dramatično upozorenje

Znanstvenici objavili povijesno izvješće o klimi: 'Ovo je klimatski kaos i crveni alarm za čovječanstvo'

Image
Foto: AP Images

Ako sada ujedinimo snage, možemo izbjeći klimatsku katastrofu. Nema mjesta za izlike i odgađanja, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres

9.8.2021. u 10:00/ RTL Vijesti

Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavilo je danas najopsežniju procjenu rizika i prijetnje koju predstavljaju ekstremne vremenske neprilike, a kojima u posljednje vrijeme svjedoči cijeli svijet, piše Guardian.

''Štetni utjecaj čovječanstva na klimu je jasna činjenica, ne možemo biti više sigurni u to. Neupitno i neosporno je da ljudi i njihovo djelovanje zagrijava planet'', izjavio je prof. Ed Hawkins sa sveučilišta Reading u najvećem izvješću o klimatskim promjenama na svijetu, prenosi BBC

Image
stručnjaci su zabrinuti

U Tihom oceanu šire se 'mrtve zone': Biljke i životinje u oceanu umiru zbog nedostatka kisika

Image
stručnjaci su zabrinuti

U Tihom oceanu šire se 'mrtve zone': Biljke i životinje u oceanu umiru zbog nedostatka kisika

Ključni zaključci

  • Daljnje emisije stakleničkih planova mogle bi premašiti ključnu temperaturnu granicu u nešto više od desetljeća. Nije isključeno i da će se do kraja stoljeća razina mora podići za dva metra. 
  • Globalna temperatura na površini Zemlje bila je 1,09 °C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850. - 1900. godine.
  • Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene godine od 1850. Nedavni porast razine mora gotovo se utrostručio u odnosu na razdoblje od 1901. do 1971. godine.
  • Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija doseći 1,5 °C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850. do 1900. godine.
  • Vjerojatno je da će Arktik biti praktički bez leda u rujnu barem jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.
  • Čak i pri zagrijavanju od 1,5 °C, može se očekivati sve veća učestalost pojave ekstremnih vremenskih neprilika ''nikad dosad zabilježenih u povijesnim zapisima''.
  • Ekstremni porasti razine mora koji su se događali jednom u sto godina, prema predviđanjima bi se mogli događati barem jednom godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri razina plime i oseke do 2100. godine.

Porast razine mora i važnost polarnog leda 

Razina mora raste zbog zagrijavanja u polarnim regijama, zbog kojih se topi morski led i uzrokuje tzv. toplinsko istezanje. To predstavlja problem jer ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, na kraju će obalna područja, a moguće i čitavi otoci, biti poplavljena ili će potpuno nestati pod vodom.

Važno mjesto za uzgoj hrane poput delte rijeke Nil, u tom slučaju bilo bi izgubljeno. Milijuni ljudi mogli bi biti prisiljeni napustiti svoje domove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se morski led uglavnom nalazi na Arktiku i Antarktiku, njegovo otapanje ima snažan učinak na cijeli planet; Svijetla površina leda reflektira sunčevu svjetlost natrag u atmosferu održavajući time polarna područja mnogo hladnijima od ekvatora. Ali kako se led postupno otapa, ta površina nestaje i više topline se upija na površini čime temperatura mora raste.

Zagrijani ocean potom dalje otapa led, a to rezultira kontinuiranim ciklusom zagrijavanja i otapanja. Time se narušava normalna cirkulacija oceana, što utječe i na ostatak svjetske klime.

Upravo se čita

Image
DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Tommy neće prodavati pirotehniku: 'Uzrokuje štetne posljedice za ljude i životinje'

'Nema više izlika i odgađanja'

''Današnje izvješće IPCC-ove radne grupe je crveni alarm za čovječanstvo. Ako sada ujedinimo snage, možemo izbjeći klimatsku katastrofu. Nema mjesta za izlike i odgađanja'', rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Britanski premijer Boris Johnson komentirao je upozorenje IPCC-a te pozvao na hitne globalne mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Kazao je da se nada da će izvješće biti poziv na uzbunu svijetu da se što prije poduzmu mjere uoči summita o klimi koji će se u studenom održati u Glasgowu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje - poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć za zemlje na prvoj liniji fronta", kazao je.

Dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford kazao je da ćemo vidjeti još intenzivnije i učestalije toplinske valove te porast obilinih padalina na globalnoj razini.

"Povećat će se i neke vrste suša u nekim regijama svijeta", dodao je.

Kazao je i da smanjenje globalnog zatopljanjea minimizira vjerojatnost da će doći do velikih prekretnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor Piers Forster s britanskog Sveučilišta Leeds kazao je da se očekuje, ako uspijemo postići da emisije budu na nultoj razini, da to neće dovesti do daljnjeg povećanja temperature.

''Ovo izvješće trebalo bi izazvati trnce u tijelu svakoga tko ga pročita. Jasno je predstavljeno gdje se sada nalazimo i kojim smjerom idemo glede klimatskih promjena; U rupi smo i još kopamo'', kazao je prof. Dave Reay sa sveučilišta Edinbrugh u Škotskoj. 

Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno

"Ako možemo postići neto nula stakleničkih plinova, na kraju bismo trebali biti u mogućnosti preokrenuti dio tog povećanja temperature i ohladiti se", kazao je.

Inger Andersen, generalna direktorica UN-ovog programa za okoliš, kazala je da su stručnjaci više od tri desetljeća upozoravali na posljedice zagrijavanja planeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno, pa su kao posljedica toga klimatske promjene problem. Nitko nije siguran i sve se brže pogoršava. Moramo tretirati klimatske promjene kao neposrednu prijetnju", kazala je.

Istaknula je i da je čovječanstvo može napraviti potrebne promjene.

"Ne možemo poništiti pogreške iz prošlosti, ali ova generacija političkih i poslovnih čelnika, ova generacija svjesnih građana može popraviti stvari. Ova generacija može napraviti sistemske promjene koje će zaustaviti zagrijavanje planeta, pomoći svima da se prilagode na nove uvjete i stvoriti svijet mira, prosperiteta i jednakosti. Klimatske promjene su sada tu. Ali i mi smo sada ovdje. A ako mi ne djelujemo, tko će", rekla je Andersen.

Klimatske promjene uništavaju floru i faunu

Životinje i njihova prirodna staništa često su uništena nakon ekstremnih vremenskih neprilika. Primjer toga su katastrofalni požari u Australiji 2019. godine za koje se vjeruje da su ubili ili oštetili oko tri milijarde životinja. Otapanje morskog leda znači da je ugrožen opstanak polarnih medvjeda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema studiji objavljenoj krajem prošle godine, oko 40 posto biljaka moglo bi izumrijeti zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Klimatski kaos

Požari, poplave i ekstremni vremenski uvjeti diljem svijeta posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati ​​ako se nastavi globalno zatopljenje, tvrde znanstvenici.

''Ovo nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo ozbiljniji - od toplinskih valova do suša do požara, do velikih pljuskova i obalnih poplava", rekla je za BBCChristiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je omogućio Pariški sporazum.

Više s weba

Pročitajte još

Image
Promjenu donosi vikend

Iznadprosječna toplina i dosta sunca učinit će radni tjedan mnogo veselijim

Više s weba