Nasljeđe i vanjski čimbenici

Rani razvoj djetetovog mozga: što sve utječe na pravilan razvoj mozga kod djece

Image
Foto: Thinkstock

Možda najtajanstveniji i najznačajniji događaji (procesi) koji se odvijaju u periodu od djetetova rođenja pa sve do odrasle dobi, događaju se u mozgu

Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće (koncem dvadesetog tjedna razvoja fetusa) stvorene su milijarde neurona.

Utjecaj prehrane djeteta na razvoj mozga je najveći u prenatalnom periodu. Ovdje treba posebno istaknuti potrebu za dostatnom količinom folne kiseline (spoja koji pripada skupini B vitamina) od samog početka trudnoće. Ona je, naime, nužna za pravilni razvoj mozga u prvim mjesecima trudnoće. Bez nje se značajno češće događaju teški poremećaji u razvoju živčanog sustava (spina bifida) koji mogu uzrokovati smrt ili doživotnu invalidnost djeteta.

Pri rođenju, mozak dosegne 70 % veličine i 25 % težine odraslog mozga. U periodu koji slijedi, nastaju nove moždane stanice (neuroni) koji putuju na svoja konačna odredišta. Podstaknuti podražajima izvana, moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse), čime se omogućava njihovo međusobno komuniciranje. Kako bi pomogli djetetu da bude uspješno, trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi sinapse koje su njima podražene ostale trajno.

Najznačajnija je spoznaja da uz nasljedne jednako važan utjecaj imaju vanjski utjecaji kao što su ljubav, njega, odgoj i obrazovanje. Tek uz međusobnu interakciju dolazi do stvaranja konačnog izgleda (arhitekture) i funkcije mozga; bez vanjskih čimbenika nema normalnog rasta i razvoja moždanih struktura i njihovih funkcija. Za neke od tih procesa postoje kritični periodi, uski prozori vremena unutar kojih se te stvari mogu 'naučiti' stimulacijom mozga određenim podražajima. Izvan ovih perioda, stimulacija tih procesa nije niti izdaleka tako učinkovita. Stoga je nužno osigurati odgovarajuće podražaje u pravo vrijeme. Primjer za ovo je razvoj vida. Ukoliko novorođenče ne vidi svjetlost u prvih 6 mjeseci života, živci koji provode signal vida od oka do moždane kore će atrofirati (zakržljati). 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock
Image
Thinkstock

(FOTO: Thinkstock)

U kritičnim periodima iznimno nepovoljno mogu djelovati škodljivi čimbenici iz okoliša. Nažalost, sve je veći broj kemijskih supstanci koje se nalaze u hrani, vodi, zraku, odjeći, obući, kozmetici i dodacima prehrani koje nisu kontrolirane na primjereni način. Također je slabo poznat utjecaj elektromagnetskih polja koja su sve češće prisutna u okolišu (mikrovalne pećnice, mobiteli, repetitori teleoperatera, odašiljači, radari).

Upravo se čita

Image
DRUGAČIJE SVJETLO

Ovaj detalj otkriva značenje Horvatove geste na bizarnom intervjuu: Evo o čemu je riječ

Osjetljiva razdoblja predstavljaju manje precizno određene vremenske periode u kojima je otvorena mogućnost određenih, za taj period karakterističnih i kasnije neponovljivih, načina učenja. Jedan od primjera je rani razvoj govora. Poznato je da djeca progovore prve riječi u dobi od 10 – 12 mjeseci; no njihovo zanimanje za govor započinje puno ranije. Novija istraživanja su pokazala da su djeca osjetljiva na govor neposredno po rođenju, a prema nekim izvješćima i u vrijeme dok se nalaze u trbuhu. Ukoliko je u ovim periodima dijete u mirnoj i poticajnoj atmosferi, okruženo ljubavlju i pažnjom, a roditelji se ponašaju na njemu predvidljiv način, u njegovu će se mozgu razviti veze koje će mu omogućiti svladavanje navedenih vještina i znanja.

Ukoliko dijete raste u okolini depriviranoj od ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege (kao npr. u domovima za nezbrinutu djecu), u njegovom se mozgu mnoštvo sinapsi neće očuvati već se 'osušiti', te će i njihov mozak biti znatno drukčiji od mozgova djece koja rastu u osjećajno bogatom ozračju. Doživljaji su poput hrane za mozak. Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omogućavaju mozgu rast i uspješan razvoj, stoga poticajno ozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti. Nasuprot tome, nestimulativno ozračje osiromašuje razvoj mozga. Nažalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka pažnje i odgovarajućih podražaja (doživljaja). Bez podražaja, bez korištenja, moždane stanice odumiru. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto:
Image

Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Više s weba

Pročitajte još

Image
Slab mjehur...

Učestalo mokrenje: kako riješiti neugodan problem na prirodan način

Više s weba