Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učenici 5. razreda Osnovne škole Ivana Novaka iz Macinca nedaleko od Čakovca imali su posebnu misiju – spasiti vodozemce.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Veća žaba je žena, a mala žaba je mužjak", govori Bojana Ignac iz OŠ Ivana Novaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle godine na 3 lokacije spašeno je više od 3 tisuće vodozemaca. Jedne godine ta je brojka bila još i veća - čak 6 tisuća.</para><hmn:article id="3992f346-600a-11ed-a90c-ea97e2834e3f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ukupno smo našli 1 par smeđe krastače, 3 mužjaka, 1 pregaženu i 2 smrznute", govori Ivkica Oršuš iz OŠ Ivana Novaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tako su veseli, tako uživaju. Obožavaju istraživati. Čim vide žabe razvesele se. Oni bi stalno išli. Tužni su kad završi. Stalno pitaju svake godine kad bi išli. Uvijek probamo ići sa svakim razredom barem jedanput", kazala je profesorica biologije i kemije Martina Mužic.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već 11 godina Javna ustanova Međimurska priroda akcijom spašavanja vodozemaca želi istaknuti važnost žaba budući da su one bioindikatori.</para><hmn:article id="58d11a00-2b60-11ed-8ae4-b2d2f05c7ab0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žabe i njihova zapravo brojnost dobro pokazuje kakav nam je, kakva nam je priroda, u kakvom nam je stanju. Jer nam veći broj žaba ujedno znači da je priroda zdrava, tj. da nije zagađena, da nema previše pesticida koji ih najviše ugrožavaju", kazala je viša stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju Monika Cindrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Akcija traje oko mjesec dana na četiri lokacije, a toliko je popularna da za volontere postoji čak i lista čekanja.</para>

Bili smo na spašavanju žaba s petašima iz Macinca Volonterska akcija za koju se traži mjesto više! Da, dobro ste čuli. U Međimurju na spašavanju žaba s petašima osnovne škole iz Macinca bila je naša ekipa Učenici 5. razreda Osnovne škole Ivana Novaka iz Macinca nedaleko od Čakovca imali su posebnu misiju – spasiti vodozemce."Veća žaba je žena, a mala žaba je mužjak", govori Bojana Ignac iz OŠ Ivana Novaka.Prošle godine na 3 lokacije spašeno je više od 3 tisuće vodozemaca. Jedne godine ta je brojka bila još i veća - čak 6 tisuća."Ukupno smo našli 1 par smeđe krastače, 3 mužjaka, 1 pregaženu i 2 smrznute", govori Ivkica Oršuš iz OŠ Ivana Novaka."Tako su veseli, tako uživaju. Obožavaju istraživati. Čim vide žabe razvesele se. Oni bi stalno išli. Tužni su kad završi. Stalno pitaju svake godine kad bi išli. Uvijek probamo ići sa svakim razredom barem jedanput", kazala je profesorica biologije i kemije Martina Mužic.Već 11 godina Javna ustanova Međimurska priroda akcijom spašavanja vodozemaca želi istaknuti važnost žaba budući da su one bioindikatori."Žabe i njihova zapravo brojnost dobro pokazuje kakav nam je, kakva nam je priroda, u kakvom nam je stanju. Jer nam veći broj žaba ujedno znači da je priroda zdrava, tj. da nije zagađena, da nema previše pesticida koji ih najviše ugrožavaju", kazala je viša stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju Monika Cindrić.Akcija traje oko mjesec dana na četiri lokacije, a toliko je popularna da za volontere postoji čak i lista čekanja. traži se mjesto više 

traži se mjesto više

Bili smo na spašavanju žaba s petašima iz Macinca

<para>
 Tradicionalna jela Cetinske krajine uvijek su
 bila mamac za posjetitelje, a sada su i turisti otkrili prednosti
 višednevnog boravka u zelenilu i tišini, tek pola sata vožnje od
 mora. 
</para>
<para>
 Mještani Graba kraj Trilja srasli su sa svojom rijekom i nikada,
 recimo, nisu napustili tradiciju mljevenja brašna u
 mlinovima ili vještinu lovljenja žaba na koje se dolazi
 iz cijele Dalmacije.   
</para>
<para>
 U malom Grabu na rijeci Grab zimi radi šest mlinova, a na ljeto,
 kad padne nivo vode, rade tek dva-tri. Ovdje se još uvije čuva
 tradicija u stoljetnoj obiteljskoj vodenici
</para>
<para>
 "Melje se kukuruz, pšenica, ječam, ječam za blago i kukuruz isto
 za puru iako je rijetkost nać domaći kukuruz, domaće zrno",
 govori za RTL Danas mlinar Vid Samrdžić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vida je u posao uputio otac, najstariji živući mlinar Cetinske
 krajine, ali i samouki slikar, kipar i pjesnik<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>
<para>
 U njihovu vodenicu po brašno dolaze, kažu, iz gradova. Seljački
 kruh postao je delicija<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Oni koji ipak nisu vješti pekari, u obližnjem restoranu mogu
 vidjeti pripremu i kušati pravi vodeničarski kruh. A u ponudi je
 i specijalitet kraja - žabe.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Lovu lovci naši iz Graba, a ima ali i iz Otoka lovaca. Ali di ih
 lovu, neće da kažu. To je tajna, kaže lokalac Luca Ćosić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Spremaju se na brudet, pohane, s pancetom ili pršutom.
 Specijalitet kuće je Lucin brudet. 72-godišnja kuharica kaže da
 svima rado podijeli recept
</para>
<para>
 "Ne skrivam ništa. Ali kad bi ljudi opet došli, rekli bi nešto
 ima, neka tajna, nije ispalo ko Vaše", kaže nam Luca, što očito
 dokazuje da je ovaj specijalitet ipak poseban.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na stol žabe idu s kruhom koji je njihov od polja do stola, s
 njihovih mlinaca i od njihovog brašna.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  Turisti su prepoznali ovaj kraj u netaknutoj prirodi. U
 malom Grabu ima oko desetak vila za odmor.
</para>
<para>
 "Popunjeni smo more bit dva miseca. Šesti, sedmi, tako i osmi,
 tri miseca tako, zadovoljan sam, kaže iznajmljivač Ivan
 Samardžić.
</para>
<para>
 Zbog prirodnih i kultunih ljepota te neizostavnih domaćih
 delicija, tursti se vraćaju iznova svake godine. 
</para>

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine U njihovu vodenicu po brašno dolaze, kažu, iz gradova. Seljački kruh postao je delicija 
   Tradicionalna jela Cetinske krajine uvijek su
  bila mamac za posjetitelje, a sada su i turisti otkrili prednosti
  višednevnog boravka u zelenilu i tišini, tek pola sata vožnje od
  mora. 


  Mještani Graba kraj Trilja srasli su sa svojom rijekom i nikada,
  recimo, nisu napustili tradiciju mljevenja brašna u
  mlinovima ili vještinu lovljenja žaba na koje se dolazi
  iz cijele Dalmacije.   


  U malom Grabu na rijeci Grab zimi radi šest mlinova, a na ljeto,
  kad padne nivo vode, rade tek dva-tri. Ovdje se još uvije čuva
  tradicija u stoljetnoj obiteljskoj vodenici


  "Melje se kukuruz, pšenica, ječam, ječam za blago i kukuruz isto
  za puru iako je rijetkost nać domaći kukuruz, domaće zrno",
  govori za RTL Danas mlinar Vid Samrdžić.
   
  Vida je u posao uputio otac, najstariji živući mlinar Cetinske
  krajine, ali i samouki slikar, kipar i pjesnik
   


  U njihovu vodenicu po brašno dolaze, kažu, iz gradova. Seljački
  kruh postao je delicija
   
  Oni koji ipak nisu vješti pekari, u obližnjem restoranu mogu
  vidjeti pripremu i kušati pravi vodeničarski kruh. A u ponudi je
  i specijalitet kraja - žabe.
   
  "Lovu lovci naši iz Graba, a ima ali i iz Otoka lovaca. Ali di ih
  lovu, neće da kažu. To je tajna, kaže lokalac Luca Ćosić.
   
  Spremaju se na brudet, pohane, s pancetom ili pršutom.
  Specijalitet kuće je Lucin brudet. 72-godišnja kuharica kaže da
  svima rado podijeli recept


  "Ne skrivam ništa. Ali kad bi ljudi opet došli, rekli bi nešto
  ima, neka tajna, nije ispalo ko Vaše", kaže nam Luca, što očito
  dokazuje da je ovaj specijalitet ipak poseban.
   
  Na stol žabe idu s kruhom koji je njihov od polja do stola, s
  njihovih mlinaca i od njihovog brašna.
   
   Turisti su prepoznali ovaj kraj u netaknutoj prirodi. U
  malom Grabu ima oko desetak vila za odmor.


  "Popunjeni smo more bit dva miseca. Šesti, sedmi, tako i osmi,
  tri miseca tako, zadovoljan sam, kaže iznajmljivač Ivan
  Samardžić.


  Zbog prirodnih i kultunih ljepota te neizostavnih domaćih
  delicija, tursti se vraćaju iznova svake godine. 
 Specijaliteti Cetinske krajine 

Specijaliteti Cetinske krajine

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine Tradicionalna jela Cetinske krajine uvijek su bila mamac za posjetitelje, a sada su i turisti otkrili prednosti višednevnog boravka u zelenilu i tišini. 

<para>Tradicionalna jela Cetinske krajine uvijek su bila mamac za posjetitelje, a sada su i turisti otkrili prednosti višednevnog boravka u zelenilu i tišini.</para>

<para>
 U prirodi razlikujemo dvije vrste voda: vode
 stajaćice i vode tekućice.
</para>
<para>
 Vode stajačice su vode koje ne teku. To su močvare, bare, jezera,
 ribnjaci i lokva, koja je ujedno i najmanja voda stajaćica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Lokve i bare redovito ili povremeno presušuju, a voda je u njima
 slatka. Pitate li se kakav je živi svijet u vodama
 stajačicama i koliko ga ima.
</para>
<para>
 Močvare su plitke slatkovodne vode stajaćice. Tijekom godine ne
 presušuju. Poneke močvare mogu biti slankaste i cvijelo su jedno
 veliko carstvo prepuno života, unutar vode, na njoj i oko nje.
</para>
<para>
 Jezera mogu biti prirodna, umjetna. Mogu biti slatkovodna, kakva
 i jesu uglavnom, ali mogu biti i slana. 
</para>
<para>
 Živi svijet u vodama stajačicama i oko njih vrlo
 je zanimljiv. Tako od biljaka tu nailazimo na lopoč, lokvanj,
 rogoz, močvarna perunika i druge. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Tu je i trska dugih uskih listova. 
</para>
<para>
 Živi svijet u vodama stajačicama kao da
 započinje s mnogobrojnim nevidljivim živim bićima koja lebde u
 vodi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zatim tu su i ličinke komaraca i vretenca koje se razvijaju u
 vodi.
</para>
<para>
 Najglasniji stanovnici u vodama stajačicama i oko njih su žabe
 koje samo dio svog života provode u vodi kao punoglavci.
</para>
<para>
 U živi svijet u vodama stajačicama možemo
 ubrojati i ptice močvarice koje upravo u vodama stajaćicama
 pronalaze svoju hranu. Roda, čaplja, divlja patka, samo su neke
 od ptica koje nalazimo oko većih voda stajačica.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Koliko poznajete živi svijet u vodama stajaćicama Vode stajaćice su najčešće onečišćene i nisu za piće, ali su ujedno i odlična oaza za jedan cijeli živi svijet u vodama stajačicama, koji, pročitajte u nastavku 
  U prirodi razlikujemo dvije vrste voda: vode
  stajaćice i vode tekućice.


  Vode stajačice su vode koje ne teku. To su močvare, bare, jezera,
  ribnjaci i lokva, koja je ujedno i najmanja voda stajaćica.
  Lokve i bare redovito ili povremeno presušuju, a voda je u njima
  slatka. Pitate li se kakav je živi svijet u vodama
  stajačicama i koliko ga ima.


  Močvare su plitke slatkovodne vode stajaćice. Tijekom godine ne
  presušuju. Poneke močvare mogu biti slankaste i cvijelo su jedno
  veliko carstvo prepuno života, unutar vode, na njoj i oko nje.


  Jezera mogu biti prirodna, umjetna. Mogu biti slatkovodna, kakva
  i jesu uglavnom, ali mogu biti i slana. 


   Živi svijet u vodama stajačicama i oko njih vrlo
  je zanimljiv. Tako od biljaka tu nailazimo na lopoč, lokvanj,
  rogoz, močvarna perunika i druge. 
  Tu je i trska dugih uskih listova. 


   Živi svijet u vodama stajačicama kao da
  započinje s mnogobrojnim nevidljivim živim bićima koja lebde u
  vodi.
  Zatim tu su i ličinke komaraca i vretenca koje se razvijaju u
  vodi.


  Najglasniji stanovnici u vodama stajačicama i oko njih su žabe
  koje samo dio svog života provode u vodi kao punoglavci.


  U živi svijet u vodama stajačicama možemo
  ubrojati i ptice močvarice koje upravo u vodama stajaćicama
  pronalaze svoju hranu. Roda, čaplja, divlja patka, samo su neke
  od ptica koje nalazimo oko većih voda stajačica.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Vode 

Vode

Koliko poznajete živi svijet u vodama stajaćicama

<para>
 Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak
 (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda
 daždevnjaka.
</para>
<para>
 Daždevnjak kao kućni ljubimac nije uobičajen i
 poznavajući njegov način života nije ga dobro držati u terariju.
</para>
<para>
 Ima jako puno vrsta daždevnjaka, a sasvim sigurno ima
 ljudi koji ih drže kao kućne ljubimce.
</para>
<para>
 Za držanje daždevnjaka kao kućnog ljubimca potrebno
 reproducirati nešto slično njihovom staništu što nije
 jednostavno, ili je gotovo nemoguće.
</para>
<para>
 Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Vole
 sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekriveni
 listopadnom ili miješanom šumom.
</para>
<para>
 Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći.
 Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode
 mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.
</para>
<para>
 Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i
 dugačkim repom.
</para>
<para>
 Može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.
</para>
<para>
 Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili
 crtama.
</para>
<para>
 Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može
 prevladavati žuta boja a ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i
 narančastog.
</para>
<para>
 Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ali uvijek
 pod zaštitom i na vlažnom tlu, najčešće u šumama.
</para>
<para>
 Ako razmišljate o daždevnjaku kao kućnom
 ljubimcu, najbolje zaboravite ga i pustite da uživa u
 svojim staništima.
</para>
<para>
 Aktivni su pretežito uvečer ili noću, no za kišovita vremena može
 ih se vidjeti i danju.
</para>
<para>
 Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla
 no mogu jesti i mlade žabe.
</para>
<para>
 Njegova upadljiva crno-žuta boja upozorava potencijalne
 grabežljivce da je daždevnjak otrovan i neukusan.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Daždevnjak kućni ljubimac – preporučljivo ili ne? Daždevnjaci su ugrožena vrsta pa su stoga u većini EU zemalja (pa i kod nas) zaštićeni. Kazne za slučajno ili namjerno ubijanje daždevnjaka mogu biti dosta velike 
   Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak
  (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda
  daždevnjaka.


   Daždevnjak kao kućni ljubimac nije uobičajen i
  poznavajući njegov način života nije ga dobro držati u terariju.


  Ima jako puno vrsta daždevnjaka, a sasvim sigurno ima
  ljudi koji ih drže kao kućne ljubimce.


   Za držanje daždevnjaka kao kućnog ljubimca potrebno
  reproducirati nešto slično njihovom staništu što nije
  jednostavno, ili je gotovo nemoguće.


  Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Vole
  sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekriveni
  listopadnom ili miješanom šumom.


  Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći.
  Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode
  mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.


  Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i
  dugačkim repom.


  Može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.


  Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili
  crtama.


  Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može
  prevladavati žuta boja a ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i
  narančastog.


  Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ali uvijek
  pod zaštitom i na vlažnom tlu, najčešće u šumama.


   Ako razmišljate o daždevnjaku kao kućnom
  ljubimcu, najbolje zaboravite ga i pustite da uživa u
  svojim staništima.


  Aktivni su pretežito uvečer ili noću, no za kišovita vremena može
  ih se vidjeti i danju.


  Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla
  no mogu jesti i mlade žabe.


  Njegova upadljiva crno-žuta boja upozorava potencijalne
  grabežljivce da je daždevnjak otrovan i neukusan.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!​
 Kućni ljubimci 

Kućni ljubimci

Daždevnjak kućni ljubimac – preporučljivo ili ne?

<para>
 Janjeća đigerica na kiselo, tripice, vrlički uštipak, sinjski
 arambašići, žabe na brujet, hobotnica ispod peke, poljička
 kaštradina s raštikom - sedam jela iz sedam mjesta sliva Cetine
 mogla bi postati novi mamac za turiste. Autohtona jela dio su
 međunarodnog projekta financiranog  novcem iz EU
 fondova.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zadvarje i njihova 'janjeća đigerica na kiselo' jedno je od sedam
 jela kojima se Zagora i mjesta sliva rijeke Cetine žele
 predstaviti turistima. A jela će u idućih mjesec dana kušati i
 žiri kuhara.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Nisam došao u Hrvatsku jesti pizzu, nego ću probati hobotnicu
 ispod peke, tripice, žabe", priznao je kuhar Stephan
 Macchi.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na Kliškoj tvrđavi uredit će se multimedijalni muzej Dalmacije
 koji će biti polazna točka za tematske staze sliva Cetine, dio
 kojih su  i restorani s tradicionalnim jelima, baš kakva su
 se i danas kušala.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osvojiti turiste dobrom spizom samo je dio projekta vrijednog 2.5
 milijuna eura, a planiraju se još urediti 33 tematske staze duge
 oko 500 kilometara i tako turiste dovesti u Dalmatinsku zagoru.
</para>

Veličanstvenih sedam: Pogledajte nove mamce za turiste! Janjeća đigerica na kiselo, tripice, vrlički uštipak, sinjski arambašići, žabe na brujet, hobotnica ispod peke, poljička kaštradina s raštikom - sedam jela iz sedam mjesta sliva Cetine mogla bi postati novi mamac za turiste. Autohtona jela dio su međunarodnog projekta financiranog  novcem iz EU fondova. 
  Janjeća đigerica na kiselo, tripice, vrlički uštipak, sinjski
  arambašići, žabe na brujet, hobotnica ispod peke, poljička
  kaštradina s raštikom - sedam jela iz sedam mjesta sliva Cetine
  mogla bi postati novi mamac za turiste. Autohtona jela dio su
  međunarodnog projekta financiranog  novcem iz EU
  fondova.
   
  Zadvarje i njihova 'janjeća đigerica na kiselo' jedno je od sedam
  jela kojima se Zagora i mjesta sliva rijeke Cetine žele
  predstaviti turistima. A jela će u idućih mjesec dana kušati i
  žiri kuhara.
   
  "Nisam došao u Hrvatsku jesti pizzu, nego ću probati hobotnicu
  ispod peke, tripice, žabe", priznao je kuhar Stephan
  Macchi.
   
   
  Na Kliškoj tvrđavi uredit će se multimedijalni muzej Dalmacije
  koji će biti polazna točka za tematske staze sliva Cetine, dio
  kojih su  i restorani s tradicionalnim jelima, baš kakva su
  se i danas kušala.
   
  Osvojiti turiste dobrom spizom samo je dio projekta vrijednog 2.5
  milijuna eura, a planiraju se još urediti 33 tematske staze duge
  oko 500 kilometara i tako turiste dovesti u Dalmatinsku zagoru.
 veličanstvenih sedmoro 

veličanstvenih sedmoro

Veličanstvenih sedam: Pogledajte nove mamce za turiste!

Žabe kao modeli Velika Britanija: Žabe kao modeli u kampanji "Who Let The Frogs Out" 

<para>Velika Britanija: Žabe kao modeli u kampanji "Who Let The Frogs Out"</para>

Žabe kao modeli

<para>
 Iz Osijeka nam je stigla snimka prave invazije žaba.
</para>
<para>
 Čitateljica Marija javlja da su žabice na cestu u Vinogradskoj
 ulici, koja se proteže uz obalu Drave, izašle poslije kiše.
</para>
<para>
 Skakutale su u nepoznatom smjeru, a izbrojati ih je bilo
 nemoguće.
</para>
<para>
 
 <emphasis>Snimka najezde u videoprilogu.</emphasis>
 
</para>

Najezda žaba u Osijeku U gradu poznatom po nesnosnim najezdama komaraca dogodila se i invazija žaba. Poiskakale su iz Drave nakon kišnog pljuska. 
  Iz Osijeka nam je stigla snimka prave invazije žaba.


  Čitateljica Marija javlja da su žabice na cestu u Vinogradskoj
  ulici, koja se proteže uz obalu Drave, izašle poslije kiše.


  Skakutale su u nepoznatom smjeru, a izbrojati ih je bilo
  nemoguće.


   
      Snimka najezde u videoprilogu.
   
 ISKOČILE IZ DRAVE 

#žabe

Bili smo na spašavanju žaba s petašima iz Macinca

Bili smo na spašavanju žaba s petašima iz Macinca

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine

Oni još uvijek melju brašno u mlinovima i love žabe, a turisti se oduševljeno vraćaju svake godine

Koliko poznajete živi svijet u vodama stajaćicama

Koliko poznajete živi svijet u vodama stajaćicama

Daždevnjak kućni ljubimac – preporučljivo ili ne?

Daždevnjak kućni ljubimac – preporučljivo ili ne?

Veličanstvenih sedam: Pogledajte nove mamce za turiste!

Veličanstvenih sedam: Pogledajte nove mamce za turiste!

Žabe kao modeli

Žabe kao modeli

Najezda žaba u Osijeku

Najezda žaba u Osijeku