Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Zeleni tjedan 

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Vrijeme Vremenska prognoza za Hrvatsku. Vrijeme za danas, sutra, vikend i tjedan. 

Vremenska prognoza za Hrvatsku. Vrijeme za danas, sutra, vikend i tjedan.

<para>
 Promjenjivo i oblačno vrijeme pogodilo je većinu Hrvatske. Tako
 je danas jaka kiša u poslijepodnevnim satima pogodila Split i
 poplavila ulice.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b47d14c2-b9f4-11ec-b15e-0242ac120029"/>
<para>
 Nimalo bolja situacija nije zabilježena u Zagorju, točnije kod
 Ivanca gdje su Facebook korisnici grupe Neverin
 zabilježili fotoaparatima na pametnim mobitelima ni više, nimanje
 nego - pijavicu, odnosno "zagorski tornado".
</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fneverinhr%2Fposts%2F2982071612059790&amp;show_text=true&amp;width=500"/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fneverinhr%2Fposts%2F2982060298727588&amp;show_text=true&amp;width=500"/>
<para>
 Iako oduševljeni fotografijama, mnogi su komentirali kako "im je
 samo još to falilo". 
</para>

'Još nam je samo to falilo': Zagorski tornado zabilježen u okolici Ivanca Mnogi su odmah uhvatili ovaj trenutak na kamerama svojih pametnih telefona 
  Promjenjivo i oblačno vrijeme pogodilo je većinu Hrvatske. Tako
  je danas jaka kiša u poslijepodnevnim satima pogodila Split i
  poplavila ulice.



  Nimalo bolja situacija nije zabilježena u Zagorju, točnije kod
  Ivanca gdje su Facebook korisnici grupe Neverin
  zabilježili fotoaparatima na pametnim mobitelima ni više, nimanje
  nego - pijavicu, odnosno "zagorski tornado".





  Iako oduševljeni fotografijama, mnogi su komentirali kako "im je
  samo još to falilo". 
 za ne vjerovati 

'Još nam je samo to falilo': Zagorski tornado zabilježen u okolici Ivanca

tornado

Najgledaniji video 13. sezone 'Večere za 5 na selu': Kuhar Božidar dobio samo 17 bodova pa poludio na goste

Najodvratniji zadaci 'Superpara': Kopanje po gnoju, smoothie od testisa, jedenje crva i lizanje svinjskih očiju

Novosti

Mnogi su odmah uhvatili ovaj trenutak na kamerama svojih pametnih telefona

za ne vjerovati

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

FOTO Obilna kiša izazvala je poplavu na splitskim ulicama, Vodovod ima pune ruke posla

Obilna kiša izazvala je poplavu na splitskim ulicama

Ugostitelji uglavnom zadovoljni novim mjerama, Troskot za RTL: 'Gubici su preko 50 posto prometa, teško će se mnogi izvući'

Hakeri presreli mailove tvrtke iz Zagreba, uplatila im više milijuna kuna! Policija upozorava na prijevare s računima

Kišno jutro

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Blagdan Tijelova slavi se svake godine devetog četvrtka nakon Uskrsa. Blagdan je to kada Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i ističe vjersku istinu da je Isus pravi Bog i čovjek.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O ovom blagdanu, o kojem mnogi znaju tek da se održava svake godine u lipnju i da je idealan za spajanje s vikendom, razgovarali smo s fra Zvonimirom Pavičićem, župnikom župe Međugorje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Svetkovina Presvetog Tijela i krvi Kristove,  koja se u narodu jednostavno naziva Tijelovo pojavila se 1247. godine u Liegeu u Belgiji, a povezana je s nizom euharistijskih čuda koja su se dogodila u vrijeme rasprava o stvarnoj Kristovoj prisutnosti u euharistiji. Nakon jednog takvog euharistijskog čuda u Bolseni papa Urban IV. 1264. određuje da kao datum svetkovine bude četvrtak nakon svetkovine Trojstva. Svetkovina Trojstva se slavi u nedjelju nakon Pedesetnice odnosno Duhova. U tome što je Papa izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine iščitava se njezina povezanost s Velikim četvrtkom, danom ustanove euharistije”, objašnjava fra Pavičić.</para><hmn:article id="dbe93238-feb4-11ed-a332-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, na Tijelovo se slavi Kristovo tijelo i krv, ističe župnik Pavičić,  odnosno Kristova stvarna prisutnost u euharistiji, a po tome slijedi i zahvala Bogu na tim otajstvima ljudskog spasenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na blagdan Tijelova, poznato je, uvijek se održavaju i procesije.  Fra Pavičić kaže da su se one pojavile u 13. stoljeću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Tada se na ovu svetkovinu javljaju procesije s Presvetim oltarskim sakramentom. Procesije započete u Srednjoj Europi raširile su se po cijeloj Katoličkoj crkvi kroz XIV. i XV. stoljeće. Procesija je zapravo euharistijski blagoslov mjesta ili grada kroz koji prolazi, a označava Krista koji prolazi našim ulicama i blagoslivlja naše domove i mjesta okupljanja. Prema Dragutinu Kniewaldu svetkovina Tijelova pojavljuje se u Zagrebu veoma rano i to 1279. ili 1290. Godine”, priča nam fra Pavičić.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="b85f0cf6-05cc-11ee-a2a0-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz ovu procesiju su se, naglašava, vezale i druge proljetne svečanosti, cvijeće i zelenilo te blagoslov polja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“ Zato je i dan danas ostalo u običaju da se u procesiji ispred Presvetog oltarskog sakramenta posipa cvijeće, kao znak poštovanja prema tijelu Kristovu”, ističe naš sugovornik.</para><hmn:article id="d1d80cdc-edae-11ec-87fe-ba6d0c5156fc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju fra Pavičić podsjeća što bi svaki katolik na blagdan Tijelova trebao činiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trebao bi se ispovjediti, zatim sudjelovati na misi te se pričestiti. Hvalevrijedno je da se pridruži i tijelovskoj procesiji, koja ne bi trebala biti samo jedan ostatak prošlosti i običaj nekoga mjesta, nego bi trebala izražavati živu vjeru vjernika da je Isus uistinu prisutan u euharistiji -  posvećenoj hostiji, te želju da Isus blagoslovi sve naše gradove i sve ljude koji u njima žive”, zaključuje fra Zvonimir Pavičić.</para>

Danas je Tijelovo, neradni dan. Znate li uopće zašto slavimo taj blagdan i zašto uvijek pada na četvrtak? Uz  procesiju Tijelova vezale su se i  proljetne svečanosti te blagoslov polja. Zato je i danas ostalo običaj da se u procesiji ispred Presvetog oltarskog sakramenta posipa cvijeće, kao znak poštovanja prema Tijelu Kristovu Blagdan Tijelova slavi se svake godine devetog četvrtka nakon Uskrsa. Blagdan je to kada Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i ističe vjersku istinu da je Isus pravi Bog i čovjek.O ovom blagdanu, o kojem mnogi znaju tek da se održava svake godine u lipnju i da je idealan za spajanje s vikendom, razgovarali smo s fra Zvonimirom Pavičićem, župnikom župe Međugorje.“Svetkovina Presvetog Tijela i krvi Kristove,  koja se u narodu jednostavno naziva Tijelovo pojavila se 1247. godine u Liegeu u Belgiji, a povezana je s nizom euharistijskih čuda koja su se dogodila u vrijeme rasprava o stvarnoj Kristovoj prisutnosti u euharistiji. Nakon jednog takvog euharistijskog čuda u Bolseni papa Urban IV. 1264. određuje da kao datum svetkovine bude četvrtak nakon svetkovine Trojstva. Svetkovina Trojstva se slavi u nedjelju nakon Pedesetnice odnosno Duhova. U tome što je Papa izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine iščitava se njezina povezanost s Velikim četvrtkom, danom ustanove euharistije”, objašnjava fra Pavičić.Dakle, na Tijelovo se slavi Kristovo tijelo i krv, ističe župnik Pavičić,  odnosno Kristova stvarna prisutnost u euharistiji, a po tome slijedi i zahvala Bogu na tim otajstvima ljudskog spasenja.Na blagdan Tijelova, poznato je, uvijek se održavaju i procesije.  Fra Pavičić kaže da su se one pojavile u 13. stoljeću.“Tada se na ovu svetkovinu javljaju procesije s Presvetim oltarskim sakramentom. Procesije započete u Srednjoj Europi raširile su se po cijeloj Katoličkoj crkvi kroz XIV. i XV. stoljeće. Procesija je zapravo euharistijski blagoslov mjesta ili grada kroz koji prolazi, a označava Krista koji prolazi našim ulicama i blagoslivlja naše domove i mjesta okupljanja. Prema Dragutinu Kniewaldu svetkovina Tijelova pojavljuje se u Zagrebu veoma rano i to 1279. ili 1290. Godine”, priča nam fra Pavičić.Uz ovu procesiju su se, naglašava, vezale i druge proljetne svečanosti, cvijeće i zelenilo te blagoslov polja. “ Zato je i dan danas ostalo u običaju da se u procesiji ispred Presvetog oltarskog sakramenta posipa cvijeće, kao znak poštovanja prema tijelu Kristovu”, ističe naš sugovornik.Na kraju fra Pavičić podsjeća što bi svaki katolik na blagdan Tijelova trebao činiti.“Trebao bi se ispovjediti, zatim sudjelovati na misi te se pričestiti. Hvalevrijedno je da se pridruži i tijelovskoj procesiji, koja ne bi trebala biti samo jedan ostatak prošlosti i običaj nekoga mjesta, nego bi trebala izražavati živu vjeru vjernika da je Isus uistinu prisutan u euharistiji -  posvećenoj hostiji, te želju da Isus blagoslovi sve naše gradove i sve ljude koji u njima žive”, zaključuje fra Zvonimir Pavičić. OBJAŠNJAVA FRA PAVIČIĆ 

OBJAŠNJAVA FRA PAVIČIĆ

Danas je Tijelovo, neradni dan. Znate li uopće zašto slavimo taj blagdan i zašto uvijek pada na četvrtak?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski državljanin preminuo je danas nakon što ga je napao morski pas u Crvenom moru kod obale Hurghada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potvrdio je tu informaciju za <ulink url="https://tass.ru/proisshestviya/17966509">TASS</ulink>, generalni konzul Ruske Federacije u Hurgadi, Viktor Voropajev.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stradao je 23-godišnjak, Popov V. Yu., koji je preminuo oko 15 sati. Morski pas muškarca je raskomadao naočigled šokiranih svjedoka. Napad se dogodio na plaži hotela Dream Beach.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/KrzysztofJano15/status/1666821519031570439"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Diplomat je potvrdio da preminuli nije bio turist, već je živio u Egiptu. Na snimci koja je objavljena na društvenim mrežama vidi se kako se muškarac kratko bori s morskim psom, u trenutku se čini i da mu je uspio pobjeći, ali na kraju ga je povukao ispod površine. Čuju se i glasovi i vriskovi šokiranih ljudi na plaži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, u srpnju prošle godine, dvije su žene, Austrijanka i Rumunjka, smrtno stradale u napadima jednog ili više morskih pasa također na istom mjestu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Morski pas je tada nasmrt izgrizao 68-godišnju Austrijanku te joj je odgrizao ruku i nogu. Jedva je doplivala do obale dok su prestravljeni turisti pokušali galamom odvući pažnju morskog psa, no bezuspješno. Nekoliko sati nakon, otkriveno je tijelo rumunjske turistkinje u kasnim četrdesetim godinama.</para>

UZNEMIRUJUĆA SNIMKA U poznatom ljetovalištu muškarac plivao u moru, a onda ga je raskomadao morski pas Podsjetimo, u srpnju prošle godine, dvije su žene, Austrijanka i Rumunjka, smrtno stradale u napadima jednog ili više morskih pasa također na istom mjestu Ruski državljanin preminuo je danas nakon što ga je napao morski pas u Crvenom moru kod obale Hurghada.Potvrdio je tu informaciju za TASS, generalni konzul Ruske Federacije u Hurgadi, Viktor Voropajev.Stradao je 23-godišnjak, Popov V. Yu., koji je preminuo oko 15 sati. Morski pas muškarca je raskomadao naočigled šokiranih svjedoka. Napad se dogodio na plaži hotela Dream Beach.Diplomat je potvrdio da preminuli nije bio turist, već je živio u Egiptu. Na snimci koja je objavljena na društvenim mrežama vidi se kako se muškarac kratko bori s morskim psom, u trenutku se čini i da mu je uspio pobjeći, ali na kraju ga je povukao ispod površine. Čuju se i glasovi i vriskovi šokiranih ljudi na plaži.Podsjetimo, u srpnju prošle godine, dvije su žene, Austrijanka i Rumunjka, smrtno stradale u napadima jednog ili više morskih pasa također na istom mjestu.Morski pas je tada nasmrt izgrizao 68-godišnju Austrijanku te joj je odgrizao ruku i nogu. Jedva je doplivala do obale dok su prestravljeni turisti pokušali galamom odvući pažnju morskog psa, no bezuspješno. Nekoliko sati nakon, otkriveno je tijelo rumunjske turistkinje u kasnim četrdesetim godinama. NIJE PRVI PUT 

NIJE PRVI PUT

UZNEMIRUJUĆA SNIMKA U poznatom ljetovalištu muškarac plivao u moru, a onda ga je raskomadao morski pas

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kolika se medijska pompa digla oko Marka Livaje i rock benda iz Rijeke<emphasis> Let 3 </emphasis>u posljednje vrijeme, koliko se prašine podiglo i koliko su se uzburkali pritom duhovi, možemo komotno zapjevati - <emphasis>ajme meni nije mi dobro</emphasis>. Pogotovo sad nakon novog slučaja...</para><hmn:video id="22586052-0556-11ee-9493-da9230f0d668"/><hmn:article id="7f10bfcc-05df-11ee-9d59-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, načelnik općine Pirovac Ivan Gulam je na Facebooku objavio da se otkazuje nastup benda Let 3 u Pirovcu.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/igulam/posts/pfbid0o9gkQoYj621VMtjA4JqJdJa46JBR4L2vMotXPdU5QqMiQXUGyoTxysaDWWBNNaXQl"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se otkazuje, kako je napisao Gulam, zbog "nespretnih izjava članova benda o Hajduku", ali i zbog činjenice da je Marko Livaja napustio hrvatsku nogometnu reprezentaciju zbog vrijeđanja na Rujevici.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="b36b737c-05ce-11ee-8bfd-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S obzirom na ranije nespretne izjave članova benda o Hajduku, a i posljednja događanja oko reprezentacije i napad na riječkom stadionu na jednog od simbola sportske Dalmacije, Marka Livaju i njegovo napuštanje reprezentacije procjenili smo da je nastup riječkog benda značajan sigurnosni rizik i zbog toga se koncert neće održati. Znam da će dijelu pirovačke publike i gostiju otkazivanje koncerta <emphasis>Leta 3</emphasis> biti razočaranje, ali molim za razumijevanje", napisao je Gulam na Facebooku.<ulink url="https://net.hr/sport/nogomet/robert-spehar-livaja-je-bio-isprovociran-i-napravljen-je-kompromis-54bb245a-05db-11ee-a90a-0ee8f36581c7"/></para>

Pirovac otkazao koncert Let 3 zbog Livaje: 'Ne možemo garantirati sigurnost' &apos;Znam da će dijelu pirovačke publike i gostiju otkazivanje koncerta Leta 3 biti razočaranje, ali molim za razumijevanje&apos; Kolika se medijska pompa digla oko Marka Livaje i rock benda iz Rijeke Let 3 u posljednje vrijeme, koliko se prašine podiglo i koliko su se uzburkali pritom duhovi, možemo komotno zapjevati - ajme meni nije mi dobro. Pogotovo sad nakon novog slučaja...Naime, načelnik općine Pirovac Ivan Gulam je na Facebooku objavio da se otkazuje nastup benda Let 3 u Pirovcu.Koncert se otkazuje, kako je napisao Gulam, zbog "nespretnih izjava članova benda o Hajduku", ali i zbog činjenice da je Marko Livaja napustio hrvatsku nogometnu reprezentaciju zbog vrijeđanja na Rujevici."S obzirom na ranije nespretne izjave članova benda o Hajduku, a i posljednja događanja oko reprezentacije i napad na riječkom stadionu na jednog od simbola sportske Dalmacije, Marka Livaju i njegovo napuštanje reprezentacije procjenili smo da je nastup riječkog benda značajan sigurnosni rizik i zbog toga se koncert neće održati. Znam da će dijelu pirovačke publike i gostiju otkazivanje koncerta Leta 3 biti razočaranje, ali molim za razumijevanje", napisao je Gulam na Facebooku. KAKAV CIRKUS 

KAKAV CIRKUS

Pirovac otkazao koncert Let 3 zbog Livaje: 'Ne možemo garantirati sigurnost'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski novinar Domagoj Margetić uhapšen je noćas na graničnom prelazu Batrovci, objavljeno je na Twitteru.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/Miloduh/status/1666688316744298496?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1666688316744298496%7Ctwgr%5E7e6545b5355031233d58b3cd62230b568010aaef%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fnova.rs%2Fvesti%2Fhronika%2Fuhapsen-poznati-hrvatski-novinar-na-granici-hteo-da-objavi-dokumenta-dobijena-od-vladimira-cvijana%2F"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Policija Srbije me zadržala i defacto uhitila, čekam razgovor s nekim tko treba doći. Obavljat će obavijesni razgovor potpuno protuzakonito, upozorio sam ih, legitimirao sam se međunarodnom press iskaznicom, ali očito po nalogu Aleksandra Vučića, a moram priznat graničnom policajcu je bilo prilično neugodno što to radi, ali tako je", objavljen je videozapis na Twitteru u kojem Margetić objašnjava situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margetić je trebao održati promociju svoje knjige u Beogradu, prije polaska u Srbiju najavio je da će na promociji predstaviti i dio dokumenata koje je dobio od pokojnog Vladimira Cvijana.</para>

Poznati hrvatski novinar uhićen na granici sa Srbijom: ' Potpuno protuzakonito, ali očito po nalogu Aleksandra Vučića' Margetić je trebao održati promociju svoje knjige u Beogradu, prije polaska u Srbiju najavio je da će na promociji predstaviti i dio dokumenata koje je dobio od pokojnog Vladimira Cvijana. Hrvatski novinar Domagoj Margetić uhapšen je noćas na graničnom prelazu Batrovci, objavljeno je na Twitteru."Policija Srbije me zadržala i defacto uhitila, čekam razgovor s nekim tko treba doći. Obavljat će obavijesni razgovor potpuno protuzakonito, upozorio sam ih, legitimirao sam se međunarodnom press iskaznicom, ali očito po nalogu Aleksandra Vučića, a moram priznat graničnom policajcu je bilo prilično neugodno što to radi, ali tako je", objavljen je videozapis na Twitteru u kojem Margetić objašnjava situaciju.Margetić je trebao održati promociju svoje knjige u Beogradu, prije polaska u Srbiju najavio je da će na promociji predstaviti i dio dokumenata koje je dobio od pokojnog Vladimira Cvijana. Domagoj margetić 

Domagoj margetić

Poznati hrvatski novinar uhićen na granici sa Srbijom: ' Potpuno protuzakonito, ali očito po nalogu Aleksandra Vučića'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na društvenim se mrežama pojavila još jedna, detaljnija snimka napada na dječjem igralištu koja pokazuje osumnjičenika s nožem u ruci kako trči parkom, ulazi u igralište i počinje napadati djecu, a u tome ga roditelji i prolaznici pokušavaju spriječiti. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/RadioGenova/status/1666767331631013888"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oko četrdeset je osoba svjedočilo ovom monstruoznom napadu, a među njima je bio i bivši nogometaš Liverpoola i Saint-Etiennea Anthony Le Tallec.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidio sam djecu na kraj jezera, neku djecu na zemlji. Neku ozlijeđenu djecu. Ovo je strašno", rekao je na svojoj Instagram priči.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hororu je svjedočila i Eleanor Vincent.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio je to trenutak šoka, bio je to trenutak užasa. Ljudi su ovdje na odmoru", rekla je za <ulink url="https://www.bbc.com/news/live/65843586">BBC</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Osumnjičenik je 32-godišnji Abdalmasih H., sirijski izbjeglica koji je legalnim putem ušao u Francusku, a prošle godine podnio zahtjev za azilom, piše <ulink url="https://www.dailymail.co.uk/news/article-12173067/Eight-children-stabbed-knifeman-French-playground-attacker-subdued.html">Daily Mail</ulink>. </para><hmn:article id="34ae9d2e-05f2-11ee-b463-e68825fe8146" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je nožem ozlijedio pet osoba među kojima je četvero vrlo male djece na dječjem igralištu unutar velikog parka na jezeru Annecy pobjegao je s mjesta događaja, no policija ga je ubrzo svladala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvoje djece i jedna odrasla osoba su životno ugroženi, a poruke zgražanja i solidarnosti s obiteljima stradlih šalje cijeli francuski državni vrh</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U dosjeu osumnjičenika ništa ga ne povezuje s islamističkim skupinama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ovom trenutku, ured za terorizam odjela tužiteljstva nije pozvan da istraži situaciju što sugerira da u ovom trenutku ne misle da je ovo čin inspiriran islamističkim terorizmom.</para>

VIDEO Nova snimka krvoločnog napada u Francuskoj: Sirijac s nožem trči parkom i probada djecu Osumnjičenik je sirijski izbjeglica. Nakon što je nožem ozlijedio pet osoba među kojima je četvero vrlo male djece na dječjem igralištu unutar velikog parka na jezeru Annecy pobjegao je s mjesta događaja, no policija ga je ubrzo svladala Na društvenim se mrežama pojavila još jedna, detaljnija snimka napada na dječjem igralištu koja pokazuje osumnjičenika s nožem u ruci kako trči parkom, ulazi u igralište i počinje napadati djecu, a u tome ga roditelji i prolaznici pokušavaju spriječiti. Oko četrdeset je osoba svjedočilo ovom monstruoznom napadu, a među njima je bio i bivši nogometaš Liverpoola i Saint-Etiennea Anthony Le Tallec."Vidio sam djecu na kraj jezera, neku djecu na zemlji. Neku ozlijeđenu djecu. Ovo je strašno", rekao je na svojoj Instagram priči.Hororu je svjedočila i Eleanor Vincent."Bio je to trenutak šoka, bio je to trenutak užasa. Ljudi su ovdje na odmoru", rekla je za BBC. Osumnjičenik je 32-godišnji Abdalmasih H., sirijski izbjeglica koji je legalnim putem ušao u Francusku, a prošle godine podnio zahtjev za azilom, piše Daily Mail. Nakon što je nožem ozlijedio pet osoba među kojima je četvero vrlo male djece na dječjem igralištu unutar velikog parka na jezeru Annecy pobjegao je s mjesta događaja, no policija ga je ubrzo svladala.Dvoje djece i jedna odrasla osoba su životno ugroženi, a poruke zgražanja i solidarnosti s obiteljima stradlih šalje cijeli francuski državni vrhU dosjeu osumnjičenika ništa ga ne povezuje s islamističkim skupinama. U ovom trenutku, ured za terorizam odjela tužiteljstva nije pozvan da istraži situaciju što sugerira da u ovom trenutku ne misle da je ovo čin inspiriran islamističkim terorizmom. SVJEDOCI ŠOKIRANI 

SVJEDOCI ŠOKIRANI

VIDEO Nova snimka krvoločnog napada u Francuskoj: Sirijac s nožem trči parkom i probada djecu

<para>
 U šestom izvještaju s Međunarodnog panela o klimatskim promjenama
 oštro se ističe stravičan učinak koji ljudi imaju na planetu.
 "Neosporivo je da je utjecaj čovjeka zagrijao atmosferu, oceane i
 zemlju", piše kao uvodna rečenica u izvješću.
</para>
<para>
 Također se ističu najnovjiji rezultati znanstvenih istraživanja o
 klimatskim promjenama te što možemo očekivati u sljedećim
 desetljećima i stoljećima. Ukratko, vijesti nisu dobre. Bez
 značajnih smanjenja stakleničkih plinova, vjerojatno je da će se
 površina temperature Zemlje na globalnoj razini premašiti 1.5
 stupnjeva Celzijevih postavljenih u pariškom klimatskom sporazumu
 2015. godine, piše <ulink url="https://www.wired.co.uk/article/climate-change-facts-2019">Wired</ulink>.
</para>
<para>
 Poruka ne može biti jasnija: moramo odmah smanjiti emisije
 stakleničkih plinova. Evo što sve trebate znati o trenutnom
 stanju klimatske krize.
</para>
<heading3>
 1. U atmosferi je više ugljičnog dioksida ne ikada u ljudskoj
 povijesti
</heading3>
<para>
 Senzori  u Mauna Loa observatoriju na Havajima koji prate
 koncentraciju CO2 u atmosferi od kasnih 1950. godina otkrili su u
 veljači i ožujku 2021. godine koncentracije veće od 417 dijelova
 na milijun (eng. ppm). U pred industrijsko doba, te su razine
 bile na 278 dijelova na milijun, što znači da je ljudski rod na
 pola puta da podupla koncentraciju CO2 u atmosferi u usporedbi s
 periodom između 1750-ih i 1800. godine.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b0660e52-b9f4-11ec-8430-0242ac12003c"/>
<heading3>
 2. Na putu smo da prijeđemo razinu zatopljenja zemlje od 1.5
 stupnjeva Celzijevih
</heading3>
<para>
 2015. godine su nacije koje stoje iz Pariškog sporazuma postavile
 ambiciozan cilj da će povećanje topline Zemlje na globalnoj
 razini zadržati ispod 1.5 stupnjeva. Posljednje IPCC izvješće
 ističe koliko će teško biti ostati ispod te brojke ukoliko
 drastično ne smanjimo emisije u skoroj budućnosti.
</para>
<para>
 Od pet pretpostavljenih scenarija čija razina emisija ide od
 jakih do slabih, samo onaj posljednji (veoma slabe esmisije
 plinova) bi mogao zadovoljiti cilj od 1.5 stupnjeva do kraja 21.
 stoljeća.
</para>
<para>
 Prema trenutnoj razini ispuštanja, vjerojatno je da će svijeti
 doseći između 2.7 i 3.1 stupanj većeg zagrijavanja do 2100.
 godine.
</para>
<heading3>
 3. Preostali budžet je malen
</heading3>
<para>
 U svojoj srži, koncept klimatskih promjena je veoma jednostavan.
 Što više ugljičnog dioksida, i drugih plinova, puštamo u
 atmosferu, to će biti veći porast globalnih temperatura. Između
 1850. i 2019. godine ljudi su otpustili oko 2,390 gigatona CO2 u
 atmosferu. Za sada su te emisije dovele do porasta temperature od
 1.07 stupnjeva Celzijevih u usporedbi s temperaturama u pred
 industrijskom dobu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ad97825a-b9f4-11ec-a9b3-0242ac120030"/>
<para>
 Da bi imali šansu od 50 posto da zardžimo temperature ispod 2
 stupnja zagrijavanja, moramo ostati ispod 1,350 gigatona
 otpuštenog CO2.
</para>
<heading3>
 4. Ekstremni toplinski uvjeti postali su češći i žešći
</heading3>
<para>
 Sjetite se samo nedavnih devastirajućih požara u Australiji,
 Kaliforniji i Južnoj Europi. Takve ekstremne vrućine koje bi se
 događale jednom u deset godina između 1850-ih i 1900-ih sada se
 događaju 2,8 puta u deset godina, a vjerojatno će ta brojka
 skočiti na 4,1 put svakih deset godina u svijetu koji je došao do
 1,5 stupnjeva globalnog zatopljenja.
</para>
<para>
 Jaka kiša također je postala češća pojava zbog klimatskih
 promjena. Slično ko i s požarim, uz frekvenciju se podiže i
 razina jačine oborina.
</para>
<heading3>
 5. Ljudi su već prouzročili 1,07 stupnjeva zagrijavanja
</heading3>
<para>
 Od 1970. godine, na globalnoj je razini temperatura povrišne
 Zemlje narasla brže nego u bilo kojem 50-godišnjem periodu u
 posljednjih 2000 godina. Osim toga, period od 2016. do 2020.
 godine proglašen je najtoplijim periodom od barem 1850. godine.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b030a6c2-b9f4-11ec-93e1-0242ac120060"/>
<para>
 Za slučaj da postoji sumnja, prema IPCC izvješću je jasno kako je
 glavni faktor u promjeni temperatura ispuštanje stakleničkih
 plinova od strane čovjeka.
</para>
<heading3>
 6. Razina mora se diže brže nego ikad
</heading3>
<para>
 Otapanje ledenjak i zagrijavanje oceana vdi do veće razine mora.
 Zbog činjenice da oceanim atreba dugo vremena da se zagriju,
 dobar dio razine dizanja je već upečen. Ako se zagrijavanje
 ograniči na 1,5 stupnjeva preko sljedećih 2000 godina, globalna
 razina mora će se podići za dva do tri metra iznad trenutnih
 razina.
</para>
<heading3>
 7. Arktički led brzo nestaje
</heading3>
<para>
 Temperature na arktiku dižu se brže nego skoro bilo gdje drugdje
 na planeti. Između 2011. i 2020. godine godišnja razina leda
 dosegla je najniže razine od 1850. godine.
</para>
<heading3>
 8. Dvije trećine ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih 20
 godina bile su pod utjecajem ljudi
</heading3>
<para>
 Broj polava i snažnih kiša učetverostručio se od 1980. godine i
 udvostručio od 2004. godine. Ekstremne temperature, suše i požari
 su više nego dvostruko češći u posljednjih 40 godina. Dok za
 takve pojave nikada nije odgovoran samo jedan faktor,
 znanstvenici sve više istražuju ulogu ljudi u takvim situacijama.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ae675a16-b9f4-11ec-9c48-0242ac130021"/>
<para>
 Britanski Carbon Brief je prikupio podatke od 230 studija te se
 kroz analizu pokazalo da je 68 posto svih ekstremnih vremenskih
 uvjeta pojačano zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao
 čovjek.
</para>
<heading3>
 9. Denga groznica mogla bi se proširiti kroz veći dio
 južnoistočnog SAD-a do 2050. godine
</heading3>
<para>
 Denga je najbrže rastući virus prenošen komarcima, koji trenutno
 ubija oko 10.000 ljudi godišnje. Kako se globalne temperature
 dižu vrsta komarca Aedes aegypti koji prenose bolest mogli bi
 preživjeti na mjestima koja im prethodno nisu odgovarala. Među
 njima su SAD, centalni Meksiko, unutrašnjost Australije te veći
 obalni gradovi istočne Kine i Japana.
</para>
<heading3>
 10. Prosječne populacije divljih životinja pale su za 60 posto u
 samo 40 godina
</heading3>
<para>
 Prosječna veličina populacija sisavaca, riba, ptica i reptila
 pala je za 60 posto između 1970. i 2014. godine prema podacima
 Zoološkog društva London i WWF-a. To ne znači da je ukupna
 populacija životinja pala za taj postotak, ali se pad ipak
 bilježi.
</para>
<para>
 Kako god sagledate brojke, klimatske promjene su svakako faktor i
 imaju sve veću ulogu u izumiranju vrsta.
</para>
<para>
 Čak i pod povećanjem temperature ispod 2 stupnjeva Celzijusa, pet
 posto životinjskih i biljnih vrsta biti će pred rizikom
 izumiranja.
</para>

10 činjenica koje pokazuju da smo u klimatskom izvanrednom stanju: Čovječanstvo mora odmah reagirati Poruka ne može biti jasnija: moramo odmah smanjiti emisije stakleničkih plinova 
  U šestom izvještaju s Međunarodnog panela o klimatskim promjenama
  oštro se ističe stravičan učinak koji ljudi imaju na planetu.
  "Neosporivo je da je utjecaj čovjeka zagrijao atmosferu, oceane i
  zemlju", piše kao uvodna rečenica u izvješću.


  Također se ističu najnovjiji rezultati znanstvenih istraživanja o
  klimatskim promjenama te što možemo očekivati u sljedećim
  desetljećima i stoljećima. Ukratko, vijesti nisu dobre. Bez
  značajnih smanjenja stakleničkih plinova, vjerojatno je da će se
  površina temperature Zemlje na globalnoj razini premašiti 1.5
  stupnjeva Celzijevih postavljenih u pariškom klimatskom sporazumu
  2015. godine, piše Wired.


  Poruka ne može biti jasnija: moramo odmah smanjiti emisije
  stakleničkih plinova. Evo što sve trebate znati o trenutnom
  stanju klimatske krize.


  1. U atmosferi je više ugljičnog dioksida ne ikada u ljudskoj
  povijesti


  Senzori  u Mauna Loa observatoriju na Havajima koji prate
  koncentraciju CO2 u atmosferi od kasnih 1950. godina otkrili su u
  veljači i ožujku 2021. godine koncentracije veće od 417 dijelova
  na milijun (eng. ppm). U pred industrijsko doba, te su razine
  bile na 278 dijelova na milijun, što znači da je ljudski rod na
  pola puta da podupla koncentraciju CO2 u atmosferi u usporedbi s
  periodom između 1750-ih i 1800. godine.



  2. Na putu smo da prijeđemo razinu zatopljenja zemlje od 1.5
  stupnjeva Celzijevih


  2015. godine su nacije koje stoje iz Pariškog sporazuma postavile
  ambiciozan cilj da će povećanje topline Zemlje na globalnoj
  razini zadržati ispod 1.5 stupnjeva. Posljednje IPCC izvješće
  ističe koliko će teško biti ostati ispod te brojke ukoliko
  drastično ne smanjimo emisije u skoroj budućnosti.


  Od pet pretpostavljenih scenarija čija razina emisija ide od
  jakih do slabih, samo onaj posljednji (veoma slabe esmisije
  plinova) bi mogao zadovoljiti cilj od 1.5 stupnjeva do kraja 21.
  stoljeća.


  Prema trenutnoj razini ispuštanja, vjerojatno je da će svijeti
  doseći između 2.7 i 3.1 stupanj većeg zagrijavanja do 2100.
  godine.


  3. Preostali budžet je malen


  U svojoj srži, koncept klimatskih promjena je veoma jednostavan.
  Što više ugljičnog dioksida, i drugih plinova, puštamo u
  atmosferu, to će biti veći porast globalnih temperatura. Između
  1850. i 2019. godine ljudi su otpustili oko 2,390 gigatona CO2 u
  atmosferu. Za sada su te emisije dovele do porasta temperature od
  1.07 stupnjeva Celzijevih u usporedbi s temperaturama u pred
  industrijskom dobu.



  Da bi imali šansu od 50 posto da zardžimo temperature ispod 2
  stupnja zagrijavanja, moramo ostati ispod 1,350 gigatona
  otpuštenog CO2.


  4. Ekstremni toplinski uvjeti postali su češći i žešći


  Sjetite se samo nedavnih devastirajućih požara u Australiji,
  Kaliforniji i Južnoj Europi. Takve ekstremne vrućine koje bi se
  događale jednom u deset godina između 1850-ih i 1900-ih sada se
  događaju 2,8 puta u deset godina, a vjerojatno će ta brojka
  skočiti na 4,1 put svakih deset godina u svijetu koji je došao do
  1,5 stupnjeva globalnog zatopljenja.


  Jaka kiša također je postala češća pojava zbog klimatskih
  promjena. Slično ko i s požarim, uz frekvenciju se podiže i
  razina jačine oborina.


  5. Ljudi su već prouzročili 1,07 stupnjeva zagrijavanja


  Od 1970. godine, na globalnoj je razini temperatura povrišne
  Zemlje narasla brže nego u bilo kojem 50-godišnjem periodu u
  posljednjih 2000 godina. Osim toga, period od 2016. do 2020.
  godine proglašen je najtoplijim periodom od barem 1850. godine.



  Za slučaj da postoji sumnja, prema IPCC izvješću je jasno kako je
  glavni faktor u promjeni temperatura ispuštanje stakleničkih
  plinova od strane čovjeka.


  6. Razina mora se diže brže nego ikad


  Otapanje ledenjak i zagrijavanje oceana vdi do veće razine mora.
  Zbog činjenice da oceanim atreba dugo vremena da se zagriju,
  dobar dio razine dizanja je već upečen. Ako se zagrijavanje
  ograniči na 1,5 stupnjeva preko sljedećih 2000 godina, globalna
  razina mora će se podići za dva do tri metra iznad trenutnih
  razina.


  7. Arktički led brzo nestaje


  Temperature na arktiku dižu se brže nego skoro bilo gdje drugdje
  na planeti. Između 2011. i 2020. godine godišnja razina leda
  dosegla je najniže razine od 1850. godine.


  8. Dvije trećine ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih 20
  godina bile su pod utjecajem ljudi


  Broj polava i snažnih kiša učetverostručio se od 1980. godine i
  udvostručio od 2004. godine. Ekstremne temperature, suše i požari
  su više nego dvostruko češći u posljednjih 40 godina. Dok za
  takve pojave nikada nije odgovoran samo jedan faktor,
  znanstvenici sve više istražuju ulogu ljudi u takvim situacijama.



  Britanski Carbon Brief je prikupio podatke od 230 studija te se
  kroz analizu pokazalo da je 68 posto svih ekstremnih vremenskih
  uvjeta pojačano zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao
  čovjek.


  9. Denga groznica mogla bi se proširiti kroz veći dio
  južnoistočnog SAD-a do 2050. godine


  Denga je najbrže rastući virus prenošen komarcima, koji trenutno
  ubija oko 10.000 ljudi godišnje. Kako se globalne temperature
  dižu vrsta komarca Aedes aegypti koji prenose bolest mogli bi
  preživjeti na mjestima koja im prethodno nisu odgovarala. Među
  njima su SAD, centalni Meksiko, unutrašnjost Australije te veći
  obalni gradovi istočne Kine i Japana.


  10. Prosječne populacije divljih životinja pale su za 60 posto u
  samo 40 godina


  Prosječna veličina populacija sisavaca, riba, ptica i reptila
  pala je za 60 posto između 1970. i 2014. godine prema podacima
  Zoološkog društva London i WWF-a. To ne znači da je ukupna
  populacija životinja pala za taj postotak, ali se pad ipak
  bilježi.


  Kako god sagledate brojke, klimatske promjene su svakako faktor i
  imaju sve veću ulogu u izumiranju vrsta.


  Čak i pod povećanjem temperature ispod 2 stupnjeva Celzijusa, pet
  posto životinjskih i biljnih vrsta biti će pred rizikom
  izumiranja.
 Vrijeme nam ističe 

Vrijeme nam ističe

10 činjenica koje pokazuju da smo u klimatskom izvanrednom stanju: Čovječanstvo mora odmah reagirati

<para>
 Masovno izumiranje vrsta uzrokovano iznenadnim promjenama u klimi
 preoblikovalo je život na Zemlji prije 200 milijuna godina čime
 je započelo doba dinosaura, prenosi <ulink url="https://www.theguardian.com/science/2020/sep/16/climate-crisis-233m-years-ago-reshaped-life-on-earth-say-scientists?fbclid=IwAR1juM8KNICEo-IqWDLPPjORPlGlMZSSZCM6tZs2wfPuyo_0UtzFImBEawE">
 The Guardian. </ulink>
</para>
<heading3>
 Staklenički plinovi zbog erupcija
</heading3>
<para>
 Međunarodni tim razmotrio je geološke dokaze i ostatke fosila te
 su otkrili da je ogromna vulkanska erupcija u današnjoj zapadnoj
 Kanadi uzrokovala globalni gubitak biljaka i životinja. 
</para>
<para>
 Iako je ta kriza od prije 233 milijuna godina izbrisala veliki
 dio života na Zemlji, ona je ujedno i napravila mjesta za novo
 doba u kojem će vladati dinosauri, a mogućnost da se prošire po
 planeti dobit će prvi sisavci, krokodili i kornjače. 
</para>
<para>
 "Očito je došlo do masovnog istrijebljena koje je bilo pomalo
 skriveno i mistično", kazao je Mike Benton,
 paleontolog sa Sveučilišta Bristol. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b274a6b4-b9f3-11ec-9cb2-0242ac130019"/>
<para>
 Jacopo Dal Corso, znanstvenik sa Sveučilišta
 Leeds koji je radio na projektu, potvrdio je da su geokemijski
 nalazi iz tog vremena dokazali da je došlo do ogromnih vulkanskih
 erupcija koje su pumpale velike količine stakleničkih
 plinova u zrak što je potaknulo skokove u globalnom
 zagrijavanju. 
</para>
<para>
 Dal Corso je pratio te tragove sve do provincije u zapadnoj
 Kanadi gdje su te vulkanske erupcije, koje datiraju iz doba
 trijasa, izbacile vulkanski bazalt koji i danas čini veći dio
 zapadne obale Sjeverne Amerike. 
</para>
<heading3>
 Zemlja se resetirala
</heading3>
<para>
 Zatopljenje klime i jake kiše u početku su pozitivno utjecale na
 život na Zemlji, ali uskoro su vremenske prilike postale
 ekstremne i te je nastupila suša što je ondašnje biljojede dovelo
 na rub izumiranja. 
</para>
<para>
 Nije još u potpunosti jasno kako su dinosauri uspjeli preživjeti
 krizu, ali istraživanje je pokazalo da su se brojne vrste
 proširile po novim teritorijima. 
</para>
<para>
 Ovo masovno istrebljenje, koje spada u skupinu "velikih pet"
 slučajeva izumiranja vrsta u posljednjih 500 milijuna godina,
 posebno je pogodilo oceane. Naime, u tom je trenutku izbrisano
 oko trećine živog svijeta u podmorju. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b2d12a24-b9f3-11ec-8bc6-0242ac120061"/>
<para>
 Život na Zemlji se postepeno resetirao pa su tako i u podmorju
 zaživjeli uvjeti za moderne koraljne grebene i skupine planktona.
</para>
<para>
 Steve Brusatte, paleontolog sa Sveučilišta
 Edinburgh, kazao je da postoji sve više dokaza o velikom nizu
 klimatskih promjena i promjena u okolišu starih 233 milijuna
 godina, a koji su prethodili pojavi dinosaura.  
</para>
<para>
 "Ostaje pitanje je li se diversifikacija dinosaura odvila zbog
 klimatskih promjena ili se to dogodilo igrom slučaja. Ostaje nam
 pričekati buduća istraživanja", izjavio je Brusatte.
</para>

Prije 230 milijuna godina klimatske promjene drastično su preoblikovale Zemlju, život je bio gotovo izbrisan Nakon velike klmimatske krize svijetom su zavladali dinosauri 
  Masovno izumiranje vrsta uzrokovano iznenadnim promjenama u klimi
  preoblikovalo je život na Zemlji prije 200 milijuna godina čime
  je započelo doba dinosaura, prenosi 
  The Guardian. 


  Staklenički plinovi zbog erupcija


  Međunarodni tim razmotrio je geološke dokaze i ostatke fosila te
  su otkrili da je ogromna vulkanska erupcija u današnjoj zapadnoj
  Kanadi uzrokovala globalni gubitak biljaka i životinja. 


  Iako je ta kriza od prije 233 milijuna godina izbrisala veliki
  dio života na Zemlji, ona je ujedno i napravila mjesta za novo
  doba u kojem će vladati dinosauri, a mogućnost da se prošire po
  planeti dobit će prvi sisavci, krokodili i kornjače. 


  "Očito je došlo do masovnog istrijebljena koje je bilo pomalo
  skriveno i mistično", kazao je Mike Benton,
  paleontolog sa Sveučilišta Bristol. 



   Jacopo Dal Corso, znanstvenik sa Sveučilišta
  Leeds koji je radio na projektu, potvrdio je da su geokemijski
  nalazi iz tog vremena dokazali da je došlo do ogromnih vulkanskih
  erupcija koje su pumpale velike količine stakleničkih
  plinova u zrak što je potaknulo skokove u globalnom
  zagrijavanju. 


  Dal Corso je pratio te tragove sve do provincije u zapadnoj
  Kanadi gdje su te vulkanske erupcije, koje datiraju iz doba
  trijasa, izbacile vulkanski bazalt koji i danas čini veći dio
  zapadne obale Sjeverne Amerike. 


  Zemlja se resetirala


  Zatopljenje klime i jake kiše u početku su pozitivno utjecale na
  život na Zemlji, ali uskoro su vremenske prilike postale
  ekstremne i te je nastupila suša što je ondašnje biljojede dovelo
  na rub izumiranja. 


  Nije još u potpunosti jasno kako su dinosauri uspjeli preživjeti
  krizu, ali istraživanje je pokazalo da su se brojne vrste
  proširile po novim teritorijima. 


  Ovo masovno istrebljenje, koje spada u skupinu "velikih pet"
  slučajeva izumiranja vrsta u posljednjih 500 milijuna godina,
  posebno je pogodilo oceane. Naime, u tom je trenutku izbrisano
  oko trećine živog svijeta u podmorju. 



  Život na Zemlji se postepeno resetirao pa su tako i u podmorju
  zaživjeli uvjeti za moderne koraljne grebene i skupine planktona.


   Steve Brusatte, paleontolog sa Sveučilišta
  Edinburgh, kazao je da postoji sve više dokaza o velikom nizu
  klimatskih promjena i promjena u okolišu starih 233 milijuna
  godina, a koji su prethodili pojavi dinosaura.  


  "Ostaje pitanje je li se diversifikacija dinosaura odvila zbog
  klimatskih promjena ili se to dogodilo igrom slučaja. Ostaje nam
  pričekati buduća istraživanja", izjavio je Brusatte.
 Može li se to ponoviti? 

Može li se to ponoviti?

Prije 230 milijuna godina klimatske promjene drastično su preoblikovale Zemlju, život je bio gotovo izbrisan

<para>
 Pod prevladavajućim smo utjecajem anticiklone sa sjeverozapada
 kontinenta. Poremećaji se nalaze još daleko od naših krajeva, a
 računati treba još samo danas i na vjetrovite prilike, osobito na
 moru.
</para>
<heading3>
 Petak
</heading3>
<para>
 Podjednako stabilno kao i jučer, ali još sunčanije, duž Jadrana
 opet vedro. Sredinom dana će doći na kopnu do umjerenog razvoja
 oblaka, ali tek rijetko u Gorskom kotaru, Lici ili oko slavonskog
 gorja postoji mala vjerojatnost za lokalno kraći pljusak ili
 slabu kišu.
</para>
<para>
 Ostaje razmjerno vjetrovito, posebice duž obale gdje će biti
 jakih i olujnih, prijepodne pod Velebitom i orkanskih udara bure.
</para>
<para>
 Jutro će u unutrašnjosti malo svježije, po gorskim kotlinama čak
 moguće i uz slab mraz. Danju zato posvuda barem za nijansu
 ugodnije. Bit će to temperatura oko 20 °C, malo više na
  Jadranu, a niža u višim gorskim krajevima.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="feb5803a-c749-11ec-bb66-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<heading3>
 Vikend na moru
</heading3>
<para>
 Na Jadranu vikend prilično sunčan, miran i topao, osobito u
 subotu kada će još uvijek izostajati ikakvi oblaci. Zato se u
 nedjelju poslijepodne na sjevernom Jadranu očekuje porast
 naoblake, a na širem riječkom području je moguć i kakav kraći
 pljusak praćen grmljavinom. U Dalmaciji ostaje još stabilno uz
 dosta sunca, a promjenjivije će duž cijele obale biti početkom
 idućeg tjedna.
</para>
<heading3>
 Vikend na kopnu
</heading3>
<para>
 Ako treba birati dan za provesti u prirodi svakako je to subota
 kada će biti sunčano, suho i ugodno, a treba računati samo na
 prolazno malo hladnije jutro. Već u noći na nedjelju stiže
 postupno sve više vlage i oblaka, a u nedjelju poslijepodne će
 biti i nestabilno uz grmljavinske pljuskove. Kiša najprije u
 gorskim područjima te u zapadnim i sjeverozapadnim predjelima
 zemlje, a promjenjive prilike uz barem malo kiše nastaviti će se
 idućeg tjedna.
</para>

Vikend prognoza: Danas i sutra iskoristite vrijeme za boravak na otvorenom, u nedjelju već slijedi promjena Rijetko u Gorskom kotaru, Lici ili oko slavonskog gorja postoji mala vjerojatnost za lokalno kraći pljusak ili slabu kišu 
  Pod prevladavajućim smo utjecajem anticiklone sa sjeverozapada
  kontinenta. Poremećaji se nalaze još daleko od naših krajeva, a
  računati treba još samo danas i na vjetrovite prilike, osobito na
  moru.


  Petak


  Podjednako stabilno kao i jučer, ali još sunčanije, duž Jadrana
  opet vedro. Sredinom dana će doći na kopnu do umjerenog razvoja
  oblaka, ali tek rijetko u Gorskom kotaru, Lici ili oko slavonskog
  gorja postoji mala vjerojatnost za lokalno kraći pljusak ili
  slabu kišu.


  Ostaje razmjerno vjetrovito, posebice duž obale gdje će biti
  jakih i olujnih, prijepodne pod Velebitom i orkanskih udara bure.


  Jutro će u unutrašnjosti malo svježije, po gorskim kotlinama čak
  moguće i uz slab mraz. Danju zato posvuda barem za nijansu
  ugodnije. Bit će to temperatura oko 20 °C, malo više na
   Jadranu, a niža u višim gorskim krajevima.


   


  Vikend na moru


  Na Jadranu vikend prilično sunčan, miran i topao, osobito u
  subotu kada će još uvijek izostajati ikakvi oblaci. Zato se u
  nedjelju poslijepodne na sjevernom Jadranu očekuje porast
  naoblake, a na širem riječkom području je moguć i kakav kraći
  pljusak praćen grmljavinom. U Dalmaciji ostaje još stabilno uz
  dosta sunca, a promjenjivije će duž cijele obale biti početkom
  idućeg tjedna.


  Vikend na kopnu


  Ako treba birati dan za provesti u prirodi svakako je to subota
  kada će biti sunčano, suho i ugodno, a treba računati samo na
  prolazno malo hladnije jutro. Već u noći na nedjelju stiže
  postupno sve više vlage i oblaka, a u nedjelju poslijepodne će
  biti i nestabilno uz grmljavinske pljuskove. Kiša najprije u
  gorskim područjima te u zapadnim i sjeverozapadnim predjelima
  zemlje, a promjenjive prilike uz barem malo kiše nastaviti će se
  idućeg tjedna.
 PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA 

PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA

Vikend prognoza: Danas i sutra iskoristite vrijeme za boravak na otvorenom, u nedjelju već slijedi promjena

<para>
 Frontalni poremećaj koji je prošao našim krajevima donio je
 posvuda barem malo kiše, pa čak i u iznimno sušnu Dalmaciju gdje
 je bilo nevremena. No vrijeme se brzo smirilo, a ciklone i fronte
 sve do kraja tjedna premještati će se glavninom sjevernije od
 naših krajeva.
</para>
<para>
 Srijeda prijepodne u Hrvatskoj većinom vedra, ali na kopnu
 ponegdje tek nakon ranojutarnje magle, najgušće u Posavini te
 osobito po kotlinama Gorskog kotara i Like. Vjetar slab, na obali
 tek mjestimice burin, a prema otvorenome srednjeg dijela
 sjeverozapadnjak. U unutrašnjosti najniže temperature oko 14-15
 stupnjeva, u gorju i svježije, a na moru oko 20.
</para>
<para>
 Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadni predjelima većinom
 sunčano, a tek prolazno može biti visokih tankih oblaka. Zapuhat
 će slab do rijetko gdje umjeren jugozapadnjak. Opet toplije,
 uglavnom oko 30 stupnjeva.
</para>
<para>
 I na istoku pretežno sunčano, možda nešto više oblaka, ali neće
 odviše kvariti dojam sunčana vremena. Vjetar slab do umjeren
 južni i jugozapadni, a temperature više nego danas, oko 29.
</para>
<para>
 U Dalmaciji također pretežno sunčano, ali uz sve više visokih,
 često prozirnih oblaka. Zapuhat će uglavnom slab vjetar s mora,
 tek prema otvorenome do umjeren sjeverozapadni. Najviše
 temperature između 29 i 31 stupnja.
</para>
<para>
 Na zapadu poslijepodne najviše sunca, uglavnom vedro, a tek
 krajem dana stiže nešto visokih oblaka. Vjetar slab jugozapadni,
 navečer i južni, a dnevne temperature slične, u gorju i malo više
 nego danas.
</para>
<heading3>
 KOPNO
</heading3>
<para>
 Idućih nekoliko dana stabilnije, na kopnu u četvrtak uz prolaznu
 naoblaku, ali do subote posvuda i vruće. Bit će to uz južinu, a
 ona će samo najaviti jaču i trajniju promjenu koja kreće potkraj
 tjedna. Čini se da bi mogla biti i prilično žestoka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>
<heading3>
 MORE
</heading3>
<para>
 Na moru vruće i uglavnom suho sve do subote. Tada će sve jače i
 sve neugodnije puhati jugo, a značajnije rasti i vjerojatnost za
 pljuskove, ponajprije u riječkom zaleđu i unutrašnjosti Istre.
 No, bit će to samo uvod u pravi kišni val koji će do ponedjeljka,
 uz izgledno nevrijeme, zahvatiti cijeli Jadran i predjele uz
 njega.
</para>

Temperature će biti ljetne, a onda stiže promjena vremena: 'Čini se da bi mogla biti i prilično žestoka' Srijeda prijepodne u Hrvatskoj većinom vedra, ali na kopnu ponegdje tek nakon ranojutarnje magle 
  Frontalni poremećaj koji je prošao našim krajevima donio je
  posvuda barem malo kiše, pa čak i u iznimno sušnu Dalmaciju gdje
  je bilo nevremena. No vrijeme se brzo smirilo, a ciklone i fronte
  sve do kraja tjedna premještati će se glavninom sjevernije od
  naših krajeva.


  Srijeda prijepodne u Hrvatskoj većinom vedra, ali na kopnu
  ponegdje tek nakon ranojutarnje magle, najgušće u Posavini te
  osobito po kotlinama Gorskog kotara i Like. Vjetar slab, na obali
  tek mjestimice burin, a prema otvorenome srednjeg dijela
  sjeverozapadnjak. U unutrašnjosti najniže temperature oko 14-15
  stupnjeva, u gorju i svježije, a na moru oko 20.


  Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadni predjelima većinom
  sunčano, a tek prolazno može biti visokih tankih oblaka. Zapuhat
  će slab do rijetko gdje umjeren jugozapadnjak. Opet toplije,
  uglavnom oko 30 stupnjeva.


  I na istoku pretežno sunčano, možda nešto više oblaka, ali neće
  odviše kvariti dojam sunčana vremena. Vjetar slab do umjeren
  južni i jugozapadni, a temperature više nego danas, oko 29.


  U Dalmaciji također pretežno sunčano, ali uz sve više visokih,
  često prozirnih oblaka. Zapuhat će uglavnom slab vjetar s mora,
  tek prema otvorenome do umjeren sjeverozapadni. Najviše
  temperature između 29 i 31 stupnja.


  Na zapadu poslijepodne najviše sunca, uglavnom vedro, a tek
  krajem dana stiže nešto visokih oblaka. Vjetar slab jugozapadni,
  navečer i južni, a dnevne temperature slične, u gorju i malo više
  nego danas.


  KOPNO


  Idućih nekoliko dana stabilnije, na kopnu u četvrtak uz prolaznu
  naoblaku, ali do subote posvuda i vruće. Bit će to uz južinu, a
  ona će samo najaviti jaču i trajniju promjenu koja kreće potkraj
  tjedna. Čini se da bi mogla biti i prilično žestoka.
   


  MORE


  Na moru vruće i uglavnom suho sve do subote. Tada će sve jače i
  sve neugodnije puhati jugo, a značajnije rasti i vjerojatnost za
  pljuskove, ponajprije u riječkom zaleđu i unutrašnjosti Istre.
  No, bit će to samo uvod u pravi kišni val koji će do ponedjeljka,
  uz izgledno nevrijeme, zahvatiti cijeli Jadran i predjele uz
  njega.
 prognoza doriana ribarića 

prognoza doriana ribarića

Temperature će biti ljetne, a onda stiže promjena vremena: 'Čini se da bi mogla biti i prilično žestoka'

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon današnjih zimskih uvjeta idućih dana se nastavlja
 pritjecanje hladnog zraka pa će mraz biti česta pojava.
</para>
<para>
 UTORAK
</para>
<para>
 Danas velika promjena vremena. Bit ce oblačno u kopnenim
 predjelima sa susnježicom i snijegom uz stvaranje snježnog
 pokrivača. Malo snijega moguće je u ponegdje uz obalu. Puhat će
 umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni, u Slavoniji i
 sjeveorzapadni vjetar, a na Jadranu jačanje bure, jedino južnije
 još uvijek jugo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prema kraju dana će u središnjim i sjeverozapadnim predjelima
 oborine polako prestajati, zatim se i naoblaka kidati. Vjetar će
 do kraja dana oslabjeti, a temperatura će biti oko 3, 4 stupnja,
 uz još veći pad navečer.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U Slavoniji, Baranji i Srijemu isto tako osjetno hladnije s
 temperaturom ispod 5 stupnjeva. Uz to će i ovdje prevladavati
 oblačno s povremenom susnježicom ili snijegom, ali nešto manje u
 odnosu na zapadne predjele i sve manje prema večeri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U Dalmaciji pretežno oblačno s kišom, lokalno i pljuskovima, a
 uglavnom u Zagori i malo snijega. Bura će jačati na jaku, na
 udare i olujnu te dodatno pojacavati dojam hladnoće.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na sjevernom Jadranu povremene oborine, a u gorju uz stvaranje
 20ak cm snježnog pokrivača. Snijega nošenog jakom i olujnom burom
 može biti i ponegdje uz obalu. Temperatura u osjetnom padu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 IDUĆIH DANA NA KOPNU
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U nastavku tjedna nova upozorenja - vedrije noći će idućih dana
 donositi još niže minimalne temperature pa će mraz biti česta
 pojava, osobito u srijedu i četvrtak. Povremeno je moguće još
 malo oborina, ponegdje i u obliku pljuska. Danju će ipak uz više
 sunca biti toplije, a za vikend će se uz južinu prekinuti i
 jutarnja hladnoća.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 IDUĆIH DANA NA MORU
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na Jadranu još u srijedu jaka i olujna bura i tramontana, zatim
 slabiji vjetar. Noći će i uz obalu biti hladnije pa će ponegdje
 biti mraza, izglednije na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti
 Istre i Dalmacije. Za vikend uz južinu i na moru toplije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Danas velika promjena vremena! Uz zimske uvjete idućih dana se nastavlja pritjecanje hladnog zraka pa će mraz biti česta pojava Na sjevernom Jadranu povremene oborine, a u gorju uz stvaranje 20-ak cm snježnog pokrivača. 
   
  Nakon današnjih zimskih uvjeta idućih dana se nastavlja
  pritjecanje hladnog zraka pa će mraz biti česta pojava.


   UTORAK


  Danas velika promjena vremena. Bit ce oblačno u kopnenim
  predjelima sa susnježicom i snijegom uz stvaranje snježnog
  pokrivača. Malo snijega moguće je u ponegdje uz obalu. Puhat će
  umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni, u Slavoniji i
  sjeveorzapadni vjetar, a na Jadranu jačanje bure, jedino južnije
  još uvijek jugo.
   
  Prema kraju dana će u središnjim i sjeverozapadnim predjelima
  oborine polako prestajati, zatim se i naoblaka kidati. Vjetar će
  do kraja dana oslabjeti, a temperatura će biti oko 3, 4 stupnja,
  uz još veći pad navečer.
   
  U Slavoniji, Baranji i Srijemu isto tako osjetno hladnije s
  temperaturom ispod 5 stupnjeva. Uz to će i ovdje prevladavati
  oblačno s povremenom susnježicom ili snijegom, ali nešto manje u
  odnosu na zapadne predjele i sve manje prema večeri.
   
  U Dalmaciji pretežno oblačno s kišom, lokalno i pljuskovima, a
  uglavnom u Zagori i malo snijega. Bura će jačati na jaku, na
  udare i olujnu te dodatno pojacavati dojam hladnoće.
   
  Na sjevernom Jadranu povremene oborine, a u gorju uz stvaranje
  20ak cm snježnog pokrivača. Snijega nošenog jakom i olujnom burom
  može biti i ponegdje uz obalu. Temperatura u osjetnom padu.
   
   IDUĆIH DANA NA KOPNU
   
  U nastavku tjedna nova upozorenja - vedrije noći će idućih dana
  donositi još niže minimalne temperature pa će mraz biti česta
  pojava, osobito u srijedu i četvrtak. Povremeno je moguće još
  malo oborina, ponegdje i u obliku pljuska. Danju će ipak uz više
  sunca biti toplije, a za vikend će se uz južinu prekinuti i
  jutarnja hladnoća.
   
   IDUĆIH DANA NA MORU
   
  Na Jadranu još u srijedu jaka i olujna bura i tramontana, zatim
  slabiji vjetar. Noći će i uz obalu biti hladnije pa će ponegdje
  biti mraza, izglednije na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti
  Istre i Dalmacije. Za vikend uz južinu i na moru toplije.
   
   
 vremenska prognoza Damjane Ćurkov 

vremenska prognoza Damjane Ćurkov

Danas velika promjena vremena! Uz zimske uvjete idućih dana se nastavlja pritjecanje hladnog zraka pa će mraz biti česta pojava

<para>
 Pred blagdanski vikend naše će krajeve zahvatiti promjena
 vremena. 
</para>
<para>
 Već danas u gorskim i središnjim predjelima malo kiše, u noći na
 subotu i na istoku, a tijekom subote na Jadranu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="64df0ff4-8f26-11ec-b779-0242ac12000f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Danas
 u unutrašnjosti promjenjiva naoblaka, malo kiše će ponegdje na
 zapadu pasti već prijepodne, ali prema kraju dana sve češće.
</para>
<para>
  Uz obalu od jutra pretežno sunčano. Puhat će slab do
 umjeren sjeverni i sjeveroistočni, u Slavoniji i Baranji i
 sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu jugo. 
</para>
<para>
 Temperatura ostaje ugodna, ali dnevna malo niža u odnosu na
 jučer. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="63a27a0e-8f26-11ec-8ba9-0242ac120011" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>U
 kopnenim predjelima još uglavnom u subotu prijepodne malo kiše
 zatim će oborine polako prestajati pa će Uskrs biti stabilniji i
 sunčaniji, tek rijetko uz povremeno još malo kiše. U ponedjeljak
 pretežno sunčano. Tijekom vikenda na udare jak sjeverni i
 sjeveroistočnjak uz koji će biti svježije, osobito od nedjelje.
 Mjestimice je u ponedjeljak moguć i slab mraz. 
</para>
<para>
 Na Jadranu u subotu kiša i pljuskovi, zatim tijekom Uskrsa više
 sunca, a u ponedjeljak i većinom sunčano. Od subote će na
 sjevernom dijelu jačati bura, a u nedjelju će duž obale biti
 jakih i olujnih udara. U ponedjeljak slabiji vjetar. Temperatura
 će i na Jadranu tijekom produženog vikenda biti niža.
</para>

Detaljna uskrsna vikend prognoza Damjane Ćurkov: Stiže promjena vremena! Već danas u gorskim i središnjim predjelima malo kiše, u noći na subotu i na istoku, a tijekom subote na Jadranu 
  Pred blagdanski vikend naše će krajeve zahvatiti promjena
  vremena. 


  Već danas u gorskim i središnjim predjelima malo kiše, u noći na
  subotu i na istoku, a tijekom subote na Jadranu.


   Danas
  u unutrašnjosti promjenjiva naoblaka, malo kiše će ponegdje na
  zapadu pasti već prijepodne, ali prema kraju dana sve češće.


   Uz obalu od jutra pretežno sunčano. Puhat će slab do
  umjeren sjeverni i sjeveroistočni, u Slavoniji i Baranji i
  sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu jugo. 


  Temperatura ostaje ugodna, ali dnevna malo niža u odnosu na
  jučer. 


   U
  kopnenim predjelima još uglavnom u subotu prijepodne malo kiše
  zatim će oborine polako prestajati pa će Uskrs biti stabilniji i
  sunčaniji, tek rijetko uz povremeno još malo kiše. U ponedjeljak
  pretežno sunčano. Tijekom vikenda na udare jak sjeverni i
  sjeveroistočnjak uz koji će biti svježije, osobito od nedjelje.
  Mjestimice je u ponedjeljak moguć i slab mraz. 


  Na Jadranu u subotu kiša i pljuskovi, zatim tijekom Uskrsa više
  sunca, a u ponedjeljak i većinom sunčano. Od subote će na
  sjevernom dijelu jačati bura, a u nedjelju će duž obale biti
  jakih i olujnih udara. U ponedjeljak slabiji vjetar. Temperatura
  će i na Jadranu tijekom produženog vikenda biti niža.
 ŠTO NAS ČEKA? 

ŠTO NAS ČEKA?

Detaljna uskrsna vikend prognoza Damjane Ćurkov: Stiže promjena vremena!

<para>
 Osnovni tipovi klime u Hrvatskoj, prema svjetski prihvaćenim
 kriterijima tipiziranja klime, govore da je najveći dio područja
 Hrvatske obuhvaćen umjereno toplom kišnom
 klimom (tip C) dok samo visoki planinski
 krajevi imaju snježno-šumsku klimu (tip D).
</para>
<para>
 Granica između tipova C i D ide kroz cijelu Liku i Gorski
 kotar i nalazi se na nadmorskoj visini od oko
 1160 metara.
</para>
<para>
 Mediteranska klima s vrućim ljetima, umjereno
 topla vlažna klima s vrućim ljetom, umjereno topla vlažna klima s
 toplim ljetom i snježno-šumsku ili borealnu klimu, to su tri
 podvarijante klime tipa C.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9861f95c-b9f3-11ec-bc3b-0242ac120063"/>
<para>
 Klimatske prilike u Hrvatskoj su povoljne i
 umjerene, bez polarnih hladnoća ili tropskih vrućina.
 Izmjena četiri godišnja doba omogućuje povoljan vremenski
 raspored temperatura, padalina, insolacije, vjetrova, itd.
</para>
<para>
 Prostor Hrvatske, koji određuju tipovi klime u Hrvatskoj,
 dijeli se na tri velike prirodno-geografske cjeline:
</para>
<para>
 • Panonski i peripanonski prostor – Umjereno
 topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) – vlada u najvećem
 dijelu Hrvatske – cijeli panonski i peripanonski prostor, te
 najveći dio gorske Hrvatske.
</para>
<para>
 • Brdsko-planinski prostor – Vlažna
 snježno-šumska ili borealna klima (Df) – imaju je samo krajevi
 iznad 1160 metara nadmorske visine u gorskoj Hrvatskoj.
</para>
<para>
 • Jadranski prostor – Mediteranska klima ili
 sredozemna, s vrućim ljetima (tip Csa) – imaju je otoci i uski
 obalni pojas Jadranskog mora južno od Lošinja i Paga tj. otočni i
 obalni prostor Dalmacije. Ljeto je suho i vruće, dok je zima
 blaga i kišovita.
</para>
<para>
 • Prostor šire unutrašnjosti Dalmacije, Kvarnerski otoci
 i Istra – Umjereno topla vlažna klima s vrućim
 ljetom (Cfa). Ovaj je prostor imao sredozemnu klimu s toplim
 ljetom – Csb). Riječ je o perimediteranskom prijelaznom pojasu
 gdje se osim utjecaja sa Sredozemlja, osjećaju i klimatski
 utjecaji sa kontinenta. Ljeta su vruća, a zbog kontakata sa
 groskom Hrvatskom padne i više padalina. Zime su svježije, uz
 utjecaje iz unutrašnjosti.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="98699cf2-b9f3-11ec-9231-0242ac120063"/>
<para>
 Na temperature zraka u Hrvatskoj utječu
 geografska širina, nadmorska visina, raspodjela i odnos kopna i
 mora, te horizontalna izmjena zračnih masa pa su njome određeni
 i tipovi klime u Hrvatskoj.
</para>
<heading3>
 U Hrvatskoj zime nisu jako hladne, niti su ljeta previše vruća
</heading3>
<para>
 Podaci o srednjoj siječanjskoj temperaturi pokazuju očitu razliku
 između panonske, primorske i gorske Hrvatske.
</para>
<para>
 Maksimalne godišnje temperaturne razlike ili amplitude u
 Hrvatskoj iznose i više od 50 ºC. Amplitude su
 najviše u kontinentalnim nizinama i na najvišim planinama. Zbog
 blagog utjecaja mora u primorskoj Hrvatskoj temperature su
 stabilnije.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8a026c3e-b9f3-11ec-b443-0242ac120010"/>
<para>
 Hrvatska s godišnjim prosjekom između 800 i 1000
 mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Količina
 padalina u Hrvatskoj povoljna je za razvoj agrarne proizvodnje.
</para>
<para>
 Od velike važnosti za klimatske prilike su i
 vjetrovi koji su najjači u zimskom dijelu
 godine, osobito u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj gdje ih
 značajno modificiraju i orografski odnosi.
</para>

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija! Klimatske prilike u Hrvatskoj su umjerene i povoljne, a najveći dio područja obuhvaćen je umjereno toplom kišnom klimom. 
  Osnovni tipovi klime u Hrvatskoj, prema svjetski prihvaćenim
  kriterijima tipiziranja klime, govore da je najveći dio područja
  Hrvatske obuhvaćen umjereno toplom kišnom
  klimom (tip C) dok samo visoki planinski
  krajevi imaju snježno-šumsku klimu (tip D).


  Granica između tipova C i D ide kroz cijelu Liku i Gorski
  kotar i nalazi se na nadmorskoj visini od oko
  1160 metara.


   Mediteranska klima s vrućim ljetima, umjereno
  topla vlažna klima s vrućim ljetom, umjereno topla vlažna klima s
  toplim ljetom i snježno-šumsku ili borealnu klimu, to su tri
  podvarijante klime tipa C.



  Klimatske prilike u Hrvatskoj su povoljne i
  umjerene, bez polarnih hladnoća ili tropskih vrućina.
  Izmjena četiri godišnja doba omogućuje povoljan vremenski
  raspored temperatura, padalina, insolacije, vjetrova, itd.


  Prostor Hrvatske, koji određuju tipovi klime u Hrvatskoj,
  dijeli se na tri velike prirodno-geografske cjeline:


  • Panonski i peripanonski prostor – Umjereno
  topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) – vlada u najvećem
  dijelu Hrvatske – cijeli panonski i peripanonski prostor, te
  najveći dio gorske Hrvatske.


  • Brdsko-planinski prostor – Vlažna
  snježno-šumska ili borealna klima (Df) – imaju je samo krajevi
  iznad 1160 metara nadmorske visine u gorskoj Hrvatskoj.


  • Jadranski prostor – Mediteranska klima ili
  sredozemna, s vrućim ljetima (tip Csa) – imaju je otoci i uski
  obalni pojas Jadranskog mora južno od Lošinja i Paga tj. otočni i
  obalni prostor Dalmacije. Ljeto je suho i vruće, dok je zima
  blaga i kišovita.


  • Prostor šire unutrašnjosti Dalmacije, Kvarnerski otoci
  i Istra – Umjereno topla vlažna klima s vrućim
  ljetom (Cfa). Ovaj je prostor imao sredozemnu klimu s toplim
  ljetom – Csb). Riječ je o perimediteranskom prijelaznom pojasu
  gdje se osim utjecaja sa Sredozemlja, osjećaju i klimatski
  utjecaji sa kontinenta. Ljeta su vruća, a zbog kontakata sa
  groskom Hrvatskom padne i više padalina. Zime su svježije, uz
  utjecaje iz unutrašnjosti.



  Na temperature zraka u Hrvatskoj utječu
  geografska širina, nadmorska visina, raspodjela i odnos kopna i
  mora, te horizontalna izmjena zračnih masa pa su njome određeni
  i tipovi klime u Hrvatskoj.


  U Hrvatskoj zime nisu jako hladne, niti su ljeta previše vruća


  Podaci o srednjoj siječanjskoj temperaturi pokazuju očitu razliku
  između panonske, primorske i gorske Hrvatske.


  Maksimalne godišnje temperaturne razlike ili amplitude u
  Hrvatskoj iznose i više od 50 ºC. Amplitude su
  najviše u kontinentalnim nizinama i na najvišim planinama. Zbog
  blagog utjecaja mora u primorskoj Hrvatskoj temperature su
  stabilnije.



  Hrvatska s godišnjim prosjekom između 800 i 1000
  mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Količina
  padalina u Hrvatskoj povoljna je za razvoj agrarne proizvodnje.


  Od velike važnosti za klimatske prilike su i
  vjetrovi koji su najjači u zimskom dijelu
  godine, osobito u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj gdje ih
  značajno modificiraju i orografski odnosi.
 Klima i podjele 

Klima i podjele

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija!

<para>
 Prema novoj studiji znanstvenika sa Sveučilišta
 Reading, nastavkom klimatskih promjena i rastom globalne
 temperature na Zemlji (od 4 Celzija iznad predindustrijske
 razine) svijetu prijeti iznimna opasnost. Smatraju da bi se oko
 500.000 četvornih kilometara ledenih šelfova moglo srušiti u
 more. Riječ je o plutajućim pločama leda čije bi urušavanje moglo
 značajno podići globalnu razinu mora.
</para>
<para>
 "Ledeni šelfovi su važni jer sprečavaju ledenjake na
 kopnu da ulaze u ocean i doprinose rastu razine mora.
 Urušavanjem, poput golemog pluta koje se vadi iz boce,
 omogućavaju nezamislivim količinama vode iz ledenjaka da se
 sliju u more", istaknula je autorica
 studije Ella Gilbert, znanstvenica s Odjela
 za meteorologiju Sveučilišta Reading, piše <ulink url="https://www.space.com/antarctic-ice-shelf-collapse-as-earth-warms">Space.com</ulink>.
</para>
<para>
 Tijekom ljeta na Antarktiku dolazi do pojave u kojoj se
 led na površini ledenih šelfova topi pa ta voda pronalazi
 put do snijega, mjesta ispod kojeg se ledi. Ipak, živimo u
 godinama kada se topi više leda nego što napada snijega, pa
 ta voda završava na površini ledenog šelfa u čije pukotine upada,
 topi led u donjim slojevima i širi navedene rascijepe sve do
 točke kada se ledena poloča odlomi i krene plutati oceanom.
</para>
<heading3>
 Tri moguća scenarija
</heading3>
<para>
 Kako bi predvidjeli utjecaj otapanja leda i
 otjecanja vode na stabilnost ledenih šelfova tijekom vremena
 i na različitim globalnim temperaturama, znanstvenici su
 modelirali ranjivost ledenog polja na globalnim temperaturama od
 1,5 stupnja, 2 stupnja i
 4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine.
 Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o tri scenarija koja su u
 ovom stoljeću moguća.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="366177cc-b9f4-11ec-b4f8-0242ac120057"/>
<para>
 Otkrili su da na 4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske
 globalne temperature prijeti opasnost za 34% antarktičkih
 ledenih šelfova.
</para>
<para>
 "Nalazi ističu važnost ograničavanja porasta globalne temperature
 kako je utvrđeno Pariškim sporazumom, ako želimo izbjeći najgore
 posljedice klimatskih promjena, uključujući porast razine mora",
 rekla je Gilbert.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="acec9aee-b9f3-11ec-afa5-0242ac120020"/>
<para>
 Znanstvenici su već neko vrijeme zabrinuti zbog kontinuiranih
 učinaka globalnog zatopljenja na plutajuće ledene šelfove. 
</para>
<para>
 "Oni se povezuju s oceanom koji se mijenja i zadržavaju tok
 kopnenog leda dok se kreće prema oceanu. Dakle, ako izgubite
 čvrstoću tih ledenih šelfova, ispuštate još kopnenog leda u ocean
 i uzrokujete još veći porast razine mora", objasnio
 je programski direktor Nacionalnog odjela za zakladu za
 antarktičke znanosti Paul Cutler.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="33845baa-b9f4-11ec-98f4-0242ac120065"/>
<para>
 Porast razine mora može imati mnogo opasnih učinaka, uključujući
 ekstremne obalne poplave, destruktivnu eroziju i još mnogo toga.
</para>

Čak trećina ledenih šelfova na Antarktici moglo bi se urušiti, posljedice će biti katastrofalne Porast razine mora može imati mnogo opasnih učinaka, uključujući ekstremne obalne poplave, destruktivnu eroziju i još mnogo toga 
  Prema novoj studiji znanstvenika sa Sveučilišta
  Reading, nastavkom klimatskih promjena i rastom globalne
  temperature na Zemlji (od 4 Celzija iznad predindustrijske
  razine) svijetu prijeti iznimna opasnost. Smatraju da bi se oko
  500.000 četvornih kilometara ledenih šelfova moglo srušiti u
  more. Riječ je o plutajućim pločama leda čije bi urušavanje moglo
  značajno podići globalnu razinu mora.


  "Ledeni šelfovi su važni jer sprečavaju ledenjake na
  kopnu da ulaze u ocean i doprinose rastu razine mora.
  Urušavanjem, poput golemog pluta koje se vadi iz boce,
  omogućavaju nezamislivim količinama vode iz ledenjaka da se
  sliju u more", istaknula je autorica
  studije Ella Gilbert, znanstvenica s Odjela
  za meteorologiju Sveučilišta Reading, piše Space.com.


  Tijekom ljeta na Antarktiku dolazi do pojave u kojoj se
  led na površini ledenih šelfova topi pa ta voda pronalazi
  put do snijega, mjesta ispod kojeg se ledi. Ipak, živimo u
  godinama kada se topi više leda nego što napada snijega, pa
  ta voda završava na površini ledenog šelfa u čije pukotine upada,
  topi led u donjim slojevima i širi navedene rascijepe sve do
  točke kada se ledena poloča odlomi i krene plutati oceanom.


  Tri moguća scenarija


  Kako bi predvidjeli utjecaj otapanja leda i
  otjecanja vode na stabilnost ledenih šelfova tijekom vremena
  i na različitim globalnim temperaturama, znanstvenici su
  modelirali ranjivost ledenog polja na globalnim temperaturama od
  1,5 stupnja, 2 stupnja i
  4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine.
  Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o tri scenarija koja su u
  ovom stoljeću moguća.



  Otkrili su da na 4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske
  globalne temperature prijeti opasnost za 34% antarktičkih
  ledenih šelfova.


  "Nalazi ističu važnost ograničavanja porasta globalne temperature
  kako je utvrđeno Pariškim sporazumom, ako želimo izbjeći najgore
  posljedice klimatskih promjena, uključujući porast razine mora",
  rekla je Gilbert.



  Znanstvenici su već neko vrijeme zabrinuti zbog kontinuiranih
  učinaka globalnog zatopljenja na plutajuće ledene šelfove. 


  "Oni se povezuju s oceanom koji se mijenja i zadržavaju tok
  kopnenog leda dok se kreće prema oceanu. Dakle, ako izgubite
  čvrstoću tih ledenih šelfova, ispuštate još kopnenog leda u ocean
  i uzrokujete još veći porast razine mora", objasnio
  je programski direktor Nacionalnog odjela za zakladu za
  antarktičke znanosti Paul Cutler.



  Porast razine mora može imati mnogo opasnih učinaka, uključujući
  ekstremne obalne poplave, destruktivnu eroziju i još mnogo toga.
 Čak 500.000 četvronih kilometara 

Čak 500.000 četvronih kilometara

Čak trećina ledenih šelfova na Antarktici moglo bi se urušiti, posljedice će biti katastrofalne

<para>
 Znanstvenici s Harvarda otkrili su da je zagađenje zraka nastalo
 izgaranjem fosilnih goriva poput dizela i ugljena odgovorno za
 otprilike 8,7 milijuna preranih smrti godišnje, prenosi <ulink url="https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/09/fossil-fuels-pollution-deaths-research">
 The Guardian</ulink>.
</para>
<para>
 Podaci, objavljeni u časopisu <emphasis>Environmental Research</emphasis>,
 pokazuju da onečišćenje zraka uslijed sagorijevanja fosilnih
 goriva godišnje ubije 19 puta više ljudi od malarije, devet puta
 više od AIDS-a i tri puta više od alkohola.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="070289a2-b9e1-11ec-acb6-0242ac120028"/>
<heading3>
 Indija je postala novo žarište onečišćenja
</heading3>
<para>
 Rezultati pokazuju raznoliku globalnu sliku. "Kineska kvaliteta
 zraka se poboljšava, na sjeveroistoku SAD i dalje postoje
 žarišta, Europa je mješovita, a Indija je definitivno najveće
 žarište", rekla je Eloise Marais, jedna od
 koautorica studije.
</para>
<para>
 Najgore je pogođena Azija, gdje se prosječni životni vijek u Kini
 smanjuje za čak četiri godine. Ljudi koji žive u
 industrijaliziranim područjima i urbanim metropolama, poput
 Jugoistočne Azije, Istočne Amerike i Europe, bili su izloženi
 najvećim razinama zagađenja. Studija je otkrila da je više od
 jedne od deset smrtnih slučajeva u SAD-u i Europi uzrokovano
 zagađenjem. 
</para>
<heading3>
 Otkriveno je da izgaranje fosilnih goriva uzrokuje gubitak vida
</heading3>
<para>
 Istraživanje prikazuje detaljniju analizu utjecaja čađavih
 čestica u zraku koje izbacuju elektrane, automobili, kamioni i
 drugi izvori. Potvrđena je veze između sveopćeg onečišćenja zraka
 izgaranjem fosilnih goriva i slučajeva srčanih bolesti,
 respiratornih bolesti, pa čak i gubitka vida.
</para>
<para>
 Bez emisije fosilnih goriva, prosječni životni vijek svjetskog
 stanovništva povećao bi se za više od godinu, dok bi globalni
 ekonomski i zdravstveni troškovi pali za gotovo tri milijarde
 dolara.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f9ade438-b9f2-11ec-adb9-0242ac120030"/>
<para>
 U 2008. godini onečišćenje je uzrokovalo 21,5 posto ukupnih
 smrtnih slučajeva širom svijeta, kažu autori. Smanjenjem emisija
 u Kini, glavnom ložištu fosilnih goriva, zabilježen je pad na 18
 posto u 2018. godini. 
</para>

Zagađenje zraka doslovce nas ubija: Evo koliko milijuna ljudi svake godine umre prerano zbog zagađenja Bez emisije fosilnih goriva, prosječni životni vijek svjetskog stanovništva povećao bi se za više od godinu dana 
  Znanstvenici s Harvarda otkrili su da je zagađenje zraka nastalo
  izgaranjem fosilnih goriva poput dizela i ugljena odgovorno za
  otprilike 8,7 milijuna preranih smrti godišnje, prenosi 
  The Guardian.


  Podaci, objavljeni u časopisu Environmental Research,
  pokazuju da onečišćenje zraka uslijed sagorijevanja fosilnih
  goriva godišnje ubije 19 puta više ljudi od malarije, devet puta
  više od AIDS-a i tri puta više od alkohola.



  Indija je postala novo žarište onečišćenja


  Rezultati pokazuju raznoliku globalnu sliku. "Kineska kvaliteta
  zraka se poboljšava, na sjeveroistoku SAD i dalje postoje
  žarišta, Europa je mješovita, a Indija je definitivno najveće
  žarište", rekla je Eloise Marais, jedna od
  koautorica studije.


  Najgore je pogođena Azija, gdje se prosječni životni vijek u Kini
  smanjuje za čak četiri godine. Ljudi koji žive u
  industrijaliziranim područjima i urbanim metropolama, poput
  Jugoistočne Azije, Istočne Amerike i Europe, bili su izloženi
  najvećim razinama zagađenja. Studija je otkrila da je više od
  jedne od deset smrtnih slučajeva u SAD-u i Europi uzrokovano
  zagađenjem. 


  Otkriveno je da izgaranje fosilnih goriva uzrokuje gubitak vida


  Istraživanje prikazuje detaljniju analizu utjecaja čađavih
  čestica u zraku koje izbacuju elektrane, automobili, kamioni i
  drugi izvori. Potvrđena je veze između sveopćeg onečišćenja zraka
  izgaranjem fosilnih goriva i slučajeva srčanih bolesti,
  respiratornih bolesti, pa čak i gubitka vida.


  Bez emisije fosilnih goriva, prosječni životni vijek svjetskog
  stanovništva povećao bi se za više od godinu, dok bi globalni
  ekonomski i zdravstveni troškovi pali za gotovo tri milijarde
  dolara.



  U 2008. godini onečišćenje je uzrokovalo 21,5 posto ukupnih
  smrtnih slučajeva širom svijeta, kažu autori. Smanjenjem emisija
  u Kini, glavnom ložištu fosilnih goriva, zabilježen je pad na 18
  posto u 2018. godini. 
 Alarmantno istraživanje 

Alarmantno istraživanje

Zagađenje zraka doslovce nas ubija: Evo koliko milijuna ljudi svake godine umre prerano zbog zagađenja

<para>
 Vikend na vrhuncu hladnog vala. Vrlo hladno i neugodan uz ledene
 sjeverne vjetrove, a još jaču buru koja će prekidati pomorski i
 cestovni promet pa i odsjeći dio obale i otoka od ostatka zemlje.
</para>
<para>
 U polju smo povišenog tlaka, kao i veći dio sjeverne i središnje
 Europe, no ima i nešto više oblaka. Naime, u našoj se blizini,
 preko juga Italije, premješta Sredozemna ciklona, donoseći malo
 vlage. Recept je to i za još vjetrovitije prilike.
</para>
<heading3>
 SUBOTA
</heading3>
<para>
 Ujutro i prijepodne oblačnije na srednjem i južnom Jadranu, a
 valja računati da osim u gorju, malo snijega pa i tanjeg
 pokrivača bude i u unutrašnjosti Dalmacije te Konavlima. Pahulje
 tu prolazno i na otocima. Na Jadranu jačanje bure na olujnu, pod
 Velebitom povremeno orkanske jačine. Najniže temperature još malo
 niže, u unutrašnjosti do -10 °C, u gorju ponegdje i niže od -15
 °C, a mali plus izgledan tek na krajnjem jugu Jadrana.
</para>
<para>
 Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadnim predjelima tek u
 početku nešto prolazne naoblake, a zatim pretežno sunčano. Malo
 vjetrovitije uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, povremeno
 i jak. Tako će se i cjelodnevni minusi činiti još niži.
</para>
<para>
 U Slavoniji pretežno sunčano, no i ovdje povremeno vjetrovito te
 još malo hladnije. Temperatura većinom oko -3 °C.
</para>
<para>
 U Dalmaciji oblačnije, no slabe oborine, češće u obliku
 susnježice i snijega, postupno će prestajati. Najkasnije na
 krajnjem jugu. No skupit će se dekorativan pokrivač u zaobalju pa
 i na višim otocima. Razvedravanje krajem dana. Bura će jačati na
 vrlo jaku i olujnu, a na njoj će se činiti i hladnije nego na
 kopnu.
</para>
<para>
 Na sjevernom Jadranu i u gorju pretežno sunčano, ali vrlo
 vjetrovito. Bura će biti olujna, a sve češće imati i orkanske
 udare. Temperatura rijetko u plusu, cjelodnevni minusi izgledni
 čak i u dijelu Primorja, a u Gorskom kotaru i Lici ostajat će se
 ispod -5 °C.
</para>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA KOPNU
</heading3>
<para>
 Na kopnu većinom sunčano uz nastavak hladnoće, no ona će postupno
 popuštati slabljenjem vjetra, osobito danju. Nešto više oblaka od
 srijede, uglavnom samo u gorju moguće s kojom snježnom pahuljom.
</para>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA MORU
</heading3>
<para>
 Na moru još sunčanije, a bura će slabjeti postupno nakon
 ponedjeljka. Ona će u srijedu uz naoblačenje čak i izostati, pa
 će tada biti osjetno ugodnije, a može pasti i malo kiše.
 Temperatura postupno raste, osobito dnevna.
</para>

Ovaj vikend je vrhunac hladnog vala, a uz niske temperature stiže i još jedna neprilika koja će utjecati na promet U našoj se blizini, preko juga Italije, premješta Sredozemna ciklona, donoseći malo vlage. Recept je to i za još vjetrovitije prilike. 
  Vikend na vrhuncu hladnog vala. Vrlo hladno i neugodan uz ledene
  sjeverne vjetrove, a još jaču buru koja će prekidati pomorski i
  cestovni promet pa i odsjeći dio obale i otoka od ostatka zemlje.


  U polju smo povišenog tlaka, kao i veći dio sjeverne i središnje
  Europe, no ima i nešto više oblaka. Naime, u našoj se blizini,
  preko juga Italije, premješta Sredozemna ciklona, donoseći malo
  vlage. Recept je to i za još vjetrovitije prilike.


  SUBOTA


  Ujutro i prijepodne oblačnije na srednjem i južnom Jadranu, a
  valja računati da osim u gorju, malo snijega pa i tanjeg
  pokrivača bude i u unutrašnjosti Dalmacije te Konavlima. Pahulje
  tu prolazno i na otocima. Na Jadranu jačanje bure na olujnu, pod
  Velebitom povremeno orkanske jačine. Najniže temperature još malo
  niže, u unutrašnjosti do -10 °C, u gorju ponegdje i niže od -15
  °C, a mali plus izgledan tek na krajnjem jugu Jadrana.


  Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadnim predjelima tek u
  početku nešto prolazne naoblake, a zatim pretežno sunčano. Malo
  vjetrovitije uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, povremeno
  i jak. Tako će se i cjelodnevni minusi činiti još niži.


  U Slavoniji pretežno sunčano, no i ovdje povremeno vjetrovito te
  još malo hladnije. Temperatura većinom oko -3 °C.


  U Dalmaciji oblačnije, no slabe oborine, češće u obliku
  susnježice i snijega, postupno će prestajati. Najkasnije na
  krajnjem jugu. No skupit će se dekorativan pokrivač u zaobalju pa
  i na višim otocima. Razvedravanje krajem dana. Bura će jačati na
  vrlo jaku i olujnu, a na njoj će se činiti i hladnije nego na
  kopnu.


  Na sjevernom Jadranu i u gorju pretežno sunčano, ali vrlo
  vjetrovito. Bura će biti olujna, a sve češće imati i orkanske
  udare. Temperatura rijetko u plusu, cjelodnevni minusi izgledni
  čak i u dijelu Primorja, a u Gorskom kotaru i Lici ostajat će se
  ispod -5 °C.


  IDUĆIH DANA NA KOPNU


  Na kopnu većinom sunčano uz nastavak hladnoće, no ona će postupno
  popuštati slabljenjem vjetra, osobito danju. Nešto više oblaka od
  srijede, uglavnom samo u gorju moguće s kojom snježnom pahuljom.


  IDUĆIH DANA NA MORU


  Na moru još sunčanije, a bura će slabjeti postupno nakon
  ponedjeljka. Ona će u srijedu uz naoblačenje čak i izostati, pa
  će tada biti osjetno ugodnije, a može pasti i malo kiše.
  Temperatura postupno raste, osobito dnevna.
 VREMENSKA PROGNOZA Doriana Ribarića 

VREMENSKA PROGNOZA Doriana Ribarića

Ovaj vikend je vrhunac hladnog vala, a uz niske temperature stiže i još jedna neprilika koja će utjecati na promet

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sigurno osjetim da ide na bolje. Petak je bio malo bolan, prespavao sam ga dosta, ali nakon toga – možda su dva dana prošla, ozljeda se više uopće ne osjeti.Prije ove operacije je 20 stupnjeva bilo što sam mogao saviti koljeno. Više od toga je bila grozna bol i nije se moglo", rekao je za RTL Danas Kristian Jadrijević-Cvrlje pacijent kojemu su na Svetom Duhu prof.dr.sc. Saša Janković, pročelnik Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh" i doc.dr.sc. Goran Vrgoč revolucionarnom operacijom, prvi put u ovom dijelu Europe rekonstruirali ligamente oba koljena. I to minimalno invazivnom kirurškom metodom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o operaciji koju, u ovom dijelu Europe, može izvesti jedino tim zavoda za ortopediju i traumatologiju KB "Sveti Duh". Naime, nakon teške prometne nesreće, koja je rezultirala luksacijom obaju koljenskih zglobova, pacijent je iz KBC-a Firule prebačen na Kliniku za kirurgiju Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh", gdje mu je tim od osam stručnjaka spasio funkcionalnost koljena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema riječima operatera, prof.dr.sc. Saše Jankovića i doc.dr.sc. Gorana Vrgoča, u slučaju mladog pacijenta, obavljen je iznimno zahtjevan zadatak – jako rijetka i najteža opisana ozljeda koljenskog zgloba, odnosno dvosatni operativni zahvat kompletne rekonstrukcije 4 ligamenta desnog koljena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Čisto da vam predočim – kada se ozlijedi jedno koljeno – stopa takvih ozljeda u svijetu je 0,02% kada se ozljede dva koljena bilateralno – to su ekstremno ekstremno rijetke ozljede", rekao je za RTL Danas Goran Vrgoč, specijalist ortopedije i traumatologije u KB Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zahvaljujući ovoj operaciji pacijentu je omogućena stabilnost koljenskog zgloba i mogućnost oporavka nakon teške ozljede", kazao je prof.dr.sc. Saša Janković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doc.dr.sc. Gorana Vrgoča najavio je da će za dva mjeseca isti tim operirati i lijevo koljeno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovim jedinstvenim zahvatom, obavljenim u novoj zgradi Dnevne bolnice i Jednodnevne kirurgije u čiju je gradnju i opremanje uloženo 6,5 milijuna eura, tim Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh" prepoznat je kao vodeći edukacijski centar za artroskopsku kirurgiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijelu priču pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati!</para>

Revolucionarna operacija na Svetom Duhu! Prvi put u ovom dijelu Europe mladiću (21) rekonstruirali ligamenate oba koljena Nakon teške prometne nesreće i iščašenja oba koljenska zgloba, pacijent je prebačen iz KBC-a Split na operaciju u Zagreb. Riječ je o iznimno zahtjevnom zahvatu te najtežoj ozljedi koljenskog zgloba. Pacijent se osjeća dobro i kreće sa fizikalnom terapijom. Za dva mjeseca čeka ga još jedna operacija - lijeve noge, a na jesen liječnici očekuju da će prohodati "Sigurno osjetim da ide na bolje. Petak je bio malo bolan, prespavao sam ga dosta, ali nakon toga – možda su dva dana prošla, ozljeda se više uopće ne osjeti.Prije ove operacije je 20 stupnjeva bilo što sam mogao saviti koljeno. Više od toga je bila grozna bol i nije se moglo", rekao je za RTL Danas Kristian Jadrijević-Cvrlje pacijent kojemu su na Svetom Duhu prof.dr.sc. Saša Janković, pročelnik Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh" i doc.dr.sc. Goran Vrgoč revolucionarnom operacijom, prvi put u ovom dijelu Europe rekonstruirali ligamente oba koljena. I to minimalno invazivnom kirurškom metodom!Riječ je o operaciji koju, u ovom dijelu Europe, može izvesti jedino tim zavoda za ortopediju i traumatologiju KB "Sveti Duh". Naime, nakon teške prometne nesreće, koja je rezultirala luksacijom obaju koljenskih zglobova, pacijent je iz KBC-a Firule prebačen na Kliniku za kirurgiju Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh", gdje mu je tim od osam stručnjaka spasio funkcionalnost koljena.Prema riječima operatera, prof.dr.sc. Saše Jankovića i doc.dr.sc. Gorana Vrgoča, u slučaju mladog pacijenta, obavljen je iznimno zahtjevan zadatak – jako rijetka i najteža opisana ozljeda koljenskog zgloba, odnosno dvosatni operativni zahvat kompletne rekonstrukcije 4 ligamenta desnog koljena."Čisto da vam predočim – kada se ozlijedi jedno koljeno – stopa takvih ozljeda u svijetu je 0,02% kada se ozljede dva koljena bilateralno – to su ekstremno ekstremno rijetke ozljede", rekao je za RTL Danas Goran Vrgoč, specijalist ortopedije i traumatologije u KB Sveti Duh."Zahvaljujući ovoj operaciji pacijentu je omogućena stabilnost koljenskog zgloba i mogućnost oporavka nakon teške ozljede", kazao je prof.dr.sc. Saša Janković.Doc.dr.sc. Gorana Vrgoča najavio je da će za dva mjeseca isti tim operirati i lijevo koljeno.Ovim jedinstvenim zahvatom, obavljenim u novoj zgradi Dnevne bolnice i Jednodnevne kirurgije u čiju je gradnju i opremanje uloženo 6,5 milijuna eura, tim Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh" prepoznat je kao vodeći edukacijski centar za artroskopsku kirurgiju.Cijelu priču pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati! JEDINSTVENI ZAHVAT 

JEDINSTVENI ZAHVAT

Revolucionarna operacija na Svetom Duhu! Prvi put u ovom dijelu Europe mladiću (21) rekonstruirali ligamenate oba koljena

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bijes javnosti izazvale su optužbe da je učiteljica u privatnom dječjem vrtiću u Tajvanu djeci davala drogu. Vlasti su provele dugotrajnu istragu kako bi utvrdile opseg utjecaja na pogođenu djecu, a prvi nalazi pokazuju da je četvero djece pozitivno na tragove tableta za spavanje. Točan broj djece na koju su utjecali ovi lijekovi ostaje nepoznat do daljnjih rezultata ispitivanja, no neki su detalji poznati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su roditelji naime izrazili zabrinutost već u travnju, zbog čega je slučaj u svibnju prijavljen tužiteljstvu. Međutim, tek kada je medijska pokrivenost dobila zamah, Vlada je počela ozbiljno shvaćati optužbe.</para><hmn:article id="7b0cd9e2-e8cf-11ed-93ac-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkriće abnormalnosti izašlo je na vidjelo kada su oboljela djeca pokazala izraziti nemir, razdražljivost, pa čak i plač tijekom sna. Roditelji su odmah zatražili liječničku pomoć, što je rezultiralo šokantnim otkrićem davanja lijeka. Incident je izazvao strah i tjeskobu ne samo među pogođenom djecom nego i među roditeljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lijekovi otkriveni u tijelima djece su depresori središnjeg živčanog sustava koji se obično koriste u liječenju pacijenata s epilepsijom. S obzirom na nerazvijenost bubrega i jetre djece mlađe od 5 godina, ovi lijekovi predstavljaju značajnu prijetnju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkriće da učitelji pribjegavaju takvim lijekovima u disciplinske svrhe izazvalo je šok u javnosti. Istraga je u tijeku.</para>

Djeci u vrtiću davali lijekove za epilepsiju. Roditelji uznemireni jer djeca plaču u snu, razdražljivi su... Prvi nalazi pokazuju da je četvero djece pozitivno na tragove tableta za spavanje. Točan broj djece na koju su utjecali ovi lijekovi ostaje nepoznat do daljnjih rezultata ispitivanja Bijes javnosti izazvale su optužbe da je učiteljica u privatnom dječjem vrtiću u Tajvanu djeci davala drogu. Vlasti su provele dugotrajnu istragu kako bi utvrdile opseg utjecaja na pogođenu djecu, a prvi nalazi pokazuju da je četvero djece pozitivno na tragove tableta za spavanje. Točan broj djece na koju su utjecali ovi lijekovi ostaje nepoznat do daljnjih rezultata ispitivanja, no neki su detalji poznati.Neki su roditelji naime izrazili zabrinutost već u travnju, zbog čega je slučaj u svibnju prijavljen tužiteljstvu. Međutim, tek kada je medijska pokrivenost dobila zamah, Vlada je počela ozbiljno shvaćati optužbe.Otkriće abnormalnosti izašlo je na vidjelo kada su oboljela djeca pokazala izraziti nemir, razdražljivost, pa čak i plač tijekom sna. Roditelji su odmah zatražili liječničku pomoć, što je rezultiralo šokantnim otkrićem davanja lijeka. Incident je izazvao strah i tjeskobu ne samo među pogođenom djecom nego i među roditeljima.Lijekovi otkriveni u tijelima djece su depresori središnjeg živčanog sustava koji se obično koriste u liječenju pacijenata s epilepsijom. S obzirom na nerazvijenost bubrega i jetre djece mlađe od 5 godina, ovi lijekovi predstavljaju značajnu prijetnju.Otkriće da učitelji pribjegavaju takvim lijekovima u disciplinske svrhe izazvalo je šok u javnosti. Istraga je u tijeku. novčana kazna je dovoljna? 

novčana kazna je dovoljna?

Djeci u vrtiću davali lijekove za epilepsiju. Roditelji uznemireni jer djeca plaču u snu, razdražljivi su...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zdrave životne navike uče se od malena. No, Hrvati baš i ne paze. Više od pola se ne bavi baš nikakvom tjelesnom aktivnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije sam vježbao češće, sad malo rjeđe – što se tiče trčanja, sad imam neke druge aktivnosti", govori Rajko Smrzlić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pod stresom sam kad sam na poslu. Moram raditi stvari za zaraditi novac za preživjeti", kaže Silvio Šimun iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U odnosu na zemlje Europske unije i Veliku Britaniju - Hrvatska je najgora u dijabetesu i raku debelog crijeva, po ukupnoj stopi smrtnosti od raka i druga najgora u raku dušnika, bronha i pluća.</para><hmn:article id="e6b20948-df9b-11ed-8747-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hrvatska je zapravo lošija od prosjeka Europe u većini pokazatelja životnog stila, uz iznimku, bar službeno – potrošnje alkohola godišnje", kazao je voditelj istraživanja o zdravlju u Hrvatskoj Marko Radenović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to životni stil. Može biti lijek, ali i uzrok kroničnih bolesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja se uvijek znam našaliti pa kažem da je kronični stres kao loš brak. Kroničan je ponavlja se, onda se dogodi onaj disbalans hormona i onda više ne možemo djelovati na adekvatan način. Onda mi sami krenemo uništavati imunološki sustav i to je veliki problem", govori specijalistica neuropsihijatrije Vida Demarin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj je 2020. od nezaraznih bolesti, ili kako ih nazivaju „bolesti životnog stila“ umrlo gotovo 50 000 ljudi. Da živi stresno potvrđuje i prva dama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stresan u svakom slučaju da se ne lažemo, ali rekla bih da prilično da pazim na jednu ravnotežu. Ničega previše ničega premalo. Nema univerzalnog savjeta – jedini koji bi mogao biti koliko toliko univerzalan je da ljudi to trebaju prepoznati, dići ručnu i zaustaviti se dok je vrijeme", govori voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović.</para><hmn:article id="957b1088-e8f1-11ed-87fd-168a0d00f2c9" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak - najviši u Europskoj uniji. Karlo je studirao u Amsterdamu i kaže ondje su puno aktivniji. Bez obzira na vrijeme i godišnje doba - bicikliraju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trenutno sam taman krenuo raditi, tako da provodim puno vremena za računalom. Pokušavam što više tjedno otići na trening, dugo sam se bavio sportom, pa su mi zdrave navike ostale. Trudim ih se što duže zadržati", govori Karlo Martić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Medicina životnog stila je nova grana medicine, a s prvog hrvatskog kongresa stižu i savjeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pozitivno misliti, dobro se hraniti i dobro se kretati, izbjegavati ovisnosti i lijepo spavati i jako se družiti. Ja mislim da to mogu biti poruke za svakog od vas, nas i svakog Hrvata", kazao je dopredsjednik Hrvatske udruge za medicinu životnog stila Igor Jukić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nužno je spavati bar sedam sati. Promjenom ili poboljšanjem životnog stila Hrvatska bi mogla spasiti tisuće života svake godine.</para>

S kongresa medicine životnog stila stiglo upozorenje svim građanima. Evo koje navike treba mijenjati S prvog kongresa medicine životnog stila stiže upozorenje svim građanima. Koje navike treba mijenjati odmah - donosi naša ekipa Zdrave životne navike uče se od malena. No, Hrvati baš i ne paze. Više od pola se ne bavi baš nikakvom tjelesnom aktivnosti."Prije sam vježbao češće, sad malo rjeđe – što se tiče trčanja, sad imam neke druge aktivnosti", govori Rajko Smrzlić iz Zagreba."Pod stresom sam kad sam na poslu. Moram raditi stvari za zaraditi novac za preživjeti", kaže Silvio Šimun iz Zagreba.U odnosu na zemlje Europske unije i Veliku Britaniju - Hrvatska je najgora u dijabetesu i raku debelog crijeva, po ukupnoj stopi smrtnosti od raka i druga najgora u raku dušnika, bronha i pluća."Hrvatska je zapravo lošija od prosjeka Europe u većini pokazatelja životnog stila, uz iznimku, bar službeno – potrošnje alkohola godišnje", kazao je voditelj istraživanja o zdravlju u Hrvatskoj Marko Radenović.Sve je to životni stil. Može biti lijek, ali i uzrok kroničnih bolesti."Ja se uvijek znam našaliti pa kažem da je kronični stres kao loš brak. Kroničan je ponavlja se, onda se dogodi onaj disbalans hormona i onda više ne možemo djelovati na adekvatan način. Onda mi sami krenemo uništavati imunološki sustav i to je veliki problem", govori specijalistica neuropsihijatrije Vida Demarin.U Hrvatskoj je 2020. od nezaraznih bolesti, ili kako ih nazivaju „bolesti životnog stila“ umrlo gotovo 50 000 ljudi. Da živi stresno potvrđuje i prva dama."Stresan u svakom slučaju da se ne lažemo, ali rekla bih da prilično da pazim na jednu ravnotežu. Ničega previše ničega premalo. Nema univerzalnog savjeta – jedini koji bi mogao biti koliko toliko univerzalan je da ljudi to trebaju prepoznati, dići ručnu i zaustaviti se dok je vrijeme", govori voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović.Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak - najviši u Europskoj uniji. Karlo je studirao u Amsterdamu i kaže ondje su puno aktivniji. Bez obzira na vrijeme i godišnje doba - bicikliraju."Trenutno sam taman krenuo raditi, tako da provodim puno vremena za računalom. Pokušavam što više tjedno otići na trening, dugo sam se bavio sportom, pa su mi zdrave navike ostale. Trudim ih se što duže zadržati", govori Karlo Martić iz Zagreba.Medicina životnog stila je nova grana medicine, a s prvog hrvatskog kongresa stižu i savjeti."Pozitivno misliti, dobro se hraniti i dobro se kretati, izbjegavati ovisnosti i lijepo spavati i jako se družiti. Ja mislim da to mogu biti poruke za svakog od vas, nas i svakog Hrvata", kazao je dopredsjednik Hrvatske udruge za medicinu životnog stila Igor Jukić.Nužno je spavati bar sedam sati. Promjenom ili poboljšanjem životnog stila Hrvatska bi mogla spasiti tisuće života svake godine. provjerili smo 

provjerili smo

S kongresa medicine životnog stila stiglo upozorenje svim građanima. Evo koje navike treba mijenjati

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U osnovnim školama američke države Utah zabranjena je Biblija, javlja <ulink url="https://www.bbc.com/news/world-us-canada-65794363">BBC</ulink>. Ocijenjena je naime vulgarnim sadržajem koji je uz to i nasilan te je morala biti uklonjena iz knjižnica tamošnjih osnovnih škola. U srednjima pak još ostaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, Biblija je uklonjena nakon što su se roditelji žalili u prosincu prošle godine i to nakon što je u toj državi prošla procedura kojom se u školama ukidaju sve knjige "pornografskog i nepristojnog sadržaja". Bio je to povod za ukidanjem svih knjiga koje se bave pitanjem seksualne orijentacije i identiteta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U konačnici, američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao "vulgarni i nasilni", no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima jer sadrži pornografski sadržaj, sudeći prema novoj definiciji tog pojma iz 2022. godine.</para>

U osnovnim školama zabranjena Biblija. Ocijenili je vulgarnom i nasilnom pa uklonili iz knjižnica Američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao vulgarni i nasilni, no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima U osnovnim školama američke države Utah zabranjena je Biblija, javlja BBC. Ocijenjena je naime vulgarnim sadržajem koji je uz to i nasilan te je morala biti uklonjena iz knjižnica tamošnjih osnovnih škola. U srednjima pak još ostaje.Inače, Biblija je uklonjena nakon što su se roditelji žalili u prosincu prošle godine i to nakon što je u toj državi prošla procedura kojom se u školama ukidaju sve knjige "pornografskog i nepristojnog sadržaja". Bio je to povod za ukidanjem svih knjiga koje se bave pitanjem seksualne orijentacije i identiteta.U konačnici, američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao "vulgarni i nasilni", no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima jer sadrži pornografski sadržaj, sudeći prema novoj definiciji tog pojma iz 2022. godine. odgovor na novu proceduru 

odgovor na novu proceduru

U osnovnim školama zabranjena Biblija. Ocijenili je vulgarnom i nasilnom pa uklonili iz knjižnica

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teško je u praznom Zagrebu, ali i zemlji s 83% katolika, pronaći nekoga tko zna što se točno danas slavi. Ali što je zapravo Tijelovo, objasnio nam je fra Vladimir Vidović. Kaže, 80 posto katolika je ionako samo mrtva brojka na papiru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S one crkvene strane radi se ne o prazniku, nego o svetkovini velikoj. I to ni manje ni više nego presvetoga tijela i krvi Kristove, i to je Tijelovo. Ne znati osnovne istine je sramotno, nezgodno i nezahvalno. Ono u čemu smo odgojeni i učimo u našem narodu, o tome ne znamo ni najosnovnije", kaže fra Vladimir Vidović, ravnatelj Doma sv. Antuna u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Baš neke od najosnovnijih stvari o katoličkoj vjeri pronašli smo i u ovogodišnjoj maturi iz vjeronauka.</para><hmn:article id="b5093396-057d-11ee-a5a3-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na maturi iz vjeronauka inače se provjerava razumijevanje Boga, poznavanje kršćanske ljubavi i morala, kao i znanje o samoj crkvi. Kako su ove godine prošli maturanti još ne znamo, ali zato ćemo jako lako, s Direktovom maturom iz Vjeronauka, provjeriti koliko o vjeri - znate vi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa katolici, da vas vidimo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Koliko knjiga sadrži stari zavjet. Hm sad ću bubnut, šest?", kaže Patricija iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dvije", dodaje Ivan iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa čuj, pa valjda jednu", kaže Josip iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako već nitko nije znao da je odgovor 46, bili smo sigurni da svaki katolik zna da je Isus živio u Nazaretu. Ali ni tu nije bilo previše sreće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U Betlehemu je rođen, ajmo reći kad ne znaš c", ali i tu je bio u krivu Ivan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je Nazaret", poručuje Ljubica.</para><hmn:article id="4f6c3bdc-05e1-11ee-8845-e68825fe8146" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako se naziva sakrament kojim se oprašta istočni grijeh, Josip smatra da je Potvrda točno, ali i tu je u krivu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne, Josipe. Krštenje je sakrament kojim se oprašta istočni grijeh. A kad smo već kod sakramenata, posebno je zanimljivo da oni koji su ih primili, ne znaju ni što sakrament uopće je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možda duga, to je znak božje prisutnosti pa možda to", tvrdi Martina iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S fratrom smo provjerili je li problem u našim pitanjima ili u neznanju vjernika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Od ovih spomenutih pitanja, zaista me čudi toliki stupanj vjerskoga neznanja. Možda koliko ima knjiga Stari zavjet nije osnovni paket informacija, ali sve ostalo što ste stavili je nekako najosnovnije i to me stvarno čudi", dodaje Vidović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A bili smo pošteni, i prije mature ispitanike pitali jesu li uopće vjernici. Pa ipak je većina katolika na blagdan iz vjeronauka dobila jedinicu. Amen.</para>

Znate li zašto danas niste bili na poslu? Ne brinite, ne znaju ni katolici. Svećenik: '80% ih je samo mrtva brojka na papiru' Znate li što se danas slavi ili ste samo sretni što je neradni dan, za neke još jedan spojeni vikend? To je zanimalo našeg reportera koji je blagdan iskoristio da malo ispita i vaše znanje iz vjeronauka. Taman su objavljena pitanja iz državne mature, pa da vas vidimo Teško je u praznom Zagrebu, ali i zemlji s 83% katolika, pronaći nekoga tko zna što se točno danas slavi. Ali što je zapravo Tijelovo, objasnio nam je fra Vladimir Vidović. Kaže, 80 posto katolika je ionako samo mrtva brojka na papiru."S one crkvene strane radi se ne o prazniku, nego o svetkovini velikoj. I to ni manje ni više nego presvetoga tijela i krvi Kristove, i to je Tijelovo. Ne znati osnovne istine je sramotno, nezgodno i nezahvalno. Ono u čemu smo odgojeni i učimo u našem narodu, o tome ne znamo ni najosnovnije", kaže fra Vladimir Vidović, ravnatelj Doma sv. Antuna u Zagrebu.Baš neke od najosnovnijih stvari o katoličkoj vjeri pronašli smo i u ovogodišnjoj maturi iz vjeronauka.Na maturi iz vjeronauka inače se provjerava razumijevanje Boga, poznavanje kršćanske ljubavi i morala, kao i znanje o samoj crkvi. Kako su ove godine prošli maturanti još ne znamo, ali zato ćemo jako lako, s Direktovom maturom iz Vjeronauka, provjeriti koliko o vjeri - znate vi.Pa katolici, da vas vidimo."Koliko knjiga sadrži stari zavjet. Hm sad ću bubnut, šest?", kaže Patricija iz Zagreba."Dvije", dodaje Ivan iz Zagreba."Pa čuj, pa valjda jednu", kaže Josip iz Zagreba.Ako već nitko nije znao da je odgovor 46, bili smo sigurni da svaki katolik zna da je Isus živio u Nazaretu. Ali ni tu nije bilo previše sreće."U Betlehemu je rođen, ajmo reći kad ne znaš c", ali i tu je bio u krivu Ivan."Mislim da je Nazaret", poručuje Ljubica.Na pitanje kako se naziva sakrament kojim se oprašta istočni grijeh, Josip smatra da je Potvrda točno, ali i tu je u krivu.Ne, Josipe. Krštenje je sakrament kojim se oprašta istočni grijeh. A kad smo već kod sakramenata, posebno je zanimljivo da oni koji su ih primili, ne znaju ni što sakrament uopće je."Možda duga, to je znak božje prisutnosti pa možda to", tvrdi Martina iz Zagreba.S fratrom smo provjerili je li problem u našim pitanjima ili u neznanju vjernika."Od ovih spomenutih pitanja, zaista me čudi toliki stupanj vjerskoga neznanja. Možda koliko ima knjiga Stari zavjet nije osnovni paket informacija, ali sve ostalo što ste stavili je nekako najosnovnije i to me stvarno čudi", dodaje Vidović.A bili smo pošteni, i prije mature ispitanike pitali jesu li uopće vjernici. Pa ipak je većina katolika na blagdan iz vjeronauka dobila jedinicu. Amen. DIREKTOVA MATURA IZ VJERONAUKA 

DIREKTOVA MATURA IZ VJERONAUKA

Znate li zašto danas niste bili na poslu? Ne brinite, ne znaju ni katolici. Svećenik: '80% ih je samo mrtva brojka na papiru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim Požeštine, jako nevrijeme s obilnom kišom i grmljavinom danas je pogodilo i Brodsko-posavsku županiju. U vremenskim neprilikama posebno je stradalo područje općine Rešetari. Kako je na svom Facebooku izvijestilo hrvatsko Ravnateljstvo civilne zaštite, u Rešetarima je u samo 20-ak minuta palo više od sto litara kiše.</para><hmn:facebook src="https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid0iNjH45BNaeKHo3o3z97VpjbgSN3PSwED1Yeqtd2SYdN4G3xmFTupM38YVG35rBzil&amp;id=100068824286368"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga javio se za Danas.hr nakon održane sjednice Stožera civilne zaštite. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je do sada neviđena elementarna nepogoda za Rešetare i sva okolna sela. Bila je velika kiša, led i nanosi vode. Kuće su poplavljene. Na privatnoj imovini nastale su velike štete", rekao nam je načelnik i dodao da su vatrogasci na terenu gdje ispumpavaju vodu. </para><hmn:image id="d923d208-063c-11ee-a5dc-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="4e386ad6-063d-11ee-bef3-e68825fe8146" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ravnateljstvo civilne zaštite još je izvijestilo i da je za ispumpavanje procijenjeno više od sto podruma. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aga je kazao i da sutra imaju još jedan sastanak na kojem će dogovoriti daljnje prioritete. Zvali su i stručnjake Zavoda za javno zdravstvo kako bi provjerili kvalitetu pitke vode na stradalom području. </para><hmn:image id="6163ad0a-063d-11ee-8ba3-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="648d18d6-063d-11ee-abdc-e68825fe8146" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dvije obitelji su pothlađene. Njih smo iselili i preselili u prenoćište u kojem će morati ostati nekoliko dana", otkrio nam je Aga. </para>

Rešetare pogodilo jako nevrijeme. Načelnik za Danas.hr: 'Dvije obitelji bile su pothlađene, preselili smo ih u prenoćište' &apos;Bila je velika kiša, led i nanosi vode. Kuće su poplavljene. Na privatnoj imovini nastale su velike štete&apos;, rekao nam je načelnik i dodao da su vatrogasci na terenu gdje ispumpavaju vodu Osim Požeštine, jako nevrijeme s obilnom kišom i grmljavinom danas je pogodilo i Brodsko-posavsku županiju. U vremenskim neprilikama posebno je stradalo područje općine Rešetari. Kako je na svom Facebooku izvijestilo hrvatsko Ravnateljstvo civilne zaštite, u Rešetarima je u samo 20-ak minuta palo više od sto litara kiše.Načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga javio se za Danas.hr nakon održane sjednice Stožera civilne zaštite. "Ovo je do sada neviđena elementarna nepogoda za Rešetare i sva okolna sela. Bila je velika kiša, led i nanosi vode. Kuće su poplavljene. Na privatnoj imovini nastale su velike štete", rekao nam je načelnik i dodao da su vatrogasci na terenu gdje ispumpavaju vodu.  Ravnateljstvo civilne zaštite još je izvijestilo i da je za ispumpavanje procijenjeno više od sto podruma.  Aga je kazao i da sutra imaju još jedan sastanak na kojem će dogovoriti daljnje prioritete. Zvali su i stručnjake Zavoda za javno zdravstvo kako bi provjerili kvalitetu pitke vode na stradalom području. "Dvije obitelji su pothlađene. Njih smo iselili i preselili u prenoćište u kojem će morati ostati nekoliko dana", otkrio nam je Aga.  NEVIĐENA ELEMENTARNA NEPOGODA 

'Još nam je samo to falilo': Zagorski tornado zabilježen u okolici Ivanca

Najčitanije

10 činjenica koje pokazuju da smo u klimatskom izvanrednom stanju: Čovječanstvo mora odmah reagirati

Prije 230 milijuna godina klimatske promjene drastično su preoblikovale Zemlju, život je bio gotovo izbrisan

Vikend prognoza: Danas i sutra iskoristite vrijeme za boravak na otvorenom, u nedjelju već slijedi promjena

FOTO Obilna kiša izazvala je poplavu na splitskim ulicama, Vodovod ima pune ruke posla

FOTO Obilna kiša izazvala je poplavu na splitskim ulicama, Vodovod ima pune ruke posla

Još iz rubrike

Temperature će biti ljetne, a onda stiže promjena vremena: 'Čini se da bi mogla biti i prilično žestoka'

Danas velika promjena vremena! Uz zimske uvjete idućih dana se nastavlja pritjecanje hladnog zraka pa će mraz biti česta pojava

Detaljna uskrsna vikend prognoza Damjane Ćurkov: Stiže promjena vremena!

Više s weba

Pročitajte još

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija!

Čak trećina ledenih šelfova na Antarktici moglo bi se urušiti, posljedice će biti katastrofalne

Zagađenje zraka doslovce nas ubija: Evo koliko milijuna ljudi svake godine umre prerano zbog zagađenja

Ovaj vikend je vrhunac hladnog vala, a uz niske temperature stiže i još jedna neprilika koja će utjecati na promet

Pročitajte još

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija!

Čak trećina ledenih šelfova na Antarktici moglo bi se urušiti, posljedice će biti katastrofalne

Zagađenje zraka doslovce nas ubija: Evo koliko milijuna ljudi svake godine umre prerano zbog zagađenja

Ovaj vikend je vrhunac hladnog vala, a uz niske temperature stiže i još jedna neprilika koja će utjecati na promet

Više s weba