Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Kriteriji za status grada u Sloveniji su da grad ima više od
 3.000 stanovnika.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Najveći gradovi U Sloveniji, Ljubljana, Ptuj,
 Maribor, Celje, Velenje, Murska Sobota, Se Ana, Metlika...
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3630107/slovenija-koji-su-gradovi-na-moru-u-sloveniji/">
 Slovenija - gradovi na moru
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Najveći gradovi u Sloveniji poredani po broju stanovnika
 su : Ljubljana (glavni grad, 279.653 stanov- nika),
 Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar i Novo Mesto. 
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Slovenija ima 74 grada, od čega su četiri bivša grada, najveći
 grad je Ljubljana sa 258.873 stanovnika, a najmanji Vipavski Križ
 sa 181 stanovnikom.
</para>

Koji su najveći gradovi u Sloveniji? Slovenija ima 74 grada, od čega su četiri bivša grada, najveći grad je Ljubljana sa 258.873 stanovnika, a najmanji Vipavski Križ sa 181 stanovnikom, evo i koji su najveći gradovi u Sloveniji 
  Kriteriji za status grada u Sloveniji su da grad ima više od
  3.000 stanovnika.
   Najveći gradovi U Sloveniji, Ljubljana, Ptuj,
  Maribor, Celje, Velenje, Murska Sobota, Se Ana, Metlika...


   
      
         
            Slovenija - gradovi na moru
         
      
   


   Najveći gradovi u Sloveniji poredani po broju stanovnika
  su : Ljubljana (glavni grad, 279.653 stanov- nika),
  Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar i Novo Mesto. 


   
  Slovenija ima 74 grada, od čega su četiri bivša grada, najveći
  grad je Ljubljana sa 258.873 stanovnika, a najmanji Vipavski Križ
  sa 181 stanovnikom.
 Geografija 

Koji su najveći gradovi u Sloveniji?

<para>najveći gradovi u Sloveniji</para>

Da li je maslina voće ili povrće?

Slovenija - koji su gradovi na moru u Sloveniji

Geografija

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

Koji su najveći gradovi u Sloveniji? najveći gradovi u Sloveniji 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"</para><hmn:image id="c094713e-ca87-11ed-9713-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U <ulink url="https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-nominaciju-sam-dozivjela-kao-veliki-kompliment-1660805">intervju za Večernji list </ulink>rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".</para><hmn:image id="4fe633b4-ca87-11ed-ab03-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.</para><hmn:image id="05efe2ea-ca88-11ed-bbe1-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri!</para>

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom! Nagradu je osvojila u kategoriji TV osobe godine, a ona ju je večeras i zasluženo i osvojila! Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.U intervju za Večernji list rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama."Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri! veliko priznanje! 

veliko priznanje!

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić. </para>

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić.  IZBORNIK POJASNIO 

IZBORNIK POJASNIO

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.</para><hmn:article id="076df5be-c4b4-11ed-9375-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".</para><hmn:article id="a2806244-8ab2-11ed-8aae-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.</para><hmn:article id="9e0e2492-b9f4-11ec-bd71-0242ac120054" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju.</para>

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna Radi se o dugu koji se vuče 15 i više godina, a samo na kamate otpada više od 16 milijuna kuna. I dok svi odgovaraju da se traži rješenje kako dug ne bi sjeo na naplatu i pojeo skoro dva godišnja proračuna županije bliži se i rok zastare Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik."Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. "Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. "Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture."Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju. na korak do katastrofe? 

na korak do katastrofe?

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kriminalističko istraživanje je u tijeku.</para>

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.Kriminalističko istraživanje je u tijeku. kaos u dubravi 

kaos u dubravi

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LastQuake/status/1639263373580746757?t=OFx8QydEv9qMhbYs-1mxgg&amp;s=08"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima. </para>

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi' Epicentar je bio svega 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. "Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke.  Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". "Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima.  2.5 PREMA RICHTERU 

2.5 PREMA RICHTERU

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi'

<para>
 Smrčak dolazi iz roda <emphasis>Morchella</emphasis>. Ima ih nekoliko:
 <emphasis>Morchella conica</emphasis> ili crni smrčak, <emphasis>Morchella
 deliciosa</emphasis> ili pepeljasti smrčak, <emphasis>Morchella
 esculenta</emphasis> ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.
</para>
<para>
 Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
 uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
 tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
 tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
 staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
 gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
 i stopljeno je sa stapkom.
</para>
<para>
 Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
 šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
 područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
 topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
 smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
 gradskim parkovima.
</para>
<para>
 Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
 pravilu ne uspijevaju. 
</para>
<para>
 Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
 staništa.
</para>
<para>
 Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
 Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.
</para>
<para>
 Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
 Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
 sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
 vrba.
</para>
<para>
 Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
 Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
 proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
 pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
 i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.
</para>
<para>
 O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
 gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
 razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
 gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
 mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
</para>

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište Smrčak, neokrunjeni kralj gljiva cijenjen kao jestiva gljiva koja ima stanište na   čudnim mjestima za gljive. U nastavku donosimo više o smčku i njegovom staništu 
  Smrčak dolazi iz roda Morchella. Ima ih nekoliko:
  Morchella conica ili crni smrčak, Morchella
  deliciosa ili pepeljasti smrčak, Morchella
  esculenta ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.


  Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
  uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
  tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
  tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
  staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
  gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
  i stopljeno je sa stapkom.


   Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
  šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
  područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
  topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
  smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
  gradskim parkovima.


   Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
  pravilu ne uspijevaju. 


  Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
  staništa.


   Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
  Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.


   Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
  Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
  sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
  vrba.


   Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
  Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
  proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
  pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
  i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.


  O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
  gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
  razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
  gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
  mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
 Gljive i šumsko bilje 

Gljive i šumsko bilje

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

<para>
 Održavanje travnjaka po mjesecima podrazumijeva
 popis svih radova koje po mjesecima treba obaviti ako želite
 održati svoj travnjak lijepim i urednim te imati lijepo uređen
 vrt i okućnicu.
</para>
<para>
 Održavanje travnjaka po mjesecima, odnosno
 posađene trave, obuhvaća redovnu košnju, prozračivanje,
 odstranjivanje odumrle trave te prihranu.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3555043/travnjak-odrzavanje-kakav-travnjak-zelite-takvo-bi-trebalo-biti-i-njegovo-odrzavanje/">
 Travnjak održavanje
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Prvi korak prema savršeno uređenom travnjaku jest pravilna i
 temeljita priprema terena, a zatim i redovito održavanje
 travnjaka po mjesecima.
</para>
<para>
 Mnogi vlasnici kuća žele imati lijep ukrasni travnjak, a da bi to
 postigli, trebaju obaviti pravilnu sjetvu. Sjetvu možete
 obavljati tijekom cijele godine, no najbolja je jesenska
 sjetva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zalijevanje travnjaka je vrlo važno jer gotovo svu potrebnu
 količinu vode trava vuče iz tla i travnjak treba mnogo vode da bi
 se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih
 vrućina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Današnja tehnologija omogućava i upotrebu tajmera s kojima možemo
 regulirati vrijeme uključivanja kao i količinu vode.
</para>
<para>
 Još jedna od važnijih mjera održavanja travnjaka svakako je i
 redovita prihrana travnjaka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prva prihrana se preporučuje od sredine veljače do početka
 ožujka, a druga od početka druge dekade ožujka pa do defolijacije
 travnjaka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prihrana se radi za oblačnog vremena, ujutro ili navečer, prije
 kiše ili zalijevanja. Nikako ne smijemo vršiti prihranu za
 vrijeme jakih vrućina i po vjetrovitom vremenu.
</para>
<para>
 Ovisno o tipu travnjaka ovisi i intenzitet košnje. Kositi možemo
 vrlo rijetko (do 2 puta godišnje - travnjaci koji su na kosinama
 i polu prirodni travnjaci ) ili vrlo često (1-2 puta tjedno -
 ukrasni i sportski travnjaci) što ovisi o tipu travnjaka.
</para>
<para>
 U proljeće i rano ljeto travnjak se kosi jednom na tjedan, a
 ljeti i u jesen rjeđe. Posljednja košnja travnjaka se radi što
 kasnije, početkom studenoga da trava ne ostane previsoka, jer bi
 pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.
</para>
<para>
 U proljeće se preporučuje povaljati travnjak zbog mraza koji je
 izdignuo tlo pri čemu se korijenje trave odvaja od tla i kida, a
 što uzrokuje propadanje trave. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju i
 to prije gnojidbe ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci
 gaženja i valjanja travnjaka. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Aerifikacija ili prozračivanje travnjaka se može raditi i vilama,
 a dobro ga je provoditi u proljeće i jesen.
</para>
<para>
 Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se pojavljuje sloj
 odumrle trave koja se nije u cijelosti razgradila i koja štetno
 djeluje na rast trave. Ovaj sloj stvara povoljne uvjete za razvoj
 bolesti i štetnika pa je na početku vegetacije nužno provesti
 vertikalno zasijecanje travnjaka posebnim strojevima ili ručnim
 alatom nalik na grablje s noževima. Potrebno je zarezati tlo na
 dubinu 2 – 3 cm, a nakupljeni filc pograbljati i ukloniti.
</para>
<para>
 Održavanje travnjaka po mjesecima  neka
 bude pravilo kojeg ćete se pridržavati i vaš travnjak će zasjati
 punim sjajem, a vi ćete u njemu uživati i opuštati se.
</para>

Kako izgleda održavanje travnjaka po mjesecima Da bi vaš travnjak zadržao zdravi i svježi izgled, potrebno je redovito održavanje travnjaka po mjesecima, a kakvo je održavanje travnjaka po mjesecima  pročitajte u nastavku 
   Održavanje travnjaka po mjesecima podrazumijeva
  popis svih radova koje po mjesecima treba obaviti ako želite
  održati svoj travnjak lijepim i urednim te imati lijepo uređen
  vrt i okućnicu.


   Održavanje travnjaka po mjesecima, odnosno
  posađene trave, obuhvaća redovnu košnju, prozračivanje,
  odstranjivanje odumrle trave te prihranu.


   
      
         
            Travnjak održavanje
         
      
   


  Prvi korak prema savršeno uređenom travnjaku jest pravilna i
  temeljita priprema terena, a zatim i redovito održavanje
  travnjaka po mjesecima.


  Mnogi vlasnici kuća žele imati lijep ukrasni travnjak, a da bi to
  postigli, trebaju obaviti pravilnu sjetvu. Sjetvu možete
  obavljati tijekom cijele godine, no najbolja je jesenska
  sjetva.
  Zalijevanje travnjaka je vrlo važno jer gotovo svu potrebnu
  količinu vode trava vuče iz tla i travnjak treba mnogo vode da bi
  se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih
  vrućina.
  Današnja tehnologija omogućava i upotrebu tajmera s kojima možemo
  regulirati vrijeme uključivanja kao i količinu vode.


  Još jedna od važnijih mjera održavanja travnjaka svakako je i
  redovita prihrana travnjaka.
  Prva prihrana se preporučuje od sredine veljače do početka
  ožujka, a druga od početka druge dekade ožujka pa do defolijacije
  travnjaka.
  Prihrana se radi za oblačnog vremena, ujutro ili navečer, prije
  kiše ili zalijevanja. Nikako ne smijemo vršiti prihranu za
  vrijeme jakih vrućina i po vjetrovitom vremenu.


  Ovisno o tipu travnjaka ovisi i intenzitet košnje. Kositi možemo
  vrlo rijetko (do 2 puta godišnje - travnjaci koji su na kosinama
  i polu prirodni travnjaci ) ili vrlo često (1-2 puta tjedno -
  ukrasni i sportski travnjaci) što ovisi o tipu travnjaka.


  U proljeće i rano ljeto travnjak se kosi jednom na tjedan, a
  ljeti i u jesen rjeđe. Posljednja košnja travnjaka se radi što
  kasnije, početkom studenoga da trava ne ostane previsoka, jer bi
  pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.


  U proljeće se preporučuje povaljati travnjak zbog mraza koji je
  izdignuo tlo pri čemu se korijenje trave odvaja od tla i kida, a
  što uzrokuje propadanje trave. 
  Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju i
  to prije gnojidbe ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci
  gaženja i valjanja travnjaka. 
  Aerifikacija ili prozračivanje travnjaka se može raditi i vilama,
  a dobro ga je provoditi u proljeće i jesen.


  Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se pojavljuje sloj
  odumrle trave koja se nije u cijelosti razgradila i koja štetno
  djeluje na rast trave. Ovaj sloj stvara povoljne uvjete za razvoj
  bolesti i štetnika pa je na početku vegetacije nužno provesti
  vertikalno zasijecanje travnjaka posebnim strojevima ili ručnim
  alatom nalik na grablje s noževima. Potrebno je zarezati tlo na
  dubinu 2 – 3 cm, a nakupljeni filc pograbljati i ukloniti.


   Održavanje travnjaka po mjesecima  neka
  bude pravilo kojeg ćete se pridržavati i vaš travnjak će zasjati
  punim sjajem, a vi ćete u njemu uživati i opuštati se.
 Travnjaci 

Travnjaci

Kako izgleda održavanje travnjaka po mjesecima

<para>
 Kisela tla su tla čija je ph vrijednost niža od 7 i kao takva
 čine specifične uvjete u kojima mogu uspijevati samo određene
 biljke. Ako je tlo vašeg vrta kiselo važno je izabrati pravu
 biljku odnosno povrće koje voli kiselo tlo i
 koje na njemu može nesmetano rasti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Većini vrsta povrća odgovara pH od 6,5 do 7,5.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Krumpir je jedna od rijetkih vrsta povrća koja uspješno raste i u
 kiselom tlu, pa i prva koju treba spomenuti kada govorimo o tme
 koje je to povrće koje voli kiselo tlo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Povrće koje voli kiselo tlo pronaći ćemo u
 sljedećoj podjeli povrtnih kulture, pa tako povrtne kulture
 možemo podijeliti u četiri skupine koje se određuju prema
 reakciji tla. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U prvu skupinu ubrajaju se vrste koje se najbolje razvijaju na
 neutralnim do slabo alkalnim tlima, od pH-7 do pH-7,5. Ovu
 skupinu čine kupus, češnjak, paprika, špinat i luk. Drugu skupinu
 čine kulture koje se najbolje razvijaju na tlima slabo kisele do
 neutralne reakcije, do pH-7, dakle grašak, grah, cvjetača,
 krastavci i salata. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Treća su skupina kulture koje se najbolje razvijaju na kiselim
 tlima, od pH-6 do pH-6,5, a to su mrkva, tikvice i
 rajčica. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Četvrta je skupina ona koja se najbolje razvija na kiselim tlima,
 je ujedno i povrće koje voli kiselo tlo od
 pH-5,5 do pH-6, a čini je krumpir.
</para>
<para>
 Crveni kupus traži temeljito pripremljeno tlo, puno vode, a
 najbolje uspijeva na tlu blago kisele reakcije pa ga donekle
 možemo smatrati za povrće koje voli kiselo
 tlo. 
</para>
<para>
 Želite li uzgojiti povrće koje voli kiselo tlo u
 vrtu koji nema takvo tlo, možete ga učiniti kiselim tako da mu
 dodate posebne kisele supstrate. Vrtna zemlja pomiješana s
 iglicama četinjača, komadićima češera i kompostom od lišća
 dodatno će pomoći da održite tlo kiselim.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li koje je to povrće koje voli kiselo tlo Da bi uspješno vrtlarili na svojoj okućnici ili vrtu na terasi iduće sezone, počnite se već sada polako pripremati i naučite koje je povrće koje voli kiselo tlo a koje ga povrće ne voli 
  Kisela tla su tla čija je ph vrijednost niža od 7 i kao takva
  čine specifične uvjete u kojima mogu uspijevati samo određene
  biljke. Ako je tlo vašeg vrta kiselo važno je izabrati pravu
  biljku odnosno povrće koje voli kiselo tlo i
  koje na njemu može nesmetano rasti. 
  Većini vrsta povrća odgovara pH od 6,5 do 7,5.
  Krumpir je jedna od rijetkih vrsta povrća koja uspješno raste i u
  kiselom tlu, pa i prva koju treba spomenuti kada govorimo o tme
  koje je to povrće koje voli kiselo tlo.
   
   
   Povrće koje voli kiselo tlo pronaći ćemo u
  sljedećoj podjeli povrtnih kulture, pa tako povrtne kulture
  možemo podijeliti u četiri skupine koje se određuju prema
  reakciji tla. 
  U prvu skupinu ubrajaju se vrste koje se najbolje razvijaju na
  neutralnim do slabo alkalnim tlima, od pH-7 do pH-7,5. Ovu
  skupinu čine kupus, češnjak, paprika, špinat i luk. Drugu skupinu
  čine kulture koje se najbolje razvijaju na tlima slabo kisele do
  neutralne reakcije, do pH-7, dakle grašak, grah, cvjetača,
  krastavci i salata. 
  Treća su skupina kulture koje se najbolje razvijaju na kiselim
  tlima, od pH-6 do pH-6,5, a to su mrkva, tikvice i
  rajčica. 
  Četvrta je skupina ona koja se najbolje razvija na kiselim tlima,
  je ujedno i povrće koje voli kiselo tlo od
  pH-5,5 do pH-6, a čini je krumpir.


  Crveni kupus traži temeljito pripremljeno tlo, puno vode, a
  najbolje uspijeva na tlu blago kisele reakcije pa ga donekle
  možemo smatrati za povrće koje voli kiselo
  tlo. 


  Želite li uzgojiti povrće koje voli kiselo tlo u
  vrtu koji nema takvo tlo, možete ga učiniti kiselim tako da mu
  dodate posebne kisele supstrate. Vrtna zemlja pomiješana s
  iglicama četinjača, komadićima češera i kompostom od lišća
  dodatno će pomoći da održite tlo kiselim.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Povrtnjak i radovi u vrtu 

Povrtnjak i radovi u vrtu

Znate li koje je to povrće koje voli kiselo tlo

<para>
 Okopavanje krumpira, točnije obrada tla,
 započinje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostatka pretkulture na
 dubinu od 15 centimetara. Na taj se način spječava razvoj korova
 i gubitak vlage u tlu.
</para>
<para>
 Vrlo se često okopavanjem u tlo unosi i odgovarajuća količina
 stajskog gnojiva. Obrada mora biti kvalitetno
 obavljena jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji te brzo
 klijanje i razvoj korijena, što je uvjet za jednakomjerno nicanje
 gomolja.
</para>
<para>
 Okopavanje krumpira omogućuje rast dopunskih
 korjenčića, što omogućuje veću stabilnost i bolju
 ishranu biljke. Većini povrća koristi okopavanje time što
 biljke stoje čvršće i sigurnije pa ih ne može prevrnuti
 vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela. 
</para>
<para>
 Uz okopavanje krumpira, važna je i sama gnojidba
 kojom je potebno u zemlju unijeti 100-140 kg dušika, 110-150 kg
 fosfora i 160-260 kg kalija. Kako bi proizvodnja krumpira
 bila što veća, potrebno je unijeti dosta hraniva u tlo te je zato
 preporučljivo primijeniti gnojidbu koja se temelji na
 organsko-mineralnom unosu gnojiva.
</para>
<para>
 Za organsku gnojidbu krumpira najčešće se koristi stajski
 gnoj koji se obično u tlo unosi u jesensko-zimskom
 oranju u količini od 25-35 t/ha. Stajski gnoj sadrži sve makro i
 mikroelemente.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Zašto je važno okopavanje krumpira? Okopavanje krumpira veoma je važno u njegovom uzgoju kako bi omogućili rast dopunskih korjenčića. U nastavku saznajte kako izgleda okopavanje krumpira 
   Okopavanje krumpira, točnije obrada tla,
  započinje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostatka pretkulture na
  dubinu od 15 centimetara. Na taj se način spječava razvoj korova
  i gubitak vlage u tlu.


  Vrlo se često okopavanjem u tlo unosi i odgovarajuća količina
  stajskog gnojiva. Obrada mora biti kvalitetno
  obavljena jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji te brzo
  klijanje i razvoj korijena, što je uvjet za jednakomjerno nicanje
  gomolja.


  Okopavanje krumpira omogućuje rast dopunskih
  korjenčića, što omogućuje veću stabilnost i bolju
  ishranu biljke. Većini povrća koristi okopavanje time što
  biljke stoje čvršće i sigurnije pa ih ne može prevrnuti
  vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela. 


  Uz okopavanje krumpira, važna je i sama gnojidba
  kojom je potebno u zemlju unijeti 100-140 kg dušika, 110-150 kg
  fosfora i 160-260 kg kalija. Kako bi proizvodnja krumpira
  bila što veća, potrebno je unijeti dosta hraniva u tlo te je zato
  preporučljivo primijeniti gnojidbu koja se temelji na
  organsko-mineralnom unosu gnojiva.


  Za organsku gnojidbu krumpira najčešće se koristi stajski
  gnoj koji se obično u tlo unosi u jesensko-zimskom
  oranju u količini od 25-35 t/ha. Stajski gnoj sadrži sve makro i
  mikroelemente.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 obrada 

obrada

Zašto je važno okopavanje krumpira?

<para>
 Kala je trajna zeljasta biljka koja ima uspravne peteljke i
 velike zelene, glatke listove do 80 centimetara, a krasi ju
 žućkasti cvijet skupljen u klip sa bijelim omotačem.
</para>
<para>
 Prirodno je rasprostranjena u Južnoj Africi, a kod nas se uzgaja
 kao sobna biljka.
</para>
<para>
 Sa uzgojem kala u teglama počinje se u kolovozu
 i rujnu, a najbolje je koristiti tegle veličine 12-14
 centimetara. Zemlju koja se koristi za uzgoj kala u
 teglama treba obogatiti gnojivom i humusom.
</para>
<para>
 Kale imaju veliku potrebu za vodom, te ih je iz tog razloga
 potrebno obilno zalijevati. Uz zalijevanje, potrebna je i čestra
 prihrana.
</para>
<para>
 Uzgojene kale u teglama rastu do pola metra u
 visinu. Za uzgajanje kala u teglama potrebno je
 da ih držite u prostoriji s mnogo svijetla, ali da ih štitite od
 jakog ljetnog sunca.
</para>
<para>
 Uzgojene kale u teglama će duže trajati ako ih
 redovno skraćujete.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>​​
</para>

Uzgoj kala u teglama - kako uzgajati kale u zatvorenom prostoru Kale su cvijeće koje se uzgaja kao sobno cvijeće, a za uzgoj kala u teglama potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta 
  Kala je trajna zeljasta biljka koja ima uspravne peteljke i
  velike zelene, glatke listove do 80 centimetara, a krasi ju
  žućkasti cvijet skupljen u klip sa bijelim omotačem.


  Prirodno je rasprostranjena u Južnoj Africi, a kod nas se uzgaja
  kao sobna biljka.


  Sa uzgojem kala u teglama počinje se u kolovozu
  i rujnu, a najbolje je koristiti tegle veličine 12-14
  centimetara. Zemlju koja se koristi za uzgoj kala u
  teglama treba obogatiti gnojivom i humusom.


  Kale imaju veliku potrebu za vodom, te ih je iz tog razloga
  potrebno obilno zalijevati. Uz zalijevanje, potrebna je i čestra
  prihrana.


   Uzgojene kale u teglama rastu do pola metra u
  visinu. Za uzgajanje kala u teglama potrebno je
  da ih držite u prostoriji s mnogo svijetla, ali da ih štitite od
  jakog ljetnog sunca.


   Uzgojene kale u teglama će duže trajati ako ih
  redovno skraćujete.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
 cvijeće 

cvijeće

Uzgoj kala u teglama - kako uzgajati kale u zatvorenom prostoru

<para>
 Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
 španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
 poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
 vojnici u 18.stoljeću.
</para>
<para>
 Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
 način.
</para>
<para>
 Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
 kada saditi krumpir.
</para>
<para>
 Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
 uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
 krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
 područjima, Dalmaciji i otocima.
</para>
<para>
 U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
 travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
 kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
 mjesec travanj.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>​​
</para>

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira? Krumpir je odličan izvor vitamina C i B, ugljikohidrata kao što je škrob, kalija, magnezija i željeza, a ne sadrži sol i kolesterol 
  Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
  španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
  poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
  vojnici u 18.stoljeću.


  Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
  način.


  Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
  kada saditi krumpir.


   Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
  uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
  krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
  područjima, Dalmaciji i otocima.


  U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
  travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
  kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
  mjesec travanj.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
 radovi u polju 

radovi u polju

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

<para>
 Anđeoska truba prekrasan je cvijet koji sve
 češće možemo vidjeti i na našim prostorima. Nije zahtjevna za
 uzgoj, a svakom balkonu i vrtu pružit će posebnu čar.
</para>
<para>
 Porijeklo i karakteristike anđeoske trube
</para>
<para>
 Anđeoska truba ili, kako je još znaju nazivati,
 Burgmansia
 suaveolens biljka je
 trajnica koja pripada porodici Solanaceae. Ovaj prekrasan cvijet
 prvi se put pojavio na području sjevernih Anda, odakle se vrlo
 brzo proširio na ostatak svijeta. Danas ga možemo pronaći u
 gotovo svakom vrtu ili na balkonima.
</para>
<para>
 Anđeoska truba zapravo je zimzeleni brzorastući grm koji u svom
 prirodnom staništu može doseći visinu od šest
 metara. Uzgaja li se u teglama, truba u pravilu naraste
 do dva metra. Cvate od lipnja pa sve do kasne jeseni, a vrhunac
 cvatnje doživljava u kolovozu.
</para>
<para>
 Karakteristična je po jajolikim listovima i jednostrukim mirisnim
 cvjetovima raznih boja. Cvjetovi anđeoske trube najčešće dolaze u
 žutoj, bijeloj, crvenoj, ružičastoj te narančastoj
 boji. Tijekom dana, oni su poluotvoreni, dok se
 predvečer potpuno otvaraju. Što se tiče mirisa anđeoske trube, on
 je vrlo opojan i ugodan.
</para>
<para>
 Sadnja, uzgoj i održavanje
</para>
<para>
 Anđeoska truba nije zahtjevna za uzgoj, ali
 važno je naglasiti da zbog osjetljivosti na niske temperature ne
 mogu prezimiti u našim krajevima, stoga ih je preko zime potrebno
 držati u zatvorenom i zaštićenom prostoru. Tijekom ljeta slobodno
 se uzgajaju na otvorenom, a nabolja mjesta za sadnju jesu
 sunčana i polusjenovita mjesta.
</para>
<para>
 Zbog brzog isušivanja zemlje, trubi ne odgovara podnevno sunce pa
 se preporučuje da je u to vrijeme u polusjeni. S obzirom na to da
 je porijeklom iz izrazito vlažnih područja, anđeoska truba ima
 velike potrebe za vlagom. Tijekom ljetnih
 mjeseci i visokim temperatura, ovo cvijeće je potrebno zalijevati
 nekoliko puta dnevno.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Anđeoska truba: savjeti za sadnju, uzgoj i održavanje Zanima vas kako se uzgaja anđeoska truba? Da bismo vam pomogli, donosimo vam savjete za uzgoj i održavanje ovog prekrasnog cvijeća 
   Anđeoska truba prekrasan je cvijet koji sve
  češće možemo vidjeti i na našim prostorima. Nije zahtjevna za
  uzgoj, a svakom balkonu i vrtu pružit će posebnu čar.


   Porijeklo i karakteristike anđeoske trube


   Anđeoska truba ili, kako je još znaju nazivati,
  Burgmansia
   suaveolens biljka je
  trajnica koja pripada porodici Solanaceae. Ovaj prekrasan cvijet
  prvi se put pojavio na području sjevernih Anda, odakle se vrlo
  brzo proširio na ostatak svijeta. Danas ga možemo pronaći u
  gotovo svakom vrtu ili na balkonima.


  Anđeoska truba zapravo je zimzeleni brzorastući grm koji u svom
  prirodnom staništu može doseći visinu od šest
  metara. Uzgaja li se u teglama, truba u pravilu naraste
  do dva metra. Cvate od lipnja pa sve do kasne jeseni, a vrhunac
  cvatnje doživljava u kolovozu.


  Karakteristična je po jajolikim listovima i jednostrukim mirisnim
  cvjetovima raznih boja. Cvjetovi anđeoske trube najčešće dolaze u
  žutoj, bijeloj, crvenoj, ružičastoj te narančastoj
  boji. Tijekom dana, oni su poluotvoreni, dok se
  predvečer potpuno otvaraju. Što se tiče mirisa anđeoske trube, on
  je vrlo opojan i ugodan.


   Sadnja, uzgoj i održavanje


   Anđeoska truba nije zahtjevna za uzgoj, ali
  važno je naglasiti da zbog osjetljivosti na niske temperature ne
  mogu prezimiti u našim krajevima, stoga ih je preko zime potrebno
  držati u zatvorenom i zaštićenom prostoru. Tijekom ljeta slobodno
  se uzgajaju na otvorenom, a nabolja mjesta za sadnju jesu
  sunčana i polusjenovita mjesta.


  Zbog brzog isušivanja zemlje, trubi ne odgovara podnevno sunce pa
  se preporučuje da je u to vrijeme u polusjeni. S obzirom na to da
  je porijeklom iz izrazito vlažnih područja, anđeoska truba ima
  velike potrebe za vlagom. Tijekom ljetnih
  mjeseci i visokim temperatura, ovo cvijeće je potrebno zalijevati
  nekoliko puta dnevno.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 NAUČI SVE O ANĐEOSKOJ TRUBI 

NAUČI SVE O ANĐEOSKOJ TRUBI

Anđeoska truba: savjeti za sadnju, uzgoj i održavanje

<para>
 Ova u potpunosti očuvana sakralna građevina nalazi se na
 sjevernoj strani gradskog trga Foruma, a ima oblik jednostavnog
 četverokuta, što je tipična hramska konstrukcija. Na pročelju se
 nalazi trijem koji sprijeda drže četiri stupa, te po jedan sa
 svake strane.
</para>
<para>
 Augustov hram sagrađen je između 2. godine prije
 Krista i 14. godina, kada je car August preminuo. Kroz godine
 funkcija se hrama mijenjala, završetkom poganske antike osnovna
 funkcija hrama je prestala te je zatim bilo korišten kao crkva,
 zatim skladište žita te muzej.
</para>
<para>
 1944. godine Augustov hram pogođen je bombom i
 gotovo potpuno uništen. Rekonstrukcija se izvršila od 1945. do
 1947., a danas ima funkciju lapidarija u kojem je manja izložba
 antičke skulpture.
</para>
<para>
 Augustov hram svojom jedinstvenom arhitektonskom
 izvedbom plijeni poglede prolaznika, naročito turista.
</para>

Augustov hram Augustov hram antički je spomenik u Puli izvorno posvećen boginji Romi, zaštitnici Rimske države i caru Augustu. 
  Ova u potpunosti očuvana sakralna građevina nalazi se na
  sjevernoj strani gradskog trga Foruma, a ima oblik jednostavnog
  četverokuta, što je tipična hramska konstrukcija. Na pročelju se
  nalazi trijem koji sprijeda drže četiri stupa, te po jedan sa
  svake strane.


   Augustov hram sagrađen je između 2. godine prije
  Krista i 14. godina, kada je car August preminuo. Kroz godine
  funkcija se hrama mijenjala, završetkom poganske antike osnovna
  funkcija hrama je prestala te je zatim bilo korišten kao crkva,
  zatim skladište žita te muzej.


  1944. godine Augustov hram pogođen je bombom i
  gotovo potpuno uništen. Rekonstrukcija se izvršila od 1945. do
  1947., a danas ima funkciju lapidarija u kojem je manja izložba
  antičke skulpture.


   Augustov hram svojom jedinstvenom arhitektonskom
  izvedbom plijeni poglede prolaznika, naročito turista.
 DJELA UMJETNOSTI 

DJELA UMJETNOSTI

Augustov hram

<para>
 Zaštita povrća poslije kiše  - zaštitite
 povrće preparatima koje možete i sami napraviti 
</para>
<para>
 Nakon čestih kišnih dana zemlja u vašem vrtu često je prepuna
 vode, a biljke su pod stresom od viška vode i niskih
 temperatura. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Slijede dani s povišenom temperaturom  i stvaraju se uvjeti
 za razvoj mnogih bolesti, posebno plamenjače i pepelnice.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Da bismo pomogli svojim biljkama treba se provesti zaštita povrća
 poslije kiše, odnosno treba  pristupiti tretiranju biljaka
 kako bi djelovali preventivno protiv prouzrokovača bolesti. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3646525/bolesti-rajcice-crna-pjegavost-rajcice/">
 Crna pjegavost rajčice
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Posebnu pažnju treba posvetiti tretiranju krumpira,jer je zaražen
 krumpir izvor spora plamenjače za svaku baštu.
</para>
<para>
 Za zaštitu povrća poslije kiše treba koristiti neke od
 prirodnih preparata.
</para>
<para>
 Zaštita povrća poslije kiše mlijekom i sodom
 bikarbonom
</para>
<para>
 Uzmite 1l mlijeka i 1 žlica sode bikarbone na 10l vode i preparat
 je spreman za upotrebu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neka bude pasterizirano mlijeko u tetrapaku i stavite te sastojke
 u prskalicu. Dopunite vodom  do 5l - zapremine prskalice i
 prskajte preparatom povrće poslije kiše.
</para>
<para>
 Bijeli luk je odličan kada se provodi zaštita povrća
 poslije kiše 
</para>
<para>
 Hladni rastvor bijelog luka je odličan i za preventivnu i
 kurativnu ( nakon početne pojave bolesti) upotrebu i za zaštitu
 od mnogih insekata: lisne uši - posebno crne uši, buvači i mnoge
 druge štetočine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Uzmite glavicu bijelog luka, može i mladi bijeli luk, i sitno ga
 narežite. Prelijte sa 2l vode i ostaviti preko noći. Sljedećeg
 dana procijediti i tretirati. Preparat treba biti
 svijetložućkaste boje i imati lijep miris na bijeli luk,ako je
 miris jak pripravak razblažiti s vodom.
</para>

Kako se provodi zaštita povrća poslije kiše? Znate li kako se provodi zaštita povrća poslije kiše? Što je potrebno napraviti da bi zaštita povrća poslije kiše bila uspješna 
   Zaštita povrća poslije kiše  - zaštitite
  povrće preparatima koje možete i sami napraviti 


  Nakon čestih kišnih dana zemlja u vašem vrtu često je prepuna
  vode, a biljke su pod stresom od viška vode i niskih
  temperatura. 
  Slijede dani s povišenom temperaturom  i stvaraju se uvjeti
  za razvoj mnogih bolesti, posebno plamenjače i pepelnice.
  Da bismo pomogli svojim biljkama treba se provesti zaštita povrća
  poslije kiše, odnosno treba  pristupiti tretiranju biljaka
  kako bi djelovali preventivno protiv prouzrokovača bolesti. 


   
      
         
            Crna pjegavost rajčice
         
      
   


  Posebnu pažnju treba posvetiti tretiranju krumpira,jer je zaražen
  krumpir izvor spora plamenjače za svaku baštu.


   Za zaštitu povrća poslije kiše treba koristiti neke od
  prirodnih preparata.


   Zaštita povrća poslije kiše mlijekom i sodom
  bikarbonom


  Uzmite 1l mlijeka i 1 žlica sode bikarbone na 10l vode i preparat
  je spreman za upotrebu.
  Neka bude pasterizirano mlijeko u tetrapaku i stavite te sastojke
  u prskalicu. Dopunite vodom  do 5l - zapremine prskalice i
  prskajte preparatom povrće poslije kiše.


   Bijeli luk je odličan kada se provodi zaštita povrća
  poslije kiše 


  Hladni rastvor bijelog luka je odličan i za preventivnu i
  kurativnu ( nakon početne pojave bolesti) upotrebu i za zaštitu
  od mnogih insekata: lisne uši - posebno crne uši, buvači i mnoge
  druge štetočine.
  Uzmite glavicu bijelog luka, može i mladi bijeli luk, i sitno ga
  narežite. Prelijte sa 2l vode i ostaviti preko noći. Sljedećeg
  dana procijediti i tretirati. Preparat treba biti
  svijetložućkaste boje i imati lijep miris na bijeli luk,ako je
  miris jak pripravak razblažiti s vodom.
 Povrtnjak i radovi u vrtu 

Kako se provodi zaštita povrća poslije kiše?

<para>
 Lobelija je biljka koju sve češće možemo vidjeti
 u vrtovima, povrtnjacima ili na balkonima kao ukrasno cvijeće.
 Ovaj cvijet specifičan je po svom predivnom izgledu i mirisu,
 zbog čega se često koristi kao rezano cvijeće na
 vjenčanjima,
 u rođendanskim buketima,
 kao aranžman i slično.
</para>
<para>
 Lobelija (lat. biljka je koja se
 najčešće koristi kao za balkon
 ili terasu. Zbog jednostavne sadnje i održavanja, mnogi lobeliju
 sade i u </para>
<para>
 Lobelija svoje porijeklo vuče iz Južne Afrike,
 odakle se ubrzo proširila na ostatak svijeta. Tako je danas sve
 češće možemo pronaći i na našim prostorima. Karakteristična je po
 plavim cvjetovima, boji koja je izrazito rijetka
 za današnje ukrasno cvijeće. Lobelija raste kao sitni grmić, a u
 prosjeku može narasti od 10 do 25 centimetara.
</para>
<para>
 Iako je lobelija po prirodi trajnica, kod nas se isključivo
 uzgaja kao jednogodišnja biljka. Razlog tome je
 naša specifična klima koja donosi naročito hladne zime, izrazito
 nepovoljno razdoblje za ovu osjetljivu biljku.
</para>
<para>
 U većini slučajeva lobelija se generativno razmnožava
 pomoću sjemena. S obzirom na to što su sjemenke vrlo
 sitne, prilikom sadnje nije ih potrebno posebno pokrivati
 supstratom. Dovoljno ih je tek nešto navlažiti, najbolje
 prskalicom.
</para>
<para>
 Nicanje možete očekivati u roku od četiri do šest
 dana, ovisno o temperaturi prostorije u kojoj je sjeme
 raslo. Idealna temperatura za nicanje jest od 21 do 24
 stupnjeva Celzijusa. Lobelije se sade u bogata,
 humusna tla neutralne kiselosti, a najviše vole biti na
 direktnom suncu ili eventualno na polusjenovitom mjestu. Idealno
 vrijeme za sadnju lobelije jest sredina svibnja pa sve do
 početka srpnja.
</para>
<para>
 Kako bi uzgoj bio uspješan, lobelije je potrebno redovito
 zalijevati. Važno je da zemlja u kojoj ovo ukrasno
 cvijeće raste nikada ne bude u potpunosti suha. Zalijevanje je
 potrebno obavljati jednom tjedno, češće ako su vani izrazito
 visoke temperature.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Lobelija cvijet: uzgoj, sadnja i održavanje Lobelija je cvijet koji najčešće možemo vidjeti na balkonima ili terasa. Uzgoj ove vrtne biljke nije kompliciran, a mi vam donosimo kratak vodič za sadnju, održavanje i zalijevanje predivne lobelije 
   Lobelija je biljka koju sve češće možemo vidjeti
  u vrtovima, povrtnjacima ili na balkonima kao ukrasno cvijeće.
  Ovaj cvijet specifičan je po svom predivnom izgledu i mirisu,
  zbog čega se često koristi kao rezano cvijeće na
  vjenčanjima,
   u rođendanskim buketima,
   kao aranžman i slično.


   Lobelija (lat. biljka je koja se
  najčešće koristi kao  za balkon
  ili terasu. Zbog jednostavne sadnje i održavanja, mnogi lobeliju
  sade i u 

  Lobelija svoje porijeklo vuče iz Južne Afrike,
  odakle se ubrzo proširila na ostatak svijeta. Tako je danas sve
  češće možemo pronaći i na našim prostorima. Karakteristična je po
  plavim cvjetovima, boji koja je izrazito rijetka
  za današnje ukrasno cvijeće. Lobelija raste kao sitni grmić, a u
  prosjeku može narasti od 10 do 25 centimetara.


  Iako je lobelija po prirodi trajnica, kod nas se isključivo
  uzgaja kao jednogodišnja biljka. Razlog tome je
  naša specifična klima koja donosi naročito hladne zime, izrazito
  nepovoljno razdoblje za ovu osjetljivu biljku.


  U većini slučajeva lobelija se generativno razmnožava
  pomoću sjemena. S obzirom na to što su sjemenke vrlo
  sitne, prilikom sadnje nije ih potrebno posebno pokrivati
  supstratom. Dovoljno ih je tek nešto navlažiti, najbolje
  prskalicom.


  Nicanje možete očekivati u roku od četiri do šest
  dana, ovisno o temperaturi prostorije u kojoj je sjeme
  raslo. Idealna temperatura za nicanje jest od 21 do 24
  stupnjeva Celzijusa. Lobelije se sade u bogata,
  humusna tla neutralne kiselosti, a najviše vole biti na
  direktnom suncu ili eventualno na polusjenovitom mjestu. Idealno
  vrijeme za sadnju lobelije jest sredina svibnja pa sve do
  početka srpnja.


  Kako bi uzgoj bio uspješan, lobelije je potrebno redovito
  zalijevati. Važno je da zemlja u kojoj ovo ukrasno
  cvijeće raste nikada ne bude u potpunosti suha. Zalijevanje je
  potrebno obavljati jednom tjedno, češće ako su vani izrazito
  visoke temperature.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 SAVJETI ZA UZGOJ 

SAVJETI ZA UZGOJ

Lobelija cvijet: uzgoj, sadnja i održavanje

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu <ulink url="https://www.24sata.hr/news/tijela-stranaca-leze-u-kb-sveti-duh-obitelji-ih-ne-zele-preuzeti-vec-su-dugo-tu-siri-se-mirisi-899741">24sata</ulink> kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. </para><hmn:article id="01ddbcb2-2f5c-11ed-b509-463cf64ebcab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata. <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdila-zdravstvena-inspekcija-s-nalazima-line-budak-nisu-napravljeni-propusti-1666050"/></para>

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu 24sata kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. "Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. "Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata.  ZABRINUTI DJELATNICI 

Koji su najveći gradovi u Sloveniji?

Najčitanije

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Kako izgleda održavanje travnjaka po mjesecima

Znate li koje je to povrće koje voli kiselo tlo

Još iz rubrike

Zašto je važno okopavanje krumpira?

Uzgoj kala u teglama - kako uzgajati kale u zatvorenom prostoru

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

Više s weba

Pročitajte još

Anđeoska truba: savjeti za sadnju, uzgoj i održavanje

Augustov hram

Kako se provodi zaštita povrća poslije kiše?

Lobelija cvijet: uzgoj, sadnja i održavanje

Pročitajte još

Anđeoska truba: savjeti za sadnju, uzgoj i održavanje

Augustov hram

Kako se provodi zaštita povrća poslije kiše?

Lobelija cvijet: uzgoj, sadnja i održavanje

Više s weba