Donose smrt i razaranje

Kako i tko smišlja imena uragana? Iznenadit će vas neke činjenice, neka će vam imena biti jako poznata…

Image

Tropske oluje, uragani, mediteranske ciklone - ilustracija

Foto: Shutterstock

Posljednjih godina sve se češće rezervirana imena ispucaju prije kraja sezone uragana. Od 2021. novost i na Mediteranu, posebno u vezi Hrvatske

30.9.2022. u 14:41/ Sergej Županić

U početku bijaše Alex, pa Bonnie, pa Colin, pa Danielle, pa Earl, pa Fiona, pa Gaston, pa Hermine i sad, evo ga, uragan 4. kategorije Ian, tako silovita, razarajuća i ubojita nepogoda da je vlasti Floride nazivaju "uraganom kakav se pojavljuje jednom u 500 godina".

Ali, kako uragani uopće dobivaju imena? I tropske ciklone? Tko je taj tko odlučuje kako će ih se u neku ruku "personificirati" i po kojem se to ključu radi? Prvo, taj netko je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) koja u svaku godinu ulazi s već pripremljenim popisom od 21 imena s početnim slovima abecednim redom, odnosno bez slova Q, U, X, Y i Z.

Image
POHARAO FLORIDU

Snimili morskog psa kojega su more i žestoki uragan Ian odnijeli s pučine na ulice gradića u Floridi

Image
POHARAO FLORIDU

Snimili morskog psa kojega su more i žestoki uragan Ian odnijeli s pučine na ulice gradića u Floridi

Zapravo je ispravnije reći da WMO listu s 21 imenom slaže za sve oluje u jednoj sezoni uragana i tropskih ciklona koji se razvijaju nad Atlantskim oceanom i pripadajućim morima. National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) objašnjava da se imena dodjeljuju samo onim ciklonama u kojima brzina vjetrova prijeđe 62,4 kilometara na sat.

Za godišnju sezonu uragana na Atlantiku smatra se da traje od 1. lipnja do 30. studenog, čak pola godine. Ali unatoč tome lista od 21 imena u pravilu je dovoljna, jer godišnje na Atlantiku vlastito ime zasluži u prosjeku 14 ciklona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To uključuje i one koji razviju stalne vjetrove veće brzine od 118 kilometara na sat, nakon čega dobivaju status uragana, a takvih godišnje bude između šest i deset, a posebno one koji razviju vjetrove brzine 178 kilometara na sat, njih između tri i pet godišnje, koje se svrstava u velike uragane.

Dogodi se, doduše, i takva godina da WMO ispuca svih 21 imena sa svoje liste. U tom slučaju WMO poseže za svojom rezervom imena. Ranije su za rezervu koristili grčki alfabet: alfa, beta, gama, epsilon… E, da bi u jednom trenutku napustili takvu praksu. U čemu je bila stvar?

Upravo se čita

Image
buktinja u noći

U Kaštelima izgorio Mercedes, a požar djelomično zahvatio Renault Megan

U sezoni 2020., primjerice, dogodilo se da je čak 30 tropskih ciklona nad Atlantikom bivalo imenovano, što znači da je WMO morao za čak devet ciklona ili uragana posegnuti za rezervnim imenima. Tu se onda počeo pojavljivati problem praktične prirode, apsolutno specifičan za suvremeno doba.

Image

Lista imena uragana za 2022.

Foto: NOAA
Image

Lista imena uragana za 2022.

NOAA

To da se zalomi godina s više od 21 uragana ili ciklona kojima je trebalo dati ime, znalo se događati otkako se uopće meteorologija time bavila na ovaj način. Ali, s eksplozijom kojekakvih katastrofalnih nepogoda uslijed sve gorih klimatskih promjena, postalo je jasno da je za očekivati da će ciklone i uragani biti sve češći, sve silovitiji i da će trebati sve više imena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To za sobom onda povlači novi problem. Ustaljena je praksa da se u slučaju uragana koje čovječanstvo zlopamti po posebno užasnim štetama i broju žrtava, ta imena više ne koriste kako narednih godina ne bi dolazilo do zabuna, do brkanja starih, neslavnih po broju pobijenih ljudi, s novima.

Tako, primjerice, više nikada neće koristiti imena Katrina, Ida, evo sad i uragan 4. kategorije Ian koji je sa svojih 240 kilometara na sat prvo na Kubi, a sada i na Floridi, iza sebe ostavio milijune ljude bez struje i vode, za kojega se američke vlasti još ne usuđuju niti procjenjivati koliko je ljudi pobio, koji je bio tako silovit da je – čupao asfalt s cesta, što su inače kadri činiti uglavnom samo tornada, i to ona najgora, rijetko kad uragan.

U tom slučaju, WMO takvo jedno ozloglašeno ime izbaci iz upotrebe i zamijeni ga novim, u skladu s abecednim poretkom.

Priča s imenovanjem tropskih ciklona tu ne završava. Laicima s boljim pamćenjem popis imena za ovu godinu uragana u nekim dijelovima možda će se učiniti poznatim. Pritom ne mislimo na ovogodišnja imena koja su se ranijih godina pojavljivala u popularnim crtanim filmovima ili stripovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o tome da WMO rotira svoje liste svakih šest godina, naravno, u onolikoj mjeri koliko s neke liste izbaci koje ime iz ranije navedenih razloga. Tako je lista za 2022. u suštini zapravo prilagođena lista koja se koristila i za sezonu uragana na Atlantiku za 2016. godinu.

Pa ako netko baš jako dobro pamti takve podatke, onda će se sjetiti da je 2016. zabilježena tropska oluja Ian koja niti se mogla izdaleka mjeriti s "božjim uraganskim bičem" imenjakom iz 2022.

To, pak, ne treba brkati s tajfunom Ianom iz 1987. i tropskom olujom Ianom iz 1996. koji su se pojavili na zapadnom Pacifiku, niti s Ciklonima Ian kako su nazvali vrtloge iz 1982. i 1992. u području Australije, niti s dvije južnopacifičke ciklone također nazvane Ian koji su tim dijelom Tihog oceana protutnjale 1997. i 2014. To su dijelovi tamošnje serije imena i praćenja oluja.

A drugdje, osim oceana? Klimatske promjene žestoko su, čak posebno izraženo, dovele do klimatskih i meteoroloških posljedica i na Sredozemnom moru. "Mediteranskih uragana" ili "medicanea" odnosno mediteranskih ciklona nalik tropskima bilo je i ranijih desetljeća, stoljeća… Međutim, u 21. stoljeću te pojave su jako učestale, sa sve gorim razaranjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako su i ove ciklone počele dobivati imena. Tako je 2006. Jadran posjetila Querida, 2017. Numa, neke druge ciklone osjetile su se u svojim odjecima. Njihova klasifikacija ide tako da se ciklona s vjetrovima tijekom jedne minute do 62 kilometara na sat ili tijekom 10 minuta do 54 kilometara na sat smatra "mediteranskom tropskom depresijom".

Ako tijekom jedne minute vjetrovi prijeđu te vrijednosti i stanu divljati do 111 kilometara na sat, govori se o "mediteranskoj tropskoj oluji", odnosno ako vjetrovi tijekom deset minuta prosječno sežu do 98 kilometara na sat.

Preko tih vrijednosti oluje se smatraju medicaneima. Učestalost, kako ih se nerijetko naziva, "mediteranskih uragana" (što nije baš najsretniji naziv zbog mehanizama nastajanja), u dobu klimatskih promjena toliko je porasla da su prošle godine po prvi put meteorološke agencije nekoliko mediteranskih zemalja sastavile sezonsku listu oluja, donekle po uzoru na listu imena za sezonu uragana nad Atlantikom.

Te zemlje bile su Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Sj. Makedonija i Malta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image
panika zbog ručka

Njemačka policija i vatrogasci sumnjali na curenje plina u zgradi, a pronašli kiseli kupus

Više s weba