Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Neutralne boje često se kombiniraju sa svijetlim
 naglašenim bojama, ali mogu biti korištene i samostalno. Spektar
 neutralnih boja čine crna, bijela, siva te
 nijanse smeđe i bež boja.
</para>
<para>
 Shvaćanje i odnos neutralnih boja u prostoru
 ovisi o bojama koje se nalaze okolo neutralnih
 boja.
</para>
<para>
 Siva je neutralna boja koja u kombinaciji s
 drugim bojama može stvoriti dojam visoke tehnologije, te se
 veže uz kreativnost i inspiraciju.
</para>
<para>
 Crna boje se veže uz žalovanje, a neutralna bijela uz čistoću i
 jednostavnost.
</para>
<para>
 Neutralnim bojama zemljanih tonova, odnosno bež
 i nijansama smeđe predstavljate upornost i snagu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!​​</ulink>
 
</para>

Neutralne boje - znate li koje su boje neutralne? Neutralne boje posljednjih nekoliko godina omiljene su modnim dizajnerima i dizajnerima interijera. No, koje su boje neutralne i zašto ih svi vole? 
   Neutralne boje često se kombiniraju sa svijetlim
  naglašenim bojama, ali mogu biti korištene i samostalno. Spektar
  neutralnih boja čine crna, bijela, siva te
  nijanse smeđe i bež boja.


  Shvaćanje i odnos neutralnih boja u prostoru
  ovisi o bojama koje se nalaze okolo neutralnih
  boja.


  Siva je neutralna boja koja u kombinaciji s
  drugim bojama može stvoriti dojam visoke tehnologije, te se
  veže uz kreativnost i inspiraciju.


  Crna boje se veže uz žalovanje, a neutralna bijela uz čistoću i
  jednostavnost.


   Neutralnim bojama zemljanih tonova, odnosno bež
  i nijansama smeđe predstavljate upornost i snagu.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
   
 Boje 

Neutralne boje - znate li koje su boje neutralne?

neutralne boje

Boje koje se slažu - znate li koje se boje slažu?

Ostwaldov krug boje -  naučite kako nastaju boje

Boje

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.</para><hmn:article id="4e6b1cc6-c801-11ed-babd-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada nikad niste istupili u medijima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ste onda postali osumnjičenik?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.</para><hmn:article id="c6151b40-b9f3-11ec-9092-0242ac120051" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li to skupe cipele?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.</para><hmn:article id="9441ea22-b9f2-11ec-9e7e-0242ac12002a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što ćete vi sad?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikada", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je.</para>

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu' Putni nalozi, navodi, nikada joj nisu pokazani, a sa Sauchom se nije čula. O pravomoćnoj presudi saznala je iz medija Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori."Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.Do sada nikad niste istupili u medijima?"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.Kad ste onda postali osumnjičenik?"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.Jesu li to skupe cipele?"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.Što ćete vi sad?"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?"Nikada", kaže.Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je."Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je. komentirala i cipele 

komentirala i cipele

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para>
 Smrčak dolazi iz roda <emphasis>Morchella</emphasis>. Ima ih nekoliko:
 <emphasis>Morchella conica</emphasis> ili crni smrčak, <emphasis>Morchella
 deliciosa</emphasis> ili pepeljasti smrčak, <emphasis>Morchella
 esculenta</emphasis> ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.
</para>
<para>
 Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
 uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
 tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
 tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
 staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
 gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
 i stopljeno je sa stapkom.
</para>
<para>
 Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
 šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
 područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
 topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
 smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
 gradskim parkovima.
</para>
<para>
 Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
 pravilu ne uspijevaju. 
</para>
<para>
 Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
 staništa.
</para>
<para>
 Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
 Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.
</para>
<para>
 Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
 Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
 sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
 vrba.
</para>
<para>
 Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
 Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
 proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
 pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
 i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.
</para>
<para>
 O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
 gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
 razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
 gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
 mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
</para>

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište Smrčak, neokrunjeni kralj gljiva cijenjen kao jestiva gljiva koja ima stanište na   čudnim mjestima za gljive. U nastavku donosimo više o smčku i njegovom staništu 
  Smrčak dolazi iz roda Morchella. Ima ih nekoliko:
  Morchella conica ili crni smrčak, Morchella
  deliciosa ili pepeljasti smrčak, Morchella
  esculenta ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.


  Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
  uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
  tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
  tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
  staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
  gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
  i stopljeno je sa stapkom.


   Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
  šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
  područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
  topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
  smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
  gradskim parkovima.


   Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
  pravilu ne uspijevaju. 


  Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
  staništa.


   Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
  Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.


   Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
  Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
  sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
  vrba.


   Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
  Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
  proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
  pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
  i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.


  O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
  gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
  razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
  gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
  mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
 Gljive i šumsko bilje 

Gljive i šumsko bilje

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

<para>
 Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
 što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
 koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
 milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
 devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
 ili više riječi.
</para>
<para>
 Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
 ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
 izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
 četrdeset, pedeset itd.).
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima
</para>
<para>
 Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
 jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
 broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
 jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
 koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
 sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).
</para>
<para>
 Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
 brojeva slovima i brojevnim riječima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
 bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
 Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.
</para>
<para>
 U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
 dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
 - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
 šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.
</para>
<para>
 Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
 veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
 devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
 dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
 četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
 sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
 tisuća sto dvadeset i sedam.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti
</para>
<para>
 U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
 riječ: tisućuosamstosedamdesetpet
</para>
<para>
 Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
 drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
 pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
 javlja se nepostojano a.
</para>
<para>
 Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…
</para>
<para>
 Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
 glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
 drugu osnovu)
</para>
<para>
 Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
 četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
 množine.
</para>
<para>
 Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
 dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
 količinu
</para>
<para>
 Pisanje višečlanih brojeva slovima: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
 devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
 šesnaest.
</para>
<para>
 Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
 šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
 četiri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
 osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva Brojevi se slovima pišu kao jednorječnice i višerječnice. Pisanje brojeva slovima ima svoja osnovna pravila pa ćemo ih spomenuti u nastavku 
  Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
  što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
  koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)
  Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
  milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
  devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
  ili više riječi.


  Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
  ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
  izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
  četrdeset, pedeset itd.).


   Pisanje brojeva slovima


  Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
  jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
  broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
  jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
  koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
  sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).


  Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
  brojeva slovima i brojevnim riječima. 
   U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
  bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
  Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.


   U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
  dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
  - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
  šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.


  Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
  veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
  devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
  dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
  četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
  sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
  tisuća sto dvadeset i sedam.


   Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti


  U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
  riječ: tisućuosamstosedamdesetpet


   Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
  drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.


   Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
  pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
  javlja se nepostojano a.


   Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…


   Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
  glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
  drugu osnovu)


   Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
  četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica
  služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
  množine.


   Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
  dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
  količinu


   Pisanje višečlanih brojeva slovima: 
  Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
  devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
  šesnaest.


  Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
  šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
  četiri.
  Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
  osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Literatura 

Literatura

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

<para>
 Pjesničke slike - kad čitamo neku pjesmu, uvijek
 možemo zamisliti scene koje se u pjesmi odvijaju. Kada
 doživljavamo te stihove, pred našim očima se stvara svijet
 pjesničkih slika. One su posebnosti pjesničkoga jezika te se
 primaju i temelje na različitim osjetilima.
 Osjetilni poticaji mogu se stopiti u jedinstveni doživljaj i tako
 će nastati figura sinestezija. Može se reći da
 na neki način pjesnik crta riječima te tako izražava svoje
 osjećaje tuge ili radosti.
</para>
<para>
 Pjesničkim slikama se stvaraju raznolike i bogate vizualne
 predodžbe i produbljuju se dojmovi te se pobuđuje
 mašta. One se stvaraju opisom u kojem naročito važnu
 ulogu imaju pažljivo odabrani atributi i epiteti.
</para>
<para>
 Postoji pet vrsta pjesničkih slika:
</para>
<para>
 Vizualna ili vidna slika, predstavlja pjesnički
 slikovit izraz kojim se izražava doživljaj vida.
</para>
<para>
 Primjer: "I bliješti suncem obasjana čudesna raskoš njenih
 grana'' (Cesarić, Voćka poslije kiše)
</para>
<para>
 Akustična, slušna ili
 auditivna,to je vrsta pjesničke
 slike koja izražava doživljaj sluha.
</para>
<para>
 Primjer: ''Cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne smrče, svoj trohej
 zagušljivi, svoj zvučni teški jamb'' (Nazor, Cvrčak)
</para>
<para>
 Gustativna ili okusna pjesnička slika je
 slikovit izraz kojim se izražava doživljaj okusa.
</para>
<para>
 Primjer: ''Gorak je vijenac pelina, mračan je kalež otrova''
 (Ujević, Svakidašnja jadikovka)
</para>
<para>
 Olfaktivnom ili mirisnom slikom se izražava
 doživljaj mirisa.
</para>
<para>
 ꓑrimjer: ''Miriše grožđe i smilje dolje u našem selu'' (Šimić,
 Himnos)
</para>
<para>
 Dodirna ili taktilna pjesnička slika prenosi
 doživljaj dodira.
</para>
<para>
 Primjer: ''Struje hladni žmarci u kuće bez peći'' (Ujević, Bura
 na Braču)
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Pjesničke slike: Otkrijte vrste pjesničkih slika Želite znati nešto više o pjesničkim slikama? Saznajte koliko vrsta pjesničkih slika ima, što se njima izražava i koja osjetila pobuđuju. 
   Pjesničke slike - kad čitamo neku pjesmu, uvijek
  možemo zamisliti scene koje se u pjesmi odvijaju. Kada
  doživljavamo te stihove, pred našim očima se stvara svijet
  pjesničkih slika. One su posebnosti pjesničkoga jezika te se
  primaju i temelje na različitim osjetilima.
  Osjetilni poticaji mogu se stopiti u jedinstveni doživljaj i tako
  će nastati figura sinestezija. Može se reći da
  na neki način pjesnik crta riječima te tako izražava svoje
  osjećaje tuge ili radosti.


  Pjesničkim slikama se stvaraju raznolike i bogate vizualne
  predodžbe i produbljuju se dojmovi te se pobuđuje
  mašta. One se stvaraju opisom u kojem naročito važnu
  ulogu imaju pažljivo odabrani atributi i epiteti.


  Postoji pet vrsta pjesničkih slika:


   Vizualna ili vidna slika, predstavlja pjesnički
  slikovit izraz kojim se izražava doživljaj vida.


  Primjer: "I bliješti suncem obasjana čudesna raskoš njenih
  grana'' (Cesarić, Voćka poslije kiše)


   Akustična, slušna ili
  auditivna,to je vrsta pjesničke
  slike koja izražava doživljaj sluha.


  Primjer: ''Cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne smrče, svoj trohej
  zagušljivi, svoj zvučni teški jamb'' (Nazor, Cvrčak)


   Gustativna ili okusna pjesnička slika je
  slikovit izraz kojim se izražava doživljaj okusa.


  Primjer: ''Gorak je vijenac pelina, mračan je kalež otrova''
  (Ujević, Svakidašnja jadikovka)


   Olfaktivnom ili mirisnom slikom se izražava
  doživljaj mirisa.


  ꓑrimjer: ''Miriše grožđe i smilje dolje u našem selu'' (Šimić,
  Himnos)


   Dodirna ili taktilna pjesnička slika prenosi
  doživljaj dodira.


  Primjer: ''Struje hladni žmarci u kuće bez peći'' (Ujević, Bura
  na Braču)


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 Slike koje pobuđuju maštu 

Slike koje pobuđuju maštu

Pjesničke slike: Otkrijte vrste pjesničkih slika

<para>
 Boks je borilački sport koji se
 generalno dijeli na profesionalni boks kojim
 upravljaju profesionalne bokserke federacije i amaterski
 boks koji se praktikuje na olimpijskim igrama.
</para>
<para>
 Profiesionalnim boksom upravljaju bokserske federacije, koje
 preko svojih promotora sastavljaju liste izazivača i dogovaraju
 borbe za naslov. Nažalost, u moru različitih federacija prosječni
 se ljubitelji teško snalaze i ponekad nije jasno koliko je neka
 titula ‘svjetskog prvaka po verziji XY’ zaista relevantna. U
 nastavku saznajte koje su kategorije u boksu.
</para>
<para>
 Među brojnim federacijama se ističu kao najpoznatije i jedine
 relevantne:
</para>
<para>
 World Boxing Association (W.B.A.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 World Boxing Council (W.B.C.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 International Boxing Federation (I.B.F.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 World Boxing Organization(W.B.O.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 World Proffesional Boxing Federation (W.P.B.F.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 International Boxing Organization (I.B.O.)
</para>
<para>
 U bokserskim je krugovima cijenjen i uvažen naslov prvaka prema
 boksačkom časopisu The Ring.
</para>
<para>
 Težinske kategorije:
</para>
<para>
 Da bi se osigurala ravnopravnost borbe, bokseri se takmiče u
 težinskim kategorijama. Najčešće se koriste sljedeće težinske
 kategorije, poredane po težini boksera:
</para>
<para>
 Olimpijski boksački sistem ima ove kategorije u
 boksu:
</para>
<para>
 papir, do 48 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 muha, 48-51 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 bantam 51-54 kg (prije 1945. se upotrebljavao naziv
 “pijetao”kategorija)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 perolaka, 54-57 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 laka, 57-60 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 poluvelter, 60-64 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 velter, 64-69 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 srednja, 69-75 kg (prve borbe u srednjoj kategoriji počele su se
 održavati 1840.-tih.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 poluteška, 75-81 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 teška, 81-91 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 superteška, 91 kg +
</para>
<para>
 Za kadete i žene se koriste nešto drugačije kategorije:
</para>
<para>
 igla, do 46 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 papir, 46 – 48 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 muha, 48 – 50 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 polubantam, 50 – 52 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 bantam, 52 – 54 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 perolaka, 54 – 57 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 laka, 57 – 60 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 poluvelter, 60 – 63 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 velter, 63 – 66 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 polusrednja, 66 – 70 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 srednja, 70 – 75 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 poluteška, 75 – 80 kg<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 teška, 80 – 86 kg
</para>
<para>
 Profesionalni boks sadrži još nekoliko međukategorija, a nazivi
 ponekad odudaraju, ovisno o međunarodnom boksačkom udruženju.
 Težine su određene po britanskom mjernom sistemu, u kamenima i
 funtama. Ovo su bile sve kategorije u boksu.
</para>
<para>
  <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Koje su sve kategorije u boksu? Boks se dijeli na profesionalni boks i amaterski boks, a u nastavku saznajte koje su sve kategorije u boksu 
   Boks je borilački sport koji se
  generalno dijeli na profesionalni boks kojim
  upravljaju profesionalne bokserke federacije i amaterski
  boks koji se praktikuje na olimpijskim igrama.


  Profiesionalnim boksom upravljaju bokserske federacije, koje
  preko svojih promotora sastavljaju liste izazivača i dogovaraju
  borbe za naslov. Nažalost, u moru različitih federacija prosječni
  se ljubitelji teško snalaze i ponekad nije jasno koliko je neka
  titula ‘svjetskog prvaka po verziji XY’ zaista relevantna. U
  nastavku saznajte koje su kategorije u boksu.


  Među brojnim federacijama se ističu kao najpoznatije i jedine
  relevantne:


  World Boxing Association (W.B.A.)
  World Boxing Council (W.B.C.)
  International Boxing Federation (I.B.F.)
  World Boxing Organization(W.B.O.)
  World Proffesional Boxing Federation (W.P.B.F.)
  International Boxing Organization (I.B.O.)


  U bokserskim je krugovima cijenjen i uvažen naslov prvaka prema
  boksačkom časopisu The Ring.


   Težinske kategorije:


  Da bi se osigurala ravnopravnost borbe, bokseri se takmiče u
  težinskim kategorijama. Najčešće se koriste sljedeće težinske
  kategorije, poredane po težini boksera:


  Olimpijski boksački sistem ima ove kategorije u
  boksu:


  papir, do 48 kg
  muha, 48-51 kg
  bantam 51-54 kg (prije 1945. se upotrebljavao naziv
  “pijetao”kategorija)
  perolaka, 54-57 kg
  laka, 57-60 kg
  poluvelter, 60-64 kg
  velter, 64-69 kg
  srednja, 69-75 kg (prve borbe u srednjoj kategoriji počele su se
  održavati 1840.-tih.)
  poluteška, 75-81 kg
  teška, 81-91 kg
  superteška, 91 kg +


  Za kadete i žene se koriste nešto drugačije kategorije:


  igla, do 46 kg
  papir, 46 – 48 kg
  muha, 48 – 50 kg
  polubantam, 50 – 52 kg
  bantam, 52 – 54 kg
  perolaka, 54 – 57 kg
  laka, 57 – 60 kg
  poluvelter, 60 – 63 kg
  velter, 63 – 66 kg
  polusrednja, 66 – 70 kg
  srednja, 70 – 75 kg
  poluteška, 75 – 80 kg
  teška, 80 – 86 kg


  Profesionalni boks sadrži još nekoliko međukategorija, a nazivi
  ponekad odudaraju, ovisno o međunarodnom boksačkom udruženju.
  Težine su određene po britanskom mjernom sistemu, u kamenima i
  funtama. Ovo su bile sve kategorije u boksu.


    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
   ​
 popis 

popis

Koje su sve kategorije u boksu?

<para>
 Referat je dakle samostalni pismeni rad na zadanu temu kojemu
 prethodi istraživački rad učenika, a mi ćemo u nastavku navesti
 nekoliko osnovnih stvari koje svaki referat mora imati.
</para>
<para>
 Različiti su zahtjevi i smjernice za izradu referata te pravila
 kako napisati referat. To često uzrokuje
 zbunjenost, koja u nepostojanju jasno određenih i definiranih
 pravila, poseže za najlakšim načinom kreirajući tako vlastita
 pravila. 
</para>
<para>
 Stoga ćemo ovdje pokušali navesti dio standardizacije i
 ujednačavanja različitih praksi, a cilj nam je približiti
 postupak i pojasniti kako napisati referat.
</para>
<para>
 Svaki referat se sastoji od 6 dijelova, a to su: naslovnica,
 sadržaj, uvod, obrada sadržaja, zaključak i literatura.
</para>
<para>
 Naslovnica, odnosno puni naslov rada treba biti pisan istim
 pismom, masnim slovima veličine 16. Eventualni podnaslov, masnim
 slovima veličine 14.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U sadržaju, koji možete podijeliti u poglavlja, razrađujete temu
 koju ste najavili.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Uvod mora biti kratak i jasan. Najavite temu kojom ćete se baviti
 i objasnite vašu motivaciju za izradu referata. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Obrada sadržaja je otvorena za vas i vaša razmatranja teme, dok
 zaključak izdvaja ključne elemente koje ste obradili i vaš sud o
 obrađenoj temi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Svu korištenu literaturu je potrebno navesti na kraju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Gore navedenih šest dijelova MORAJU biti odvojeni, tj. svaki mora
 započeti na novoj stranici.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stranice u referatu moraju biti numerirane (moramo napisati
 brojeve stranica), ali ne i naslovna stranica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Za pisanje referata najčešće se koriste standardni fontovi koji
 su lakši za čitanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Referat ne smijete kopirati ili prepisan, jer je to krađa
 intelektualnoga vlasništva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koristite samo pouzdane izvore informacija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako referat ne možete napisati na računalu, možete ga napisati i
 rukom. Morate zadovoljiti formu referata koja je zadana. 
</para>
<para>
 Potrebno je i navesti internet stranice koje ste koristili [naziv
 web stranice, URL adresa web stranice, datum].<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Navesti sve članke ili knjige koje ste koristili [Prezime, Ime,
 Naslov članka ili knjige (pisano kurzivom), naziv časopisa, broj
 časopisa, godina izdanja navedenog broja, stranice na kojima je
 članak tiskan].
</para>
<para>
 Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome kako
 napisati referat bilo od koristi ili ćete ih možda
 upotrijebiti u budućnosti.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Kako napisati referat i što svaki referat mora imati Referat je samostalni učenički rad o zadanoj temi, odnosno izlaganje bitnih činjenica o nekom pitanju ili temi. Da li ste sigurni da znate kako napisati referat 
  Referat je dakle samostalni pismeni rad na zadanu temu kojemu
  prethodi istraživački rad učenika, a mi ćemo u nastavku navesti
  nekoliko osnovnih stvari koje svaki referat mora imati.


  Različiti su zahtjevi i smjernice za izradu referata te pravila
  kako napisati referat. To često uzrokuje
  zbunjenost, koja u nepostojanju jasno određenih i definiranih
  pravila, poseže za najlakšim načinom kreirajući tako vlastita
  pravila. 


  Stoga ćemo ovdje pokušali navesti dio standardizacije i
  ujednačavanja različitih praksi, a cilj nam je približiti
  postupak i pojasniti kako napisati referat.


  Svaki referat se sastoji od 6 dijelova, a to su: naslovnica,
  sadržaj, uvod, obrada sadržaja, zaključak i literatura.


  Naslovnica, odnosno puni naslov rada treba biti pisan istim
  pismom, masnim slovima veličine 16. Eventualni podnaslov, masnim
  slovima veličine 14.
  U sadržaju, koji možete podijeliti u poglavlja, razrađujete temu
  koju ste najavili.
  Uvod mora biti kratak i jasan. Najavite temu kojom ćete se baviti
  i objasnite vašu motivaciju za izradu referata. 
  Obrada sadržaja je otvorena za vas i vaša razmatranja teme, dok
  zaključak izdvaja ključne elemente koje ste obradili i vaš sud o
  obrađenoj temi. 
  Svu korištenu literaturu je potrebno navesti na kraju.
  Gore navedenih šest dijelova MORAJU biti odvojeni, tj. svaki mora
  započeti na novoj stranici.
  Stranice u referatu moraju biti numerirane (moramo napisati
  brojeve stranica), ali ne i naslovna stranica.
  Za pisanje referata najčešće se koriste standardni fontovi koji
  su lakši za čitanje.
  Referat ne smijete kopirati ili prepisan, jer je to krađa
  intelektualnoga vlasništva.
  Koristite samo pouzdane izvore informacija.
  Ako referat ne možete napisati na računalu, možete ga napisati i
  rukom. Morate zadovoljiti formu referata koja je zadana. 


  Potrebno je i navesti internet stranice koje ste koristili [naziv
  web stranice, URL adresa web stranice, datum].
  Navesti sve članke ili knjige koje ste koristili [Prezime, Ime,
  Naslov članka ili knjige (pisano kurzivom), naziv časopisa, broj
  časopisa, godina izdanja navedenog broja, stranice na kojima je
  članak tiskan].


  Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome kako
  napisati referat bilo od koristi ili ćete ih možda
  upotrijebiti u budućnosti.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Pravila u pisanju 

Pravila u pisanju

Kako napisati referat i što svaki referat mora imati

<para>
 Sadnice vinove loze koje se ne prskaju urode
 otpornim grožđem koje se ne razbolijeva od bolesti vinove loze. U
 nasadu otpornih sorti vinove loze u ožujku počinje orezivanje, a
 u mjesecu travnju počinje vegetacija, cvatnja vinove loze.
</para>
<para>
 Otporno grožđe je u vremenu sazrijevanja vrlo mirišljavo, slatko,
 različite veličine grozda, krupnoće, oblika i boje bobice te
 hrskavosti bobice. Neke sorte su bez sjemenki, odnosno manje se
 osjete kod konzumacije.
</para>
<para>
 Sadnice vinove loze koje se ne prskaju:
 Reliance, Venus, Jupiter, Vanessa, Lakemont.
</para>
<para>
 Muškatne okuse otpornoga grožđa za sadnju nailazimo kod sorti
 Muscat Blue, Palatina, New York Muscat, Poloske Muskcat. Te
 sorte možemo koristiti kao stolno grožđe, za spravljanje
 muškatnog vina ili soka.
</para>
<para>
 Najviše sorti otpornoga grožđa dolazi iz Rusije.
 To su sorte s fantastičnim okusom, vrlo krupnim bobicama
 različitog oblika i velikim grozdovima otpornim na zimu. Imamo
 posađene sorte grožđa, od vrlo ranih koje sazrijevaju u srpnju,
 do onih koje zore kroz cijelu sezonu sve do jeseni.
</para>
<para>
 Među otpornim autohtonim starim sortama grožđa, koje su vrlo
 mirišljave i primjerene za jelo ili preradu u sok
 postoje sorte Šmarnica, Bijela i plava Jurka, Kvinton,
 Isabella.
</para>
<para>
 Otporne sorte grožđa primjerene su za sadnju na
 skoro svim područjima Slovenije i šire po Europi, čak i tamo gdje
 vinova loza ne uspijeva najbolje. nudi sadnice vinove loze za
 sadnju neprskanog stolnog grožđa i otporne sorte vinove loze za
 spravljanje ekološkog vina, odnosno ekološkog soka od grožđa.
</para>
<para>
 Sada znate koje su sadnice vinove loze koje se ne
 prskaju.
</para>

Sadnice vinove loze koje se ne prskaju: Koje su otporne sorte grožđa? Postoje određene sorte grožđa otporne na nametnike i loše uvjete. U nastavku saznajte koje su sadnice vinove loze koje se ne prskaju 
   Sadnice vinove loze koje se ne prskaju urode
  otpornim grožđem koje se ne razbolijeva od bolesti vinove loze. U
  nasadu otpornih sorti vinove loze u ožujku počinje orezivanje, a
  u mjesecu travnju počinje vegetacija, cvatnja vinove loze.


  Otporno grožđe je u vremenu sazrijevanja vrlo mirišljavo, slatko,
  različite veličine grozda, krupnoće, oblika i boje bobice te
  hrskavosti bobice. Neke sorte su bez sjemenki, odnosno manje se
  osjete kod konzumacije.


   Sadnice vinove loze koje se ne prskaju:
  Reliance, Venus, Jupiter, Vanessa, Lakemont.


  Muškatne okuse otpornoga grožđa za sadnju nailazimo kod sorti
  Muscat Blue, Palatina, New York Muscat, Poloske Muskcat. Te
  sorte možemo koristiti kao stolno grožđe, za spravljanje
  muškatnog vina ili soka.


  Najviše sorti otpornoga grožđa dolazi iz Rusije.
  To su sorte s fantastičnim okusom, vrlo krupnim bobicama
  različitog oblika i velikim grozdovima otpornim na zimu. Imamo
  posađene sorte grožđa, od vrlo ranih koje sazrijevaju u srpnju,
  do onih koje zore kroz cijelu sezonu sve do jeseni.


  Među otpornim autohtonim starim sortama grožđa, koje su vrlo
  mirišljave i primjerene za jelo ili preradu u sok
  postoje sorte Šmarnica, Bijela i plava Jurka, Kvinton,
  Isabella.


   Otporne sorte grožđa primjerene su za sadnju na
  skoro svim područjima Slovenije i šire po Europi, čak i tamo gdje
  vinova loza ne uspijeva najbolje. nudi sadnice vinove loze za
  sadnju neprskanog stolnog grožđa i otporne sorte vinove loze za
  spravljanje ekološkog vina, odnosno ekološkog soka od grožđa.


  Sada znate koje su sadnice vinove loze koje se ne
  prskaju.
 vrste grožđa 

vrste grožđa

Sadnice vinove loze koje se ne prskaju: Koje su otporne sorte grožđa?

<para>
 Savjeti za eko uzgoj češnjaka  
</para>
<para>
 Morate znati da za suzbijanje korova u češnjaku kod nas nije
 registriran ni jedan pripravak. Zbog toga se prilikom uzgoja
 treba pomagati prirodnim metodama što uzgoj češnjaka u vašem vrtu
 pretvara u eko uzgoj češnjaka.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Za češnjak je najštetnija plamenjača, koja u vrlo kratkom
 razdoblju može spaliti sve nadzemne organe. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, na tržištu se mogu naći ekološki pesticidi, ili još bolje i
 najprirodnije rješenje za eko uzgoj
 češnjaka je da koristite antagonističke biljke koje ga
 štite od nametnika!
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3599343/savjeti-za-uzgoj-i-sadnju-bijelog-luka-u-proljece-3599343/">
 Sadnja bijelog luka u proljeće
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Ako želite eko uzgoj češnjaka , bez upotrebe
 kemijskih sredstava, morate paziti da nije na teškim tlima jer je
 potrebno dobro baratati motikom i ručnim alatom. Češnjak,
 botanički Allium sativum, pripada obitelji Liliaceae. 
</para>
<para>
 Eko uzgoj češnjaka podrazumijeva sadnju antagonističkih
 biljaka jednu uz drugu. Tako biljke se međusobno štite
 od nametnika (npr. sadnja mrkve uz luk štiti biljke od
 lukove/mrkvine muhe, zabijanje grana bazge u tlo služi kao
 zaštita od krtica)
</para>

Znate li kako izgleda eko uzgoj češnjaka Donosimo nekoliko informacija uz koje ćete naučiti kako izgleda pravilan eko uzgoj češnjaka, pa ako razmišljate o uzgoju pročitajte u nastavku što je eko uzgoj češnjaka 
   Savjeti za eko uzgoj češnjaka  


  Morate znati da za suzbijanje korova u češnjaku kod nas nije
  registriran ni jedan pripravak. Zbog toga se prilikom uzgoja
  treba pomagati prirodnim metodama što uzgoj češnjaka u vašem vrtu
  pretvara u eko uzgoj češnjaka.
   
  Za češnjak je najštetnija plamenjača, koja u vrlo kratkom
  razdoblju može spaliti sve nadzemne organe. 
  No, na tržištu se mogu naći ekološki pesticidi, ili još bolje i
  najprirodnije rješenje za eko uzgoj
  češnjaka je da koristite antagonističke biljke koje ga
  štite od nametnika!


   
      
         
            Sadnja bijelog luka u proljeće
         
      
   


   Ako želite eko uzgoj češnjaka , bez upotrebe
  kemijskih sredstava, morate paziti da nije na teškim tlima jer je
  potrebno dobro baratati motikom i ručnim alatom. Češnjak,
  botanički Allium sativum, pripada obitelji Liliaceae. 


   Eko uzgoj češnjaka podrazumijeva sadnju antagonističkih
  biljaka jednu uz drugu. Tako biljke se međusobno štite
  od nametnika (npr. sadnja mrkve uz luk štiti biljke od
  lukove/mrkvine muhe, zabijanje grana bazge u tlo služi kao
  zaštita od krtica)
 Povrtnjak i radovi u vrtu 

Povrtnjak i radovi u vrtu

Znate li kako izgleda eko uzgoj češnjaka

<para>
 Europa je kontinent koji se nalazi na sjevernoj polutci zemlje.
 Sveukupno se sastoji od 45 suverenih država. Svaka Europa
 država ima i glavni grad. Neke od njih već i znate.
</para>
<para>
 Europa države i glavni gradovi:
</para>
<orderedlist>
 <listitem>
 <para>Albanija - Tirana
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Andora - Andora la Velja
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Austrija - Beč
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Belgija - Brisel
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Belorusija - Minsk
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Bosna i Hercegovina - Sarajevo
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Bugarska - Sofija
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Crna Gora - Podgorica
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Češka - Prag
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Danska - Kopenhagen
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Estonija - Talin
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Finska - Helsinki
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Francuska - Pariz
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Grčka - Atina
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Gruzija - Tbilisi
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Holandija - Amsterdam
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Hrvatska - Zagreb
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Irska, Republika - Dablin
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Island - Rejkjavik
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Italija - Rim
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jermenija - Jerevan
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Letonija - Riga
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Lihtenštajn - Vaduc
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Litvanija - Vilnjus
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Luksemburg - Luksemburg
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Mađarska - Budimpešta
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Makedonija, BJR - Skoplje
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Malta - La Valeta
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Moldavija - Kišinjev
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Monako - Monako
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Nemačka - Berlin
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Norveška - Oslo
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Poljska - Varšava
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Portugal - Lisabon
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Rumunija - Bukurešt
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>San Marino - San Marino
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Slovačka - Bratislava
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Slovenija - Ljubljana
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Srbija - Beograd
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Španija - Madrid
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Švajcarska - Bern
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Švedska - Stokholm
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ujedinjeno Kraljevstvo - London
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ukrajina - Kijev
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Vatikan - Vatikan
 </para>
 </listitem>
</orderedlist>
<para>
 Ovo je popis svi Europa država i glavnih
 gradova, nadamo se da će vam biti od pomoći!
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​​
</para>

Europa: države i glavni gradovi  Europe Oduvijek su vas zanimale sve države i glavni gradovi Europe? Zavirite u članak i saznajte sve što vas zanima 
  Europa je kontinent koji se nalazi na sjevernoj polutci zemlje.
  Sveukupno se sastoji od 45 suverenih država. Svaka Europa
  država ima i glavni grad. Neke od njih već i znate.


   Europa države i glavni gradovi:


   
      Albanija - Tirana
  
   
   
      Andora - Andora la Velja
  
   
   
      Austrija - Beč
  
   
   
      Belgija - Brisel
  
   
   
      Belorusija - Minsk
  
   
   
      Bosna i Hercegovina - Sarajevo
  
   
   
      Bugarska - Sofija
  
   
   
      Crna Gora - Podgorica
  
   
   
      Češka - Prag
  
   
   
      Danska - Kopenhagen
  
   
   
      Estonija - Talin
  
   
   
      Finska - Helsinki
  
   
   
      Francuska - Pariz
  
   
   
      Grčka - Atina
  
   
   
      Gruzija - Tbilisi
  
   
   
      Holandija - Amsterdam
  
   
   
      Hrvatska - Zagreb
  
   
   
      Irska, Republika - Dablin
  
   
   
      Island - Rejkjavik
  
   
   
      Italija - Rim
  
   
   
      Jermenija - Jerevan
  
   
   
      Letonija - Riga
  
   
   
      Lihtenštajn - Vaduc
  
   
   
      Litvanija - Vilnjus
  
   
   
      Luksemburg - Luksemburg
  
   
   
      Mađarska - Budimpešta
  
   
   
      Makedonija, BJR - Skoplje
  
   
   
      Malta - La Valeta
  
   
   
      Moldavija - Kišinjev
  
   
   
      Monako - Monako
  
   
   
      Nemačka - Berlin
  
   
   
      Norveška - Oslo
  
   
   
      Poljska - Varšava
  
   
   
      Portugal - Lisabon
  
   
   
      Rumunija - Bukurešt
  
   
   
      San Marino - San Marino
  
   
   
      Slovačka - Bratislava
  
   
   
      Slovenija - Ljubljana
  
   
   
      Srbija - Beograd
  
   
   
      Španija - Madrid
  
   
   
      Švajcarska - Bern
  
   
   
      Švedska - Stokholm
  
   
   
      Ujedinjeno Kraljevstvo - London
  
   
   
      Ukrajina - Kijev
  
   
   
      Vatikan - Vatikan
  
   


  Ovo je popis svi Europa država i glavnih
  gradova, nadamo se da će vam biti od pomoći!


   Čitaj,
  prati i komen
   tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​​
 grad - država 

grad - država

Europa: države i glavni gradovi  Europe

<para>
 Karl Benz je 1886. godine predao zahtjev za
 patent za svoj automobil, koji je ujedno bio prvi
 automobil na svijetu s pogonom na unutarnje izgaranje.
 Prvi put se u javnosti provozao u ljeto iste godine.
</para>
<para>
 Zanimljiv je bio put kojim je Benz došao do ideje za prvi
 automobil. San mu je bio napraviti kočiju
 bez konja, a hobi su mu bili bicikli. Svoj prvi automobil
 napravio je tako što je stavio benzinski motor na trokolicu koja
 je imala kotače slične onima na biciklu (nije koristio drvene
 kotače kakvi su bili na kočijama).
</para>
<para>
 Motor na prvom automobilu imao je samo jedan cilindar sa 954
 kubika i 0.8 konjskih snaga. Mogao je postići brzinu od 16
 kilometara na sat.
</para>
<para>
 Poduzeće Benz &amp; Cie u Mannheimu preteča je automobilske
 industrije, a Benzov je prvi automobil napravio
 pravi ulazak u jednu od najrazvijenijih industrija
 današnjice. 
</para>

Kada je nastao prvi automobil? Prvi je automobil nastao davno u 18. stoljeću, a u nastavku saznajte i tko ga je izumio 
   Karl Benz je 1886. godine predao zahtjev za
  patent za svoj automobil, koji je ujedno bio prvi
  automobil na svijetu s pogonom na unutarnje izgaranje.
  Prvi put se u javnosti provozao u ljeto iste godine.


  Zanimljiv je bio put kojim je Benz došao do ideje za prvi
  automobil. San mu je bio napraviti kočiju
  bez konja, a hobi su mu bili bicikli. Svoj prvi automobil
  napravio je tako što je stavio benzinski motor na trokolicu koja
  je imala kotače slične onima na biciklu (nije koristio drvene
  kotače kakvi su bili na kočijama).


  Motor na prvom automobilu imao je samo jedan cilindar sa 954
  kubika i 0.8 konjskih snaga. Mogao je postići brzinu od 16
  kilometara na sat.


  Poduzeće Benz &amp; Cie u Mannheimu preteča je automobilske
  industrije, a Benzov je prvi automobil napravio
  pravi ulazak u jednu od najrazvijenijih industrija
  današnjice. 
 i tko ga je izumio? 

i tko ga je izumio?

Kada je nastao prvi automobil?

<para>
 Dakle, kada se prskaju šljive, ovisi o
 padavinama, odnosno o broju kišnih dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U slučaju kiše, u punoj cvatnji i krajem cvatnje koštičavih
 voćaka preporučuje se provesti prskanje šljive.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prskanje šljive se provodi prije kiše. Tada
 treba provesti preventivnu zaštitu od infekcije uzročnikom paleži
 cvijeta, izboja i truleži plodova (Monilinia laxa). Kao što samo
 ime kaže, ovo je bolest koja uzrokuje sušenje cvjetova. Iz
 zaraženih cvjetova širi se u grančice, te uzrokuje i njihovo
 sušenje. U kišnim godinama česta je slika koštičavih voćaka s
 puno osušenih i pocrnjelih cvjetova i grančica, koji ostaju na
 drvetu tijekom čitave godine. Ako kiše ne bude, izostat će i
 infekcije. Zato je upravo to najbolje vrijeme kada se
 prskaju šljive.
</para>
<para>
 U nasadima šljive kod sorti koje su na kraju cvatnje tj. u fazi
 opadanja latica, vrši se tretiranje protiv crne ili žute šljivine
 osice.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon završetka cvatnje, a prije pojave oborina može se provesti
 i zaštita protiv bolesti lista nekim od sljedećih fungicida.
</para>
<para>
 Kada se prskaju šljive sva preporučena sredstva
 za zaštitu primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama
 prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, koji se nalazi na
 stranicama MP-a. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kada se prskaju šljive? Ako niste sigurni kada se prskaju šljive, u nastavku možete čitati više o tome kada je najbolje vrijeme za ove radove u vrtu i zašto se upravo tada prskaju šljive 
  Dakle, kada se prskaju šljive, ovisi o
  padavinama, odnosno o broju kišnih dana.
  U slučaju kiše, u punoj cvatnji i krajem cvatnje koštičavih
  voćaka preporučuje se provesti prskanje šljive.
   Prskanje šljive se provodi prije kiše. Tada
  treba provesti preventivnu zaštitu od infekcije uzročnikom paleži
  cvijeta, izboja i truleži plodova (Monilinia laxa). Kao što samo
  ime kaže, ovo je bolest koja uzrokuje sušenje cvjetova. Iz
  zaraženih cvjetova širi se u grančice, te uzrokuje i njihovo
  sušenje. U kišnim godinama česta je slika koštičavih voćaka s
  puno osušenih i pocrnjelih cvjetova i grančica, koji ostaju na
  drvetu tijekom čitave godine. Ako kiše ne bude, izostat će i
  infekcije. Zato je upravo to najbolje vrijeme kada se
  prskaju šljive.


  U nasadima šljive kod sorti koje su na kraju cvatnje tj. u fazi
  opadanja latica, vrši se tretiranje protiv crne ili žute šljivine
  osice.
  Nakon završetka cvatnje, a prije pojave oborina može se provesti
  i zaštita protiv bolesti lista nekim od sljedećih fungicida.


   Kada se prskaju šljive sva preporučena sredstva
  za zaštitu primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama
  prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, koji se nalazi na
  stranicama MP-a. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Voćarstvo 

Voćarstvo

Znate li kada se prskaju šljive?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog agresije na Ukrajinu Rusija ubrzava demontažu i obnovu zastarjelih tenkova T-62 iz 1960-ih u pokušaju da nadoknadi svoje ogromne gubitke modernih tenkova u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski Obavještajni tim za sukobe (CIT) izvijestio je da su čak i stariji sovjetski tenkovi T- 54 i T-55 primijećeni su u tranzitu željeznicom u blizini ruske pacifičke obale u kojem se nalazi postrojenje za popravak tenkova, piše <ulink url="https://euromaidanpress.com/2023/03/22/more-museum-pieces-russia-brings-t-54-tanks-designed-in-late-1940s-out-of-retirement-cit/?swcfpc=1">Euromaidan Press</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Tim CIT-a na Twitteru je objavio fotografije tenkova serije T-54/55 iz sovjetske ere koji su navodno prevezeni željeznicom s Dalekog istoka Rusije.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/CITeam_ru/status/1638470251636506624?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638475300131463169%7Ctwgr%5E339df92f8582e986ac3823bded4cb4ccb5a73cd6%7Ctwcon%5Es3_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Frusi-u-teskom-ocaju-na-ukrajinsku-bojisnicu-salju-tenkove-proizvedene-1950-tih-stariji-su-od-nasih-roditelja-1274935"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istaknuli su, kako piše Euromaidan Press, da je to "prvi zabilježeni slučaj povlačenja tenkova T-54/55 iz skladišta".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj potez prepoznaju kao znak nedostatka oklopnih vozila u Oružanim snagama Ruske Federacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/mhmck/status/1638516649190883328?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1638516649190883328%7Ctwgr%5E339df92f8582e986ac3823bded4cb4ccb5a73cd6%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Frusi-u-teskom-ocaju-na-ukrajinsku-bojisnicu-salju-tenkove-proizvedene-1950-tih-stariji-su-od-nasih-roditelja-1274935"/>

Moskva iz skladišta 'povukla' tenkove iz Drugog svjetskog rata. Snimili ih na željeznici? Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956. Zbog agresije na Ukrajinu Rusija ubrzava demontažu i obnovu zastarjelih tenkova T-62 iz 1960-ih u pokušaju da nadoknadi svoje ogromne gubitke modernih tenkova u Ukrajini.Ruski Obavještajni tim za sukobe (CIT) izvijestio je da su čak i stariji sovjetski tenkovi T- 54 i T-55 primijećeni su u tranzitu željeznicom u blizini ruske pacifičke obale u kojem se nalazi postrojenje za popravak tenkova, piše Euromaidan Press.Naime, Tim CIT-a na Twitteru je objavio fotografije tenkova serije T-54/55 iz sovjetske ere koji su navodno prevezeni željeznicom s Dalekog istoka Rusije.Istaknuli su, kako piše Euromaidan Press, da je to "prvi zabilježeni slučaj povlačenja tenkova T-54/55 iz skladišta".Taj potez prepoznaju kao znak nedostatka oklopnih vozila u Oružanim snagama Ruske Federacije.Serijska proizvodnja tenkova T-54 započela je 1947. godine, a njegove nadograđene inačice T-54A, T-55, T-55B s proizvodnjom su započele 1955., 1956., odnosno 1957. godine. T-54 su poznati po širokoj uporabi u sovjetskoj invaziji na Mađarsku 1956. idu na sve ili ništa 

Neutralne boje - znate li koje su boje neutralne?

Najčitanije

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

Pjesničke slike: Otkrijte vrste pjesničkih slika

Još iz rubrike

Koje su sve kategorije u boksu?

Kako napisati referat i što svaki referat mora imati

Sadnice vinove loze koje se ne prskaju: Koje su otporne sorte grožđa?

Više s weba

Pročitajte još

Znate li kako izgleda eko uzgoj češnjaka

Europa: države i glavni gradovi Europe

Kada je nastao prvi automobil?

Znate li kada se prskaju šljive?

Pročitajte još

Znate li kako izgleda eko uzgoj češnjaka

Europa: države i glavni gradovi Europe

Kada je nastao prvi automobil?

Znate li kada se prskaju šljive?

Više s weba