trajalo je sedam sati. Kad je
 robot napokon poslao prve podatke s kometa, u kontroli leta
 nastala je prava eksplozija radosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Na kometu smo, vrlo smo sretni", izjavio je Andrea Accomazzo,
 direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske
 operacije (ESOC).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to
 učinili i to je ono što će zauvijek ostati", kazao je direktor
 ESA-e Jean-Jacques Dordain.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ESA se ovim pothvatom priključila prvoj ligi svemirskog
 istraživanja u kojoj su dosad bili SAD i Rusija, a ubrzano im se
 priključuje i Kina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ovo je pobjeda Europe, napretka i čovječanstva", rekao je u
 srijedu navečer francuski predsjednik Francois Hollande. Velike
 pohvale europskim kolegama stigle su i iz američke NASA-e.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Euforija u Darmstadtu splasnula je, međutim, kad su otkriveni
 problemi s harpunom. Uspije li se Philae učvrstiti, fotografirat
 će krajobraz kometa i analizirati površinu. Kometi su primitivna
 tijela Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao 'povijesne
 čitanke' njegova nastanka prije 4,6 milijardi godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim
 astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič
 Čurjumov, kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u
 Darmstadtu u vrijeme slijetanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom kometa
 još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg
 su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae po otoku na
 današnjem Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk
 koji je s navedenim kamenom također poslužio za razumijevanje
 egipatskog pisma.
</para>

Objavljena prva fotografija s kometa Čurjumov-Gerasimenko! Robotska sonda Philae sletjela je jučer na komet Čurjumov-Gerasimenko, a stigla je i prva fotografija koja je složena kao mozaik od dvije fotografije. 
  Potpuna panoramska slika s kometa bit će objavljena u četvrtak
  poslijepodne na konferenciji za novinare u Darmstadtu gdje će
  javnosti biti predstavljeni i prvi podaci.


  Inače, europski znanstvenici u četvrtak napeto očekuju vijesti o
  sudbini robotske sonde Philae, koja je u srijedu uspješno
  sletjela na komet Čurjumov-Gerasimenko, ali se nije uspjela
  učvrstiti kako je bilo planirano, prenosi BBC.


  Podaci koji su dosad stigli s robota pokazuju da se radilo o tri
  pokušaja slijetanja, jer se sonda nije uspjela svojim harpunima
  učvrstiti za površinu. Između prvog i drugog pokušaja prošla su
  dva sata, a između drugog i trećeg deset minuta.


  Prvi pristigli podaci u kontrolu leta Europske svemirske agencije
  (ESA) u Darmstadtu pokazali su da je Philae, koji je veličine
  perilice rublja i teži stotinjak kila, nakon prvog slijetanja
  potonuo oko 4,5 centimetara u površinu kometa, što sugerira da je
  gornji sloj tog nebeskog tijela relativno mekan.


  Kasnije je vjerojatno došlo do odskakivanja jer harpuni nisu
  radili kako treba i sondi su trebala dva sata da se napokon
  smiri. Znanstvenici u četvrtak napeto očekuju nove povratne
  informacije kako bi odlučili hoće li ponovo pokušati ispaljivati
  harpune i pritom ne riskirati dodatnu destabilizaciju letjelice.


   
      Jučerašnje slijetanje Philaea na komet, prvo u
  povijesti,
    koje je otvorilo novo poglavlje u
  istraživanju svemira, izazvalo je oduševljenje u kontroli leta.


  Philae je sa svojom matičnom letjelicom Rosettom putovao do 500
  milijuna kilometara udaljenog kometa punih deset godina. Samo
  spuštanje od Rossete do kometa trajalo je sedam sati. Kad je
  robot napokon poslao prve podatke s kometa, u kontroli leta
  nastala je prava eksplozija radosti.
   
  "Na kometu smo, vrlo smo sretni", izjavio je Andrea Accomazzo,
  direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske
  operacije (ESOC).
   
  "To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to
  učinili i to je ono što će zauvijek ostati", kazao je direktor
  ESA-e Jean-Jacques Dordain.
   
  ESA se ovim pothvatom priključila prvoj ligi svemirskog
  istraživanja u kojoj su dosad bili SAD i Rusija, a ubrzano im se
  priključuje i Kina.
   
  "Ovo je pobjeda Europe, napretka i čovječanstva", rekao je u
  srijedu navečer francuski predsjednik Francois Hollande. Velike
  pohvale europskim kolegama stigle su i iz američke NASA-e.
   
  Euforija u Darmstadtu splasnula je, međutim, kad su otkriveni
  problemi s harpunom. Uspije li se Philae učvrstiti, fotografirat
  će krajobraz kometa i analizirati površinu. Kometi su primitivna
  tijela Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao 'povijesne
  čitanke' njegova nastanka prije 4,6 milijardi godina.
   
  Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim
  astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič
  Čurjumov, kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u
  Darmstadtu u vrijeme slijetanja.
   
  Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom kometa
  još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg
  su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae po otoku na
  današnjem Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk
  koji je s navedenim kamenom također poslužio za razumijevanje
  egipatskog pisma.
 Veliki korak za čovječanstvo 

Veliki korak za čovječanstvo

Objavljena prva fotografija s kometa Čurjumov-Gerasimenko!

<para>
 S prvim znakovima bolesti anoreksije Mirjana se susrela sa 16
 godina. Bila je mlada i lijepa, ali pokoji komentar da ima
 kilogram ili dva viška, učinio je svoje. Jela je sve manje, sve
 dok kolege u bolnici gdje se zaposlila nisu vidjeli da ima
 ozbiljan problem.
</para>
<para>
 Teškim se mukama uspjela izliječiti. Dvije godine nakon toga
 upoznala je supruga, udala se, tijelo joj se dovoljno oporavilo
 pa su dobili i dva sina. Ali dani sreće trajali su samo deset
 godina. Obična viroza bila je dovoljna da joj tijelo oslabi, a
 bolest se vrati.
</para>
<para>
 Sad se hrani sondom koja ide izravno u crijeva. Zadnji je pravi
 obrok pojela prije pet godina. Iako slaba i unatoč tome što zna
 da joj nitko ne može pomoći, uz pomoć obitelji iz dana u dan
 pronalazi volju.
</para>
<para>
 Čak 90.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od poremećaja prehrane, no
 referalni centar za anoreksiju i bulimiju ne postoji, a treba je
 prepoznati na vrijeme.
</para>
<para>
 Više <ulink url="https://www.rtl.hr/video/vijesti/24572/njezina-agonija-traje-preko-30-godina/">
 
 pogledajte u prilogu
 </ulink>.
</para>

Pogledajte priču žene koja umire od anoreksije Umire od anoreksije i odlučila je otvoriti dušu pred našom kamerom. Za 47-godišnju Mirjanu agonija je počela prije tridesetak godina bezazlenim dobacivanjima, a sve je završilo teškom bolešću zbog koje bi joj svaki dan mogao biti i zadnji. Želi jesti, ali tijelo ne može i polako otkazuje. 
  S prvim znakovima bolesti anoreksije Mirjana se susrela sa 16
  godina. Bila je mlada i lijepa, ali pokoji komentar da ima
  kilogram ili dva viška, učinio je svoje. Jela je sve manje, sve
  dok kolege u bolnici gdje se zaposlila nisu vidjeli da ima
  ozbiljan problem.


  Teškim se mukama uspjela izliječiti. Dvije godine nakon toga
  upoznala je supruga, udala se, tijelo joj se dovoljno oporavilo
  pa su dobili i dva sina. Ali dani sreće trajali su samo deset
  godina. Obična viroza bila je dovoljna da joj tijelo oslabi, a
  bolest se vrati.


  Sad se hrani sondom koja ide izravno u crijeva. Zadnji je pravi
  obrok pojela prije pet godina. Iako slaba i unatoč tome što zna
  da joj nitko ne može pomoći, uz pomoć obitelji iz dana u dan
  pronalazi volju.


  Čak 90.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od poremećaja prehrane, no
  referalni centar za anoreksiju i bulimiju ne postoji, a treba je
  prepoznati na vrijeme.


  Više 
      
  pogledajte u prilogu
   .
 TIJELO POLAKO OTKAZUJE 

TIJELO POLAKO OTKAZUJE

Pogledajte priču žene koja umire od anoreksije

<para>
 Nakon što je međunarodni tim matematičara i znanstvenika
 analizirao podatke stare 36 godina, utvrđeno je da je
 NASA otkrila život na Marsu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nova studija analizirala je podatke sonde Viking
 koja je na Marsu bila 1976. godine kad su znanstvenici zaključili
 da su otkrili geološke aktivnosti, ali ne i biološke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U svom su istraživanju rezultate s Vikinga prebacili u niz
 brojeva i tražili kompleksnosti u podacima. Kako su biološki
 sustavi kompliciraniji od nebioloških, ideja je bila da se
 eksperiment proučava čisto s brojčane perspektive.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Biolog i neurofarmakolog Joseph
 Miller sa sveučilišta Južna Kalifornija misli da
 NASA ne treba slati ljude na Mars kako bi potvrdili njihovo
 istraživanje, već tvrdi da bi ključni dokaz bila snimka bakterija
 s crvene planete koja bi bila napravljena uz pomoć mikroskopa.
</para>

Znanstvenici tvrde da su otkrili život na Marsu Znanstvenici smatraju da NASA ne treba slati ljude na Mars kako bi potvrdili njihovo istraživanje već misle da bi ključni dokaz bila snimka bakterija s crvene planete koja bi bila napravljena uz pomoć mikroskopa. 
  Nakon što je međunarodni tim matematičara i znanstvenika
  analizirao podatke stare 36 godina, utvrđeno je da je
  NASA otkrila život na Marsu.
   
  Nova studija analizirala je podatke sonde Viking
  koja je na Marsu bila 1976. godine kad su znanstvenici zaključili
  da su otkrili geološke aktivnosti, ali ne i biološke.
   
  U svom su istraživanju rezultate s Vikinga prebacili u niz
  brojeva i tražili kompleksnosti u podacima. Kako su biološki
  sustavi kompliciraniji od nebioloških, ideja je bila da se
  eksperiment proučava čisto s brojčane perspektive.
   
  Biolog i neurofarmakolog Joseph
   Miller sa sveučilišta Južna Kalifornija misli da
  NASA ne treba slati ljude na Mars kako bi potvrdili njihovo
  istraživanje, već tvrdi da bi ključni dokaz bila snimka bakterija
  s crvene planete koja bi bila napravljena uz pomoć mikroskopa.
 Ovaj put istina? 

Ovaj put istina?

Znanstvenici tvrde da su otkrili život na Marsu

<para>
 NASA kreće u novi pothvat. U subotu su iz Can Canaverala na
 Floridi lansirane dvije sonde koje bi trebale izraditi preciznu
 kartu unutarnjih struktura Mjeseca kako bi se bolje razumjela
 evolucija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Polijeće raketa Delta II s dvije sonde GRAIL na put prema
 središtu Mjeseca", objavio je komentator televizijskog kanala
 Američke svemirske agencije, George Diller, u trenutku kada su
 lansirane sonde.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sondama će trebati tri i pol mjeseca da stignu do zacrtane
 destinacije pri čemu će prijeći više od četiri milijuna
 kilometara.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici se nadaju da će sonde prodrijeti u tajne Mjeseca i
 pomoći u otkrivanju kako se razvijao naš prirodni satelit, ali i
 Zemlja te druge stjenovite planete.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sonde GRAIL A i B bi trebale izvršiti vrlo precizna mjerenja
 mjesečeve gravitacije kao i gustine i kompozicije različitih
 unutarnjih slojeva Mjeseca sve do njegova središta.
</para>

Tajne evolucije u središtu Mjeseca NASA je u subotu lansirala dvije sonde koje bi trebale izraditi preciznu kartu unutarnjih struktura Mjeseca koje će pomoći u razumijevanju njegove evolucije, ali i evolucije Zemlje. 
  NASA kreće u novi pothvat. U subotu su iz Can Canaverala na
  Floridi lansirane dvije sonde koje bi trebale izraditi preciznu
  kartu unutarnjih struktura Mjeseca kako bi se bolje razumjela
  evolucija.
   
  "Polijeće raketa Delta II s dvije sonde GRAIL na put prema
  središtu Mjeseca", objavio je komentator televizijskog kanala
  Američke svemirske agencije, George Diller, u trenutku kada su
  lansirane sonde.
   
  Sondama će trebati tri i pol mjeseca da stignu do zacrtane
  destinacije pri čemu će prijeći više od četiri milijuna
  kilometara.
   
  Znanstvenici se nadaju da će sonde prodrijeti u tajne Mjeseca i
  pomoći u otkrivanju kako se razvijao naš prirodni satelit, ali i
  Zemlja te druge stjenovite planete.
   
  Sonde GRAIL A i B bi trebale izvršiti vrlo precizna mjerenja
  mjesečeve gravitacije kao i gustine i kompozicije različitih
  unutarnjih slojeva Mjeseca sve do njegova središta.
 NOVI SVEMIRSKI POTHVAT 

NOVI SVEMIRSKI POTHVAT

Tajne evolucije u središtu Mjeseca

Na Marsu pronađena voda? Američka svemirska agencija možda je po prvi put našla dokaz o postojanju vode na marsovskom tlu. 

<para>Američka svemirska agencija možda je po prvi put našla dokaz o postojanju vode na marsovskom tlu.</para>

Na Marsu pronađena voda?

<para>
 Američki znanstvenici možda su po prvi put pronašli dokaz o
 postojanju vode u tekućem stanju na tlu Marsa, priopćila je u
 četvrtak NASA.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ranija istraživanja otkrila su da na Marsu postoji led, ali ne i
 tekuća voda. Za otkriće, do kojeg se došlo tijekom toplog
 razdoblja, zaslužna je američka sonda MRO koja od 2006. kruži oko
 crvenog planeta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Otkrili smo niz pojava koje upućuju na postojanje tekuće vode na
 Marsu", rekao je Michael Meyer, voditelj programa istraživanja
 Marsa. Američka svemirska agencija objavila je fotografije
 snimljene sondom na kojima se vidi neka vrsta tamnih tragova koji
 se pružaju iz kratera New Newton na jugu Marsa. Ti se tragovi
 pojavljuju u ljeto, a nestaju kada se temperatura spusti.
</para>

Na Marsu napokon pronađena voda? Američka svemirska agencija možda je po prvi put našla dokaz o postojanju vode na marsovskom tlu. 
  Američki znanstvenici možda su po prvi put pronašli dokaz o
  postojanju vode u tekućem stanju na tlu Marsa, priopćila je u
  četvrtak NASA.
   
  Ranija istraživanja otkrila su da na Marsu postoji led, ali ne i
  tekuća voda. Za otkriće, do kojeg se došlo tijekom toplog
  razdoblja, zaslužna je američka sonda MRO koja od 2006. kruži oko
  crvenog planeta.
   
  "Otkrili smo niz pojava koje upućuju na postojanje tekuće vode na
  Marsu", rekao je Michael Meyer, voditelj programa istraživanja
  Marsa. Američka svemirska agencija objavila je fotografije
  snimljene sondom na kojima se vidi neka vrsta tamnih tragova koji
  se pružaju iz kratera New Newton na jugu Marsa. Ti se tragovi
  pojavljuju u ljeto, a nestaju kada se temperatura spusti.
 FENOMENALNO OTKRIĆE 

FENOMENALNO OTKRIĆE

Na Marsu napokon pronađena voda?

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu Sonda će oko Venere kružiti i prikupljati podatke o njegovoj klimi. Na mjesto događaja trebala bi stići u prosincu. Lansiranje je, kažu stručnjaci, bilo savršeno. 

<para>Sonda će oko Venere kružiti i prikupljati podatke o njegovoj klimi. Na mjesto događaja trebala bi stići u prosincu. Lansiranje je, kažu stručnjaci, bilo savršeno.</para>

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu

<para>
 Dok Amerikanci polako gase svoj program space shuttleova, a još
 se premišljaju što će, kako će i kada će slati u svemir u
 budućnosti, Japanci su u petak prema Veneri odaslali raketu sa
 sondom koja bi dvije godine trebala istraživati "zvijezdu
 Danicu".
</para>
<para>
 Sonda se zove Akatsuki, što na japanskom znači zora, a lansirana
 je iz svemirskog centra Kagoshima na jugu države.
</para>
<para>
 Stručnjaci koji su nadgledali lansiranje tvrde da je sve prošlo u
 savršenom redu te da sada s olakšanjem čekaju prosinac, kada se
 Akatsuki očekuje u blizini Venere.
</para>
<para>
 Sonda bi trebala kružiti oko planeta i prikupljati podatke o
 njegovoj klimi. Izrada sonde je stajala oko 200 milijuna eura.
</para>

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu Sonda će oko planeta kružiti i prikupljati podatke o njegovoj klimi. Na mjesto događaja trebala bi stići u prosincu. Lansiranje je, kažu stručnjaci, bilo savršeno. 
  Dok Amerikanci polako gase svoj program space shuttleova, a još
  se premišljaju što će, kako će i kada će slati u svemir u
  budućnosti, Japanci su u petak prema Veneri odaslali raketu sa
  sondom koja bi dvije godine trebala istraživati "zvijezdu
  Danicu".


  Sonda se zove Akatsuki, što na japanskom znači zora, a lansirana
  je iz svemirskog centra Kagoshima na jugu države.


  Stručnjaci koji su nadgledali lansiranje tvrde da je sve prošlo u
  savršenom redu te da sada s olakšanjem čekaju prosinac, kada se
  Akatsuki očekuje u blizini Venere.


  Sonda bi trebala kružiti oko planeta i prikupljati podatke o
  njegovoj klimi. Izrada sonde je stajala oko 200 milijuna eura.
 SAVRŠENO LANSIRANJE 

SAVRŠENO LANSIRANJE

<para>
 WASHINGTON - Američka svemirska agencija NASA-a objavila je u
 petak da je pronašla "znatnu količinu vode na Mjesecu" nakon
 udara sonde LCROSS na početku listopada.
</para>
<para>
 Doug Cooke, pomoćnik ravnatelja Uprave za misiju Nasinih
 istraživačkih sustava, procijenio je da ima oko 90 litara vode u
 krateru u koji je sonda LCROSS udarila 9. listopada, priopćila je
 NASA.
</para>
<para>
 Udar Nasine rakete mjesečevom sondom u krater Cabeus praćen je iz
 satelita LCROSS, mjesečeva istraživačkog orbitera, svemirskog
 teleskopa Hubblea i triju satelita u Zemljinoj orbiti te s
 teleskopa na zapadu SAD-a i na Havajima.
</para>
<para>
 Udar u krater Cabeus nije rezultirao eksplozijom koja bi bila
 odmah vidljiva, no NASA je dobila mnoštvo podataka od toga
 pokusa.
</para>

Našli 'značajnu' količinu vode na Mjesecu NASA-ini stručnjaci procijenili su da u krateru u koji je sonda LCROSS udarila 9. listopada ima oko 90 litara vode. 
  WASHINGTON - Američka svemirska agencija NASA-a objavila je u
  petak da je pronašla "znatnu količinu vode na Mjesecu" nakon
  udara sonde LCROSS na početku listopada.


  Doug Cooke, pomoćnik ravnatelja Uprave za misiju Nasinih
  istraživačkih sustava, procijenio je da ima oko 90 litara vode u
  krateru u koji je sonda LCROSS udarila 9. listopada, priopćila je
  NASA.


  Udar Nasine rakete mjesečevom sondom u krater Cabeus praćen je iz
  satelita LCROSS, mjesečeva istraživačkog orbitera, svemirskog
  teleskopa Hubblea i triju satelita u Zemljinoj orbiti te s
  teleskopa na zapadu SAD-a i na Havajima.


  Udar u krater Cabeus nije rezultirao eksplozijom koja bi bila
  odmah vidljiva, no NASA je dobila mnoštvo podataka od toga
  pokusa.
 REZULTATI BOMBARDIRANJA 

REZULTATI BOMBARDIRANJA

Našli 'značajnu' količinu vode na Mjesecu

Radio sonda

Članak

RTL Vijesti

Vijesti

<para>Skrivena strana Mjeseca: Kina objavila impresivnu fotografiju u 360 stupnjeva</para>

Zanimljivosti

Hina/Vijesti.hr

NASA

Hina

Kineska sonda sletjela na Mjesec

<para>Robotska sonda na Marsu, hrvatski znanstvenik Mance</para>

Robotska sonda na Marsu, hrvatski znanstvenik Mance

Zorana Čičak

sonda Cassini

Merkur

Europska svemirska agencija pokušat će u srijedu blago spustiti 'lander' Schiaparelli na Mars, što je pothvat koji bi trebao dokazati europske sposobnosti postavljanja modula na Crveni planet, 13 godina nakon neuspjeha malenog Beaglea 2. Istodobno će se znanstvena europsko-ruska sonda TGO (Trace gas orbiter) postaviti u orbitu oko Marsa, a riječ je o vrlo osjetljivom manevru koji zahtjeva veliku preciznost.

#sonda

Neobičan predmet pao iz vedra neba, zabrinuo građane Sesveta: Nema poveznice s ranijom detonacijom

Neobičan predmet pao iz vedra neba, zabrinuo građane Sesveta: Nema poveznice s ranijom detonacijom

Skrivena strana Mjeseca: Kina objavila impresivnu fotografiju u 360 stupnjeva

Skrivena strana Mjeseca: Kina objavila impresivnu fotografiju u 360 stupnjeva

Snimke najudaljenijeg nebeskog tijela ostavile znanstvenike bez daha: 'Izgleda kao snjegović'

Snimke najudaljenijeg nebeskog tijela ostavile znanstvenike bez daha: 'Izgleda kao snjegović'

VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca pa snimila neviđene prizore

VIDEO Kineska sonda uspješno sletjela na tamnu stranu Mjeseca pa snimila neviđene prizore

Hrvat o uspješnoj NASA-inoj misiji: 'Svi su skakali i plakali, dugo radimo zajedno, bio je urnebes'

Hrvat o uspješnoj NASA-inoj misiji: 'Svi su skakali i plakali, dugo radimo zajedno, bio je urnebes'

Sonda Cassini odlazi u 'mirovinu': nakon 20 godina završava istraživanje Saturna

Sonda Cassini odlazi u 'mirovinu': nakon 20 godina završava istraživanje Saturna

Europa u ambicioznoj svemirskoj misiji: šalju sondu na Merkur

Europa u ambicioznoj svemirskoj misiji: šalju sondu na Merkur

PRATITE UŽIVO: Misija ExoMars 2016 sprema se za spuštanje na Crveni planet

PRATITE UŽIVO: Misija ExoMars 2016 sprema se za spuštanje na Crveni planet

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program?

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program?

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program?

Ne, nije Houston nego Pula: jeste li znali da Istra ima pravi pravcati svemirski program?

Objavljena prva fotografija s kometa Čurjumov-Gerasimenko!

Objavljena prva fotografija s kometa Čurjumov-Gerasimenko!

Pogledajte priču žene koja umire od anoreksije

Pogledajte priču žene koja umire od anoreksije

Znanstvenici tvrde da su otkrili život na Marsu

Znanstvenici tvrde da su otkrili život na Marsu

Tajne evolucije u središtu Mjeseca

Tajne evolucije u središtu Mjeseca

Na Marsu pronađena voda?

Na Marsu pronađena voda?

Na Marsu napokon pronađena voda?

Na Marsu napokon pronađena voda?

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu

Japanci poslali sondu na zvijezdu Danicu

Našli 'značajnu' količinu vode na Mjesecu

Našli 'značajnu' količinu vode na Mjesecu