Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
 Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
 imaju porez na dodanu vrijednost.
</para>
<para>
 Kako provjeriti VAT broj?
</para>
<para>
 VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
 stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
 porezna uprava.
</para>
<para>
 Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
 oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
</para>

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti? VAT broj koriste mnoge države, no znate li što je to i kako provjeriti VAT broj? 
  VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
  Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
  imaju porez na dodanu vrijednost.


  Kako provjeriti VAT broj?


  VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
  stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
  porezna uprava.


  Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
  oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
 osobni dokumenti 

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

Osobna iskaznica

Savjeti kako se riješiti trave u vrtu

Znate li kako izvaditi rodni list preko interneta?

osobni dokumenti

Članak

Vijesti.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji S epicentrom 3 kilometra južno od Aržana, malog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. JAVLJA SEIZMOLOŠKA 

JAVLJA SEIZMOLOŠKA

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kriminalističko istraživanje je u tijeku.</para>

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.Kriminalističko istraživanje je u tijeku. kaos u dubravi 

kaos u dubravi

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>DM je iz predostrožnosti povukao "dmBio tahini pastu od sezama, 250 g", s rokovima trajanja najbolje upotrijebiti do 21.02.2025. i 25.02.2025. jer se, kako pojašnjavaju, ne može isključiti mogućnost prisutnosti bakterije salmonele u tim proizvodima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, molimo kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu gdje će im biti osigurana zamjena proizvoda ili povrat novca. Proizvod se može vratiti otvoren ili neotvoren te bez predočenja računa</para><hmn:article id="15cd4226-c7bc-11ed-a0a6-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konzumiranje hrane u kojoj je prisutna bakterija salmonele može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu i povremeno povraćanje te blagu temperaturu. Simptomi obično nestaju nakon nekoliko dana. U slučaju teških ili dugotrajnih simptoma, potrebno se obratiti liječniku", navodi se, uz ispriku kupcima, u priopćenju DM-a.</para>

Poznati lanac s polica povlači proizvod i poziva kupce da ga vrate: 'Može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu...' S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, iz lanca drogerija mole kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu DM je iz predostrožnosti povukao "dmBio tahini pastu od sezama, 250 g", s rokovima trajanja najbolje upotrijebiti do 21.02.2025. i 25.02.2025. jer se, kako pojašnjavaju, ne može isključiti mogućnost prisutnosti bakterije salmonele u tim proizvodima."S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, molimo kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu gdje će im biti osigurana zamjena proizvoda ili povrat novca. Proizvod se može vratiti otvoren ili neotvoren te bez predočenja računaKonzumiranje hrane u kojoj je prisutna bakterija salmonele može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu i povremeno povraćanje te blagu temperaturu. Simptomi obično nestaju nakon nekoliko dana. U slučaju teških ili dugotrajnih simptoma, potrebno se obratiti liječniku", navodi se, uz ispriku kupcima, u priopćenju DM-a. ZBOG SALMONELE 

ZBOG SALMONELE

Poznati lanac s polica povlači proizvod i poziva kupce da ga vrate: 'Može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/svi-misle-da-je-rentanje-stana-u-zagrebu-odlican-biznis-izracunali-smo-koliko-se-tako-doista-moze-zaraditi-foto-20230324">tportal.hr.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.</para><hmn:article id="8ec84894-c981-11ed-bc50-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto.</para>

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše tportal.hr.Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto. Slabo ulaganje? 

Slabo ulaganje?

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

<para>
 Hornindalsvatnet je najdublje jezero u Norveškoj, a ujedno je i
 najdublje jezero u Europi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovo najdublje jezero u Europi ima službenu dubinu od 514
 metara. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kako se površina jezera nalazi na nadmorskoj visini od 53 metra,
 to znači da se najdublje jezero u Europi, odnosno njegovo dno,
 nalazi na 461 metar ispod površine mora. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zdravlje/3315917/klimatske-promjene-znatno-povecavaju-rizik-od-klizanja-i-padova-za-alpiniste/">
 Klimatske promjene
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Na istočnoj strani jezera nalazi se selo Grodås u općini
 Hornindal, a na zapadnoj strani jezera nalazi se selo Mogrenda
 (općina Eid). Autoput E39 prolazi pokraj sela Mogrenda. [1]
</para>
<para>
 Najdublje jezero u Europi je izmjereno 1990-tih
 godina, kada je norveška telekomunikacijska tvrtka
 Telenor postavljala kabele od optičkih vlakana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Izmjerili su tada dubinu jezera od 612 metara. To znači da je
 službeno najdublje jezero u Europi dubine jezera od 514 metara
 koja je vjerojatno i veća. 
</para>
<para>
 Obujam vode koje ima najdublje jezero u
 Europi je 12,1 km3, a površina jezera je 51 km2, po
 čemu jezero Hornindalsvatnet je 19-to po veličini jezero u
 Norveškoj, ali zato i  najdublje jezero u Europi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jezero se nalazi u norveškom okrugu Sogn og Fjordane. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prastaru granitnu podlogu Norveške erodirali su ledenjaci
 ledenoga doba i oblikovali visoke planine i duboke
 doline, <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Najdublje jezero u Europi Hornindalsvatnet je
 poznato i po maratonu, koji se održava u srpnju svake godine.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li koje je najdublje jezero u Europi Znate li gdje se nalazi najdublje jezero u Europi i koje je to jezero? Ako niste sigurni da znate odgovor na pitanje koje je najdublje jezero u Europi, čitajte dalje 
  Hornindalsvatnet je najdublje jezero u Norveškoj, a ujedno je i
  najdublje jezero u Europi.
   Ovo najdublje jezero u Europi ima službenu dubinu od 514
  metara. 
   
  Kako se površina jezera nalazi na nadmorskoj visini od 53 metra,
  to znači da se najdublje jezero u Europi, odnosno njegovo dno,
  nalazi na 461 metar ispod površine mora. 


   
      
         
            Klimatske promjene
         
      
   


  Na istočnoj strani jezera nalazi se selo Grodås u općini
  Hornindal, a na zapadnoj strani jezera nalazi se selo Mogrenda
  (općina Eid). Autoput E39 prolazi pokraj sela Mogrenda. [1]


   Najdublje jezero u Europi je izmjereno 1990-tih
  godina, kada je norveška telekomunikacijska tvrtka
  Telenor postavljala kabele od optičkih vlakana.
  Izmjerili su tada dubinu jezera od 612 metara. To znači da je
  službeno najdublje jezero u Europi dubine jezera od 514 metara
  koja je vjerojatno i veća. 


  Obujam vode koje ima najdublje jezero u
  Europi je 12,1 km3, a površina jezera je 51 km2, po
  čemu jezero Hornindalsvatnet je 19-to po veličini jezero u
  Norveškoj, ali zato i  najdublje jezero u Europi.
  Jezero se nalazi u norveškom okrugu Sogn og Fjordane. 
  Prastaru granitnu podlogu Norveške erodirali su ledenjaci
  ledenoga doba i oblikovali visoke planine i duboke
  doline, 
   Najdublje jezero u Europi Hornindalsvatnet je
  poznato i po maratonu, koji se održava u srpnju svake godine.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Rijeke i jezera 

Rijeke i jezera

Znate li koje je najdublje jezero u Europi

<para>
 Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
 što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
 koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
 milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
 devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
 ili više riječi.
</para>
<para>
 Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
 ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
 izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
 četrdeset, pedeset itd.).
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima
</para>
<para>
 Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
 jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
 broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
 jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
 koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
 sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).
</para>
<para>
 Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
 brojeva slovima i brojevnim riječima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
 bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
 Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.
</para>
<para>
 U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
 dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
 - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
 šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.
</para>
<para>
 Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
 veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
 devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
 dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
 četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
 sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
 tisuća sto dvadeset i sedam.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti
</para>
<para>
 U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
 riječ: tisućuosamstosedamdesetpet
</para>
<para>
 Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
 drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
 pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
 javlja se nepostojano a.
</para>
<para>
 Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…
</para>
<para>
 Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
 glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
 drugu osnovu)
</para>
<para>
 Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
 četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
 množine.
</para>
<para>
 Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
 dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
 količinu
</para>
<para>
 Pisanje višečlanih brojeva slovima: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
 devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
 šesnaest.
</para>
<para>
 Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
 šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
 četiri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
 osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva Brojevi se slovima pišu kao jednorječnice i višerječnice. Pisanje brojeva slovima ima svoja osnovna pravila pa ćemo ih spomenuti u nastavku 
  Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
  što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
  koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)
  Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
  milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
  devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
  ili više riječi.


  Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
  ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
  izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
  četrdeset, pedeset itd.).


   Pisanje brojeva slovima


  Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
  jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
  broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
  jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
  koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
  sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).


  Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
  brojeva slovima i brojevnim riječima. 
   U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
  bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
  Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.


   U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
  dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
  - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
  šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.


  Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
  veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
  devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
  dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
  četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
  sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
  tisuća sto dvadeset i sedam.


   Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti


  U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
  riječ: tisućuosamstosedamdesetpet


   Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
  drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.


   Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
  pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
  javlja se nepostojano a.


   Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…


   Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
  glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
  drugu osnovu)


   Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
  četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica
  služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
  množine.


   Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
  dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
  količinu


   Pisanje višečlanih brojeva slovima: 
  Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
  devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
  šesnaest.


  Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
  šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
  četiri.
  Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
  osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Literatura 

Literatura

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

<para>
 Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
 porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
 kako možete do njega i što je porezni broj.
</para>
<para>
 Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
 zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.
</para>
<para>
 Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
 identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
 zdravstvenom, mirovinskom sustavu<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
 identifikaciju.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3552555/izgubljena-osobna-iskaznica-postupak-prijave-izgubljene-iskaznice/">
 Izgubljena osobna iskaznica
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
 stoga želimo pojasniti što je porezni broj.
</para>
<para>
 Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
 osoba vodi u Poreznoj upravi.
</para>
<para>
 Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
 OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.
</para>
<para>
 Sada kada smo razjasnili što je porezni
 broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
 identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
 tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
 dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
 zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
</para>

Znate li što je porezni broj Mnogi još uvijek nisu sigurni što je porezni broj i kako ga pronaći, stoga u nastavku donosimo nekoliko informacija o tome što je porezni broj i kako možete doći do njega 
  Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
  porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
  kako možete do njega i što je porezni broj.


  Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
  zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.


  Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
  identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
  zdravstvenom, mirovinskom sustavu
   Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
  identifikaciju.


   
      
         
            Izgubljena osobna iskaznica
         
      
   


  Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
  stoga želimo pojasniti što je porezni broj.


  Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
  osoba vodi u Poreznoj upravi.


  Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
  OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.


  Sada kada smo razjasnili što je porezni
  broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
  identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
  tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
  dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
  zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
 Porezni obveznici 

Porezni obveznici

Znate li što je porezni broj

<para>
 Znate li koje biljke pomažu jedna drugoj tijekom rasta u istom
 vrtu?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neke biljke iz povrtnjaka pomažu jedna drugoj i stoga ih je
 poželjno da rastu jedna blizu druge, no koje biljke su
 dobri susjedi za krumpir u vrtu i kako mu
 pomažu?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako ste odlučili zasaditi vlastiti vrt i u njemu uzgajati
 krumpir, znajte da postoje dobri susjedi za
 krumpir i loši susjedi, a ovdje ćemo navesti neke
 detalje o kompatibilnosti biljaka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kao što je to slučaj i s ljudima tako i biljke reagiraju jedna na
 drugu pa se neke biljke slažu dobro, dok se druge "ne podnose".
 To je kompatibilnost biljaka.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3599339/uzgoj-bijelog-luka-savjeti-za-uzgoj-i-sadnju-bijelog-luka/">
 Uzgoj bijelog luka
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Ako biljke sadite u skladu s njihovom kompatibilnošću zasigurno
 ćete poboljšati njihov rast, povećati urod i zaštititi biljke od
 nametnika.
</para>
<para>
 Dobri susjedi za krumpir su grah, mrkva,
 krastavci, cvjetača, kupus, većina povrća i ljekovitih biljaka.
</para>
<para>
 Uz krumpir vole rasti i njegovi dobri susjedi cikla, crveni luk i
 koraba, kupus i sve kupusnjače.
</para>
<para>
 Kukuruz obožava krumpir, grašak, grah, krastavac, tikvu i
 tikvicu. Za ove biljke se smatra da povoljno djeluju na sve
 ostale biljke blizu sebe. Zbog toga su ove biljke dobrodošle u
 svakom vrtu.
</para>
<para>
 Uz kompatibilnost biljaka tu su naravno i biljke-antagonisti.
 Suncokret tako voli krastavce a alergičan je na krumpir u svojoj
 blizini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dakle krumpir, suncokret i rajčica nisu dobri
 susjedi.
</para>

Krumpir i njegovi dobri susjedi u vrtu Kompatibilnost biljaka je jedna od osobina biljaka da povoljno djeluju jedna na drugu i zbog toga se ove biljke dobrodošle u svakom vrtu, a kakav se susjed krumpir i koji su njegovi dobri susjedi 
  Znate li koje biljke pomažu jedna drugoj tijekom rasta u istom
  vrtu?
  Neke biljke iz povrtnjaka pomažu jedna drugoj i stoga ih je
  poželjno da rastu jedna blizu druge, no koje biljke su
  dobri susjedi za krumpir u vrtu i kako mu
  pomažu?
  Ako ste odlučili zasaditi vlastiti vrt i u njemu uzgajati
  krumpir, znajte da postoje dobri susjedi za
  krumpir i loši susjedi, a ovdje ćemo navesti neke
  detalje o kompatibilnosti biljaka.
  Kao što je to slučaj i s ljudima tako i biljke reagiraju jedna na
  drugu pa se neke biljke slažu dobro, dok se druge "ne podnose".
  To je kompatibilnost biljaka.


   
      
         
            Uzgoj bijelog luka
         
      
   


  Ako biljke sadite u skladu s njihovom kompatibilnošću zasigurno
  ćete poboljšati njihov rast, povećati urod i zaštititi biljke od
  nametnika.


   Dobri susjedi za krumpir su grah, mrkva,
  krastavci, cvjetača, kupus, većina povrća i ljekovitih biljaka.


  Uz krumpir vole rasti i njegovi dobri susjedi cikla, crveni luk i
  koraba, kupus i sve kupusnjače.


  Kukuruz obožava krumpir, grašak, grah, krastavac, tikvu i
  tikvicu. Za ove biljke se smatra da povoljno djeluju na sve
  ostale biljke blizu sebe. Zbog toga su ove biljke dobrodošle u
  svakom vrtu.


  Uz kompatibilnost biljaka tu su naravno i biljke-antagonisti.
  Suncokret tako voli krastavce a alergičan je na krumpir u svojoj
  blizini.
   Dakle krumpir, suncokret i rajčica nisu dobri
  susjedi.
 Povrtnjak i radovi u vrtu 

Povrtnjak i radovi u vrtu

Krumpir i njegovi dobri susjedi u vrtu

<para>
 U slučaju da ste se ikada susreli s mahovinom na betonu u svojem
 dvorištu, sigurno znate koliko je se teško riješiti. Da bismo vam
 u tome pomogli, donosimo vam savjete za jednostavno čišćenje
 betona od mahovine.
</para>
<para>
 Pojava mahovine i sličnih organizama vrlo je česti problem na
 betonskim plohama. Mahovina prvenstveno nastaje zbog pojave
 velike vlage koja pospješuje njezino nastajanje. No, čak i za
 najotporniju mahovinu postoji učinkovito rješenje. Iako su
 kemijska sredstva naučinkovitija, postoje i prirodni načini kako
 se riješiti mahovine sa betona.
</para>
<para>
 Jedan od načina kako ukloniti mahovinu jest korištenje kipuće
 vode. Kipuća voda omekšat će nastalu mahovinu, nakon čega
 betonsku ploču jednostavno dobro iščetkajte. Danas postoje
 posebne četke za uklanjanje mahovine koje možete kupiti u svakom
 većem supermarketu. Eventualni ostatak mahovine uklonite crijevom
 za pranje.
</para>
<para>
 Osim kipuće vode, mahovine se možete riješiti koristeći sodu
 bikarbonu. Stavite nekoliko žlica sode bikarbone i nekoliko
 decilitara mlake vode u posudu s raspršivačem. Tekućinom
 poprskajte sav beton zahvaćen mahovinom te sve zajedno dobro
 isperite. Mahovina bi trebala nestati.
</para>

Kako se riješiti mahovine: savjeti za čišćenje betona od mahovine Problemi s mahovinom javljaju se najčešće kada je riječ o vlažnom i mokrom betonu, a mi smo za vas izdvojili načine kako je se možete riješiti 
  U slučaju da ste se ikada susreli s mahovinom na betonu u svojem
  dvorištu, sigurno znate koliko je se teško riješiti. Da bismo vam
  u tome pomogli, donosimo vam savjete za jednostavno čišćenje
  betona od mahovine.


  Pojava mahovine i sličnih organizama vrlo je česti problem na
  betonskim plohama. Mahovina prvenstveno nastaje zbog pojave
  velike vlage koja pospješuje njezino nastajanje. No, čak i za
  najotporniju mahovinu postoji učinkovito rješenje. Iako su
  kemijska sredstva naučinkovitija, postoje i prirodni načini kako
  se riješiti mahovine sa betona.


  Jedan od načina kako ukloniti mahovinu jest korištenje kipuće
  vode. Kipuća voda omekšat će nastalu mahovinu, nakon čega
  betonsku ploču jednostavno dobro iščetkajte. Danas postoje
  posebne četke za uklanjanje mahovine koje možete kupiti u svakom
  većem supermarketu. Eventualni ostatak mahovine uklonite crijevom
  za pranje.


  Osim kipuće vode, mahovine se možete riješiti koristeći sodu
  bikarbonu. Stavite nekoliko žlica sode bikarbone i nekoliko
  decilitara mlake vode u posudu s raspršivačem. Tekućinom
  poprskajte sav beton zahvaćen mahovinom te sve zajedno dobro
  isperite. Mahovina bi trebala nestati.
 ČIŠĆENJE BETONA 

ČIŠĆENJE BETONA

Kako se riješiti mahovine: savjeti za čišćenje betona od mahovine

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
 prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
 studija.
</para>
<para>
 Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
 akademskom stupnju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
 dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
 kraćem od 3 godine.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3573541/sto-predstavlja-titula-sveucilisnog-prvostupnika-vss-ili-vss/">
 Sveučilišni prvostupnik 
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
 struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
 slično.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
 bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
 Zakona.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
 je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
 spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
 naznaku struke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
 najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
 izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
</para>

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS Stručnim prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog studija, a što ta titula predstavlja saznajte u nastavku. 
   
  Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
  prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
  studija.


  Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
  akademskom stupnju.
   Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
  dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
  kraćem od 3 godine.


   
      
         
            Sveučilišni prvostupnik 
         
      
   


  Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
  struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
  slično.
  Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
  bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
  Zakona.
  To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
  je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
  spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
  naznaku struke.
  Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
  najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
  izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
 Obrazovni sustav 

Obrazovni sustav

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

<para>
 Smrčak dolazi iz roda <emphasis>Morchella</emphasis>. Ima ih nekoliko:
 <emphasis>Morchella conica</emphasis> ili crni smrčak, <emphasis>Morchella
 deliciosa</emphasis> ili pepeljasti smrčak, <emphasis>Morchella
 esculenta</emphasis> ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.
</para>
<para>
 Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
 uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
 tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
 tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
 staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
 gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
 i stopljeno je sa stapkom.
</para>
<para>
 Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
 šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
 područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
 topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
 smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
 gradskim parkovima.
</para>
<para>
 Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
 pravilu ne uspijevaju. 
</para>
<para>
 Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
 staništa.
</para>
<para>
 Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
 Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.
</para>
<para>
 Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
 Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
 sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
 vrba.
</para>
<para>
 Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
 Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
 proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
 pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
 i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.
</para>
<para>
 O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
 gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
 razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
 gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
 mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
</para>

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište Smrčak, neokrunjeni kralj gljiva cijenjen kao jestiva gljiva koja ima stanište na   čudnim mjestima za gljive. U nastavku donosimo više o smčku i njegovom staništu 
  Smrčak dolazi iz roda Morchella. Ima ih nekoliko:
  Morchella conica ili crni smrčak, Morchella
  deliciosa ili pepeljasti smrčak, Morchella
  esculenta ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.


  Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
  uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
  tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
  tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
  staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
  gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
  i stopljeno je sa stapkom.


   Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
  šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
  područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
  topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
  smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
  gradskim parkovima.


   Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
  pravilu ne uspijevaju. 


  Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
  staništa.


   Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
  Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.


   Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
  Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
  sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
  vrba.


   Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
  Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
  proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
  pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
  i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.


  O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
  gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
  razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
  gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
  mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
 Gljive i šumsko bilje 

Gljive i šumsko bilje

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

<para>
 HTTPS kratica znaći HyperText Transfer Protocol Secure i to je
 internetski protokol nastao kombinacijom protokola HTTP s
 protokolom SSL/TLS.
</para>
<para>
 HTTPS protokol koristi se za 22,65% od svih hrvatskih domena.
</para>
<para>
 Ovaj protokol omogućava kriptiranu komunikaciju i sigurnu
 identifikaciju web poslužitelja mreže. HTTPS veze često se
 koriste za novčane transakcije na World Wide Webu i ostale
 povjerljive transakcije u korporativnim informacijskim
 sustavima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A koja je točno razlika između HTTPS i HTTP
 protokola?
</para>
<para>
 Razlika između HTTP i HTTPS standardno rabi
 TCP/IP-port 443 a njegovi URL-ovi počinju s "https://". S druge
 strane, HTTP standardno rabi TCP/IP-port 80 a njegovi URL-ovi
 počinju s "https://". Ovo zvuči dosta komplicirano, ali laički
 pojašnjeno, već samo slovo S na kraju oznake protokola znači
 SIGURNOST.
</para>
<para>
 Razlika između HTTP i HTTPS protokola je u tome što je
 HTTP nezaštićen i čest je predmet napada
 čovjek-u-sredini i prisluškivanje, što može dopustiti napadačima
 pristup web računima i osjetljivim informacijama. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 HTTPS je dizajniran da izdrži takve napade i smatra se sigurnim
 protiv takvih napada (uz iznimku izvan upotrebe starije verzije
 SSL).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 On djeluje na najvišem sloju OSI modela, aplikacijski sloj, ali
 sigurnosni protokol radi na nižim podrazinama, kodirajući HTTP
 poruku prije prijenosa i dekriptirajući poruku pri
 dolasku. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 HTTPS dakle nije zasebni protokol, ali se odnosi na korištenje
 običnog HTTP preko kriptirane SSL / TLS veze.
</para>
<para>
 Sve u HTTPS porukama je kodirano, uključujući i zaglavlja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 S HTTPS-om, ako netko između pošiljatelja i primatelja može
 otvoriti poruku, ona se još uvijek ne može dešifrirati. Samo
 pošiljatelj i primatelj, koji znaju “kod”, mogu dešifrirati
 poruku.
</para>
<para>
 Napadač može znati činjenicu da se veza odvija između dviju
 stranaka, naziv domene i IP adrese ali kriptografski algoritmi
 korišteni za kodiranje su toliko sigurni da ih je u realnim
 uvjetima nemoguće probiti. Ako web sjedište ne koristi https
 vezu, korisnički podaci se šalju kao tekst preko cijelog
 interneta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 S HTTPS-om, ako netko između pošiljatelja i primatelja može
 otvoriti poruku, ona se još uvijek ne može dešifrirati. Samo
 pošiljatelj i primatelj, koji znaju “kod”, mogu dešifrirati
 poruku.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Bilo je to nekoliko osnovnih razlika između HTTP i HTTPS
 protokola.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>  
</para>

Koja je osnovna razlika između HTTPS i HTTP protokola? Mnogi još uvijek ne znaju kakva je razlika između http i https kratica na url linkovima, pa ćemo ovdje navesti neke primjere i razlike između http i https protokola 
  HTTPS kratica znaći HyperText Transfer Protocol Secure i to je
  internetski protokol nastao kombinacijom protokola HTTP s
  protokolom SSL/TLS.


  HTTPS protokol koristi se za 22,65% od svih hrvatskih domena.


  Ovaj protokol omogućava kriptiranu komunikaciju i sigurnu
  identifikaciju web poslužitelja mreže. HTTPS veze često se
  koriste za novčane transakcije na World Wide Webu i ostale
  povjerljive transakcije u korporativnim informacijskim
  sustavima.
   A koja je točno razlika između HTTPS i HTTP
  protokola?


   Razlika između HTTP i HTTPS standardno rabi
  TCP/IP-port 443 a njegovi URL-ovi počinju s "https://". S druge
  strane, HTTP standardno rabi TCP/IP-port 80 a njegovi URL-ovi
  počinju s "https://". Ovo zvuči dosta komplicirano, ali laički
  pojašnjeno, već samo slovo S na kraju oznake protokola znači
  SIGURNOST.


   Razlika između HTTP i HTTPS protokola je u tome što je
  HTTP nezaštićen i čest je predmet napada
  čovjek-u-sredini i prisluškivanje, što može dopustiti napadačima
  pristup web računima i osjetljivim informacijama. 
  HTTPS je dizajniran da izdrži takve napade i smatra se sigurnim
  protiv takvih napada (uz iznimku izvan upotrebe starije verzije
  SSL).
  On djeluje na najvišem sloju OSI modela, aplikacijski sloj, ali
  sigurnosni protokol radi na nižim podrazinama, kodirajući HTTP
  poruku prije prijenosa i dekriptirajući poruku pri
  dolasku. 
  HTTPS dakle nije zasebni protokol, ali se odnosi na korištenje
  običnog HTTP preko kriptirane SSL / TLS veze.


  Sve u HTTPS porukama je kodirano, uključujući i zaglavlja.
  S HTTPS-om, ako netko između pošiljatelja i primatelja može
  otvoriti poruku, ona se još uvijek ne može dešifrirati. Samo
  pošiljatelj i primatelj, koji znaju “kod”, mogu dešifrirati
  poruku.


  Napadač može znati činjenicu da se veza odvija između dviju
  stranaka, naziv domene i IP adrese ali kriptografski algoritmi
  korišteni za kodiranje su toliko sigurni da ih je u realnim
  uvjetima nemoguće probiti. Ako web sjedište ne koristi https
  vezu, korisnički podaci se šalju kao tekst preko cijelog
  interneta. 
  S HTTPS-om, ako netko između pošiljatelja i primatelja može
  otvoriti poruku, ona se još uvijek ne može dešifrirati. Samo
  pošiljatelj i primatelj, koji znaju “kod”, mogu dešifrirati
  poruku.
  Bilo je to nekoliko osnovnih razlika između HTTP i HTTPS
  protokola.


   
      Čitaj, prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!  
 Tehnološke mogućnosti 

Tehnološke mogućnosti

Koja je osnovna razlika između HTTPS i HTTP protokola?

<para>
 Vrste rime – lirsko pjesništvo može se
 definirati kao skupni naziv za ona pjesnička djela u kojima se na
 emotivan, topao i suosjećajan način neposredno izražava kako
 čovjek doživljava život i svijet, ali i sebe u tom svijetu. Ono
 je najsažetiji oblik umjetnosti riječi, a upravo je rima jedna od
 sastavnica lirske pjesme. One su u pravilu
 zgusnute i sažete, u malo riječi puno toga kažu te  nas
 potiču na razmišljanje i pobuđuju naše osjećaje.
</para>
<para>
 Rima ili srok je glasovno podudaranje riječi na
 završetku stiha. Ona se u istočnoj književnosti pojavljuje od
 najstarijih vremena književnosti, a u antičkoj književnosti je
 vrlo rijetka. Što se europske književnosti tiče, tu se razvija u
 srednjem vijeku. Asonanca i aliteracija
 predstavljaju njene srodne figure. Pjesnici se rimom koriste jer
 daje poseban efekt pjesmi i njezinom ritmu. U hrvatskom
 pjesništvu se rima pojavljuje od samih početaka stvaralaštva, a
 naročito se koristi u dvanaestercu.
</para>
<para>
 Izražajnost rime definiraju blagozvučnost, ritam
 ili ritmičnost (skladnost) te značenjsko povezivanje i isticanje
 rimovanih riječi.
</para>
<para>
 Ako uzmemo u obzir raspored u pjesmi, postoje sljedeće
 vrste rime:
</para>
<para>
 parna (aabb) – vežu se dva uzastopna stiha
</para>
<para>
 unakrsna (abab) – veže se svaki drugi stih u pjesmi
</para>
<para>
 obgrljena (abba) – rimuju se vanjski i unutarnji stihovi strofe
</para>
<para>
 nagomilana (aaaa) – rimuju se svi stihovi jedne strofe
</para>
<para>
 isprekidana (abcd) – stihovi se rimuju bez čvrstog rasporeda
</para>
<para>
 S obzirom na slogove, možemo razlikovati ove vrste
 rima:
</para>
<para>
 jednosložna ili muška rima
</para>
<para>
 dvosložna ili ženska rima
</para>
<para>
 trosložna ili dječja rima
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Vrste rime: Naučite koje vrste rima pjesme sadrže Želite osvježiti memoriju i podsjetiti se koje vrste rime postoje? Donosimo vam glavnu podjelu vrsta rime s obzirom na raspored u pjesmi i slogove 
   Vrste rime – lirsko pjesništvo može se
  definirati kao skupni naziv za ona pjesnička djela u kojima se na
  emotivan, topao i suosjećajan način neposredno izražava kako
  čovjek doživljava život i svijet, ali i sebe u tom svijetu. Ono
  je najsažetiji oblik umjetnosti riječi, a upravo je rima jedna od
  sastavnica lirske pjesme. One su u pravilu
  zgusnute i sažete, u malo riječi puno toga kažu te  nas
  potiču na razmišljanje i pobuđuju naše osjećaje.


  Rima ili srok je glasovno podudaranje riječi na
  završetku stiha. Ona se u istočnoj književnosti pojavljuje od
  najstarijih vremena književnosti, a u antičkoj književnosti je
  vrlo rijetka. Što se europske književnosti tiče, tu se razvija u
  srednjem vijeku. Asonanca i aliteracija
  predstavljaju njene srodne figure. Pjesnici se rimom koriste jer
  daje poseban efekt pjesmi i njezinom ritmu. U hrvatskom
  pjesništvu se rima pojavljuje od samih početaka stvaralaštva, a
  naročito se koristi u dvanaestercu.


   Izražajnost rime definiraju blagozvučnost, ritam
  ili ritmičnost (skladnost) te značenjsko povezivanje i isticanje
  rimovanih riječi.


   Ako uzmemo u obzir raspored u pjesmi, postoje sljedeće
  vrste rime:


  parna (aabb) – vežu se dva uzastopna stiha


  unakrsna (abab) – veže se svaki drugi stih u pjesmi


  obgrljena (abba) – rimuju se vanjski i unutarnji stihovi strofe


  nagomilana (aaaa) – rimuju se svi stihovi jedne strofe


  isprekidana (abcd) – stihovi se rimuju bez čvrstog rasporeda


   S obzirom na slogove, možemo razlikovati ove vrste
  rima:


  jednosložna ili muška rima


  dvosložna ili ženska rima


  trosložna ili dječja rima


   
      
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
 Sastavnica lirske pjesme 

Sastavnica lirske pjesme

Vrste rime: Naučite koje vrste rima pjesme sadrže

<para>
 Pravilno pisanje dopisa mora biti jednostavno i razumljivo te
 učinkovito.
</para>
<para>
 Zanima li vas kako napisati dopis, bez obzira kome šaljete i u
 koju svrhu postupak je isti.
</para>
<para>
 Ako primjerice sastavljate poslovni dopis tada ga možete pisati
 na memorandumu na kojem su podaci o pošiljatelju.
</para>
<para>
 ​Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
 bitnih dijelova koji čine njegovu strukturu:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - zaglavlje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - adresa primatelja <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - broj, mjesto i nadnevak<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - predmet<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - sadržaj <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - pozdrav<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - potpis
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
 sporednih dijelova kao što su:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - oslovljavanje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - prilozi<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - oznaka načina otpreme<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - raspored i broj kopija
</para>
<para>
 Adresa primatelja se u domaćem prometu sastoji od:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    a) tvrtke<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    b) predmeta poslovanja ili djelatnosti<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    c) ulice i kućnog broja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    d) poštanskog broja i mjesta
</para>
<para>
 U slučajevima kada je dopis namijenjen određenoj osobi to
 se u pravilnom pisanju dopisa i naznačuje.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pa tako  praksi imamo 3 slučaja posebnog naznačivanja, koji
 glase:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - na pozornost – n/p<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - za gosp. ili na ruke – n/r<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - povjerljivo – pov.
</para>
<para>
 Pravilno pisanje dopisa nalaže pozdrav, a
 uobičajeni pozdravi su:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * S poštovanjem<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * S osobitim poštovanjem<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Od srca vas pozdravljamo<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Pozdravljamo vas<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Primite naše srdačne pozdrave<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Uz srdačan pozdrav
</para>
<para>
 
 
</para>
<heading3>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče
 i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
</heading3>

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu Danas je komunikacija jedan od najvažnijih elemenata u svakodnevnom poslovanju pa tako i pravilno pisanje dopisa ima svoja pravila, a mora biti jednostavna i razumljiva 
  Pravilno pisanje dopisa mora biti jednostavno i razumljivo te
  učinkovito.


  Zanima li vas kako napisati dopis, bez obzira kome šaljete i u
  koju svrhu postupak je isti.


  Ako primjerice sastavljate poslovni dopis tada ga možete pisati
  na memorandumu na kojem su podaci o pošiljatelju.


  ​Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
  bitnih dijelova koji čine njegovu strukturu:
  - zaglavlje
  - adresa primatelja 
  - broj, mjesto i nadnevak
  - predmet
  - sadržaj 
  - pozdrav
  - potpis


   
   Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
  sporednih dijelova kao što su:
  - oslovljavanje
  - prilozi
  - oznaka načina otpreme
  - raspored i broj kopija


  Adresa primatelja se u domaćem prometu sastoji od:
     a) tvrtke
     b) predmeta poslovanja ili djelatnosti
     c) ulice i kućnog broja
     d) poštanskog broja i mjesta


  U slučajevima kada je dopis namijenjen određenoj osobi to
  se u pravilnom pisanju dopisa i naznačuje.
   
  Pa tako  praksi imamo 3 slučaja posebnog naznačivanja, koji
  glase:
    - na pozornost – n/p
    - za gosp. ili na ruke – n/r
    - povjerljivo – pov.


   Pravilno pisanje dopisa nalaže pozdrav, a
  uobičajeni pozdravi su:
     * S poštovanjem
     * S osobitim poštovanjem
     * Od srca vas pozdravljamo
     * Pozdravljamo vas
     * Primite naše srdačne pozdrave
     * Uz srdačan pozdrav


  
  


   Čitaj, prati i
    komen
   tiraj naše priče
    i na našoj Facebook stranici Život i
    stil!
 Poslovni pravopis 

Poslovni pravopis

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pacijenti govore da je u Klinici za tumore KBC-a Sestre Milosrdnice pokvaren jedini uređaj za magnetsku rezonancu, a potvrdio je to i ravnatelj bolnice Davor Vagić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako govori za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/pokvario-se-jedini-magnet-u-klinici-za-tumore-ravnatelj-vagic-sve-je-pod-kontrolom-899653">24 sata</ulink>, ne radi dio helija u urešaju, a u tijeku je popravak uređaja. Ipak, dodaje, ne zna kada će biti završen i kada će MR biti u funkciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osvrnuo se potom i na opcije koje pacijenti imaju sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dio pacijenata prebačen je u KBC Sestre milosrdnice, naša bolnica ima tri uređaja za MR. Ne očekujemo veća čekanja za tu pretragu, onkološki pacijenti imaju prednost. Naš Zavod za radiologiju ima sve pod kontrolom", rekao je Vagić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, prošle je godine u istoj klinici došlo do problema s napajanjem pa nije bio dostupan uređaj za zračenje kojem ranije iste godine pacijenti nisu imali pristup čak pet dana nakon što je još jednom procurio krov.</para>

Jedini uređaj za magnetsku rezonancu u Klinici za tumore pokvaren. Oglasio se ravnatelj Prošle je godine u istoj klinici došlo do problema s napajanjem pa nije bio dostupan uređaj za zračenje kojem ranije iste godine pacijenti nisu imali pristup čak pet dana nakon što je još jednom procurio krov Pacijenti govore da je u Klinici za tumore KBC-a Sestre Milosrdnice pokvaren jedini uređaj za magnetsku rezonancu, a potvrdio je to i ravnatelj bolnice Davor Vagić.Kako govori za 24 sata, ne radi dio helija u urešaju, a u tijeku je popravak uređaja. Ipak, dodaje, ne zna kada će biti završen i kada će MR biti u funkciji.Osvrnuo se potom i na opcije koje pacijenti imaju sada."Dio pacijenata prebačen je u KBC Sestre milosrdnice, naša bolnica ima tri uređaja za MR. Ne očekujemo veća čekanja za tu pretragu, onkološki pacijenti imaju prednost. Naš Zavod za radiologiju ima sve pod kontrolom", rekao je Vagić.Podsjetimo, prošle je godine u istoj klinici došlo do problema s napajanjem pa nije bio dostupan uređaj za zračenje kojem ranije iste godine pacijenti nisu imali pristup čak pet dana nakon što je još jednom procurio krov. ŠTO S PACIJENTIMA? 

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

Najčitanije

Znate li koje je najdublje jezero u Europi

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

Znate li što je porezni broj

Još iz rubrike

Krumpir i njegovi dobri susjedi u vrtu

Kako se riješiti mahovine: savjeti za čišćenje betona od mahovine

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

Više s weba

Pročitajte još

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Koja je osnovna razlika između HTTPS i HTTP protokola?

Vrste rime: Naučite koje vrste rima pjesme sadrže

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu

Pročitajte još

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Koja je osnovna razlika između HTTPS i HTTP protokola?

Vrste rime: Naučite koje vrste rima pjesme sadrže

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu

Više s weba