Geografija

Kakvi klimatski pojasevi postoje i kako su klimatski pojasevi raspoređeni

Image

klimatski pojasevi

Foto: pixabay.com

Klimatski pojasevi su ravnomjerno raspoređeni i nalaze se sjeverno i južno od ekvatora, a klimatski pojasevi su ekvatorijalni, tropski, pustinjski i umjereni

27.5.2019. u 22:55/ Život i stil

Zemlja ima tri glavna klimatska pojasa

Klimatski pojasevi dijele se na: tropski, umjereni i polarni. 
Ovi klimatski pojasevi se pak dalje dijele na uže i svakome je od njih svojstvena neka klima. 
Klima nekog područja, zajedno s njegovim fizičkim karakteristikama, određuje koje će biljke i životinje u njemu živjeti.

Sve se klime svrstavaju u pet klimatskih razreda:

A. Tropske kišne klime
B. Suhe klime
C. Umjereno tople kišne klime
D. Snježno-šumske (ili borealne) klime
E. Snježne (ili polarne) klime
Klime B i D pretežno su kontinentske. Klime A, C, D su klime drveća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


U meteorologiji, klimatski pojasevi na Zemlji, su područja zemljopisne širine od približno 10 do 15°, koja se od susjednih pojaseva razlikuju po srednjim vrijednostima nekih meteoroloških elemenata (temperature, tlaka zraka i strujanja). 
Tako se razlikuju sljedeći klimatski pojasevi: ekvatorski, tropski, suptropski, umjereni i subpolarni pojas, te polarno područje. 
Granica pojedinoga pojasa može biti stalna ili se mijenjati kroz godinu, ovisno o položaju Sunca.

U ekvatorijalnom pojasu klimatski pojasevi određuju godišnje razlike i izmjene u temperaturi iznose svega 2 do 3 stupnja C.
S obje strane ekvatora, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, kiše su svakodnevna pojava i to obično poslije podne, a javljaju se u obliku pljuskova praćenih olujama. 

Upravo se čita

Image
privedena napadačica

U Virovitici pacijentica izbola psihijatricu u ordinaciji

Na Kamerunskim planinama i u Gvinejskom zaljevu padavine dostižu i do 12000 mm godišnje. Temperature tijekom cijele godine, danju i noću, iznose oko 25 stupnjeva C.

Sjeverno i južno od ekvatorijalnog pojasa u kojem su skoro svakodnevne kiše, prostiru se klimatski pojasevi tropskih ljetnih kiša s dva različita godišnja doba: 
kišovitim i suhim.
Ako idemo k sjeveru i jugu tamo se prostiru klimatski pojasevi sa sve većim i kraćim kišnim periodima, vremenski ograničenim i utvrđenim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjeverni Sudan, Sahara i Libija su najtopliji predjeli na zemlji. 
Tako u libijskoj pustinji dnevna razlika temperature može biti i do 30 stupnjevi C.U Sahari se temperatura danju penje i preko 50 stupnjeva, a noću pada i do 30 stupnjeva. 
Ovi  klimatski pojasevi nemaju kiše i po nekoliko godina.
U pustinji Kalahari padavina ima vrlo malo, a pustinja Namib skoro je bez padavina.
Snijeg pada samo u oblast Atlasa , u južnoj Africi  i na visokim planinama  tropskog pojasa istočne Afrike.

Vječnog snijega i leda ima samo na najvišim vrhovima Kilimandžara, Kenije i Ruvenzorija,Područje južnog Atlasa i južna Afrika imaju suptropsku klimu, a krajnji sjever i jug umjerenu. Na klimu utiču i morske struje pa tako duž zapadne obale sjeverne Afrike teče hladna Kanarska, a duž jugozapadne obale Afrike Bengalska struja, koje rashlađuju zapadne obale.Između tih struja koje zaokreću prema zapadu, teče u protivnom smjeru topla Gvinejska struja prema zapadnoj obali Afrike.

Klimatski pojasevi su dakle, površina Zemlje koja ima isti klimatski razred ili isti tip klime. Klimatski pojasevi se dodiruju, pa se to na zemljovidu prikazuje crtom. 
U prirodi su to, naravno,  širi (na moru i ravnicama) ili uži (u planinama) klimatski pojasevi. 

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image
književnost

Znate li koje su vrste lirskih pjesama?

Više s weba