Oni su tijekom šezdesetgodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011.
Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su desetljeću evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena.
Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su znanstvenici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja.
"Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje", kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj. "Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu", kazao je Gilman.
Najveći broj preuranjenih smrti povezan je s posljedicama depresije
Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara.
Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelomično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.
(FOTO: Thinkstock)
Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola. Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.
Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.
Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.
Borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje
Ranije provedena studija znanstvenika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.
Upravo se čita
Upravo se čita
Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini suicid. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.
Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.
(FOTO: Thinkstock)
Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo.
Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, a 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije.
Znanstvenici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.
Pročitajte još:
- Najbolji lijek za depresiju je u nama samima, tvrde znanstvenici
- Kako se izvući iz depresije: pomozite sami sebi
- Depresija sve veći problem u Hrvatskoj: 'Najviše boli bol koju prešutimo - zato, kad te boli, moraš reći'
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
