Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Riječ je o zimzelenom, crnogoričnom stablu iz porodice čempresa
 koji naraste oko 30 metara. Krošnja mu je gusta, listovi su
 zelene boje, dok je kora debla crvenosmeđe boje s dugim
 pukotinama. Plodovi su češeri.
</para>
<para>
 Lejlandski čempres nastanjuje sunčana ili
 polusjenovita područja. Brzo rastu, sade se često u dvorištima
 kao ograda. Otporni su na niske temperature i onečišćenja.
 Odgovara mu drenirano tlo.
</para>

Lejlandski čempres Lejlandski čempres pripada vazdazelenim biljkama. 
  Riječ je o zimzelenom, crnogoričnom stablu iz porodice čempresa
  koji naraste oko 30 metara. Krošnja mu je gusta, listovi su
  zelene boje, dok je kora debla crvenosmeđe boje s dugim
  pukotinama. Plodovi su češeri.


   Lejlandski čempres nastanjuje sunčana ili
  polusjenovita područja. Brzo rastu, sade se često u dvorištima
  kao ograda. Otporni su na niske temperature i onečišćenja.
  Odgovara mu drenirano tlo.
 VRT I BILJE 

Lejlandski čempres

Image 4428535 (auto)

Širokolisna lavanda

Europski ariš

Lejlandski čempres pripada vazdazelenim biljkama.

VRT I BILJE

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati.</para><hmn:video id="e62fe430-cfcf-11ed-a847-96b65086f343"/>

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju!  Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati. PRAVA PREDSTAVA 

PRAVA PREDSTAVA

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju! 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi <ulink url="https://www.blic.rs/vesti/hronika/cim-joj-pride-musko-ona-pocne-da-place-devojcica-koju-je-otac-drzao-zatocenu-jos-uvek/dcx81mt">Blic</ulink>, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. </para><hmn:article id="574ffcf8-cdfb-11ed-926a-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...</para><hmn:article id="06f4bf70-cd45-11ed-8807-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela.</para>

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se' Kirurzi je ne mogu ni pregledati jer se djevojčica boji, ima samo 10 kilograma je ne može stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali govori vrlo tiho. S njom će raditi psiholozi i u bolnici smatraju da će trebati dosta vremena da se oporavi Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi Blic, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno."Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. "Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela. zvjerstvo u beogradu 

zvjerstvo u beogradu

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se dogodilo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.</para><hmn:article id="5f2ddec6-cf32-11ed-8b71-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vas je više ljudi tuklo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kada je došla nije ih pronašla?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.</para><hmn:article id="e4b58c9e-baa9-11ed-bae3-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste se vi osjećali?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što očekujete od policije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.</para><hmn:article id="c4c7c198-7230-11ed-9252-d60ce254d77d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto ste se odlučili progovoriti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislite li da se to događa često?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su to redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.</para><heading2>Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijeku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije.</para>

RTL Danas donosi još jedno mučno iskustvo napada zaštitara na djevojku: 'Pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati' &apos;Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti&apos;, rekla je djevojka Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.Što se dogodilo?"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.Vas je više ljudi tuklo?"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.Policija kada je došla nije ih pronašla?"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.Kako ste se vi osjećali?"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.Što očekujete od policije?"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.Zašto ste se odlučili progovoriti?"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.Mislite li da se to događa često?"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.Sigurni ste da su to redari?"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijekuIz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku."Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije. odlučila progovoriti 

odlučila progovoriti

RTL Danas donosi još jedno mučno iskustvo napada zaštitara na djevojku: 'Pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/omiljeni-splitski-lijecnik-odlazi-u-mirovinu-puna-mi-je-kapa-svega-situacija-u-zdravstvu-je-sve-teza-i-teza-1277316">Slobodnu Dalmaciju</ulink> doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.</para><hmn:article id="c6a886da-cda4-11ed-97bc-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.</para><hmn:article id="bcd3b212-cda2-11ed-8f4c-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima.</para>

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo' Koliko je loše oslikava primjerom da je prije 20 godina u hitnoj ambulanti splitske Infektologije bilo 25 pacijenata u 24 sata, sada ih je i više od 50 i to bez pacijenata oboljelih od COVID-19. Iznio je svoje mišljenje gdje leži srž problema u zdravstvu "Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za Slobodnu Dalmaciju doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji."Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast."Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije."Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika."Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima. podvukao crtu 

podvukao crtu

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priopćenje prenosimo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura.</para>

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu Optužnica je podignuta i protiv poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića. Dogovarali su nagradu od 15.000 eura i to 6000 eura prije presude, a ostatak nakon donošenja oslobađajuće presude USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.Priopćenje prenosimo u cijelosti:USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura. objavili priopćenje 

objavili priopćenje

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu

<para>
 Na tržištu postoje brojna sredstva koja su osmišljena za borbu
 protiv žohara, no žohara se možete riješiti i na prirodan način,
 odnosno prirodnim sredstvima protiv žohara koja
 su koristile i usavršavale generacije u prošlosti.
</para>
<para>
 Jedno od prirodnih sredstava protiv žohara je
 boraks. Boraks je prirodan spoj bora, natrija i kisika, a
 upotrebljava se i u medicini. Ovo prirodno sredstvo
 protiv žohara je savršen način da se riješite ovih
 nametnika. Ukoliko nemate kućne ljubimce ili djecu boraks možete
 koristiti u cijelom domu. Ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara bit će još učinkovitije ako u smjesu boraksa
 dodate malo šećera kako biste privukli žohare.
</para>
<para>
 Ako imate djecu ili kućne ljubimce, kao prirodno sredstvo
 protiv žohara umjesto boraksa možete koristiti kremenu
 zemlju. Stavite ju na prostirke i tepihe i ostavite najmanje 48
 sati prije usisavanja. Kremena zemlja potpuno je sigurna za kućne
 ljubimce i ljude. Ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara djeluje tako da oštećuje površinski hitinski sloj
 žohara, nakon čega dolazi do dehidracije i žohari ugibaju.
</para>
<para>
 Prirodno sredstvo protiv žohara je i sprej od
 mačje metvice koji jednostavno možete i sami napraviti, tako da u
 vodi 15 minuta kuhate malo mačje metvice. Kad se uhladi ulijte ju
 u bocu s raspršivačem i raspršite po kući, posebice u blizini
 rupa u zidovima ili pukotina koji služe kao ulazna vrata za
 žohare.
</para>
<para>
 Sprej od mačje metvice za ljude je siguran, no ukoliko u svom
 domu imate mačku, ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara najbolje je ne koristiti, jer može imati
 halucinogeni utjecaj na mačku.
</para>

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara Žohari su stvarali probleme generacijama prije nas, koje su pronašle načine i prirodna sredstva za borbu protiv žohara. Koja su to sredstva i kako ih koristiti 
  Na tržištu postoje brojna sredstva koja su osmišljena za borbu
  protiv žohara, no žohara se možete riješiti i na prirodan način,
  odnosno prirodnim sredstvima protiv žohara koja
  su koristile i usavršavale generacije u prošlosti.


  Jedno od prirodnih sredstava protiv žohara je
  boraks. Boraks je prirodan spoj bora, natrija i kisika, a
  upotrebljava se i u medicini. Ovo prirodno sredstvo
  protiv žohara je savršen način da se riješite ovih
  nametnika. Ukoliko nemate kućne ljubimce ili djecu boraks možete
  koristiti u cijelom domu. Ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara bit će još učinkovitije ako u smjesu boraksa
  dodate malo šećera kako biste privukli žohare.


  Ako imate djecu ili kućne ljubimce, kao prirodno sredstvo
  protiv žohara umjesto boraksa možete koristiti kremenu
  zemlju. Stavite ju na prostirke i tepihe i ostavite najmanje 48
  sati prije usisavanja. Kremena zemlja potpuno je sigurna za kućne
  ljubimce i ljude. Ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara djeluje tako da oštećuje površinski hitinski sloj
  žohara, nakon čega dolazi do dehidracije i žohari ugibaju.


   Prirodno sredstvo protiv žohara je i sprej od
  mačje metvice koji jednostavno možete i sami napraviti, tako da u
  vodi 15 minuta kuhate malo mačje metvice. Kad se uhladi ulijte ju
  u bocu s raspršivačem i raspršite po kući, posebice u blizini
  rupa u zidovima ili pukotina koji služe kao ulazna vrata za
  žohare.


  Sprej od mačje metvice za ljude je siguran, no ukoliko u svom
  domu imate mačku, ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara najbolje je ne koristiti, jer može imati
  halucinogeni utjecaj na mačku.
 sredstvo protiv žohara 

sredstvo protiv žohara

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara

<para>
 Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
 španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
 poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
 vojnici u 18.stoljeću.
</para>
<para>
 Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
 način.
</para>
<para>
 Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
 kada saditi krumpir.
</para>
<para>
 Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
 uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
 krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
 područjima, Dalmaciji i otocima.
</para>
<para>
 U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
 travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
 kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
 mjesec travanj.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>​​
</para>

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira? Krumpir je odličan izvor vitamina C i B, ugljikohidrata kao što je škrob, kalija, magnezija i željeza, a ne sadrži sol i kolesterol 
  Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
  španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
  poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
  vojnici u 18.stoljeću.


  Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
  način.


  Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
  kada saditi krumpir.


   Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
  uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
  krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
  područjima, Dalmaciji i otocima.


  U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
  travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
  kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
  mjesec travanj.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
 radovi u polju 

radovi u polju

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

<para>
 VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
 Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
 imaju porez na dodanu vrijednost.
</para>
<para>
 Kako provjeriti VAT broj?
</para>
<para>
 VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
 stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
 porezna uprava.
</para>
<para>
 Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
 oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
</para>

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti? VAT broj koriste mnoge države, no znate li što je to i kako provjeriti VAT broj? 
  VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
  Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
  imaju porez na dodanu vrijednost.


  Kako provjeriti VAT broj?


  VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
  stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
  porezna uprava.


  Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
  oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
 osobni dokumenti 

osobni dokumenti

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

<para>
 Presađivanje malina za mnoge je početnike nepoznanica, ali radi
 se o najjednostavnijem načinu razmnožavanja vaše zrele
 maline. Polovicu će posla 'odraditi' sama malina, a vi ste tu za
 male modifikacije. 
</para>
<para>
 Malina tijekom čitaom rasta tjera izdanke iz svog korijena, a
 tako nama olakšava kreiranje novih
 sadnica. Presađivanje malina odvija se tako
 da se odvoji jedan mali izboj iz stare grane. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5034116c-8f1c-11ec-9bce-0242ac120012" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO:
 Pixabay)</emphasis>
</para>
<para>
 Oko izboja potrebno je napravii jarak, a zatim ukloniti dio
 korijena koji je povezan sa starom malinom. Presađivanje malina,
 na ovaj je način, ujedno i razmnožavanje biljke i dobit ćete novi
 nasad. Imajte na umu da je biljku potrebno prikratiti.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
</para>

Presađivanje malina: otkrijte jednostavan način za razmnožiti malinu Mnogi se ljubitelji maline pitaju kako da je razmnože. Presađivanje malina uvjerljivo je najjednostavniji način za to. Otkrijte cijeli postupak u nastavku 
  Presađivanje malina za mnoge je početnike nepoznanica, ali radi
  se o najjednostavnijem načinu razmnožavanja vaše zrele
  maline. Polovicu će posla 'odraditi' sama malina, a vi ste tu za
  male modifikacije. 


  Malina tijekom čitaom rasta tjera izdanke iz svog korijena, a
  tako nama olakšava kreiranje novih
  sadnica. Presađivanje malina odvija se tako
  da se odvoji jedan mali izboj iz stare grane. 


   
   (FOTO:
  Pixabay)


  Oko izboja potrebno je napravii jarak, a zatim ukloniti dio
  korijena koji je povezan sa starom malinom. Presađivanje malina,
  na ovaj je način, ujedno i razmnožavanje biljke i dobit ćete novi
  nasad. Imajte na umu da je biljku potrebno prikratiti.


   Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
 Uzgoj voća 

Uzgoj voća

Presađivanje malina: otkrijte jednostavan način za razmnožiti malinu

<para>
 Tehnika bojanja jaja u crnom vinu je
 nezaobilazna uskrsna tehnika bojanja pisanica. Sve što vam je
 potrebno za bojanje jaja u crnom vinu su volja, jaja i vino.
</para>
<para>
 Stavite jaja u posude i prelijte ih vinom. Kada vino zavrije
 kuhajte još 5 minuta, a zatim pokrijte posudu i ostavite preko
 noći.
</para>
<para>
 Ujutro bojana jaja u crnom vinu stavite na krpu
 da se osuše i možete ih složiti u košaricu.
</para>
<para>
 Jaja nije potrebna mazati nikakvim uljem za sjaj, jer su kristali
 koji su nastali kuhanjem dovoljni.
</para>
<para>
 Za bojanje jaja u crnom vinu dobro će biti i
 kupovno, buteljirano vino, ukoliko nemate domaće.
</para>

Bojanje jaja u crnom vinu - napravite sjajna, kristalna jaja Bojanje jaja u crnom vinu učinit će prirodnu boju jaja još intenzivnijom, a kristalići koji nastaju kuhanjem vina ljusku jaja učinit će zanimljivom 
  Tehnika bojanja jaja u crnom vinu je
  nezaobilazna uskrsna tehnika bojanja pisanica. Sve što vam je
  potrebno za bojanje jaja u crnom vinu su volja, jaja i vino.


  Stavite jaja u posude i prelijte ih vinom. Kada vino zavrije
  kuhajte još 5 minuta, a zatim pokrijte posudu i ostavite preko
  noći.


  Ujutro bojana jaja u crnom vinu stavite na krpu
  da se osuše i možete ih složiti u košaricu.


  Jaja nije potrebna mazati nikakvim uljem za sjaj, jer su kristali
  koji su nastali kuhanjem dovoljni.


  Za bojanje jaja u crnom vinu dobro će biti i
  kupovno, buteljirano vino, ukoliko nemate domaće.
 bojanje jaja 

bojanje jaja

Bojanje jaja u crnom vinu - napravite sjajna, kristalna jaja

<para>
 Lirske pjesme ime su dobile prema starogrčkoj riječi lirika koja
 je označavala pjesme pjevane u pratnji lire, a prvi poznati
 liričari bili su Sapfa i Alkej.
</para>
<para>
 Vrste lirskih pjesama dijele se prema teme
 o kojoj pjesnici, odnosno lirski subjekti pišu.
</para>
<para>
 Tako razlikujemo desetak vrsti lirskih pjesama.
 To su: ljubavne, domoljubne, rodoljubne, socijalne, pejzažne,
 misaone,  duhovno-religiozne i intimne pjesme.
</para>
<para>
 Uz ove vrste lirskih pjesama postoje još tri
 vrste lirskih pjesama. To su dijalektalne lirske
 pjesme, pjesme u prozi i šaljive lirske pjesme.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Znate li koje su vrste lirskih pjesama? Lirske pjesme su književna djela napisana u stihovima ili prozi u kojima se odabranim, umjetnički oblikovanim riječima iskazuju osjećaji, misli i doživljaji 
  Lirske pjesme ime su dobile prema starogrčkoj riječi lirika koja
  je označavala pjesme pjevane u pratnji lire, a prvi poznati
  liričari bili su Sapfa i Alkej.


   Vrste lirskih pjesama dijele se prema teme
  o kojoj pjesnici, odnosno lirski subjekti pišu.


  Tako razlikujemo desetak vrsti lirskih pjesama.
  To su: ljubavne, domoljubne, rodoljubne, socijalne, pejzažne,
  misaone,  duhovno-religiozne i intimne pjesme.


  Uz ove vrste lirskih pjesama postoje još tri
  vrste lirskih pjesama. To su dijalektalne lirske
  pjesme, pjesme u prozi i šaljive lirske pjesme.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!
   
   ​
 književnost 

književnost

Znate li koje su vrste lirskih pjesama?

<para>
 Vrste strofa – ako u školi niste mogli zapamtiti
 što je strofa ili ste možda zaboravili, vrijeme je da vas
 podsjetimo! Strofa je određen broj stihova koji čini
 osjećajnu, ritmičku i
 misaonu cjelinu u pjesmi, ona je veća
 sintaktička cjelina od stiha. S obzirom na broj
 stihova, razlikujemo sljedeće vrste strofe:
</para>
<para>
 monostih - strofa od jednog stiha
</para>
<para>
 dvostih (distih) - strofa od dva stiha
</para>
<para>
 trostih (tercina) - strofa od tri stiha
</para>
<para>
 četverostih (katren) - strofa od četiri stiha
</para>
<para>
 peterostih (kvintina) - strofa od pet stihova
</para>
<para>
 šesterostih (sekstina) - strofa od šest stihova
</para>
<para>
 sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova
</para>
<para>
 osmerostih (oktava) - strofa od osam stihova
</para>
<para>
 deveterostih (nona) - strofa od devet stihova
</para>
<para>
 deseterostih (decima) - strofa od deset stihova
</para>
<para>
 Od svih vrsta strofe, najčešće se koristi
 katren, strofa od četiri stiha.
</para>
<para>
 Sonet je naziv za pjesmu od četrnaest stihova,
 sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kad
 se 14 soneta poveže tako da se završni stih prethodnog soneta
 javlja kao prvi stih sljedećeg soneta, te se od tih ponovljenih
 14 stihova dobije petnaesti - majstorski sonet, tada nastaje
 sonetni vijenac.
</para>
<para>
 “Sonetni vijenac” je književni lirski vijenac od petnaest
 soneta, koji je njegov tvorac, France
 Prešeren, posvetio svojoj neostvarenoj ljubavi – Juliji
 Primicovoj. Svaki od soneta imaju tri ili četiri stiha. Postoje
 dvije teme koje dominiraju u cijelom vijencu, a to su ljubav
 prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini. Sonetni vijenci
 nastali su u 16. i 17. stoljeću u susjednoj
 Italiji.
</para>
<para>
 Još jedan pojam koji bi bilo korisno znati je
 opkoračenje. Ono nastaje kad se jedna misaona
 cjelina ne završi u jednom stihu ili strofi,
 nego se prenosi u sljedeći stih ili strofu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Vrste strofa: prisjetite se koje vrste strofe postoje Ne možete se sjetiti koje su vrste strofe? Podsjetit ćemo vas koje vrste strofe postoje, ali i što je sonetni vijenac te kada nastaje opkoračenje 
   Vrste strofa – ako u školi niste mogli zapamtiti
  što je strofa ili ste možda zaboravili, vrijeme je da vas
  podsjetimo! Strofa je određen broj stihova koji čini
  osjećajnu, ritmičku i
  misaonu cjelinu u pjesmi, ona je veća
  sintaktička cjelina od stiha. S obzirom na broj
  stihova, razlikujemo sljedeće vrste strofe:


  monostih - strofa od jednog stiha


  dvostih (distih) - strofa od dva stiha


  trostih (tercina) - strofa od tri stiha


  četverostih (katren) - strofa od četiri stiha


  peterostih (kvintina) - strofa od pet stihova


  šesterostih (sekstina) - strofa od šest stihova


  sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova


  osmerostih (oktava) - strofa od osam stihova


  deveterostih (nona) - strofa od devet stihova


  deseterostih (decima) - strofa od deset stihova


  Od svih vrsta strofe, najčešće se koristi
  katren, strofa od četiri stiha.


   Sonet je naziv za pjesmu od četrnaest stihova,
  sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kad
  se 14 soneta poveže tako da se završni stih prethodnog soneta
  javlja kao prvi stih sljedećeg soneta, te se od tih ponovljenih
  14 stihova dobije petnaesti - majstorski sonet, tada nastaje
  sonetni vijenac.


  “Sonetni vijenac” je književni lirski vijenac od petnaest
  soneta, koji je njegov tvorac, France
  Prešeren, posvetio svojoj neostvarenoj ljubavi – Juliji
  Primicovoj. Svaki od soneta imaju tri ili četiri stiha. Postoje
  dvije teme koje dominiraju u cijelom vijencu, a to su ljubav
  prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini. Sonetni vijenci
  nastali su u 16. i 17. stoljeću u susjednoj
  Italiji.


  Još jedan pojam koji bi bilo korisno znati je
  opkoračenje. Ono nastaje kad se jedna misaona
  cjelina ne završi u jednom stihu ili strofi,
  nego se prenosi u sljedeći stih ili strofu.


   
      
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
 Monostih, dvostih, trostih 

Monostih, dvostih, trostih

Vrste strofa: prisjetite se koje vrste strofe postoje

<para>
 Granitne površine, kao i sve ostale kamene površine, sklone su
 nastanku mrlja. No, postoje učinkoviti načini za čišćenje
 granita, a mi smo za vas izdvojili one najbolje.
</para>
<para>
 Čišćenje mrlja s različitih površina često zna predstavljati
 problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti.
 Tekućinu je najjednostavnije ukloniti, a za to vam je potreban
 samo papirnati ručnik. trik je u tome što ne smijete trljati
 površinu, već pustiti da papirnati ručnik upije tekućinu. Granit
 zatim samo lagano obrišite čistim vlažnim ručnikom.
</para>
<para>
 Kada su u pitanju nešto tvrdokornije mrlje, čišćenje ne može
 proći bez upotrebe sredstava za čišćenje, namijenjeni isključivo
 čišćenju granita. Važno je naglasiti da prije njihove upotrebe
 trebate dobro očistiti površinu od prašine, točnije površina
 granita treba biti prazna.
</para>
<para>
 Gotovo svako sredstvo za čišćenje granita u sebi sadrži
 koncentrat zbog čega se preporučuje njegovo miješanje sa
 destiliranom vodom. Omjer bi morao biti do 1:5. Ostavite da
 tekućina na uprljanom prostoru odstoji 10-ak minuta, a zatim sve
 dobro očetkajte grubom četkom. U slučaju da je potrebno, postupak
 ponovite još jednom.
</para>

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita Čišćenje granita često zna predstavljati problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti 
  Granitne površine, kao i sve ostale kamene površine, sklone su
  nastanku mrlja. No, postoje učinkoviti načini za čišćenje
  granita, a mi smo za vas izdvojili one najbolje.


  Čišćenje mrlja s različitih površina često zna predstavljati
  problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti.
  Tekućinu je najjednostavnije ukloniti, a za to vam je potreban
  samo papirnati ručnik. trik je u tome što ne smijete trljati
  površinu, već pustiti da papirnati ručnik upije tekućinu. Granit
  zatim samo lagano obrišite čistim vlažnim ručnikom.


  Kada su u pitanju nešto tvrdokornije mrlje, čišćenje ne može
  proći bez upotrebe sredstava za čišćenje, namijenjeni isključivo
  čišćenju granita. Važno je naglasiti da prije njihove upotrebe
  trebate dobro očistiti površinu od prašine, točnije površina
  granita treba biti prazna.


  Gotovo svako sredstvo za čišćenje granita u sebi sadrži
  koncentrat zbog čega se preporučuje njegovo miješanje sa
  destiliranom vodom. Omjer bi morao biti do 1:5. Ostavite da
  tekućina na uprljanom prostoru odstoji 10-ak minuta, a zatim sve
  dobro očetkajte grubom četkom. U slučaju da je potrebno, postupak
  ponovite još jednom.
 KAKO ČISTITI GRANIT? 

KAKO ČISTITI GRANIT?

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita

<para>
 Pravila nogometa započinju brojem igrača koji
 igraju ovu igru.
</para>
<para>
 Ekipu u malom nogometu čini 10 (deset) igrača koji se prijavljuju
 u Zapisnik prije početka utakmice, a promjena igrača je
 neograničena u tijeku cijelog trajanja utakmice 
</para>
<para>
 Igra se loptom čiji je opseg određen između minimalno 68 i
 maksimalno 70 cm.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ne smije biti lakša od 410 i teža od 450 grama.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3551355/koliko-poznajete-pravila-malog-nogometa/">
 Pravila malog nogometa
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Utakmicu igraju dvije momčadi, a svaka se sastoji od najviše
 jedanaest igrača, od kojih jedan mora biti vratar. Vratar ima
 svoj vratarski prostor i igranje vratara rukom izvan ovog
 prostora smatra se kao prekršaj u igri. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Utakmica ne može započeti ili nastaviti ako bilo koja momčad ima
 manje od sedam igrača.
</para>
<para>
 Pravila nogometa tako određuju i to da bi dužina
 igrališta za međunarodne utakmice trebala bi biti između 100 i
 110 metara (110 - 120 jardi), a širina bi trebala biti u okviru
 65 i 75 metara (70 - 80 jardi). Boja umjetne podloge mora biti
 zelena, a za ostale utakmice mjere više variraju: dužina između
 90 i 120 metara, a širina 45 do 90 metara. 
</para>
<para>
 Momčad koja pobijedi u bacanju novčića odlučuje na koja će vrata
 napadati u prvom poluvremenu.
</para>
<para>
 Pravila nogometa određuju i trajanje utakmice,
 koja se sastoji od dva jednaka vremenska razdoblja u trajanju po
 45 minuta, a koja mogu biti skraćena samo ako se sudac i obje
 momčadi tako dogovore prije početka utakmice, te ako je takav
 dogovor u skladu s propozicijama natjecanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Igrači imaju pravo na odmor između poluvremena, koje ne može
 trajati duže od 15 minuta. 
</para>
<para>
 Cilj igre je postići pogodak u gol, a pogodak je postignut kada
 lopta u cijelosti prijeđe poprečnu liniju između stupova vrata i
 ispod grede, pod uvjetom da momčad koja postiže pogodak nije
 prekršila Pravila nogometne igre. 
</para>
<para>
 Bila su ovo ona osnovna pravila nogometa od
 kojih se može krenuti u ozbiljnije proučavanje ovog sporta.
 Nogometna pravila, još poznata i kao nogometni zakoni, pravila su
 koja pomažu u odigravanju nogometnih utakmica.
</para>

Koja su osnovna pravila nogometa? Mnogi od nas su ljubitelji nogometa, a posebno oni koji se rekreativno njime bave, a koliko poznajete pravila nogometa? U nastavku pišemo koja su osnovna pravila nogometa 
   Pravila nogometa započinju brojem igrača koji
  igraju ovu igru.


  Ekipu u malom nogometu čini 10 (deset) igrača koji se prijavljuju
  u Zapisnik prije početka utakmice, a promjena igrača je
  neograničena u tijeku cijelog trajanja utakmice 


  Igra se loptom čiji je opseg određen između minimalno 68 i
  maksimalno 70 cm.
  Ne smije biti lakša od 410 i teža od 450 grama.


   
      
         
            Pravila malog nogometa
         
      
   


  Utakmicu igraju dvije momčadi, a svaka se sastoji od najviše
  jedanaest igrača, od kojih jedan mora biti vratar. Vratar ima
  svoj vratarski prostor i igranje vratara rukom izvan ovog
  prostora smatra se kao prekršaj u igri. 
  Utakmica ne može započeti ili nastaviti ako bilo koja momčad ima
  manje od sedam igrača.


   Pravila nogometa tako određuju i to da bi dužina
  igrališta za međunarodne utakmice trebala bi biti između 100 i
  110 metara (110 - 120 jardi), a širina bi trebala biti u okviru
  65 i 75 metara (70 - 80 jardi). Boja umjetne podloge mora biti
  zelena, a za ostale utakmice mjere više variraju: dužina između
  90 i 120 metara, a širina 45 do 90 metara. 


  Momčad koja pobijedi u bacanju novčića odlučuje na koja će vrata
  napadati u prvom poluvremenu.


   Pravila nogometa određuju i trajanje utakmice,
  koja se sastoji od dva jednaka vremenska razdoblja u trajanju po
  45 minuta, a koja mogu biti skraćena samo ako se sudac i obje
  momčadi tako dogovore prije početka utakmice, te ako je takav
  dogovor u skladu s propozicijama natjecanja.
  Igrači imaju pravo na odmor između poluvremena, koje ne može
  trajati duže od 15 minuta. 


  Cilj igre je postići pogodak u gol, a pogodak je postignut kada
  lopta u cijelosti prijeđe poprečnu liniju između stupova vrata i
  ispod grede, pod uvjetom da momčad koja postiže pogodak nije
  prekršila Pravila nogometne igre. 


   Bila su ovo ona osnovna pravila nogometa od
  kojih se može krenuti u ozbiljnije proučavanje ovog sporta.
  Nogometna pravila, još poznata i kao nogometni zakoni, pravila su
  koja pomažu u odigravanju nogometnih utakmica.
 Sportske aktivnosti 

Sportske aktivnosti

Koja su osnovna pravila nogometa?

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
 prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
 studija.
</para>
<para>
 Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
 akademskom stupnju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
 dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
 kraćem od 3 godine.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3573541/sto-predstavlja-titula-sveucilisnog-prvostupnika-vss-ili-vss/">
 Sveučilišni prvostupnik 
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
 struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
 slično.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
 bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
 Zakona.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
 je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
 spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
 naznaku struke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
 najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
 izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
</para>

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS Stručnim prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog studija, a što ta titula predstavlja saznajte u nastavku. 
   
  Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
  prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
  studija.


  Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
  akademskom stupnju.
   Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
  dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
  kraćem od 3 godine.


   
      
         
            Sveučilišni prvostupnik 
         
      
   


  Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
  struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
  slično.
  Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
  bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
  Zakona.
  To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
  je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
  spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
  naznaku struke.
  Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
  najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
  izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
 Obrazovni sustav 

Obrazovni sustav

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju Direkta</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužiti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li neki lijek? Tajna neka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.</para><hmn:article id="1c7aa4f8-cf3a-11ed-8d98-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba Corellija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?<hmn:linebreak/>A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?<hmn:linebreak/>Dogodi mi se ponekad, da.<hmn:linebreak/>Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?<hmn:linebreak/>Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.<hmn:linebreak/>Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?<hmn:linebreak/>Ima samo to. Facebook nemam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manje<hmn:linebreak/>Pa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali'</para>

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju Legendarna hrvatska pjevačica Tereza Kesovija u Direktu je pričala o LET-u 3 i njihovom hitu ŠČ, otkrila što misli o cajkama, kako objavljuje na Instagramu te kako u današnje vrijeme ima sve manje pravih muškaraca. Na kraju je i zapjevala svoj veliki hit &apos;Moja posljednja i prva ljubavi&apos; Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju DirektaKako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužitiIma li neki lijek? Tajna neka?Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba CorellijaNije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?Dogodi mi se ponekad, da.Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?Ima samo to. Facebook nemam.Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manjePa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali' najveća diva 

najveća diva

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.</para><hmn:article id="6535d89e-ca39-11ed-af4b-66f04ea42762" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.</para><hmn:article id="c6d62db8-bcfd-11ed-9bb0-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva.</para>

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita Zamislite situaciju: mlada ste djevojka, dočekali ste petak, dan za izlazak, dolazite pred klub, a tamo vas na vratima čeka agresivni zaštitar. Pokušate ući, a on vas grabi za ruku i divljački odgurne, tako da vam na ruci nastane ogromna masnica. Odlučite sve prijaviti policiji, idete kod liječnika da utvrdi ozljedu, a onda s dokumentacijom u policijsku stanicu U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. "On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba."Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima."Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca."Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu."Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita."Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva. ISMIJAO JE I POLICAJAC... 

Lejlandski čempres

Najčitanije

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

Još iz rubrike

Presađivanje malina: otkrijte jednostavan način za razmnožiti malinu

Bojanje jaja u crnom vinu - napravite sjajna, kristalna jaja

Znate li koje su vrste lirskih pjesama?

Više s weba

Pročitajte još

Vrste strofa: prisjetite se koje vrste strofe postoje

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita

Koja su osnovna pravila nogometa?

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

Pročitajte još

Vrste strofa: prisjetite se koje vrste strofe postoje

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita

Koja su osnovna pravila nogometa?

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

Više s weba