Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Želite li klincima podvaliti nešto zdravo na tanjuru ili u čaši,
 imamo rješenje za vas. 
</para>
<hmn:taxon xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="76b1c3f0-b9ee-11ec-ab4b-0242ac120014" taxonomyname="galleries"/>
<para>
 Budete li nas poslušali i pogledali galeriju blogerice <ulink url="https://www.instagram.com/blueberrysmoothies/">Mari Plant</ulink>,
 jamčimo vam da ćete i "najtvrđi orah" u vašem
 domu nagovoriti da pojede sirovi špinat, chia sjemenke ili
 nešto treće - što god vi poželite!
</para>
<para>
 Tajna je samo u serviranju, a ono što ova blogerica radi od
 hrane, čista je umjetnost!
</para>
<para>
 Istina, možda će vam u početku trebati malo vremena da se
 izvježbate pa će ono što ste namijenili za doručak biti ručak,
 ali nemojte odustajati!
</para>
<para>
 Inspirirajte se, naoružajte svježim namirnicama, ispoljite svoju
 kreativnost i zdravi uživajte u proljeću! 
</para>
<para>
 ​
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

To nisu smoothieji, to je čista umjetnost - teglice koje pucaju od zdravlja  i ljepote! Naletjeli smo na Instagramu na fotografije hrane koje smo morali podijeliti s vama! Nemojte ostati samo na gledanju, nego zavrnite rukave i trk u kuhinju! 
  Želite li klincima podvaliti nešto zdravo na tanjuru ili u čaši,
  imamo rješenje za vas. 



  Budete li nas poslušali i pogledali galeriju blogerice Mari Plant,
  jamčimo vam da ćete i "najtvrđi orah" u vašem
  domu nagovoriti da pojede sirovi špinat, chia sjemenke ili
  nešto treće - što god vi poželite!


  Tajna je samo u serviranju, a ono što ova blogerica radi od
  hrane, čista je umjetnost!


  Istina, možda će vam u početku trebati malo vremena da se
  izvježbate pa će ono što ste namijenili za doručak biti ručak,
  ali nemojte odustajati!


  Inspirirajte se, naoružajte svježim namirnicama, ispoljite svoju
  kreativnost i zdravi uživajte u proljeću! 


   ​
   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!
   
   ​
 sirove strasti 

smoothie

Predstavljamo vam novi video blog koji će obogatiti vašu kuhinju: Francuski začin, hrvatski način!

Molekularna gastronomija: zaboravite na lonce i štednjak, u modi su epruvete i tekući dušik

Hedonizam

To nisu smoothieji, to je čista umjetnost - teglice koje pucaju od zdravlja  i ljepote!

sirove strasti

Članak

Marijana Markelić

Postroll

Preroll

Umjetnost u čaši i na tanjuru - voće i povrće u novom ruhu! Netko slika temperama i kistom, netko mikserom i voćem. Pogledajte kakva sve čuda stanu u staklenku. 

<para>Netko slika temperama i kistom, netko mikserom i voćem. Pogledajte kakva sve čuda stanu u staklenku.</para>

hrana

12 najčudnijih Nokijinih mobitela o kojima je cijeli svijet pričao

Prosvjed izbjeglica smještenih u Porinu: 'Hrvatska nas tretira kao životinje'

Foto

Umjetnost u čaši i na tanjuru - voće i povrće u novom ruhu!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid02pmzrSEDNSy6PPRLyowJGhDFe1GzWk6fJsqRHbPqqtoykyj6YjAK1mNW164Wkq8fBl&amp;id=100064555815146"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu.</para>

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti' Pauk je ušao u stan na Kajzerici, a kada su ga iz azila uhvatili pustili su ga u prirodu  Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti."Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu. noću skriveni 

noću skriveni

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

<para>
 Ragu je umak koji se koristi kao baza za brojna
 talijanska jela, a u zadnjih nekoliko desetljeća nalazi
 se pod mnogim imenima u konzervama diljem
 supermarketa. 
</para>
<para>
 U Italiji je, pak ovaj crveni umak nezaobilazni temelj
 tradicionalnih jela pa su tako štednjaci diljem zemlje 'zasuti'
 crvenim mrljicama za koje nema upitnika od kuda
 dolaze. 
</para>
<para>
 Za ragu je potrebno nekoliko vrsti mesa i povrća, podljev
 od vina te, naravno, rajčice. Kako bi postigli
 autentični okus talijanske kuhinje, u kojoj se ne zna kuha li se
 više na štednjaku ili u međuljudskim odnosima, potrebni su
 trikovi iz tradicionalnih rukava.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.huffingtonpost.com/entry/how-to-make-ragu-italian-nonnas_us_5b2bced6e4b0321a01cefa7b">
 <emphasis>Huffington Post</emphasis>
 </ulink> pitao je tri talijanske none
 za pomoć, a one su bile i više nego spremne udijeliti
 svoju kuharsku mudrost. 
</para>
<para>
 Franca (73), Elida (94)  i Graziella (71) okupile su se u
 kuhinji i započele žustru raspravu o pravom načinu
 pripreme ragua, a svaka je imala svoj 'tajni
 trik'. 
</para>
<para>
 Oko mesa su se složile: najbolje je upotrijebiti govedinu
 ili sivnjetinu, no Elide tvrdi da možete jednako
 kvalitetni mesni umak napraviti pomoću kobasica. 
</para>
<para>
 U kombinaciju definitivno pripada češnjak i luk, no, iako
 se Franca borila protiv podljeva od crvenog vina- none su ipak
 odlučile da mu je mjesto u tradicionalnom receptu. 
</para>
<para>
 Na kraju je zaključak bio da su namirnice potrebne za ragu: 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 pola kile govedine ili prethodno samljevene
 svinjetine
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 jedna mrkva
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 jedna glavica većeg luka
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 celer 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 kvalitetno maslinovo ulje
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 700 ml pasirane rajčice
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
  sol i papar
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 čaša vina (po želji)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 češnjak (po želji)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 panceta (po želji)
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Mrkvu, luk i češnjak treba samljeti u jednu masu u mikseru za
 hranu, dok ne djeluje kao pire. Dodajte maslinovo
 ulje  i pustite da se krčka na štednjaku. Kada zamirište
 dodajte meso i začine. 
</para>
<para>
 Pustite da meso potamni, a zatim dodajte još
 maslinovog ulja, rajčicu, vino i češnjak. Pustite da prokuha i da
 se okusi pomiješaju, a zatim neka kuha na niskoj
 temperaturi dva sata, a povremeno dodavajte
 začine. 
</para>
<para>
 Originalni ragu umak poslužite s njokima ili tjesteninom.
 Najbolje bi bilo da si i oni domaće izrade, ali nećemo
 pretjerivati!
</para>
<para>
 ​<ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše
 priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Evo kako napraviti pravi ragu po receptu tri talijanske 'nonne' Tri none otkrile su kako se radi originalni umak i koliko je drugačiji od onih na policama supermarketa 
  Ragu je umak koji se koristi kao baza za brojna
  talijanska jela, a u zadnjih nekoliko desetljeća nalazi
  se pod mnogim imenima u konzervama diljem
  supermarketa. 


  U Italiji je, pak ovaj crveni umak nezaobilazni temelj
  tradicionalnih jela pa su tako štednjaci diljem zemlje 'zasuti'
  crvenim mrljicama za koje nema upitnika od kuda
  dolaze. 


  Za ragu je potrebno nekoliko vrsti mesa i povrća, podljev
  od vina te, naravno, rajčice. Kako bi postigli
  autentični okus talijanske kuhinje, u kojoj se ne zna kuha li se
  više na štednjaku ili u međuljudskim odnosima, potrebni su
  trikovi iz tradicionalnih rukava.


   
      Huffington Post
    pitao je tri talijanske none
  za pomoć, a one su bile i više nego spremne udijeliti
  svoju kuharsku mudrost. 


  Franca (73), Elida (94)  i Graziella (71) okupile su se u
  kuhinji i započele žustru raspravu o pravom načinu
  pripreme ragua, a svaka je imala svoj 'tajni
  trik'. 


  Oko mesa su se složile: najbolje je upotrijebiti govedinu
  ili sivnjetinu, no Elide tvrdi da možete jednako
  kvalitetni mesni umak napraviti pomoću kobasica. 


  U kombinaciju definitivno pripada češnjak i luk, no, iako
  se Franca borila protiv podljeva od crvenog vina- none su ipak
  odlučile da mu je mjesto u tradicionalnom receptu. 


  Na kraju je zaključak bio da su namirnice potrebne za ragu: 


   
      
         pola kile govedine ili prethodno samljevene
    svinjetine
      
   
   
      
         jedna mrkva
      
   
   
      
         jedna glavica većeg luka
      
   
   
      
         celer 
      
   
   
      
         kvalitetno maslinovo ulje
      
   
   
      
         700 ml pasirane rajčice
      
   
   
      
          sol i papar
      
   
   
      
         čaša vina (po želji)
      
   
   
      
         češnjak (po želji)
      
   
   
      
         panceta (po želji)
      
   


  Mrkvu, luk i češnjak treba samljeti u jednu masu u mikseru za
  hranu, dok ne djeluje kao pire. Dodajte maslinovo
  ulje  i pustite da se krčka na štednjaku. Kada zamirište
  dodajte meso i začine. 


   Pustite da meso potamni, a zatim dodajte još
  maslinovog ulja, rajčicu, vino i češnjak. Pustite da prokuha i da
  se okusi pomiješaju, a zatim neka kuha na niskoj
  temperaturi dva sata, a povremeno dodavajte
  začine. 


  Originalni ragu umak poslužite s njokima ili tjesteninom.
  Najbolje bi bilo da si i oni domaće izrade, ali nećemo
  pretjerivati!


   ​Čitaj, prati i komentiraj naše
  priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Originalni okus 

Originalni okus

Evo kako napraviti pravi ragu po receptu tri talijanske 'nonne'

<para>
 Uzmite olovku u ruke jer krećemo. Otkrit ćemo vam tajnu
 originalnih sarajevskih ćevapa. Za početak, Bosna se ponosi s čak
 tri vrste ćevapa - travničkim, banjalučkim i sarajevskim.
 Banjalučki se razlikuju po obliku.
</para>
<para>
 ''Odlikuje ih to što se pet ćevapa nalazi u jednoj pločici,
 vezani su jedni s drugima. Sarajevski su svaki posebno. Travnički
 isto tako, ali je razlika u smjesi. U travnički se dodaje ta
 janjetina , koja malo poveže smjesu i čini razliku'', pojasnio
 nam je ugostitelj Edin Hukanović.
</para>
<para>
 Najpopularniji su, naravno, oni koji se serviraju u bosanskoj
 metropoli. Oni se pripremaju od čiste junetine. U kilogram
 junećeg mesa umiješa se najviše deset posto junećeg loja. Zatim
 se doda soli, papra i češnjaka po želji te mala žličica sode
 bikarbone, a smjesa se mora samljeti čak dva puta, kako nebi
 ostalo grudica.
</para>
<para>
 ''Soda bikarbona je vrlo bitna, ona malo napuše taj ćevap pa bude
 sočniji'', dodaje Hukanović.
</para>
<para>
 Nakon toga se oblikuju ćevapi. I sad još jedna tajna vrhunskih
 majstora - ovakva smjesa u hladnjaku mora odstajati barem dva
 dana.
</para>
<para>
 Vrhunski ćevapi peku se na drvenom ugljenu. Ali, ako vas ne služi
 vrijeme ili vam se ne da čistiti roštilj, ukusne ćevape možete
 ispeći i u običnoj tavici.
</para>
<para>
 ''Uvijek je potrebno tavicu nauljiti da se oni ne zalijepe. I
 tavica ne smije pokrivati. Jer kada je pokrijete, para proizvodi
 vodu pa ćevap gubi na kvaliteti, bit će kao kuhan'', kaže Edin.
</para>
<para>
 Ako želite obogatiti svoj jelovnik, u jedan dio pripremljene
 smjese možete dodati mljevene ljute feferone. I dobili ste
 originalne bosanske šiš-ćevape. Ćevapi se serviraju u lepinji
 namočenoj u goveđi temeljac, uz neizostavan luk! A jeste li
 uspjeli ispeći ćevape za pamćenje ,znat ćete već nekoliko minuta
 nakon što s vašeg tanjura nestane zadnji zalogaj.
</para>
<para>
 ''Ćevap mora biti lako probavljiv, ne smije teško sjedati na
 želudac'', zaključio je Edin.
</para>
<para>
 Isprike više nemate. Recept ste dobili, a na vama je da ga
 isprobate i dašak Baščaršije osjetite u vlastitu domu.
</para>

RTL doznao tajni recept za prave bosanske ćevape! Poznajte li ikog tko ne voli ćevape? Ovaj nacionalni specijalitet Bosne i Hercegovine većini je omiljena hrana, ali čak ni vrsnim domaćicama ne ispadnu dovoljno ukusni kad ih pripremaju kod - kuće. Istražili smo koje su to male tajne spravljanja pravih ćevapa, ali i koja je razlika između banjalučkih, travničkih i sarajevskih ćevapčića. 
  Uzmite olovku u ruke jer krećemo. Otkrit ćemo vam tajnu
  originalnih sarajevskih ćevapa. Za početak, Bosna se ponosi s čak
  tri vrste ćevapa - travničkim, banjalučkim i sarajevskim.
  Banjalučki se razlikuju po obliku.


  ''Odlikuje ih to što se pet ćevapa nalazi u jednoj pločici,
  vezani su jedni s drugima. Sarajevski su svaki posebno. Travnički
  isto tako, ali je razlika u smjesi. U travnički se dodaje ta
  janjetina , koja malo poveže smjesu i čini razliku'', pojasnio
  nam je ugostitelj Edin Hukanović.


  Najpopularniji su, naravno, oni koji se serviraju u bosanskoj
  metropoli. Oni se pripremaju od čiste junetine. U kilogram
  junećeg mesa umiješa se najviše deset posto junećeg loja. Zatim
  se doda soli, papra i češnjaka po želji te mala žličica sode
  bikarbone, a smjesa se mora samljeti čak dva puta, kako nebi
  ostalo grudica.


  ''Soda bikarbona je vrlo bitna, ona malo napuše taj ćevap pa bude
  sočniji'', dodaje Hukanović.


  Nakon toga se oblikuju ćevapi. I sad još jedna tajna vrhunskih
  majstora - ovakva smjesa u hladnjaku mora odstajati barem dva
  dana.


  Vrhunski ćevapi peku se na drvenom ugljenu. Ali, ako vas ne služi
  vrijeme ili vam se ne da čistiti roštilj, ukusne ćevape možete
  ispeći i u običnoj tavici.


  ''Uvijek je potrebno tavicu nauljiti da se oni ne zalijepe. I
  tavica ne smije pokrivati. Jer kada je pokrijete, para proizvodi
  vodu pa ćevap gubi na kvaliteti, bit će kao kuhan'', kaže Edin.


  Ako želite obogatiti svoj jelovnik, u jedan dio pripremljene
  smjese možete dodati mljevene ljute feferone. I dobili ste
  originalne bosanske šiš-ćevape. Ćevapi se serviraju u lepinji
  namočenoj u goveđi temeljac, uz neizostavan luk! A jeste li
  uspjeli ispeći ćevape za pamćenje ,znat ćete već nekoliko minuta
  nakon što s vašeg tanjura nestane zadnji zalogaj.


  ''Ćevap mora biti lako probavljiv, ne smije teško sjedati na
  želudac'', zaključio je Edin.


  Isprike više nemate. Recept ste dobili, a na vama je da ga
  isprobate i dašak Baščaršije osjetite u vlastitu domu.
 dobar tek 

dobar tek

RTL doznao tajni recept za prave bosanske ćevape!

<para>
 Pasta carbonara
</para>
<para>
 SASTOJCI:
</para>
<orderedlist>
 <listitem>
 <para>40 dkg špageta,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>15 dkg slanine,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>2 dcl vrhnja za kuhanje,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para> 4 kom jaja,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para> bosiljak,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sol,
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para> papar
 </para>
 </listitem>
</orderedlist>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3fdc4e04-8f28-11ec-b9b5-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 PRIPREMA:
</para>
<para>
 Špagete stavite kuhati u slanu vodu. Slaninu narežite na sitnije
 komade, stavite u zagrijanu tavu, popaprite i promiješate.
</para>
<para>
 Dodajte vrhnje za kuhanje i pustite da malo prokuha. U
 međuvremenu odvojite jaja jer su vam potrebni samo žumanjci.
</para>
<para>
 Kad su kuhane, špagete izvadite iz vode i stavite ih ravno u
 umak, dobro promiješajte.
</para>
<para>
 Maknite s vatre i dodajte jaja lagano miješajući dok tjestenina
 ne postane žuta i kremasta. Na kraju dodajte par listića bosiljka
 i malo mljevenog papra.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3fdf00b8-8f28-11ec-b15e-0242ac120015" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Cijelu pripremu ovoga jela možete pogledati u 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/kuhar-i-pol/video/24316/pasta-carbonara/">našem video
 prilogu</ulink>
 .
</para>

Jelo koje svi vole spremati Tomislav Gretić otkrio je kako je pasta carbonara omiljeno jelo njegovog brata koje je na njegov zahtjev znao pripremati i u dva ujutro. 
   Pasta carbonara


   SASTOJCI:


   
      40 dkg špageta,
  
   
   
      15 dkg slanine,
  
   
   
      2 dcl vrhnja za kuhanje,
  
   
   
       4 kom jaja,
  
   
   
       bosiljak,
  
   
   
      sol,
  
   
   
       papar
  
   


   


   PRIPREMA:


  Špagete stavite kuhati u slanu vodu. Slaninu narežite na sitnije
  komade, stavite u zagrijanu tavu, popaprite i promiješate.


  Dodajte vrhnje za kuhanje i pustite da malo prokuha. U
  međuvremenu odvojite jaja jer su vam potrebni samo žumanjci.


  Kad su kuhane, špagete izvadite iz vode i stavite ih ravno u
  umak, dobro promiješajte.


  Maknite s vatre i dodajte jaja lagano miješajući dok tjestenina
  ne postane žuta i kremasta. Na kraju dodajte par listića bosiljka
  i malo mljevenog papra.


   


  Cijelu pripremu ovoga jela možete pogledati u 
      našem video
  prilogu
   .
 PASTA ZA PRSTE POLIZATI 

PASTA ZA PRSTE POLIZATI

Jelo koje svi vole spremati

<para>
 Ekleri, ili izvorno eclairs, dobili su naziv po munji jer sa
 stola nestaju brzinom munje.
</para>
<para>
 To je kolač od tijesta punjen kremom, a nastaje u tri koraka -
 peci, kuhaj, puni!
</para>
<para>
 Želite li zadiviti svoje ukućane i goste, pripremite im
 eklere kako ih radi Mirjana Špoljar.
</para>
<para>
 Recept je u videu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Zasladite se na francuski način: uz poslijepodnevnu kavicu odlično idu ekleri Najbolja hrvatska slastičarka za vas je pripremila klasik među francuskim slasticama 
  Ekleri, ili izvorno eclairs, dobili su naziv po munji jer sa
  stola nestaju brzinom munje.


  To je kolač od tijesta punjen kremom, a nastaje u tri koraka -
  peci, kuhaj, puni!


   Želite li zadiviti svoje ukućane i goste, pripremite im
  eklere kako ih radi Mirjana Špoljar.


  Recept je u videu.


   
      
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
 kratko i slatko 

kratko i slatko

Zasladite se na francuski način: uz poslijepodnevnu kavicu odlično idu ekleri

<para>
 
 
</para>
<para>
 
 
 
 </para>
<para>Vrijeme pripreme: 20 minuta
 </para>
<para>Broj osoba: 2 - 4 </para>
<para>Broj kalorija: 265
 </para>
<para>
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 </para>
<para>
 Sastojci
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>oko 700 grama mljevene piletine ili puretine ili sitno
 nasjeckane
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>50 grama izmrvljenog feta sira
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>3 žlice nasjeckanog svježeg origana
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1,5 žlica protisnutog češnjaka
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 žlica namaza od maslina
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sol i papar po želji
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Priprema
</para>
<para>
 1. Pomiješajte sve sastojeke i napravite 4 pljeskavice.
 Naknadno posolite i popaprite.
 </para>
<para>
 2. Ako radite na roštilju, prije ga zagrijte i namažite s
 malo maslinovog ulja. Ako u tavi, zagrijte ulje.
 </para>
<para>
 3. Pržite pljeskavice otprilike 5 minuta sa svake strane, dok
 ne dobiju zlatnosmeđu boju. Ako vidite da su burgeri još
 ružičasti u sredini, sa spatulom ih poravnajte i još malo
 pržite.
 </para>
<para>
 4. Prije posluživanja, stavite ih na tanjur obložen
 papirnatim ručnicima kako bi se malo ocijedili.
 </para>
<para>
 Ne morate napraviti hamburgere. Skuhajte mahune ili brokulu i
 cvjetaču, začinite s maslinovim uljem i solju i zdravija
 verzija ručka je tu.
 </para>

Brzi recept: Pileći burger s fetom gotov za samo 20 minuta Ako nemate puno vremena za rađenje ručka, a želite nešto brzo i fino, onda su ovi pileći burgeri savršeni za vas 
  
  


    
    
    
  
Vrijeme pripreme: 20 minuta
    
Broj osoba: 2 - 4 
Broj kalorija: 265
    

    
    
    
    
    
    
    
    
    
  

   Sastojci


   
      oko 700 grama mljevene piletine ili puretine ili sitno
      nasjeckane
      
   
   
      50 grama izmrvljenog feta sira
      
   
   
      3 žlice nasjeckanog svježeg origana
      
   
   
      1,5 žlica protisnutog češnjaka
      
   
   
      1 žlica namaza od maslina
      
   
   
      sol i papar po želji
      
   


   Priprema


      1. Pomiješajte sve sastojeke i napravite 4 pljeskavice.
      Naknadno posolite i popaprite.
    

      2. Ako radite na roštilju, prije ga zagrijte i namažite s
      malo maslinovog ulja. Ako u tavi, zagrijte ulje.
    

      3. Pržite pljeskavice otprilike 5 minuta sa svake strane, dok
      ne dobiju zlatnosmeđu boju. Ako vidite da su burgeri još
      ružičasti u sredini, sa spatulom ih poravnajte i još malo
      pržite.
    

      4. Prije posluživanja, stavite ih na tanjur obložen
      papirnatim ručnicima kako bi se malo ocijedili.
    

      Ne morate napraviti hamburgere. Skuhajte mahune ili brokulu i
      cvjetaču, začinite s maslinovim uljem i solju i zdravija
      verzija ručka je tu.
     Danas kuhamo... 

Danas kuhamo...

Brzi recept: Pileći burger s fetom gotov za samo 20 minuta

<para>
 Pureći confit
</para>
<para>
 <emphasis>Sastojci:</emphasis>
</para>
<para>
 1,2 kg purećeg zabatka,
</para>
<para>
 0,6 l maslinovog ulja,
</para>
<para>
 30 dkg maslaca,
</para>
<para>
 2 lista lovora,
</para>
<para>
 sol,
</para>
<para>
 papar u zrnu,
</para>
<para>
 ružmarin,
</para>
<para>
 češnjak.
</para>
<para>
 Priprema:
</para>
<para>
 Pureći zabatak dobro posolite krupnom soli i stavite u frižider
 na 2-3 sata. Maslac stavite  da uzavre, pokupite s njega
 sirutku i ostatak koristite kako biste prelili puretinu. Dodajte
 2 lista lovora, grančicu ružmarina, papar u zrnu i češnjak koji
 ste razrezali na pola.
</para>
<para>
 Pećnicu zagrijte na 140 Celzijevih stupnjeva i stavite meso peći
 1,5 – 2 sata.
</para>
<para>
 Kada ga izvadite iz pećnice, meso prepecite oko 3 minute na
 tavici.
</para>
<para>
 Cijelu pripremu ovog jela možete pogledati u 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/kuhar-i-pol/video/23631/pureci-confit/">našem video
 prilogu</ulink>
 .
</para>

Pureći zabatak na vrlo staromodan način "Ovaj recept radi od purećeg zabatka nešto vrlo staromodno, nešto što smo zapravo i zaboravili. Confit je kuhanje u vlastitoj masnoći nekoliko sati na jako niskom temperaturama", objašnjava Tomislav Gretić. 
   Pureći confit


   Sastojci:


  1,2 kg purećeg zabatka,


  0,6 l maslinovog ulja,


  30 dkg maslaca,


  2 lista lovora,


  sol,


  papar u zrnu,


  ružmarin,


  češnjak.


   Priprema:


  Pureći zabatak dobro posolite krupnom soli i stavite u frižider
  na 2-3 sata. Maslac stavite  da uzavre, pokupite s njega
  sirutku i ostatak koristite kako biste prelili puretinu. Dodajte
  2 lista lovora, grančicu ružmarina, papar u zrnu i češnjak koji
  ste razrezali na pola.


  Pećnicu zagrijte na 140 Celzijevih stupnjeva i stavite meso peći
  1,5 – 2 sata.


  Kada ga izvadite iz pećnice, meso prepecite oko 3 minute na
  tavici.


  Cijelu pripremu ovog jela možete pogledati u 
      našem video
  prilogu
   .
 ZABORAVLJENI RECEPT 

ZABORAVLJENI RECEPT

Pureći zabatak na vrlo staromodan način

<para>
 Francuska je poznata po svojim slanim
 pitama diljem cijelog svijeta, ali manje je poznato
 da najslavnija pita, Quiche
 Lorraine. Quiche je ukusno jelo koje se sastoji od
 korica tijesta punjenih jajaima, mlijekom ili vrhnjem i
 sirom, mesom, plodovima mora ili povrćem. Quiche se može
 poslužiti vruć ili hladan. Sastavni je dio francuske
 kuhinje, ali je vrlo popularan i u drugim zemljama, posebno kao
 party hrana.
</para>
<para>
 Ivana Perić Rabhi, food
 blogerica koja stoji
 iza
 <ulink url="https://www.facebook.com/francuskizacin/">Francuski začin na hrvatski način</ulink>
 ,
 zadnjih deset godina živi na relaciji Hrvatska - Francuska i
 strasna je ljubiteljica kuhanja od malih nogu.
</para>
<para>
 Kad je prvi put probala francusku autohtonu kuhinju, bila
 joj pomalo čudna. No, ubrzo je naučila uživati u hrani kao
 prava Francuskinja, a sad svoju ljubav prema fancuskoj kuhinji
 dijeli i s nama. Pogledajte u njezinom videu kako jednostavno
 napraviti Quiche s porilukom:
</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/LbvvWqbTH4w?wmode=transparent&amp;jqoemcache=4AUo5"/>
<para>
 <emphasis>Ivanu Perić Rabhi možete pratiti na <ulink url="https://www.instagram.com/francuskizacin/">Instagramu</ulink>, <ulink url="https://www.facebook.com/francuskizacin/">Facebooku</ulink> i <ulink url="https://www.youtube.com/channel/UCFRlqY3nOiziN0vSkPwLRPw">YouTube</ulink>-u</emphasis>
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Kako napraviti slastan Quiche s porilukom na hrvatski način Pogledajte u videu food blogerice Ivane Perić Rabhi kako jednostavno napraviti ukusan i slasan Quiche s porilukom 
  Francuska je poznata po svojim slanim
  pitama diljem cijelog svijeta, ali manje je poznato
  da najslavnija pita, Quiche
  Lorraine. Quiche je ukusno jelo koje se sastoji od
  korica tijesta punjenih jajaima, mlijekom ili vrhnjem i
  sirom, mesom, plodovima mora ili povrćem. Quiche se može
  poslužiti vruć ili hladan. Sastavni je dio francuske
  kuhinje, ali je vrlo popularan i u drugim zemljama, posebno kao
  party hrana.


   Ivana Perić Rabhi, food
  blogerica koja stoji
  iza
      Francuski začin na hrvatski način
   ,
  zadnjih deset godina živi na relaciji Hrvatska - Francuska i
  strasna je ljubiteljica kuhanja od malih nogu.


  Kad je prvi put probala francusku autohtonu kuhinju, bila
  joj pomalo čudna. No, ubrzo je naučila uživati u hrani kao
  prava Francuskinja, a sad svoju ljubav prema fancuskoj kuhinji
  dijeli i s nama. Pogledajte u njezinom videu kako jednostavno
  napraviti Quiche s porilukom:



   Ivanu Perić Rabhi možete pratiti na Instagramu, Facebooku i YouTube-u


   
      Čitaj,
  prati i
  komen
   
   
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​
 Francuski začin 

Francuski začin

Kako napraviti slastan Quiche s porilukom na hrvatski način

<para>
 Slanutak je dobar izvor proteina kao i meso, a
 uz to je nutritivno bogat - prirodan je izvor željeza, kalcija i
 magnezija. Preporučuje se trudnicama (čuva
 trudnoću i sprječava priejvremeni porod) ali i starijim osobama u
 borbi protiv osteoporoze (zbog toga što je bogat
 magnezijem i kalcijem).
</para>
<para>
 Osim što je jako hranjiv, slanutak je i
 niskokaloričan pa se preporučuje osobama koje su
 na dijeti i svima ostalima koji brinu o svome zdravlju. Plus mu
 je i to što ne sadrži gluten. Stoga
 uvrstite slanutak u svoj jelovnik. Možete ga kupiti suhog ili
 konzerviranog. Uvijek je bolja ova prva varijanta, jedino što u
 tom slučaju slanutak morate namočiti preko noći.  
</para>
<para>
 Slanutak ide u sve - od namaza do priloga, glavnog jela i
 kolača. 
</para>
<para>
 Mi vam donosimo jednostavni recept za varivo od
 slanutka:
</para>
<para>
 Sastojci:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>glavica luka
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>slanutak (200 grama)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>dvije mrkve
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>komadić celera
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>peršin - list i korijen
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>češnjak
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>jedan srednji krumpir
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>pelat (dvije - tri žlice)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>začini (lovor, crvena paprika, sol, papar, peršin)
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Postupak: 
</para>
<para>
 Luk izrežite na sitno i stavite da se dinsta pa nakon deset
 minuta dodajte ostalo narezano povrće (osim češnjaka i lista
 peršina), slanutak, začine (sol, papar, lovorov list, malo
 crvene paprike) i dodajte hladnu vodu.
</para>
<para>
 Kada zavrije, smanjite vatru i polupoklopljeno kuhajte otprilike
 sat vremena ili malo dulje. Na polovici kuhanja dodajte pelat, a
 par minuta prije kraja sitno nasjeckani češnjak i list
 peršina. Po želji, u gotovo jelo dodjate žlicu bučinog ili
 maslinovog ulja. Varivo od slanutka je slično varivu od graha
 ibolje je kada malo dostoji. Ako ćete ga pripremati u većoj
 količini pa podrgijavati, nemojte u njega stavljati
 krumpir. 
</para>
<para>
 Dobar tek!
</para>
<para>
 <emphasis>Pročitajte još: </emphasis>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/gastro/2651411/ideja-za-zdrav-obrok-na-poslu-humus-s-povrcem-u-teglici/">
 Ideja za zdrav obrok na poslu: humus s povrćem u teglici</ulink>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zdravlje/prehrana/2651395/tahini-hranjivi-namaz-sezam-hummus/">
 Fini tahini: namaz od sezama koji će voljeti svi članovi vaše
 obitelji</ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Slanutak je zamjena za meso, a varivo od slanutka odličan izbor za ručak Slanutak je odlična zamjena za meso pa ako ste vegetarijanac ili u obitelji imate vegetarijance, bilo bi dobro da na vašem stolu što češće bude slanutak 
   Slanutak je dobar izvor proteina kao i meso, a
  uz to je nutritivno bogat - prirodan je izvor željeza, kalcija i
  magnezija. Preporučuje se trudnicama (čuva
  trudnoću i sprječava priejvremeni porod) ali i starijim osobama u
  borbi protiv osteoporoze (zbog toga što je bogat
  magnezijem i kalcijem).


  Osim što je jako hranjiv, slanutak je i
  niskokaloričan pa se preporučuje osobama koje su
  na dijeti i svima ostalima koji brinu o svome zdravlju. Plus mu
  je i to što ne sadrži gluten. Stoga
  uvrstite slanutak u svoj jelovnik. Možete ga kupiti suhog ili
  konzerviranog. Uvijek je bolja ova prva varijanta, jedino što u
  tom slučaju slanutak morate namočiti preko noći.  


  Slanutak ide u sve - od namaza do priloga, glavnog jela i
  kolača. 


  Mi vam donosimo jednostavni recept za varivo od
  slanutka:


   Sastojci:


   
      glavica luka
  
   
   
      slanutak (200 grama)
  
   
   
      dvije mrkve
  
   
   
      komadić celera
  
   
   
      peršin - list i korijen
  
   
   
      češnjak
  
   
   
      jedan srednji krumpir
  
   
   
      pelat (dvije - tri žlice)
  
   
   
      začini (lovor, crvena paprika, sol, papar, peršin)
  
   


   Postupak: 


  Luk izrežite na sitno i stavite da se dinsta pa nakon deset
  minuta dodajte ostalo narezano povrće (osim češnjaka i lista
  peršina), slanutak, začine (sol, papar, lovorov list, malo
  crvene paprike) i dodajte hladnu vodu.


  Kada zavrije, smanjite vatru i polupoklopljeno kuhajte otprilike
  sat vremena ili malo dulje. Na polovici kuhanja dodajte pelat, a
  par minuta prije kraja sitno nasjeckani češnjak i list
  peršina. Po želji, u gotovo jelo dodjate žlicu bučinog ili
  maslinovog ulja. Varivo od slanutka je slično varivu od graha
  ibolje je kada malo dostoji. Ako ćete ga pripremati u većoj
  količini pa podrgijavati, nemojte u njega stavljati
  krumpir. 


   Dobar tek!


   Pročitajte još: 


   
      
         
    Ideja za zdrav obrok na poslu: humus s povrćem u teglici
      
   
   
      
         
    Fini tahini: namaz od sezama koji će voljeti svi članovi vaše
    obitelji
      
   


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​


   
   
 nešto na žlicu 

nešto na žlicu

Slanutak je zamjena za meso, a varivo od slanutka odličan izbor za ručak

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Muškantna tikva s pancetom i tjesteninom</heading2>
<para>













</para>
<para>
 Sastojci: 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>60 g pancete</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>3 glavice ljutike</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>½ svježeg crvenog čilija</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>650 g tikve, oguljene i nasjeckane</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ekstra djevičansko maslinovo ulje</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>2 grančice svježeg ružmarina</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>600 ml povrtnog temeljca</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>400 g tjestenine penne</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>morska sol</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>svježe mljeveni crni papar</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>10 g parmezana</para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 <emphasis>(Foto: Pixabay</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/4a06e7e5a1ff480548057c85c1d69fa0_view_article_new.jpg?v=27"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/gastro/3552917/okusi-ljeta-najjednostavniji-recepti-s-tikvicama-za-prste-polizati/">Okusi ljeta: Najjednostavniji recepti s tikvicama za prste polizati</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Priprema: 
</para>
<para>1. Sitno nasjeckajte pancetu, ljutiku i čili, a zatim tikvu narežite na kockice od 1 cm.</para>
<para>2. Zagrijte 4 žlice ulja u velikoj tavi na srednje jakoj vatri, dodajte pancetu i pržite 1 minutu, a zatim umiješajte listiće ljutike, čilija i ružmarina. Kuhajte još 2 do 3 minute te dodajte tikvu i povrtni temeljac. Kada dođe do vrenja, pirjajte 20 minuta ili dok tikva ne omekša i smanji se količina tekućine.</para>
<para>3. U međuvremenu, kuhajte tjesteninu prema uputama na pakiranju dok ju ne skuhate al dente. Ocijedite tjesteninu i sačuvajte dio tekućine. Zatim tjesteninu lagano pomiješajte u umak. Nježno miješajte i dodajte još malo tekućine od tjestenine i kuhajte još dvije minute dok se okusi ne pomiješaju. Umiješajte sitno naribani parmezan i servirajte toplo. Prema želji dodajte parmezan prije posluživanja. </para>
<para>
 Dobar tek!
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3500261/genijalni-recept-za-keto-cokoladni-namaz-zbog-kojeg-se-necete-osjecati-kao-da-ste-na-dijeti/">Genijalni recept za keto čokoladni namaz zbog kojeg se nećete osjećati kao da ste na dijeti</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Tjestenina s muškatnom tikvom i kozjim sirom</heading2>
<para>













</para>
<para>
 Sastojci: 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>900 grama tikve butternut, oguljene, očišćene i izrezane na kockice</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 luk, narezan na komadiće</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>maslinovo ulje</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>sol i svježe mljeveni crni papar</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 kilogram penne tjestenine</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 šalica kozjeg sira, drobljeni</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 šalica grubo nasjeckanih oraha, tostiranih</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 pakirana šalica nasjeckanog svježeg lišća bosiljka</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1/3 šalice sitno naribanog parmezana</para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>(<emphasis>Foto: Profimedia</emphasis>)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/05f814e76d155a28499f0069021f0e36_view_article_new.jpg?v=21"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/prehrana/3537893/ljetni-popecci-od-krumpira-tikvica-i-tune-koje-ce-svi-obozavati/">Ljetni popečci od krumpira, tikvica i tune koje će svi obožavati</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Priprema: 
</para>
<para> 1. Zagrijte pećnicu na 220 °C. Papir za pečenje stavite u lim i lagano polijte biljnim uljem. </para>
<para>2. Pomiješajte tikvu i luk te stavite u lim za pečenje. Lagano polijte maslinovim uljem, začinite solju i paprom. Pecite oko 40 do 45 minuta dok povrće ne dobije zlatnu boju i bude pečeno. Dok se tikva i luk hlade, skuhajte tjesteninu al dente. Ocijedite i ostavite oko 2 šalice vode od tjestenine. </para>
<para>3. U veću zdjelu stavite tjesteninu, kozji sir i 1 šalicu vode. Miješajte dok se sir ne rastopi i stvori kremasti umak. Dodajte u smjesu tikvu i luk, orahe i bosiljak. Dobro posolite i začinite paprom, po ukusu. Na kraju dodajte parmezan i poslužite.</para>
<para>
 Dobar tek!
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/gastro/3560639/za-kraj-ljeta-ukusni-recepti-s-omiljenim-tikvicama/">Za kraj ljeta: Ukusni recepti s omiljenim tikvicama</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Dva slasna recepta za tjesteninu s tikvom butternut Jesen nam stiže na vrata, a s njom stižu i novi okusi u kuhinji. Donosimo vam dva odlična recepta za butternut tikvu ili muškatnu. Kliknite na 'SLJEDEĆA' i otkrijete nove recepte 
Muškantna tikva s pancetom i tjesteninom
















   Sastojci: 


   
      60 g pancete
   
   
      3 glavice ljutike
   
   
      ½ svježeg crvenog čilija
   
   
      650 g tikve, oguljene i nasjeckane
   
   
      ekstra djevičansko maslinovo ulje
   
   
      2 grančice svježeg ružmarina
   
   
      600 ml povrtnog temeljca
   
   
      400 g tjestenine penne
   
   
      morska sol
   
   
      svježe mljeveni crni papar
   
   
      10 g parmezana
   


   (Foto: Pixabay)

   
      
   


   
      
         
            Okusi ljeta: Najjednostavniji recepti s tikvicama za prste polizati
         
      
   


   Priprema: 

1. Sitno nasjeckajte pancetu, ljutiku i čili, a zatim tikvu narežite na kockice od 1 cm.
2. Zagrijte 4 žlice ulja u velikoj tavi na srednje jakoj vatri, dodajte pancetu i pržite 1 minutu, a zatim umiješajte listiće ljutike, čilija i ružmarina. Kuhajte još 2 do 3 minute te dodajte tikvu i povrtni temeljac. Kada dođe do vrenja, pirjajte 20 minuta ili dok tikva ne omekša i smanji se količina tekućine.
3. U međuvremenu, kuhajte tjesteninu prema uputama na pakiranju dok ju ne skuhate al dente. Ocijedite tjesteninu i sačuvajte dio tekućine. Zatim tjesteninu lagano pomiješajte u umak. Nježno miješajte i dodajte još malo tekućine od tjestenine i kuhajte još dvije minute dok se okusi ne pomiješaju. Umiješajte sitno naribani parmezan i servirajte toplo. Prema želji dodajte parmezan prije posluživanja. 

   Dobar tek!


   
      
         
            Genijalni recept za keto čokoladni namaz zbog kojeg se nećete osjećati kao da ste na dijeti
         
      
   


Tjestenina s muškatnom tikvom i kozjim sirom
















   Sastojci: 


   
      900 grama tikve butternut, oguljene, očišćene i izrezane na kockice
   
   
      1 luk, narezan na komadiće
   
   
      maslinovo ulje
   
   
      sol i svježe mljeveni crni papar
   
   
      1 kilogram penne tjestenine
   
   
      1 šalica kozjeg sira, drobljeni
   
   
      1 šalica grubo nasjeckanih oraha, tostiranih
   
   
      1 pakirana šalica nasjeckanog svježeg lišća bosiljka
   
   
      1/3 šalice sitno naribanog parmezana
   

(Foto: Profimedia)

   
      
   


   
      
         
            Ljetni popečci od krumpira, tikvica i tune koje će svi obožavati
         
      
   


   Priprema: 

 1. Zagrijte pećnicu na 220 °C. Papir za pečenje stavite u lim i lagano polijte biljnim uljem. 
2. Pomiješajte tikvu i luk te stavite u lim za pečenje. Lagano polijte maslinovim uljem, začinite solju i paprom. Pecite oko 40 do 45 minuta dok povrće ne dobije zlatnu boju i bude pečeno. Dok se tikva i luk hlade, skuhajte tjesteninu al dente. Ocijedite i ostavite oko 2 šalice vode od tjestenine. 
3. U veću zdjelu stavite tjesteninu, kozji sir i 1 šalicu vode. Miješajte dok se sir ne rastopi i stvori kremasti umak. Dodajte u smjesu tikvu i luk, orahe i bosiljak. Dobro posolite i začinite paprom, po ukusu. Na kraju dodajte parmezan i poslužite.

   Dobar tek!


   
      
         
            Za kraj ljeta: Ukusni recepti s omiljenim tikvicama
         
      
   
 jesenski okusi 

jesenski okusi

Dva slasna recepta za tjesteninu s tikvom butternut

<para>
 Ako niste čuli za 'pijano pile', onda će vas ovaj koncept,
 odnosno način pripreme oduševiti!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Donosimo vam novi super kul recept koji predstavlja novu tehniku
 pripreme mesa, piletine pečene na boci pive.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pile pečeno u pećnici na boci piva:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - cijelo očišćeno pile začiniti po ukusu: sol, papar, razni
 začini<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - začinjeno pile staviti na očišćenu bocu piva<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - pripremiti povrće po izboru; luk, paprika, šampinjoni, krumpir,
 tikvice i sl.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - u tavu za pečenje, na masni papir, staviti bocu s piletom<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - oko boce poslagati povrće<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - peći na 180°C cca 90min<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - paziti da povrće ne izgori, nakon cca 30min, izvaditi
 povrće<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - stviti malo maslaca na vrh pileta
</para>

Pijano pile: kako ispeći pile na boci pive? Donosimo vam novi super kul recept koji predstavlja novu tehniku pripreme mesa, piletine pečene na boci pive 
  Ako niste čuli za 'pijano pile', onda će vas ovaj koncept,
  odnosno način pripreme oduševiti!
   
  Donosimo vam novi super kul recept koji predstavlja novu tehniku
  pripreme mesa, piletine pečene na boci pive.
   Pile pečeno u pećnici na boci piva:
   
  - cijelo očišćeno pile začiniti po ukusu: sol, papar, razni
  začini
  - začinjeno pile staviti na očišćenu bocu piva
  - pripremiti povrće po izboru; luk, paprika, šampinjoni, krumpir,
  tikvice i sl.
  - u tavu za pečenje, na masni papir, staviti bocu s piletom
  - oko boce poslagati povrće
  - peći na 180°C cca 90min
  - paziti da povrće ne izgori, nakon cca 30min, izvaditi
  povrće
  - stviti malo maslaca na vrh pileta
 novi način pripreme 

novi način pripreme

Pijano pile: kako ispeći pile na boci pive?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

To nisu smoothieji, to je čista umjetnost - teglice koje pucaju od zdravlja i ljepote!

Najčitanije

Evo kako napraviti pravi ragu po receptu tri talijanske 'nonne'

RTL doznao tajni recept za prave bosanske ćevape!

Jelo koje svi vole spremati

Umjetnost u čaši i na tanjuru - voće i povrće u novom ruhu!

Umjetnost u čaši i na tanjuru - voće i povrće u novom ruhu!

Još iz rubrike

Zasladite se na francuski način: uz poslijepodnevnu kavicu odlično idu ekleri

Brzi recept: Pileći burger s fetom gotov za samo 20 minuta

Pureći zabatak na vrlo staromodan način

Više s weba

Pročitajte još

Kako napraviti slastan Quiche s porilukom na hrvatski način

Slanutak je zamjena za meso, a varivo od slanutka odličan izbor za ručak

Dva slasna recepta za tjesteninu s tikvom butternut

Pijano pile: kako ispeći pile na boci pive?

Pročitajte još

Kako napraviti slastan Quiche s porilukom na hrvatski način

Slanutak je zamjena za meso, a varivo od slanutka odličan izbor za ručak

Dva slasna recepta za tjesteninu s tikvom butternut

Pijano pile: kako ispeći pile na boci pive?

Više s weba