Životni vijek

60-godišnje istraživanje otkrilo: ljudi oboljeli od depresije žive kraće

Image

Svi mi imamo svoje probleme i naravno da vam je partner podrška u svemu, ali pokušajte uspostaviti ravnotežu između jadikovanja i pozitivnih stvari.

Foto: Thinkstock

Osobe koje boluju od depresije žive kraće od onih koje ne pate od ovoga mentalnog poremećaja, potvrdilo je istraživanje kanadskih znanstvenika

31.10.2017. u 7:30/ Hina

Oni su tijekom šezdesetgodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su desetljeću evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena. 

Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su znanstvenici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja. 

"Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje", kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj. "Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu", kazao je Gilman. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći broj preuranjenih smrti povezan je s posljedicama depresije

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara.

Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelomično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola. 

Upravo se čita

Image
'ZBUNJEN SAM I SMETEN'

Zavadlav pisao sutkinji: 'Ne pada mi na pamet baviti se vašim pitanjima, ne mislim gubiti vrijeme na vas'

Image
Foto: Thinkstock
Image
Thinkstock

(FOTO: Thinkstock)

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola. Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto. 

Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima. 

Borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje

Ranije provedena studija znanstvenika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.

Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini suicid. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.

Image
Foto: Thinkstockphotos.com
Image
Thinkstockphotos.com

(FOTO: Thinkstock)

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo.

Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, a 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.

Pročitajte još:

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Više s weba

Pročitajte još

Image
bez rekvizita

Jednostavne vježbe za donji dio leđa: ojačajte mišiće i izbrišite bol

Više s weba