Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Vrijeme Vremenska prognoza za Hrvatsku. Vrijeme za danas, sutra, vikend i tjedan. 

Vremenska prognoza za Hrvatsku. Vrijeme za danas, sutra, vikend i tjedan.

<para>
 U petak u jutarnjim satima se na omiškom području pojavila se
 pijavica, na moru odmah nasuprot Mimica. Zadržala se oko 10
 minuta na moru, nije stigla do kopna, te nije bilo štete.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b9eda968-b9f3-11ec-96e0-0242ac120053"/>
<heading3>
 Jako jugo
</heading3>
<para>
 Portal <ulink url="https://www.dalmacijadanas.hr/divlje-vrijeme-velika-pijavica-se-razvila-na-moru-kod-omisa/">
 Dalmacija Danas
 </ulink> piše kako je u petak najviše
 oborina do 11 sati palo je na otoku Krku, 90 litara kiše po
 kvadratnom metru. U Dalmaciji je najviše palo na drniškom
 području, oko 50 litara po kvadratnom metru.
</para>
<para>
 Najmanje kiše palo je na dubrovačkom području, od 1 do 5 litara
 po kvadratnom metru. Današnji dan obilježen je i jakim jugom koje
 je na moru na momente i olujno. Za cijeli Jadran je oglašen
 narančasti alarm zbog grmljavinskog nevremena, vjetra i oborina.
</para>

Nevrijeme na Jadranu: Velika pijavica se razvila na moru kod Omiša U Dalmaciji je najviše palo na drniškom području 
  U petak u jutarnjim satima se na omiškom području pojavila se
  pijavica, na moru odmah nasuprot Mimica. Zadržala se oko 10
  minuta na moru, nije stigla do kopna, te nije bilo štete.



  Jako jugo


  Portal 
      Dalmacija Danas
    piše kako je u petak najviše
  oborina do 11 sati palo je na otoku Krku, 90 litara kiše po
  kvadratnom metru. U Dalmaciji je najviše palo na drniškom
  području, oko 50 litara po kvadratnom metru.


  Najmanje kiše palo je na dubrovačkom području, od 1 do 5 litara
  po kvadratnom metru. Današnji dan obilježen je i jakim jugom koje
  je na moru na momente i olujno. Za cijeli Jadran je oglašen
  narančasti alarm zbog grmljavinskog nevremena, vjetra i oborina.
 nasuprot Mimica 

Nevrijeme na Jadranu: Velika pijavica se razvila na moru kod Omiša

Pijavica

MC Anton sve šokirao svojom pjesmom za Dolores: 'Ne pripada ovom showu ni ovom planetu'

Nikolana: 'Marko zna udijeliti kompliment, ali to se svodi na 'moja čupava ovčice''

Novosti

nasuprot Mimica

Članak

Postroll

Preroll

Kaos u Rijeci:

RIJEKA - Obilna kiša praćena grmljavinom zahvatila je unutrašnjost Istre i riječko područje. Lokalno je palo i blizu 50 mm kiše, a gotovo 60 mm oborine dobila je automatska postaja u Cresu, javlja Rimeteo. Goleme količine kiše što su pale na području Rijeke zadale su muke vatrogascima. Na Bulevardu su spašavali vozačicu automobila koja je ostala doslovno blokirana u bujici vode u tunelu.

Kaos u Rijeci

nevrijeme, Rijeka

Degustator Davor oduševljen večerom domaćice Mirjane: 'Zgazio sam se!'

Marko izgubio prsten i pokazao da je pravi romantik: 'Vjenčani prsten je vjenčani prsten'

Kaos u Rijeci zbog obilne kiše: Grom udario u dimnjak, poiskakali šahtovi, nad Zaljevom pijavica

stigla jesen

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid02pmzrSEDNSy6PPRLyowJGhDFe1GzWk6fJsqRHbPqqtoykyj6YjAK1mNW164Wkq8fBl&amp;id=100064555815146"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu.</para>

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti' Pauk je ušao u stan na Kajzerici, a kada su ga iz azila uhvatili pustili su ga u prirodu  Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti."Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu. noću skriveni 

noću skriveni

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

<para>
 Klimatske promjene polarne medvjede dovest će do izumiranja zbog
 gladi, otkrilo je istraživanje koje predviđa da bi ovi predatori
 mogli nestati u roku jednog ljudskog života.
</para>
<heading3>
 U idućih 80 godina
</heading3>
<para>
 U nekim regijama, polarni medvjedi već se suočavaju sa
 smanjivanjem ledenih površina i sve manje vremena u kojem mogu
 loviti tuljane. Njihova sve manja tjelesna težina dodatno
 potkopava njihove šanse za preživljavanje arktaktičke zime bez
 hrane, piše <ulink url="https://www.sciencealert.com/climate-change-is-set-to-starve-polar-bears-to-extinction-by-2100">
 ScienceAlert
 </ulink>.
</para>
<para>
 ''Medvjedi se suočavaju s još dužim periodima gladovanja
 prije nego se led ponovo zamrzne i oni mogu poći u potragu za
 hranom'', izjavio je za AFP Steven Amstrup
 , koji je započeo ovu studiju i glavni je znanstvenik neprofitne
 organizacije Polar Bears International.
</para>
<para>
 Prema trenutnim trendovima, polarni medvjedi u 12 skupina koje su
 znanstvenici proučavali, bit će desetkovani u idućih 80 godina
 zbog ogromne brzine promjena na Arktiku, koji se zagrijava dva
 puta brže od cijelog planeta.
</para>
<para>
 ''Do 2100. godine jačanje mladunčadi bit će opasno
 ugroženo ili čak nemoguće svugdje osim možda
 kod skupine medvjeda na otočju Queen Elizabeth'', kazao
 je Amstrup.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="20e6b926-b9f3-11ec-8b0f-0242ac12001d"/>
<heading3>
 Stanište se topi
</heading3>
<para>
 Ovaj scenarij predviđa da će prosječna temperatura na Zemljinoj
 površini rasti 3,3 Celzija iznad predindustrijskih
 referentnih vrijednosti. Čak i da uspijemo zadržati
 razinu globalnog zatopljenja na 2.4 °C, pola stupnja iznad cilja
 Pariškog sporazuma, to bi samo usporilo propast na koju su
 polarni medvjedi osuđeni.
</para>
<para>
 ''Ovo je gore od bilo čega s čime su se polarni medvjedi suočili
 u milijun godina svoje evolucije'', napominje Amstrup.
</para>
<para>
 Prijetnja ne leži toliko u porastu temperature, koliko u
 nemogućnosti ovog predatora da se prilagodi okruženju koje se
 brzo mijenja.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="83eff8b6-b9f3-11ec-a7d4-0242ac12004e"/>
<para>
 ''Kada bi nekako, možda magijom, led na moru mogao ostati
 neotopljen unatoč porastu temperatura, polarni medvjedi bili bi
 dobro'', objašnjava Amstrup.
</para>
<para>
 ''Problem je što je njihovo stanište doslovce topi'', dodao je
 Amstrup.
</para>
<para>
 Pola Zemljine flore i flaune je u opasnosti od izumiranja, no
 samo polarni medvjedi su ugroženi primarno zbog klimatskih
 promjena. No takav status možda neće još dugo biti jedinstven za
 polarne medvjede, jer autori studije napominju kako je stanje
 polarnih medvjeda samo predznak za to kako će klima utjecati na
 druge životinje u desetljećima koje dolaze.
</para>
<para>
 Muški medvjed, primjerice, u populaciji koja se nalazi u zaljevu
 West Hudson i 20 posto je ispod normalne tjelesne težine kada
 počne period u kojem se ne može hraniti, imat će dovoljno
 energije za preživjeti oko 125 dana, otkrili su znanstvenici.
 Novorođeni mladunci su najugroženiji, prema nalazima studije,
 posebno ako se majke nisu dovoljno udebljale da im pruže dostatnu
 količinu mlijeka. Ženke koje nemaju potomke imaju najveću
 šansu izdržati duge periode bez hrane.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="db199828-b9f2-11ec-a547-0242ac12005b"/>
<para>
 Strašne prognoze za polarne medvjede dovele su do razmatranja
 alternativnih rješenja, poput programa uzgoja u zatočeništva ili
 prebacivanja na Antartiku, no siguran plan B ne postoji.
</para>
<para>
 ''Jedini način da ih spasimo je da zaštitimo njihovo stanište,
 tako što bismo zaustavili globalno zatopljenje'',
 zaključujue Amstrup.
</para>

Zbog klimatskih promjena polarni medvjedi izumrijet će najvjerojatnije do 2100. godine: 'Stanište im se topi' Njihova sve manja tjelesna težina dodatno potkopava njihove šanse za preživljavanje 
  Klimatske promjene polarne medvjede dovest će do izumiranja zbog
  gladi, otkrilo je istraživanje koje predviđa da bi ovi predatori
  mogli nestati u roku jednog ljudskog života.


  U idućih 80 godina


  U nekim regijama, polarni medvjedi već se suočavaju sa
  smanjivanjem ledenih površina i sve manje vremena u kojem mogu
  loviti tuljane. Njihova sve manja tjelesna težina dodatno
  potkopava njihove šanse za preživljavanje arktaktičke zime bez
  hrane, piše 
      ScienceAlert
   .


  ''Medvjedi se suočavaju s još dužim periodima gladovanja
  prije nego se led ponovo zamrzne i oni mogu poći u potragu za
  hranom'', izjavio je za AFP Steven Amstrup
  , koji je započeo ovu studiju i glavni je znanstvenik neprofitne
  organizacije Polar Bears International.


  Prema trenutnim trendovima, polarni medvjedi u 12 skupina koje su
  znanstvenici proučavali, bit će desetkovani u idućih 80 godina
  zbog ogromne brzine promjena na Arktiku, koji se zagrijava dva
  puta brže od cijelog planeta.


  ''Do 2100. godine jačanje mladunčadi bit će opasno
  ugroženo ili čak nemoguće svugdje osim možda
  kod skupine medvjeda na otočju Queen Elizabeth'', kazao
  je Amstrup.



  Stanište se topi


  Ovaj scenarij predviđa da će prosječna temperatura na Zemljinoj
  površini rasti 3,3 Celzija iznad predindustrijskih
  referentnih vrijednosti. Čak i da uspijemo zadržati
  razinu globalnog zatopljenja na 2.4 °C, pola stupnja iznad cilja
  Pariškog sporazuma, to bi samo usporilo propast na koju su
  polarni medvjedi osuđeni.


  ''Ovo je gore od bilo čega s čime su se polarni medvjedi suočili
  u milijun godina svoje evolucije'', napominje Amstrup.


  Prijetnja ne leži toliko u porastu temperature, koliko u
  nemogućnosti ovog predatora da se prilagodi okruženju koje se
  brzo mijenja.



  ''Kada bi nekako, možda magijom, led na moru mogao ostati
  neotopljen unatoč porastu temperatura, polarni medvjedi bili bi
  dobro'', objašnjava Amstrup.


  ''Problem je što je njihovo stanište doslovce topi'', dodao je
  Amstrup.


  Pola Zemljine flore i flaune je u opasnosti od izumiranja, no
  samo polarni medvjedi su ugroženi primarno zbog klimatskih
  promjena. No takav status možda neće još dugo biti jedinstven za
  polarne medvjede, jer autori studije napominju kako je stanje
  polarnih medvjeda samo predznak za to kako će klima utjecati na
  druge životinje u desetljećima koje dolaze.


  Muški medvjed, primjerice, u populaciji koja se nalazi u zaljevu
  West Hudson i 20 posto je ispod normalne tjelesne težine kada
  počne period u kojem se ne može hraniti, imat će dovoljno
  energije za preživjeti oko 125 dana, otkrili su znanstvenici.
  Novorođeni mladunci su najugroženiji, prema nalazima studije,
  posebno ako se majke nisu dovoljno udebljale da im pruže dostatnu
  količinu mlijeka. Ženke koje nemaju potomke imaju najveću
  šansu izdržati duge periode bez hrane.



  Strašne prognoze za polarne medvjede dovele su do razmatranja
  alternativnih rješenja, poput programa uzgoja u zatočeništva ili
  prebacivanja na Antartiku, no siguran plan B ne postoji.


  ''Jedini način da ih spasimo je da zaštitimo njihovo stanište,
  tako što bismo zaustavili globalno zatopljenje'',
  zaključujue Amstrup.
 gladuju 

gladuju

Zbog klimatskih promjena polarni medvjedi izumrijet će najvjerojatnije do 2100. godine: 'Stanište im se topi'

<para>
 Osnovni tipovi klime u Hrvatskoj, prema svjetski prihvaćenim
 kriterijima tipiziranja klime, govore da je najveći dio područja
 Hrvatske obuhvaćen umjereno toplom kišnom
 klimom (tip C) dok samo visoki planinski
 krajevi imaju snježno-šumsku klimu (tip D).
</para>
<para>
 Granica između tipova C i D ide kroz cijelu Liku i Gorski
 kotar i nalazi se na nadmorskoj visini od oko
 1160 metara.
</para>
<para>
 Mediteranska klima s vrućim ljetima, umjereno
 topla vlažna klima s vrućim ljetom, umjereno topla vlažna klima s
 toplim ljetom i snježno-šumsku ili borealnu klimu, to su tri
 podvarijante klime tipa C.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9861f95c-b9f3-11ec-bc3b-0242ac120063"/>
<para>
 Klimatske prilike u Hrvatskoj su povoljne i
 umjerene, bez polarnih hladnoća ili tropskih vrućina.
 Izmjena četiri godišnja doba omogućuje povoljan vremenski
 raspored temperatura, padalina, insolacije, vjetrova, itd.
</para>
<para>
 Prostor Hrvatske, koji određuju tipovi klime u Hrvatskoj,
 dijeli se na tri velike prirodno-geografske cjeline:
</para>
<para>
 • Panonski i peripanonski prostor – Umjereno
 topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) – vlada u najvećem
 dijelu Hrvatske – cijeli panonski i peripanonski prostor, te
 najveći dio gorske Hrvatske.
</para>
<para>
 • Brdsko-planinski prostor – Vlažna
 snježno-šumska ili borealna klima (Df) – imaju je samo krajevi
 iznad 1160 metara nadmorske visine u gorskoj Hrvatskoj.
</para>
<para>
 • Jadranski prostor – Mediteranska klima ili
 sredozemna, s vrućim ljetima (tip Csa) – imaju je otoci i uski
 obalni pojas Jadranskog mora južno od Lošinja i Paga tj. otočni i
 obalni prostor Dalmacije. Ljeto je suho i vruće, dok je zima
 blaga i kišovita.
</para>
<para>
 • Prostor šire unutrašnjosti Dalmacije, Kvarnerski otoci
 i Istra – Umjereno topla vlažna klima s vrućim
 ljetom (Cfa). Ovaj je prostor imao sredozemnu klimu s toplim
 ljetom – Csb). Riječ je o perimediteranskom prijelaznom pojasu
 gdje se osim utjecaja sa Sredozemlja, osjećaju i klimatski
 utjecaji sa kontinenta. Ljeta su vruća, a zbog kontakata sa
 groskom Hrvatskom padne i više padalina. Zime su svježije, uz
 utjecaje iz unutrašnjosti.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="98699cf2-b9f3-11ec-9231-0242ac120063"/>
<para>
 Na temperature zraka u Hrvatskoj utječu
 geografska širina, nadmorska visina, raspodjela i odnos kopna i
 mora, te horizontalna izmjena zračnih masa pa su njome određeni
 i tipovi klime u Hrvatskoj.
</para>
<heading3>
 U Hrvatskoj zime nisu jako hladne, niti su ljeta previše vruća
</heading3>
<para>
 Podaci o srednjoj siječanjskoj temperaturi pokazuju očitu razliku
 između panonske, primorske i gorske Hrvatske.
</para>
<para>
 Maksimalne godišnje temperaturne razlike ili amplitude u
 Hrvatskoj iznose i više od 50 ºC. Amplitude su
 najviše u kontinentalnim nizinama i na najvišim planinama. Zbog
 blagog utjecaja mora u primorskoj Hrvatskoj temperature su
 stabilnije.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8a026c3e-b9f3-11ec-b443-0242ac120010"/>
<para>
 Hrvatska s godišnjim prosjekom između 800 i 1000
 mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Količina
 padalina u Hrvatskoj povoljna je za razvoj agrarne proizvodnje.
</para>
<para>
 Od velike važnosti za klimatske prilike su i
 vjetrovi koji su najjači u zimskom dijelu
 godine, osobito u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj gdje ih
 značajno modificiraju i orografski odnosi.
</para>

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija! Klimatske prilike u Hrvatskoj su umjerene i povoljne, a najveći dio područja obuhvaćen je umjereno toplom kišnom klimom. 
  Osnovni tipovi klime u Hrvatskoj, prema svjetski prihvaćenim
  kriterijima tipiziranja klime, govore da je najveći dio područja
  Hrvatske obuhvaćen umjereno toplom kišnom
  klimom (tip C) dok samo visoki planinski
  krajevi imaju snježno-šumsku klimu (tip D).


  Granica između tipova C i D ide kroz cijelu Liku i Gorski
  kotar i nalazi se na nadmorskoj visini od oko
  1160 metara.


   Mediteranska klima s vrućim ljetima, umjereno
  topla vlažna klima s vrućim ljetom, umjereno topla vlažna klima s
  toplim ljetom i snježno-šumsku ili borealnu klimu, to su tri
  podvarijante klime tipa C.



  Klimatske prilike u Hrvatskoj su povoljne i
  umjerene, bez polarnih hladnoća ili tropskih vrućina.
  Izmjena četiri godišnja doba omogućuje povoljan vremenski
  raspored temperatura, padalina, insolacije, vjetrova, itd.


  Prostor Hrvatske, koji određuju tipovi klime u Hrvatskoj,
  dijeli se na tri velike prirodno-geografske cjeline:


  • Panonski i peripanonski prostor – Umjereno
  topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) – vlada u najvećem
  dijelu Hrvatske – cijeli panonski i peripanonski prostor, te
  najveći dio gorske Hrvatske.


  • Brdsko-planinski prostor – Vlažna
  snježno-šumska ili borealna klima (Df) – imaju je samo krajevi
  iznad 1160 metara nadmorske visine u gorskoj Hrvatskoj.


  • Jadranski prostor – Mediteranska klima ili
  sredozemna, s vrućim ljetima (tip Csa) – imaju je otoci i uski
  obalni pojas Jadranskog mora južno od Lošinja i Paga tj. otočni i
  obalni prostor Dalmacije. Ljeto je suho i vruće, dok je zima
  blaga i kišovita.


  • Prostor šire unutrašnjosti Dalmacije, Kvarnerski otoci
  i Istra – Umjereno topla vlažna klima s vrućim
  ljetom (Cfa). Ovaj je prostor imao sredozemnu klimu s toplim
  ljetom – Csb). Riječ je o perimediteranskom prijelaznom pojasu
  gdje se osim utjecaja sa Sredozemlja, osjećaju i klimatski
  utjecaji sa kontinenta. Ljeta su vruća, a zbog kontakata sa
  groskom Hrvatskom padne i više padalina. Zime su svježije, uz
  utjecaje iz unutrašnjosti.



  Na temperature zraka u Hrvatskoj utječu
  geografska širina, nadmorska visina, raspodjela i odnos kopna i
  mora, te horizontalna izmjena zračnih masa pa su njome određeni
  i tipovi klime u Hrvatskoj.


  U Hrvatskoj zime nisu jako hladne, niti su ljeta previše vruća


  Podaci o srednjoj siječanjskoj temperaturi pokazuju očitu razliku
  između panonske, primorske i gorske Hrvatske.


  Maksimalne godišnje temperaturne razlike ili amplitude u
  Hrvatskoj iznose i više od 50 ºC. Amplitude su
  najviše u kontinentalnim nizinama i na najvišim planinama. Zbog
  blagog utjecaja mora u primorskoj Hrvatskoj temperature su
  stabilnije.



  Hrvatska s godišnjim prosjekom između 800 i 1000
  mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Količina
  padalina u Hrvatskoj povoljna je za razvoj agrarne proizvodnje.


  Od velike važnosti za klimatske prilike su i
  vjetrovi koji su najjači u zimskom dijelu
  godine, osobito u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj gdje ih
  značajno modificiraju i orografski odnosi.
 Klima i podjele 

Klima i podjele

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija!

<para>
 Preko naših krajeva premješta se gotovo prava jesenska ciklona, a
 kišonosni oblaci pristižu nam još od jutra. Do kraja dana kiše će
 biti posvuda, najmanje na krajnjem jugu i istoku, no i tu će
 sigurno pasti barem manje količine.
</para>
<para>
 Za cijelu zemlju izdano je narančasto upozorenja na obilnu kišu i
 moguće grmljavinsko nevrijeme.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6468368c-8f25-11ec-bda9-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Osim kiše, osjetno je osvježilo na zapadu, temperature su pale i
 ispod 20 °C.
</para>
<para>
 Idućih sati kiša će sve jače i obilnije natapati zapadne predjele
 unutrašnjosti. Najviše će pasti u gorju, Banovini, Kordunu, a
 samo za nijansu manje na širem Zagrebačkom području i u zapadnoj
 Slavoniji.
</para>
<para>
 No, pravo nevrijeme uz munje, gromove, prolazno olujan vjetar,
 tuču, možda i pijavice izglednije je navečer na Jadranu i
 predjelima uz njega. Na udaru će biti redom Primorje pa Dalmaciji
 i njeno zaleđo.
</para>
<para>
 Na kišu valja računati još tijekom sutrašnjeg jutra, na južnom
 Jadranu i prijepodneva, a zatim slijedi smirivanje vremena i
 razvedravanje.
</para>
<para>
 
 <emphasis>&gt;&gt;&gt; Više doznajte u vremenskoj prognozi
 nakon RTL-a Danas</emphasis>
 
</para>

Za cijelu zemlju na snazi narančasto upozorenje: Na Jadranu večeras snažno nevrijeme uz tuču, moguće i pijavice Idućih sati kiša će sve jače i obilnije natapati zapadne predjele unutrašnjosti. Najviše će pasti u gorju, Banovini, Kordunu 
  Preko naših krajeva premješta se gotovo prava jesenska ciklona, a
  kišonosni oblaci pristižu nam još od jutra. Do kraja dana kiše će
  biti posvuda, najmanje na krajnjem jugu i istoku, no i tu će
  sigurno pasti barem manje količine.


  Za cijelu zemlju izdano je narančasto upozorenja na obilnu kišu i
  moguće grmljavinsko nevrijeme.


   


  Osim kiše, osjetno je osvježilo na zapadu, temperature su pale i
  ispod 20 °C.


  Idućih sati kiša će sve jače i obilnije natapati zapadne predjele
  unutrašnjosti. Najviše će pasti u gorju, Banovini, Kordunu, a
  samo za nijansu manje na širem Zagrebačkom području i u zapadnoj
  Slavoniji.


  No, pravo nevrijeme uz munje, gromove, prolazno olujan vjetar,
  tuču, možda i pijavice izglednije je navečer na Jadranu i
  predjelima uz njega. Na udaru će biti redom Primorje pa Dalmaciji
  i njeno zaleđo.


  Na kišu valja računati još tijekom sutrašnjeg jutra, na južnom
  Jadranu i prijepodneva, a zatim slijedi smirivanje vremena i
  razvedravanje.


   
      &gt;&gt;&gt; Više doznajte u vremenskoj prognozi
  nakon RTL-a Danas
   
 PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA 

PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA

Za cijelu zemlju na snazi narančasto upozorenje: Na Jadranu večeras snažno nevrijeme uz tuču, moguće i pijavice

<para>
 Osim osjetnog porasta temperature u danima pred nama bit će i
 magle, danas u središnjim predjelima i dugotrajne.
</para>
<heading3>
 ČETVRTAK
</heading3>
<para>
 Jača utjecaj anticiklone, a i temperatura raste pa će u takvim
 okolnostima magle biti u unutrašnjosti, osobito u središnjim
 predjelima gdje će biti i dugotrajna, a sumaglice će biti i uz
 obalu sjevernog Jadrana. U Dalmaciji od jutra većinom sunčano.
 Vjetar slab, a temperatura malo viša od jučerašnje – u kopnenim
 predjelima tek blagi minusi, a uz obalu između 3 i 7 stupnjeva.
</para>
<para>
 U središnjim i sjeverozapadnim predjelima barem djelomice
 sunčano, ali ponegdje će biti i dugotrajne magle. Temperatura u
 porastu – danas većinom oko 10 stupnjeva.
</para>
<para>
 U Slavoniji i Baranji pretežno sunčano, često i vedro. Uz slab
 vjetar će biti i još malo toplije s temperaturom oko 11
 stupnjeva.
</para>
<para>
 U Dalmaciji sunčano i vedro, vjetar slab, a temperatura od 12 do
 15 stupnjeva.
</para>
<para>
 Na sjevernom Jadranu i u gorju pretežno sunčano, navečer porast
 naoblake, a krajem dana će rijetko gdje uz obalu pasti i malo
 kiše. Puhat će slab, tek ponegdje u gorju i umjeren
 jugozapadnjak, a temperatura oko 12 stupnjeva.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="29f46008-b9f4-11ec-aa90-0242ac130012"/>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA KOPNU
</heading3>
<para>
 Nastavak tjedna donosi nam još veći porast temperature pa će tako
 dnevna biti oko 15, tijekom vikenda i u novom tjednu često i
 toplije. Idućih dana barem djelomice sunčano, u petak i subotu
 prolazno više oblaka, u gorju i malo kiše.
</para>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA MORU
</heading3>
<para>
 Uz obalu idućih dana većinom sunčano, povremeno će na sjevernom
 Jadranu, a u subotu i na dijelu srednjeg biti više oblaka i malo
 kiše. Mjestimice će na sjevernom dijelu biti magle, a temperatura
 i na Jadranu sve viša.
</para>

Pripremite se za ugodnije temperature, ali i za maglu i sumaglicu Osim osjetnog porasta temperature u danima pred nama bit će i magle, danas u središnjim predjelima i dugotrajne. 
  Osim osjetnog porasta temperature u danima pred nama bit će i
  magle, danas u središnjim predjelima i dugotrajne.


  ČETVRTAK


  Jača utjecaj anticiklone, a i temperatura raste pa će u takvim
  okolnostima magle biti u unutrašnjosti, osobito u središnjim
  predjelima gdje će biti i dugotrajna, a sumaglice će biti i uz
  obalu sjevernog Jadrana. U Dalmaciji od jutra većinom sunčano.
  Vjetar slab, a temperatura malo viša od jučerašnje – u kopnenim
  predjelima tek blagi minusi, a uz obalu između 3 i 7 stupnjeva.


  U središnjim i sjeverozapadnim predjelima barem djelomice
  sunčano, ali ponegdje će biti i dugotrajne magle. Temperatura u
  porastu – danas većinom oko 10 stupnjeva.


  U Slavoniji i Baranji pretežno sunčano, često i vedro. Uz slab
  vjetar će biti i još malo toplije s temperaturom oko 11
  stupnjeva.


  U Dalmaciji sunčano i vedro, vjetar slab, a temperatura od 12 do
  15 stupnjeva.


  Na sjevernom Jadranu i u gorju pretežno sunčano, navečer porast
  naoblake, a krajem dana će rijetko gdje uz obalu pasti i malo
  kiše. Puhat će slab, tek ponegdje u gorju i umjeren
  jugozapadnjak, a temperatura oko 12 stupnjeva.



  IDUĆIH DANA NA KOPNU


  Nastavak tjedna donosi nam još veći porast temperature pa će tako
  dnevna biti oko 15, tijekom vikenda i u novom tjednu često i
  toplije. Idućih dana barem djelomice sunčano, u petak i subotu
  prolazno više oblaka, u gorju i malo kiše.


  IDUĆIH DANA NA MORU


  Uz obalu idućih dana većinom sunčano, povremeno će na sjevernom
  Jadranu, a u subotu i na dijelu srednjeg biti više oblaka i malo
  kiše. Mjestimice će na sjevernom dijelu biti magle, a temperatura
  i na Jadranu sve viša.
 Prognoza Damjane Ćurkov 

Prognoza Damjane Ćurkov

Pripremite se za ugodnije temperature, ali i za maglu i sumaglicu

<para>
 RTL-ov Dorian Ribarić pripremio je vikend
 prognozu u kojoj navodi kako se ciklona iz Sredozemlja
 premješta nad naše krajeve, a to će nam ciklonalno polje
 tmurne jesenske prilike osigurati i idućih par dana.
</para>
<para>
 Iz tog razloga kraj radnog dijela tjedna bit će tmuran i vrlo
 kišovit, osobito u prvome dijelu dana. Lokalno je na obali i
 otocima moguće grmljavinsko nevrijeme, ponegdje bujične te urbane
 poplave, na moru i pijavice, a svega se najviše očekuje na
 području Dalmacije.
</para>
<para>
 Probleme će pritom u početku stvarati jako, na krajnjem jugu i
 olujno jugo. Srećom, sredinom dana, malo mirnije uz
 sjeverozapadnjak i zapadnjak, ali će ubrzo opet sve neugodniji
 biti jugozapadni vjetar. Jutro manje hladno, ali danju neće biti
 većih promjena temperature.
</para>
<para>
 U unutrašnjosti između 3 i 7 °C, malo više u Podunavlju, a duž
 Jadrana između 12 i 15 °C. Kasno navečer u višim predjelima
 gorske Hrvatske kiša može prijeći u susnježicu i snijeg, a moguće
 je da se to dogodi i mjestimice na krajnjem sjeverozapadu
 Hrvatske.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bdf3b6d0-a9d9-11ec-9cef-0242ac12001c" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(Izvor:
 RTL)</emphasis>
</para>
<heading2>
 Vikend pod dekicom
</heading2>
<para>
 Što se tiče vikenda, u unutrašnjosti se očekuje većinom oblačno
 vrijeme s povremenom kišom, ali u subotu popodne i više suha
 vremena uz mjestimice i malo sunca. Oborina češća opet tijekom
 nedjelje, osobito krajem dana. Tada uz dotok hladnijeg zraka i u
 noći na ponedjeljak prolaznim jačanjem sjevernog i
 sjeverozapadnog vjetra, osim u gorju, vjerojatnost za susnježicu
 i snijeg postoji čak i u nižem dijelu Hrvatskog Zagorja ili
 Međimurja. Veći dio vikenda neće biti odviše hladan, tj.
 temperatura se neće previše mijenjati.
</para>
<para>
 Za to vrijeme duž Jadrana promjenjivo, ali i dalje uglavnom vrlo
 kišovito i nestabilno. Osim ponegdje obilne kiše, prvenstveno
 opet u Dalmaciji, probleme će na moru stvarati jak, prolazno i
 olujan jugozapadni i južni vjetar. Neugodne su to prilike svima,
 ne samo meteoropatima, a predah donosi početak idućeg tjedna s
 burom, ali i nižom temperaturom.
</para>

Daleko smo od sunčanog vikenda! Krajem radnog tjedna moguće grmljavinsko nevrijeme, poplave, ali i snijeg te susnježica Ciklona iz Sredozemlja premješta se nad naše krajeve, a to će nam ciklonalno polje tmurne jesenske prilike osigurati i idućih par dana 
  RTL-ov Dorian Ribarić pripremio je vikend
  prognozu u kojoj navodi kako se ciklona iz Sredozemlja
  premješta nad naše krajeve, a to će nam ciklonalno polje
  tmurne jesenske prilike osigurati i idućih par dana.


  Iz tog razloga kraj radnog dijela tjedna bit će tmuran i vrlo
  kišovit, osobito u prvome dijelu dana. Lokalno je na obali i
  otocima moguće grmljavinsko nevrijeme, ponegdje bujične te urbane
  poplave, na moru i pijavice, a svega se najviše očekuje na
  području Dalmacije.


  Probleme će pritom u početku stvarati jako, na krajnjem jugu i
  olujno jugo. Srećom, sredinom dana, malo mirnije uz
  sjeverozapadnjak i zapadnjak, ali će ubrzo opet sve neugodniji
  biti jugozapadni vjetar. Jutro manje hladno, ali danju neće biti
  većih promjena temperature.


  U unutrašnjosti između 3 i 7 °C, malo više u Podunavlju, a duž
  Jadrana između 12 i 15 °C. Kasno navečer u višim predjelima
  gorske Hrvatske kiša može prijeći u susnježicu i snijeg, a moguće
  je da se to dogodi i mjestimice na krajnjem sjeverozapadu
  Hrvatske.


   
   (Izvor:
  RTL)


  Vikend pod dekicom


  Što se tiče vikenda, u unutrašnjosti se očekuje većinom oblačno
  vrijeme s povremenom kišom, ali u subotu popodne i više suha
  vremena uz mjestimice i malo sunca. Oborina češća opet tijekom
  nedjelje, osobito krajem dana. Tada uz dotok hladnijeg zraka i u
  noći na ponedjeljak prolaznim jačanjem sjevernog i
  sjeverozapadnog vjetra, osim u gorju, vjerojatnost za susnježicu
  i snijeg postoji čak i u nižem dijelu Hrvatskog Zagorja ili
  Međimurja. Veći dio vikenda neće biti odviše hladan, tj.
  temperatura se neće previše mijenjati.


  Za to vrijeme duž Jadrana promjenjivo, ali i dalje uglavnom vrlo
  kišovito i nestabilno. Osim ponegdje obilne kiše, prvenstveno
  opet u Dalmaciji, probleme će na moru stvarati jak, prolazno i
  olujan jugozapadni i južni vjetar. Neugodne su to prilike svima,
  ne samo meteoropatima, a predah donosi početak idućeg tjedna s
  burom, ali i nižom temperaturom.
 PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA 

Daleko smo od sunčanog vikenda! Krajem radnog tjedna moguće grmljavinsko nevrijeme, poplave, ali i snijeg te susnježica

<para>
 Jedna od najčešćih jezičnih zabluda u meteorologiji vezana je uz
 nazive olujnih pojava.
</para>
<para>
 Svjetlost koja nastaje električnim
 pražnjenjem u oblacima ili između oblaka i zemlje naziva
 se munja.
</para>
<para>
 Zvuk koji tada čujemo, a nastaje zbog naglog
 širenja zračnog kanala kako bi struja prošla kroz njega,
 naziva se grmljenje. Munja i grmljenje
 zajedno su grmljavina!
</para>
<para>
 Nedoumica se javlja kod groma koji nije samo
 zvuk, nego udar munje u zemlju. I tada se
 naravno čuje tutnjava, ali ona je samo zvučni efekt ove
 ubojite pojave.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a0aa957e-b9f3-11ec-9979-0242ac120024"/>

Znate li što je grmljenje, što grmljavina, što munja, a što grom? Riješimo jezične zablude. 
  Jedna od najčešćih jezičnih zabluda u meteorologiji vezana je uz
  nazive olujnih pojava.


   Svjetlost koja nastaje električnim
  pražnjenjem u oblacima ili između oblaka i zemlje naziva
  se munja.


   Zvuk koji tada čujemo, a nastaje zbog naglog
  širenja zračnog kanala kako bi struja prošla kroz njega,
  naziva se grmljenje. Munja i grmljenje
  zajedno su grmljavina!


  Nedoumica se javlja kod groma koji nije samo
  zvuk, nego udar munje u zemlju. I tada se
  naravno čuje tutnjava, ali ona je samo zvučni efekt ove
  ubojite pojave.

 Naučite razliku 

Naučite razliku

Znate li što je grmljenje, što grmljavina, što munja, a što grom?

<para>
 Idućih dana ostaje hladno i vjetrovito – puhat će umjeren do vrlo
 jak, na udare i olujni sjeveroistočnjak, uz obalu jaka i olujna
 bura s orkanskim udarima.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3c8364c6-b9f4-11ec-b699-0242ac120047"/>
<heading3>
 Nedjelja
</heading3>
<para>
 Od jutra u većini predjela djelomice sunčano, oblačnije ostaje u
 gorju gdje će pasti još malo snijega. Puhat će umjeren i jak
 sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu jaka i olujna
 bura, podno Velebita s orkanskim udarima. Temperatura će biti
 ispod prosjeka za početak proljeća.
</para>
<para>
 U središnjim i sjeverozapadnim predjelima će najviše sunčana
 vremena biti sredinom dana, zatim će prema večeri naoblaka rasti,
 a krajem dana će u sjevernijim predjelima pasti malo susnježice
 ili snijega. Puhat će umjeren do vrlo jak sjeveroistočnjak, a
 temperatura oko 6,7 stupnjeva.
</para>
<para>
 U Slavoniji, Baranji i Srijemu djelomice sunčano i vjetrovito.
 Bit će vjetrovito uz umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni
 vjetar, a temperatura od 5 do 8 stupnjeva.
</para>
<para>
 U Dalmaciji djelomice ili pretežno sunčano, južnije će biti
 oblačnije, osobito krajem dana kada će pasti i malo kiše. Puhat
 će jaka i olujna bura, a temperatura od 9 do 13 stupnjeva.
</para>
<para>
 Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, u gorju će se poslijepodne
 naoblaka kidati, a oborine prestati. Bit će vjetrovito, osobito
 podno Velebita gdje će bura imati orkanske udare. Temperatura na
 moru oko između 7 i 10, u gorju ispod 3 stupnja.
</para>
<heading3>
 Idućih dana na kopnu
</heading3>
<para>
 U kopnenim predjelima će sutra uz više oblaka pasti malo
 susnježice ili snijega, ponajprije u gorju i na istoku. Od utorka
 djelomice sunčano s promjenjivom naoblakom. U početku još uvijek
 vjetrovito s olujnim udarima sjevernog i sjeveroistočnog vjetra,
 a zatim će sredinom tjedna vjetar slabjeti. Od srijede će
 temperatura rasti pa će uz više sunca i topline vrijeme biti
 bliže proljetnom.
</para>
<heading3>
 Idućih dana na moru
</heading3>
<para>
 Na Jadranu će u ponedjeljak puhati jaka i olujna, na udare i
 orkanska bura koja će u srijedu slabjeti. Početkom tjedna
 prolazno oblačnije, zatim od utorka sunčanije, osobito u drugom
 dijelu tjedna kada će i prevladavati vedro. Od srijede će
 temperatura i uz obalu porasti
</para>

I danas hladno i vjetrovito! Doznajte kada možemo očekivati ljepše vrijeme Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu jaka i olujna bura, podno Velebita s orkanskim udarima 
  Idućih dana ostaje hladno i vjetrovito – puhat će umjeren do vrlo
  jak, na udare i olujni sjeveroistočnjak, uz obalu jaka i olujna
  bura s orkanskim udarima.



  Nedjelja


  Od jutra u većini predjela djelomice sunčano, oblačnije ostaje u
  gorju gdje će pasti još malo snijega. Puhat će umjeren i jak
  sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu jaka i olujna
  bura, podno Velebita s orkanskim udarima. Temperatura će biti
  ispod prosjeka za početak proljeća.


  U središnjim i sjeverozapadnim predjelima će najviše sunčana
  vremena biti sredinom dana, zatim će prema večeri naoblaka rasti,
  a krajem dana će u sjevernijim predjelima pasti malo susnježice
  ili snijega. Puhat će umjeren do vrlo jak sjeveroistočnjak, a
  temperatura oko 6,7 stupnjeva.


  U Slavoniji, Baranji i Srijemu djelomice sunčano i vjetrovito.
  Bit će vjetrovito uz umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni
  vjetar, a temperatura od 5 do 8 stupnjeva.


  U Dalmaciji djelomice ili pretežno sunčano, južnije će biti
  oblačnije, osobito krajem dana kada će pasti i malo kiše. Puhat
  će jaka i olujna bura, a temperatura od 9 do 13 stupnjeva.


  Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, u gorju će se poslijepodne
  naoblaka kidati, a oborine prestati. Bit će vjetrovito, osobito
  podno Velebita gdje će bura imati orkanske udare. Temperatura na
  moru oko između 7 i 10, u gorju ispod 3 stupnja.


  Idućih dana na kopnu


  U kopnenim predjelima će sutra uz više oblaka pasti malo
  susnježice ili snijega, ponajprije u gorju i na istoku. Od utorka
  djelomice sunčano s promjenjivom naoblakom. U početku još uvijek
  vjetrovito s olujnim udarima sjevernog i sjeveroistočnog vjetra,
  a zatim će sredinom tjedna vjetar slabjeti. Od srijede će
  temperatura rasti pa će uz više sunca i topline vrijeme biti
  bliže proljetnom.


  Idućih dana na moru


  Na Jadranu će u ponedjeljak puhati jaka i olujna, na udare i
  orkanska bura koja će u srijedu slabjeti. Početkom tjedna
  prolazno oblačnije, zatim od utorka sunčanije, osobito u drugom
  dijelu tjedna kada će i prevladavati vedro. Od srijede će
  temperatura i uz obalu porasti
 Prognoza Damjane Ćurkov 

I danas hladno i vjetrovito! Doznajte kada možemo očekivati ljepše vrijeme

<para>
 I dalje smo u stabilnom polju vedrine koje se prostire našim
 dijelom kontinenta, a jedan će se visinski ciklonalni vrtlog iz
 zapadnog Sredozemlja premještati južnije od naših krajeva.
</para>
<para>
 Donijelo je to već malo vjetrovitije prilike na moru, ali tek
 manju količinu vlage. 
</para>
<heading3>
 SUBOTA
</heading3>
<para>
 U subotu prijepodne pretežno vedro, osobito na Jadranu gdje će
 još rano ujutro biti slabe do umjerene, pod Velebitom mjestimice
 i jake bure. U unutrašnjosti malo oblaka, ali po kotlinama i uz
 obale rijeka može lokalno biti magle ili na sjeverozapadu čak
 prolazno niske naoblake. 
</para>
<para>
 Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadnim predjelima sredinom
 dana može biti prolazno umjerene naoblake, ali neće to kvariti
 odviše dojam sunčanog vremena. Vjetar slab, tek ponegdje umjeren
 sjeveroistočni, a temperatura između 27 i 29 stupnjeva.
</para>
<para>
 Na istoku ukoliko oblaka i bude biće to oni visoki prozirni,
 većinom samo na zapadu. Dakle, sunčano, bez vjetra, a čak i malo
 toplije nego jučer. Znači: vruće.
</para>
<para>
 U Dalmaciji sunčano i vedro, a puhat će tek slab do na otvorenome
 moru umjeren maestral. Temperature većinom iznad 30 stupnjeva,
 najviše do čak 33-34. Bura je izmiješala morske slojeve, ali i
 dalje je to ugodno toplo za kupanje. 
</para>
<para>
 Na sjevernom Jadranu također dosta sunca, tek malo oblaka kojih
 će uglavnom biti u gorju i mjestimice u unutrašnjosti Istre.
 Slaba do umjerena bura samo u Podvelebitskom primorju, drugdje
 sjeverozapadnjak. Uz obalu nešto češće 30-ice. Navečer opet
 vjetrovitije.
</para>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA KOPNU
</heading3>
<para>
 Idućih dana ostaje većinom sunčano, čak i na kopnu danju vruće.
 Sjeveroistočnjak samo povremeno pojačan u nedjelju i početkom
 tjedna.
</para>
<para>
 No, od četvrtka nadalje čini se sve oblačnije, a nazire se i
 osvježenje uz kišu tamo idućeg vikenda. 
</para>
<heading3>
 IDUĆIH DANA NA MORU
</heading3>
<para>
 Na moru bura opet nešto izraženija u nedjelju i ponedjeljak, ali
 zatim samo ujutro umjerena, a danju će ugodu donositi maestral.
</para>
<para>
 Noći tople, dani i dalje vrući, a nešto uglavnom visoke naoblake
 stizat će na južni Jadran. 
</para>
<para>
 Za vikend svakako bez promjena, čak još malo toplije, a u
 Dalmaciji ponegdje vrlo vruće, kao usred ljeta.
</para>

Uživajte u vikendu: Bit će sunčano i vruće, čak i iznad 30 Celzija Za vikend svakako bez promjena, čak još malo toplije, a u Dalmaciji ponegdje vrlo vruće, kao usred ljeta 
  I dalje smo u stabilnom polju vedrine koje se prostire našim
  dijelom kontinenta, a jedan će se visinski ciklonalni vrtlog iz
  zapadnog Sredozemlja premještati južnije od naših krajeva.


  Donijelo je to već malo vjetrovitije prilike na moru, ali tek
  manju količinu vlage. 


  SUBOTA


  U subotu prijepodne pretežno vedro, osobito na Jadranu gdje će
  još rano ujutro biti slabe do umjerene, pod Velebitom mjestimice
  i jake bure. U unutrašnjosti malo oblaka, ali po kotlinama i uz
  obale rijeka može lokalno biti magle ili na sjeverozapadu čak
  prolazno niske naoblake. 


  Poslijepodne u središnjim i sjeverozapadnim predjelima sredinom
  dana može biti prolazno umjerene naoblake, ali neće to kvariti
  odviše dojam sunčanog vremena. Vjetar slab, tek ponegdje umjeren
  sjeveroistočni, a temperatura između 27 i 29 stupnjeva.


  Na istoku ukoliko oblaka i bude biće to oni visoki prozirni,
  većinom samo na zapadu. Dakle, sunčano, bez vjetra, a čak i malo
  toplije nego jučer. Znači: vruće.


  U Dalmaciji sunčano i vedro, a puhat će tek slab do na otvorenome
  moru umjeren maestral. Temperature većinom iznad 30 stupnjeva,
  najviše do čak 33-34. Bura je izmiješala morske slojeve, ali i
  dalje je to ugodno toplo za kupanje. 


  Na sjevernom Jadranu također dosta sunca, tek malo oblaka kojih
  će uglavnom biti u gorju i mjestimice u unutrašnjosti Istre.
  Slaba do umjerena bura samo u Podvelebitskom primorju, drugdje
  sjeverozapadnjak. Uz obalu nešto češće 30-ice. Navečer opet
  vjetrovitije.


  IDUĆIH DANA NA KOPNU


  Idućih dana ostaje većinom sunčano, čak i na kopnu danju vruće.
  Sjeveroistočnjak samo povremeno pojačan u nedjelju i početkom
  tjedna.


  No, od četvrtka nadalje čini se sve oblačnije, a nazire se i
  osvježenje uz kišu tamo idućeg vikenda. 


  IDUĆIH DANA NA MORU


  Na moru bura opet nešto izraženija u nedjelju i ponedjeljak, ali
  zatim samo ujutro umjerena, a danju će ugodu donositi maestral.


  Noći tople, dani i dalje vrući, a nešto uglavnom visoke naoblake
  stizat će na južni Jadran. 


  Za vikend svakako bez promjena, čak još malo toplije, a u
  Dalmaciji ponegdje vrlo vruće, kao usred ljeta.
 PROGNOZA DORIANA RIBARIĆA 

Uživajte u vikendu: Bit će sunčano i vruće, čak i iznad 30 Celzija

<para>
 Nastavlja se promjenjivo razdoblje, a izražena promjena će naše
 krajeve zahvatiti sutra kada će uz pritjecanje hladnog zraka u
 gorju, ali i ponegdje u nizinama biti snijega.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="722d5792-8f26-11ec-9122-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Prijepodne
 u unutrašnjosti i Dalmaciji djelomice sunčano, dok će na
 sjevernom Jadranu i u gorju biti oblačno s kišom. Od sredine dana
 naoblaka će rasti i drugdje, a s njom i vjerojatnost za kišu ili
 pljuskove.
</para>
<para>
 U kopnenim predjelima umjeren, na zapadu i sjeverozapadu na udare
 i jak jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno i jako jugo, prema
 otvorenom moru na udare i olujno. Južina će podržavati toplinu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7392a308-8f26-11ec-9e37-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Od
 utorka se sprema nova promjena. Uz sve više oblaka prvo će biti
 kiše, a zatim s pritjecanjem hladnog zraka u gorju snijega, a
 poneka pahulja moguća je i u nizinama središnje Hrvatske. U
 gorskim predjelima se očekuje stvaranje novog snježnog pokrivača.
</para>
<para>
 U srijedu nešto manje oborina, postupno će se i naoblaka
 smanjivati, a u četvrtak će još malo kiše pasti uglavnom na
 istoku zemlje. Zapuhat će umjeren do jak sjeveroistočnjak, u
 srijedu sjeverni i sjeverozapadni, a zatim u drugom dijelu tjedna
 slabljenje vjetra.
</para>
<para>
 Uz oblake, oborine i hladniji sjeverni vjetar temperatura će se
 osjetno sniziti pa će od sredine tjedna ponegdje biti i mraza.
 Pred vikend i za vikend promjenjiva naoblaka te porast i dnevne i
 jutarnje temperature.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="723832d4-8f26-11ec-9e90-0242ac120015" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Na
 Jadranu u utorak oblačno s kišom i pljuskovima, lokalno i
 obilnim, a na sjevernom dijelu bi pojačana bura mogla donijeti i
 malo snijega. U srijedu će još malo kiše pasti uglavnom u
 Dalmaciji, a zatim duž obale sunčanije i stabilnije. Utorak će
 zapuhati jaka i olujna, podno Velebita na udare i orkanska bura,
 a u Dalmaciji jako i olujno jugo.
</para>
<para>
 Još u srijedu vrlo vjetrovito, a zatim slabljenje bure i
 okretanje na sjeverozapadnjak. Uz obalu će još u utorak biti
 razmjerno toplo, zatim i ovdje svježije, ali za vikend opet
 ugodno.
</para>

Tjedna prognoza Damjane Ćurkov: Od utorka slijedi promjena vremena! Doznajte kakva... Nastavlja se promjenjivo razdoblje, a izražena promjena će naše krajeve zahvatiti sutra 
  Nastavlja se promjenjivo razdoblje, a izražena promjena će naše
  krajeve zahvatiti sutra kada će uz pritjecanje hladnog zraka u
  gorju, ali i ponegdje u nizinama biti snijega.


   Prijepodne
  u unutrašnjosti i Dalmaciji djelomice sunčano, dok će na
  sjevernom Jadranu i u gorju biti oblačno s kišom. Od sredine dana
  naoblaka će rasti i drugdje, a s njom i vjerojatnost za kišu ili
  pljuskove.


  U kopnenim predjelima umjeren, na zapadu i sjeverozapadu na udare
  i jak jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno i jako jugo, prema
  otvorenom moru na udare i olujno. Južina će podržavati toplinu.


   Od
  utorka se sprema nova promjena. Uz sve više oblaka prvo će biti
  kiše, a zatim s pritjecanjem hladnog zraka u gorju snijega, a
  poneka pahulja moguća je i u nizinama središnje Hrvatske. U
  gorskim predjelima se očekuje stvaranje novog snježnog pokrivača.


  U srijedu nešto manje oborina, postupno će se i naoblaka
  smanjivati, a u četvrtak će još malo kiše pasti uglavnom na
  istoku zemlje. Zapuhat će umjeren do jak sjeveroistočnjak, u
  srijedu sjeverni i sjeverozapadni, a zatim u drugom dijelu tjedna
  slabljenje vjetra.


  Uz oblake, oborine i hladniji sjeverni vjetar temperatura će se
  osjetno sniziti pa će od sredine tjedna ponegdje biti i mraza.
  Pred vikend i za vikend promjenjiva naoblaka te porast i dnevne i
  jutarnje temperature.


   Na
  Jadranu u utorak oblačno s kišom i pljuskovima, lokalno i
  obilnim, a na sjevernom dijelu bi pojačana bura mogla donijeti i
  malo snijega. U srijedu će još malo kiše pasti uglavnom u
  Dalmaciji, a zatim duž obale sunčanije i stabilnije. Utorak će
  zapuhati jaka i olujna, podno Velebita na udare i orkanska bura,
  a u Dalmaciji jako i olujno jugo.


  Još u srijedu vrlo vjetrovito, a zatim slabljenje bure i
  okretanje na sjeverozapadnjak. Uz obalu će još u utorak biti
  razmjerno toplo, zatim i ovdje svježije, ali za vikend opet
  ugodno.
 ŠTO NAS ČEKA? 

ŠTO NAS ČEKA?

Tjedna prognoza Damjane Ćurkov: Od utorka slijedi promjena vremena! Doznajte kakva...

<para>
 Održiva moda za održivu budućnost! Tekstilna industrija drugi je
 najveći zagađivač okoliša iako se posljednjih godina svijet
 polako pokušava odmaknuti od brze mode u kojoj nastaje velika
 količina otpada. A koliko kilograma tekstila na godinu baci
 prosječan Hrvat i kako ispravno zbrinuti tekstilni otpad... 
</para>
<para>
 Od starog tekstila u procesu nastajanja je torba. Isto tako i
 kute za tete u vrtiću, ali i papuče. U ovoj socijalnoj zadruzi u
 Čakovcu zbrinjavaju viškove garderobe recikliranjem ili
 stavljanjem u ponovnu uporabu.
</para>
<heading3>
 Agrokemikalije, bojanje tkanine...
</heading3>
<para>
 ''Prošle godine smo sakupili preko 400 tona tekstila i sve smo
 uspjeli sortirali i ponovno upotrijebiti ili izreciklirati'',
 rekao je Ivan Božić, upravitelj socijalne
 zadruge Humana Nova u Čakovcu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="af1a075c-b9f3-11ec-8ab3-0242ac120063"/>
<para>
 Skupljaju materijal u suradnji s komunalnim poduzećima, kroz
 donacije, ali i sami građani im svakodnevno donose robu koja im
 više ne treba.
</para>
<para>
 ''Također imamo stotinjak kontejnera razmještenih po
 sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj, a dosta ih devastirano tako da to
 nije najsretnije rješenje'', kazao je Božić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Spremnici za tekstil, svih 560, od lani su stvar prošlosti u
 Zagrebu. Iz Čistoće su tada rekli kako su ih kontinuirano
 uništavali pojedinci, ali se i odlagalo oko kontejnera. Na zapadu
 grada danas pokraj plastike, miješanog otpada i biootpada -
 bačena torba i rukavice.
</para>
<para>
 ''Tekstil je bio i ovdje i tamo. Samo imaju još kontejneri ali
 nažalost to je sad<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 raspašoj. Ljudi uzmu i bace pored kontejnera'', rekla je
 Delfa Nikolić iz Zagreba.
</para>
<para>
 ''Imate grupe na Facebooku pa javite što imate više'', rekla je
 Bernardeta Gostoni.
</para>
<para>
 ''Mi smo svoju robu stavili kod kontejnera i osoba koja treba je
 uzela robu'', rekla je Olivera Bulajić.
</para>
<para>
 ''Baš sam sad prikupila cijelu vreću i odnijet ću je u reciklažno
 dvorište'', kazala je Vlasta Rukavina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Druga opcija postala je primarna u Zagrebu - građani se upućuju
 na 20 reciklažnih dvorišta.
</para>
<para>
 ''Otpad ide na vagu, prilikom dolaska moraju predočiti račun.
 Sistemski broj njihovog objekta koji mi unesemo u sustav i time
 se vodi evidencija odlaganja'', kazao je Miljenko
 Boćkaj, tehničar u reciklažnom dvorištu Čistoće.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c6d9a05a-b9f3-11ec-8e5c-0242ac120066"/>
<para>
 Dok se u Europskoj Uniji baci 5,8 milijuna tona ukupnog
 tekstilnog otpada na godinu, u Hrvatskoj je to 50 tisuća
 tona tekstilnog otpada i obuće. Od toga 12 kg otpada po
 stanovniku. Isto tako 10 000 tona se odvojeno prikuplja.
</para>
<heading3>
 Modna industrija doprinosi krizi
</heading3>
<para>
 Upravo je cijeli lanac tekstilne industrije drugi najveći
 zagađivač okoliša. Od korištenja agrokemikalija, do bojanja
 tkanina. Tema je to o kojoj se manje govori, smatra Mirela Holy.
</para>
<para>
 ''Taj trend konzumerizma koji je jako prisutan u modnoj,
 tekstilnoj industiji nas tjera da kupuje proizvode koje nikada
 niti ne konzumiramo i jako veliki broj tekstilnih proizvoda
 direktno završi iz tvornice na odlagalištima otpada'', smatra
 bivša ministrica zaštite okoliša Mirela
 Holy.
</para>
<para>
 Modna industrija uvelike doprinosi klimatskoj i ekološkoj krizi -
 poručila je klimatska aktivistica Greta Thunberg
 koja je osvanula na naslovnici skandinavskog Voguea upravo u
 odjeći održivih i recikliranih materijala. 
</para>

Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša. Provjerili smo koliko kilograma tekstila baci prosječan Hrvat Spremnici za tekstil, svih 560, od lani su stvar prošlosti u Zagrebu 
  Održiva moda za održivu budućnost! Tekstilna industrija drugi je
  najveći zagađivač okoliša iako se posljednjih godina svijet
  polako pokušava odmaknuti od brze mode u kojoj nastaje velika
  količina otpada. A koliko kilograma tekstila na godinu baci
  prosječan Hrvat i kako ispravno zbrinuti tekstilni otpad... 


  Od starog tekstila u procesu nastajanja je torba. Isto tako i
  kute za tete u vrtiću, ali i papuče. U ovoj socijalnoj zadruzi u
  Čakovcu zbrinjavaju viškove garderobe recikliranjem ili
  stavljanjem u ponovnu uporabu.


  Agrokemikalije, bojanje tkanine...


  ''Prošle godine smo sakupili preko 400 tona tekstila i sve smo
  uspjeli sortirali i ponovno upotrijebiti ili izreciklirati'',
  rekao je Ivan Božić, upravitelj socijalne
  zadruge Humana Nova u Čakovcu.



  Skupljaju materijal u suradnji s komunalnim poduzećima, kroz
  donacije, ali i sami građani im svakodnevno donose robu koja im
  više ne treba.


  ''Također imamo stotinjak kontejnera razmještenih po
  sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj, a dosta ih devastirano tako da to
  nije najsretnije rješenje'', kazao je Božić.
   
  Spremnici za tekstil, svih 560, od lani su stvar prošlosti u
  Zagrebu. Iz Čistoće su tada rekli kako su ih kontinuirano
  uništavali pojedinci, ali se i odlagalo oko kontejnera. Na zapadu
  grada danas pokraj plastike, miješanog otpada i biootpada -
  bačena torba i rukavice.


  ''Tekstil je bio i ovdje i tamo. Samo imaju još kontejneri ali
  nažalost to je sad
  raspašoj. Ljudi uzmu i bace pored kontejnera'', rekla je
  Delfa Nikolić iz Zagreba.


  ''Imate grupe na Facebooku pa javite što imate više'', rekla je
  Bernardeta Gostoni.


  ''Mi smo svoju robu stavili kod kontejnera i osoba koja treba je
  uzela robu'', rekla je Olivera Bulajić.


  ''Baš sam sad prikupila cijelu vreću i odnijet ću je u reciklažno
  dvorište'', kazala je Vlasta Rukavina.
   
  Druga opcija postala je primarna u Zagrebu - građani se upućuju
  na 20 reciklažnih dvorišta.


  ''Otpad ide na vagu, prilikom dolaska moraju predočiti račun.
  Sistemski broj njihovog objekta koji mi unesemo u sustav i time
  se vodi evidencija odlaganja'', kazao je Miljenko
  Boćkaj, tehničar u reciklažnom dvorištu Čistoće.



  Dok se u Europskoj Uniji baci 5,8 milijuna tona ukupnog
  tekstilnog otpada na godinu, u Hrvatskoj je to 50 tisuća
  tona tekstilnog otpada i obuće. Od toga 12 kg otpada po
  stanovniku. Isto tako 10 000 tona se odvojeno prikuplja.


  Modna industrija doprinosi krizi


  Upravo je cijeli lanac tekstilne industrije drugi najveći
  zagađivač okoliša. Od korištenja agrokemikalija, do bojanja
  tkanina. Tema je to o kojoj se manje govori, smatra Mirela Holy.


  ''Taj trend konzumerizma koji je jako prisutan u modnoj,
  tekstilnoj industiji nas tjera da kupuje proizvode koje nikada
  niti ne konzumiramo i jako veliki broj tekstilnih proizvoda
  direktno završi iz tvornice na odlagalištima otpada'', smatra
  bivša ministrica zaštite okoliša Mirela
  Holy.


  Modna industrija uvelike doprinosi klimatskoj i ekološkoj krizi -
  poručila je klimatska aktivistica Greta Thunberg
  koja je osvanula na naslovnici skandinavskog Voguea upravo u
  odjeći održivih i recikliranih materijala. 
 održiva moda 

održiva moda

Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša. Provjerili smo koliko kilograma tekstila baci prosječan Hrvat

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

Nevrijeme na Jadranu: Velika pijavica se razvila na moru kod Omiša

Najčitanije

Zbog klimatskih promjena polarni medvjedi izumrijet će najvjerojatnije do 2100. godine: 'Stanište im se topi'

Tipovi klime u Hrvatskoj: Saznajte kakve su klimatske prilike i koja je klima najzastupljenija!

Za cijelu zemlju na snazi narančasto upozorenje: Na Jadranu večeras snažno nevrijeme uz tuču, moguće i pijavice

Kaos u Rijeci zbog obilne kiše: Grom udario u dimnjak, poiskakali šahtovi, nad Zaljevom pijavica

Kaos u Rijeci zbog obilne kiše: Grom udario u dimnjak, poiskakali šahtovi, nad Zaljevom pijavica

Jako jugo

Još iz rubrike

Pripremite se za ugodnije temperature, ali i za maglu i sumaglicu

Daleko smo od sunčanog vikenda! Krajem radnog tjedna moguće grmljavinsko nevrijeme, poplave, ali i snijeg te susnježica

Znate li što je grmljenje, što grmljavina, što munja, a što grom?

Više s weba

Pročitajte još

I danas hladno i vjetrovito! Doznajte kada možemo očekivati ljepše vrijeme

Uživajte u vikendu: Bit će sunčano i vruće, čak i iznad 30 Celzija

Tjedna prognoza Damjane Ćurkov: Od utorka slijedi promjena vremena! Doznajte kakva...

Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša. Provjerili smo koliko kilograma tekstila baci prosječan Hrvat

Pročitajte još

I danas hladno i vjetrovito! Doznajte kada možemo očekivati ljepše vrijeme

Uživajte u vikendu: Bit će sunčano i vruće, čak i iznad 30 Celzija

Tjedna prognoza Damjane Ćurkov: Od utorka slijedi promjena vremena! Doznajte kakva...

Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša. Provjerili smo koliko kilograma tekstila baci prosječan Hrvat

Više s weba