Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Menuet je stari francuski ples iz 17. stoljeća,
 "kraljica plesa" na dvoru Luja XIV. 
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Menuet je francuski, pučki ples u trodobnoj
 mjeri, umjereno brza tempa. Menuet je bio novi vodeći ples, dok
 ga kao dvorski ples, jačanjem građanstva, nije ukinula Francuska
 revolucija. No ipak, najbolje poznati dvorski ples bio je menuet.
 Plesao se najprije u brzom tempu, a kasnije od godine 1880. mnogo
 svečanije i s raznim plesnim figurama.
</para>
<para>
 Menuet ples određuje  i oblačenje koje je
 do tada bilo raskošno, teško, da bi se zatim počeli oblačiti tako
 da izgledaju vitko, a pokreti postaju graciozniji.
</para>

Stari francuski Menuet ples Ime menueta verovatno vodi poreklo od francuskog izraza „pas menus“, koji označava Menuet ples laganim i odmerenim koracima. 
   Menuet je stari francuski ples iz 17. stoljeća,
  "kraljica plesa" na dvoru Luja XIV. 


   
   Menuet je francuski, pučki ples u trodobnoj
  mjeri, umjereno brza tempa. Menuet je bio novi vodeći ples, dok
  ga kao dvorski ples, jačanjem građanstva, nije ukinula Francuska
  revolucija. No ipak, najbolje poznati dvorski ples bio je menuet.
  Plesao se najprije u brzom tempu, a kasnije od godine 1880. mnogo
  svečanije i s raznim plesnim figurama.


   Menuet ples određuje  i oblačenje koje je
  do tada bilo raskošno, teško, da bi se zatim počeli oblačiti tako
  da izgledaju vitko, a pokreti postaju graciozniji.
 PLESOVI 

Stari francuski Menuet ples

<para>Tango ples kojem mnogi ne mogu odoljeti</para>

Tango ples kojem mnogi ne mogu odoljeti

Kakvi su to moderni plesovi i koje moderne plesove poznajete?

Cha cha cha ples

Ime menueta verovatno vodi poreklo od francuskog izraza „pas menus“, koji označava Menuet ples laganim i odmerenim koracima.

PLESOVI

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

Tango ples kojem mnogi ne mogu odoljeti Tango ples kojem mnogi ne mogu odoljeti 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati.</para><hmn:video id="e62fe430-cfcf-11ed-a847-96b65086f343"/>

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju!  Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati. PRAVA PREDSTAVA 

PRAVA PREDSTAVA

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju! 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi <ulink url="https://www.blic.rs/vesti/hronika/cim-joj-pride-musko-ona-pocne-da-place-devojcica-koju-je-otac-drzao-zatocenu-jos-uvek/dcx81mt">Blic</ulink>, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. </para><hmn:article id="574ffcf8-cdfb-11ed-926a-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...</para><hmn:article id="06f4bf70-cd45-11ed-8807-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela.</para>

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se' Kirurzi je ne mogu ni pregledati jer se djevojčica boji, ima samo 10 kilograma je ne može stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali govori vrlo tiho. S njom će raditi psiholozi i u bolnici smatraju da će trebati dosta vremena da se oporavi Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi Blic, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno."Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. "Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela. zvjerstvo u beogradu 

zvjerstvo u beogradu

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Zračnoj luci Pula pao je avion. Prema prvim informacijama, srušio se mali sportski avion. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe Hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mali ultralaki zrakoplov sa stranim državljanima prilikom polijetanja srušio se nešto iza 12:25 sati pored uzletno-skijetne staze. U tijeku su postupanja nadležnih službi", rekla je ravnateljica Zračne luke Pula, Nina Vojnić Žagar.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="3442a934-cfc4-11ed-881e-5af7008c388b"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinara zna li se što je s putnicama, odgovorila je da su nadležne službe na mjestu događaja i čim bude više informacija da će ih objaviti. </para><hmn:article id="ea4993a4-cfb6-11ed-b3b1-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zračni promet obustavljen je do daljnjeg u Puli za sve. Za putnike se organiziraju transferi autobusima, oni trenutačno još čekaju. Nesreća se dogodila pored piste. Ovo je prva nesreća u Zračnoj luci Pula", rečeno je.</para><hmn:video id="a658dd14-cfbe-11ed-aa09-5af7008c388b"/>

VIDEO 'U avionu su bili stranci, sav zračni promet obustavljen je. Ovo je prva nesreća u Puli' Očekuje se dolazak Agencija za istraživanje zrakoplovnih nesreća uskoro. Transfer putnika organizira se autobusima U Zračnoj luci Pula pao je avion. Prema prvim informacijama, srušio se mali sportski avion. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe Hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci."Mali ultralaki zrakoplov sa stranim državljanima prilikom polijetanja srušio se nešto iza 12:25 sati pored uzletno-skijetne staze. U tijeku su postupanja nadležnih službi", rekla je ravnateljica Zračne luke Pula, Nina Vojnić Žagar.Na pitanje novinara zna li se što je s putnicama, odgovorila je da su nadležne službe na mjestu događaja i čim bude više informacija da će ih objaviti. "Zračni promet obustavljen je do daljnjeg u Puli za sve. Za putnike se organiziraju transferi autobusima, oni trenutačno još čekaju.  Nesreća se dogodila pored piste. Ovo je prva nesreća u Zračnoj luci Pula", rečeno je. službena izjava 

službena izjava

VIDEO 'U avionu su bili stranci, sav zračni promet obustavljen je. Ovo je prva nesreća u Puli'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priopćenje prenosimo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura.</para>

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu Optužnica je podignuta i protiv poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića. Dogovarali su nagradu od 15.000 eura i to 6000 eura prije presude, a ostatak nakon donošenja oslobađajuće presude USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.Priopćenje prenosimo u cijelosti:USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura. objavili priopćenje 

objavili priopćenje

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/omiljeni-splitski-lijecnik-odlazi-u-mirovinu-puna-mi-je-kapa-svega-situacija-u-zdravstvu-je-sve-teza-i-teza-1277316">Slobodnu Dalmaciju</ulink> doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.</para><hmn:article id="c6a886da-cda4-11ed-97bc-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.</para><hmn:article id="bcd3b212-cda2-11ed-8f4c-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima.</para>

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo' Koliko je loše oslikava primjerom da je prije 20 godina u hitnoj ambulanti splitske Infektologije bilo 25 pacijenata u 24 sata, sada ih je i više od 50 i to bez pacijenata oboljelih od COVID-19. Iznio je svoje mišljenje gdje leži srž problema u zdravstvu "Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za Slobodnu Dalmaciju doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji."Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast."Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije."Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika."Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima. podvukao crtu 

podvukao crtu

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo'

<para>
 Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
 španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
 poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
 vojnici u 18.stoljeću.
</para>
<para>
 Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
 način.
</para>
<para>
 Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
 kada saditi krumpir.
</para>
<para>
 Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
 uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
 krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
 područjima, Dalmaciji i otocima.
</para>
<para>
 U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
 travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
 kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
 mjesec travanj.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>​​
</para>

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira? Krumpir je odličan izvor vitamina C i B, ugljikohidrata kao što je škrob, kalija, magnezija i željeza, a ne sadrži sol i kolesterol 
  Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
  španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
  poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
  vojnici u 18.stoljeću.


  Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
  način.


  Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
  kada saditi krumpir.


   Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
  uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
  krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
  područjima, Dalmaciji i otocima.


  U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
  travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
  kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
  mjesec travanj.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
 radovi u polju 

radovi u polju

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

<para>
 VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
 Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
 imaju porez na dodanu vrijednost.
</para>
<para>
 Kako provjeriti VAT broj?
</para>
<para>
 VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
 stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
 porezna uprava.
</para>
<para>
 Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
 oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
</para>

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti? VAT broj koriste mnoge države, no znate li što je to i kako provjeriti VAT broj? 
  VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
  Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
  imaju porez na dodanu vrijednost.


  Kako provjeriti VAT broj?


  VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
  stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
  porezna uprava.


  Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
  oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
 osobni dokumenti 

osobni dokumenti

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

<para>
 Na tržištu postoje brojna sredstva koja su osmišljena za borbu
 protiv žohara, no žohara se možete riješiti i na prirodan način,
 odnosno prirodnim sredstvima protiv žohara koja
 su koristile i usavršavale generacije u prošlosti.
</para>
<para>
 Jedno od prirodnih sredstava protiv žohara je
 boraks. Boraks je prirodan spoj bora, natrija i kisika, a
 upotrebljava se i u medicini. Ovo prirodno sredstvo
 protiv žohara je savršen način da se riješite ovih
 nametnika. Ukoliko nemate kućne ljubimce ili djecu boraks možete
 koristiti u cijelom domu. Ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara bit će još učinkovitije ako u smjesu boraksa
 dodate malo šećera kako biste privukli žohare.
</para>
<para>
 Ako imate djecu ili kućne ljubimce, kao prirodno sredstvo
 protiv žohara umjesto boraksa možete koristiti kremenu
 zemlju. Stavite ju na prostirke i tepihe i ostavite najmanje 48
 sati prije usisavanja. Kremena zemlja potpuno je sigurna za kućne
 ljubimce i ljude. Ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara djeluje tako da oštećuje površinski hitinski sloj
 žohara, nakon čega dolazi do dehidracije i žohari ugibaju.
</para>
<para>
 Prirodno sredstvo protiv žohara je i sprej od
 mačje metvice koji jednostavno možete i sami napraviti, tako da u
 vodi 15 minuta kuhate malo mačje metvice. Kad se uhladi ulijte ju
 u bocu s raspršivačem i raspršite po kući, posebice u blizini
 rupa u zidovima ili pukotina koji služe kao ulazna vrata za
 žohare.
</para>
<para>
 Sprej od mačje metvice za ljude je siguran, no ukoliko u svom
 domu imate mačku, ovo prirodno sredstvo protiv
 žohara najbolje je ne koristiti, jer može imati
 halucinogeni utjecaj na mačku.
</para>

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara Žohari su stvarali probleme generacijama prije nas, koje su pronašle načine i prirodna sredstva za borbu protiv žohara. Koja su to sredstva i kako ih koristiti 
  Na tržištu postoje brojna sredstva koja su osmišljena za borbu
  protiv žohara, no žohara se možete riješiti i na prirodan način,
  odnosno prirodnim sredstvima protiv žohara koja
  su koristile i usavršavale generacije u prošlosti.


  Jedno od prirodnih sredstava protiv žohara je
  boraks. Boraks je prirodan spoj bora, natrija i kisika, a
  upotrebljava se i u medicini. Ovo prirodno sredstvo
  protiv žohara je savršen način da se riješite ovih
  nametnika. Ukoliko nemate kućne ljubimce ili djecu boraks možete
  koristiti u cijelom domu. Ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara bit će još učinkovitije ako u smjesu boraksa
  dodate malo šećera kako biste privukli žohare.


  Ako imate djecu ili kućne ljubimce, kao prirodno sredstvo
  protiv žohara umjesto boraksa možete koristiti kremenu
  zemlju. Stavite ju na prostirke i tepihe i ostavite najmanje 48
  sati prije usisavanja. Kremena zemlja potpuno je sigurna za kućne
  ljubimce i ljude. Ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara djeluje tako da oštećuje površinski hitinski sloj
  žohara, nakon čega dolazi do dehidracije i žohari ugibaju.


   Prirodno sredstvo protiv žohara je i sprej od
  mačje metvice koji jednostavno možete i sami napraviti, tako da u
  vodi 15 minuta kuhate malo mačje metvice. Kad se uhladi ulijte ju
  u bocu s raspršivačem i raspršite po kući, posebice u blizini
  rupa u zidovima ili pukotina koji služe kao ulazna vrata za
  žohare.


  Sprej od mačje metvice za ljude je siguran, no ukoliko u svom
  domu imate mačku, ovo prirodno sredstvo protiv
  žohara najbolje je ne koristiti, jer može imati
  halucinogeni utjecaj na mačku.
 sredstvo protiv žohara 

sredstvo protiv žohara

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara

<para>
 Granitne površine, kao i sve ostale kamene površine, sklone su
 nastanku mrlja. No, postoje učinkoviti načini za čišćenje
 granita, a mi smo za vas izdvojili one najbolje.
</para>
<para>
 Čišćenje mrlja s različitih površina često zna predstavljati
 problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti.
 Tekućinu je najjednostavnije ukloniti, a za to vam je potreban
 samo papirnati ručnik. trik je u tome što ne smijete trljati
 površinu, već pustiti da papirnati ručnik upije tekućinu. Granit
 zatim samo lagano obrišite čistim vlažnim ručnikom.
</para>
<para>
 Kada su u pitanju nešto tvrdokornije mrlje, čišćenje ne može
 proći bez upotrebe sredstava za čišćenje, namijenjeni isključivo
 čišćenju granita. Važno je naglasiti da prije njihove upotrebe
 trebate dobro očistiti površinu od prašine, točnije površina
 granita treba biti prazna.
</para>
<para>
 Gotovo svako sredstvo za čišćenje granita u sebi sadrži
 koncentrat zbog čega se preporučuje njegovo miješanje sa
 destiliranom vodom. Omjer bi morao biti do 1:5. Ostavite da
 tekućina na uprljanom prostoru odstoji 10-ak minuta, a zatim sve
 dobro očetkajte grubom četkom. U slučaju da je potrebno, postupak
 ponovite još jednom.
</para>

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita Čišćenje granita često zna predstavljati problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti 
  Granitne površine, kao i sve ostale kamene površine, sklone su
  nastanku mrlja. No, postoje učinkoviti načini za čišćenje
  granita, a mi smo za vas izdvojili one najbolje.


  Čišćenje mrlja s različitih površina često zna predstavljati
  problem, pogotovo ako ne znate koja sredstva pritom koristiti.
  Tekućinu je najjednostavnije ukloniti, a za to vam je potreban
  samo papirnati ručnik. trik je u tome što ne smijete trljati
  površinu, već pustiti da papirnati ručnik upije tekućinu. Granit
  zatim samo lagano obrišite čistim vlažnim ručnikom.


  Kada su u pitanju nešto tvrdokornije mrlje, čišćenje ne može
  proći bez upotrebe sredstava za čišćenje, namijenjeni isključivo
  čišćenju granita. Važno je naglasiti da prije njihove upotrebe
  trebate dobro očistiti površinu od prašine, točnije površina
  granita treba biti prazna.


  Gotovo svako sredstvo za čišćenje granita u sebi sadrži
  koncentrat zbog čega se preporučuje njegovo miješanje sa
  destiliranom vodom. Omjer bi morao biti do 1:5. Ostavite da
  tekućina na uprljanom prostoru odstoji 10-ak minuta, a zatim sve
  dobro očetkajte grubom četkom. U slučaju da je potrebno, postupak
  ponovite još jednom.
 KAKO ČISTITI GRANIT? 

KAKO ČISTITI GRANIT?

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita

<para>
 Kao poduzetnik, jedna od najosnovnijih stvari koje morate
 poznavati jesu R1 i R2 računi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U čemu je osnovna razlika između R1 i običnog
 računa?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razlika između R1 i običnog računa je i u samom
 nazivu koji govori je li poduzetnik koji je izdao račun obveznik
 poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razlika između R1 i običnog računa je i u tome
 što kod R2 računa PDV možemo odbiti tek onda kada smo ga zaista i
 platiti, dok je kod R1 računa dovoljno da je roba isporučena ili
 usluga obavljena i da smo dobili račun neovisno je li plaćen ili
 nije.
</para>
<para>
 Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
 jedina je razlika između R1 i običnog računa je upravo
 oznaka R1 ili R2. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To je ujedno i jedini način jedino može saznati pripada li
 određeni račun obvezniku poreza na dobit ili poreza na dohodak.
 Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit.
</para>
<para>
 Još jedna razlika između R1 i običnog računa je
 u tome da od običnog - R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
 potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
 željena roba ili obavi dobivena usluga.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa? Ako se upuštate u poduzetništvo, jedna od osnovnih stvari koje morate znati je razlika između R1 i običnog računa, a o tome možete čitati u nastavku 
  Kao poduzetnik, jedna od najosnovnijih stvari koje morate
  poznavati jesu R1 i R2 računi. 
   U čemu je osnovna razlika između R1 i običnog
  računa?
   
   Razlika između R1 i običnog računa je i u samom
  nazivu koji govori je li poduzetnik koji je izdao račun obveznik
  poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak. 
   Razlika između R1 i običnog računa je i u tome
  što kod R2 računa PDV možemo odbiti tek onda kada smo ga zaista i
  platiti, dok je kod R1 računa dovoljno da je roba isporučena ili
  usluga obavljena i da smo dobili račun neovisno je li plaćen ili
  nije.


  Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
  jedina je razlika između R1 i običnog računa je upravo
  oznaka R1 ili R2. 
   
  To je ujedno i jedini način jedino može saznati pripada li
  određeni račun obvezniku poreza na dobit ili poreza na dohodak.
  Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit.


  Još jedna razlika između R1 i običnog računa je
  u tome da od običnog - R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
  potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
  željena roba ili obavi dobivena usluga.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Računi i plaćanja 

Računi i plaćanja

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa?

<para>
 Eva biljka spada u egzotično cvijeće i sastavni
 je dio dueta ,,ADAM I EVA"<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Adam je , kao i Eva , zeljasta višegodišnja biljka prekrasnih
 listova. Rado se uzgaja kao sobna ukrasna biljka, upravo zbog
 velikih, prekrasnih širokih listova koji mogu narasti do 90 cm.
 Oblik lista je srcolik pa i to upotpunjuje priču o ovim biljkama.
</para>
<para>
 Postoji priča, a uzgajivači sobnog bilja kažu da je istinita, da
 Adam biljka ne može bez Eva biljke i da Eva biljka daje Adamu
 snagu, umiruje ga i on tada "ne plače". 
</para>
<para>
 To su dvije vrlo slične biljke koje vole rasti jedna uz drugu.
 Adam biljka "počne plakati" ako se Eva biljka
 odvoji od njega, stoga se ponegdje Eva biljka naziva i biljkom
 ljubavi i vjernosti.
</para>
<para>
 Eva biljka je jednostavna za održavanje. Traži
 samo redovito zalijevanje i dosta svjetlosti. 
</para>
<para>
 Cvijet je građen od klipa bež boje. Cvjeta tek nakon pete
 godine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ,,Plač Adama" je karakteristična pojava za sobnu vrstu biljke
 Adama, a dešava se kad se biljka previše zalijeva ili ako je
 velika vlažnost zraka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako pokraj ili u blizini biljke Adam posadimo drugu biljku ova
 pojava se više ne dešava pa stoga tu drugu biljku nazivaju Eva
 biljka. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Eva biljka smanjuje ,,tugu" ili ,,plač" Adama.
</para>
<para>
 Obje biljke su iz porodice Araceae, koja se sastoji od 104 roda s
 oko 3700 vrsta i u najvećem broju su iz tropskih krajeva.
 Razvijaju se iz lukovica, krtola ili rizoma a nadzemni dio biljke
 je u zeljast, a kod nekih vrsta u starosti počinje drveniti.
 Treba napomenuti da svi dijelovi ove biljke sadrže otrovne
 tvari. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Eva biljka koja krije ljubavnu priču Eva biljka je neobičana zeljasta višegodišnja cvjetnica. Sobna biljka ogromnih listova. Saznajte kakvu priču krije o sebi prekrasna i egzotična eva biljka 
   Eva biljka spada u egzotično cvijeće i sastavni
  je dio dueta ,,ADAM I EVA"
  Adam je , kao i Eva , zeljasta višegodišnja biljka prekrasnih
  listova. Rado se uzgaja kao sobna ukrasna biljka, upravo zbog
  velikih, prekrasnih širokih listova koji mogu narasti do 90 cm.
  Oblik lista je srcolik pa i to upotpunjuje priču o ovim biljkama.


  Postoji priča, a uzgajivači sobnog bilja kažu da je istinita, da
  Adam biljka ne može bez Eva biljke i da Eva biljka daje Adamu
  snagu, umiruje ga i on tada "ne plače". 


  To su dvije vrlo slične biljke koje vole rasti jedna uz drugu.
  Adam biljka "počne plakati" ako se Eva biljka
  odvoji od njega, stoga se ponegdje Eva biljka naziva i biljkom
  ljubavi i vjernosti.


   Eva biljka je jednostavna za održavanje. Traži
  samo redovito zalijevanje i dosta svjetlosti. 


  Cvijet je građen od klipa bež boje. Cvjeta tek nakon pete
  godine.
  ,,Plač Adama" je karakteristična pojava za sobnu vrstu biljke
  Adama, a dešava se kad se biljka previše zalijeva ili ako je
  velika vlažnost zraka.
  Ako pokraj ili u blizini biljke Adam posadimo drugu biljku ova
  pojava se više ne dešava pa stoga tu drugu biljku nazivaju Eva
  biljka. 
   Eva biljka smanjuje ,,tugu" ili ,,plač" Adama.


  Obje biljke su iz porodice Araceae, koja se sastoji od 104 roda s
  oko 3700 vrsta i u najvećem broju su iz tropskih krajeva.
  Razvijaju se iz lukovica, krtola ili rizoma a nadzemni dio biljke
  je u zeljast, a kod nekih vrsta u starosti počinje drveniti.
  Treba napomenuti da svi dijelovi ove biljke sadrže otrovne
  tvari. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Biljni svijet 

Biljni svijet

Eva biljka koja krije ljubavnu priču

<para>
    <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znate li kakvi su običaji za Cvjetnicu?
</para>
<para>
 Period prije Uskrsa zove se Korizma, a predstavlja čišćenje i
 preobraćenje vjernika.
</para>
<para>
 Većina ljudi je upoznata s Uskrsom i svjesna da se radi o
 najvećem kršćanskom blagdanu, ali mnogi još uvijek ne znaju
 kakvi su običaji za Cvjetnicu.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Cvjetnica je nedjelja kojom započinje veliki tjedan, odnosno
 posljednja nedjelja prije Uskrsa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vjernici se okupljaju pred crkvama, a svećenik blagoslivlja
 maslinove grančice i palmine grančice, ili druge grančice koje su
 vjernici donijeli na blagoslov.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/edukacija/3539639/kakvi-su-obicaji-za-uskrs/">
 Običaji za Uskrs
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Cvjetna nedjelja je pokretni praznik, kao i sam Uskrs, jer i
 ovisi o njemu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No koji su još običaji za Cvjetnicu?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja na misama, koji govore o
 Isusovoj muci i smrti. 
</para>
<para>
 Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu
 u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se
 raširio po cijeloj Crkvi.
</para>
<para>
 Blagoslovljene grančice vjernici zatim nose u svoj dom, gdje ih
 osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osim maslinovih i palminih grana, običaji za
 Cvjetnicu su da neki kršćani u crkvu donose i bukete
 proljetnog cvijeća. 
</para>

Kakvi su običaji za Cvjetnicu? Uskrs se određuje tako da se odredi nedjelja koja će stići 40 dana nakon Čiste srijede, a znate li kakvi su običai za Cvjetnicu 
     
   Znate li kakvi su običaji za Cvjetnicu?


  Period prije Uskrsa zove se Korizma, a predstavlja čišćenje i
  preobraćenje vjernika.


  Većina ljudi je upoznata s Uskrsom i svjesna da se radi o
  najvećem kršćanskom blagdanu, ali mnogi još uvijek ne znaju
  kakvi su običaji za Cvjetnicu.
   
  Cvjetnica je nedjelja kojom započinje veliki tjedan, odnosno
  posljednja nedjelja prije Uskrsa.
  Vjernici se okupljaju pred crkvama, a svećenik blagoslivlja
  maslinove grančice i palmine grančice, ili druge grančice koje su
  vjernici donijeli na blagoslov.


   
      
         
            Običaji za Uskrs
         
      
   


  Cvjetna nedjelja je pokretni praznik, kao i sam Uskrs, jer i
  ovisi o njemu. 
   No koji su još običaji za Cvjetnicu?
   
  Čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja na misama, koji govore o
  Isusovoj muci i smrti. 


  Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu
  u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se
  raširio po cijeloj Crkvi.


  Blagoslovljene grančice vjernici zatim nose u svoj dom, gdje ih
  osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. 
  Osim maslinovih i palminih grana, običaji za
  Cvjetnicu su da neki kršćani u crkvu donose i bukete
  proljetnog cvijeća. 
 Blagdan Uskrsnuća 

Blagdan Uskrsnuća

Kakvi su običaji za Cvjetnicu?

<para>
 Datumi u različitim jezicima različito se pišu i različito
 izgovaraju. Tako je i s datumima na engleskom jeziku koji nisu
 iznimka. Donosimo vam neka osnovna pravila za pisanje
 datuma na engleskom jeziku.
</para>
<para>
 Dani u tjednu
</para>
<para>
 Ako naučite pravilno pisanje datuma na
 engleskom, lakše ćete savladati ovaj jezik koji je danas
 uvjerljivo najpopularniji jezik u svijetu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Važno je naglasiti da se datumi u engleskom i datumi u američkom
 jeziku razlikuju. 
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Postoji nekoliko načina za pisanje datuma:
</para>
<para>
 Britanski engleski:
</para>
<para>
 - the fifteen of February 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - 15th  February 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - 15  February 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - 15/2/2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - 15.02.2016.
</para>
<para>
 Američki engleski:
</para>
<para>
 -  February  the sixteenth, 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 -  February  15th, 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 -  February  15, 2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 -  2/15/2016<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 -  02.15.2016.
</para>
<para>
 Dani u tjednu su sljedeće što morate znati za pisanje
 datuma na engleskom.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To su: Monday (Mon), Tuesday (Tues), Wednesday (Wed), Thursday
 (Thurs), Friday (Fri), Saturday (Sat) i Sunday (Sun). Ono što
 morate znati je da se svi dani u tjednu na engleskom jeziku pišu
 velikim početnim slovom.
</para>
<para>
 Na isti način se pišu i mjeseci. January (Jan.), February (Feb.),
 March (Mar.), April (Apr.), May, June (Jun.), July (Jul.), August
 (Aug.), September (Sept.), October (Oct.), November (Nov.) i
 December (Dec.). Kada kod imenovanja mjeseci koristimo
 skraćenice, pišemo ih zajedno s točkom.
</para>
<para>
 Sve to je neophodno znati za pisanje datuma na
 engleskom. Tako morate znati i da je pisanje dana u
 mjesecu nešto kompliciranije, ali sama pravila nisu
 prekomplicirana i lako ih je usvojiti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Označavaju se brojevima od jedan do 31.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Datum se u većini slučajeva piše kao glavni broj, poput June 20,
 20 June, a rijetko i kao redni broj. U rečenicama se nikada ne
 koristi točka, nego je za to zadužen odgovarajući nastavak (1st,
 2nd, 3rd, 4th, 5th, i tako dalje). <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nastavci se međusobno razlikuju pa je ovo potrebno naučiti.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="942c2e60-8f1f-11ec-950e-0242ac120021" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Što se tiče pisanja godina, na kraju se nikada ne smije stavljati
 točka, kao što je to običaj u hrvatskom jeziku. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Godine se mogu pisati cjelovito (1998) ili pak skraćeno, u čijem
 se slučaju prije godine mora staviti apostrof ('98).
</para>
<para>
 Engleski jezik može se učiti na više načina, neka početak vašeg
 učenja bude pisanje
 datuma na
 engleskom.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Pisanje datuma na engleskom jeziku Postoji nekoliko načina za pisanje datuma na engleskom jeziku. Također je korisno znati kako se pišu redni brojevi i mjeseci u godini, jer je to jedan od načina za pisanje datuma 
  Datumi u različitim jezicima različito se pišu i različito
  izgovaraju. Tako je i s datumima na engleskom jeziku koji nisu
  iznimka. Donosimo vam neka osnovna pravila za pisanje
  datuma na engleskom jeziku.


  Dani u tjednu


  Ako naučite pravilno pisanje datuma na
  engleskom, lakše ćete savladati ovaj jezik koji je danas
  uvjerljivo najpopularniji jezik u svijetu. 
  Važno je naglasiti da se datumi u engleskom i datumi u američkom
  jeziku razlikuju. 


   
  Postoji nekoliko načina za pisanje datuma:


  Britanski engleski:


  - the fifteen of February 2016
  - 15th  February 2016
  - 15  February 2016
  - 15/2/2016
  - 15.02.2016.


  Američki engleski:


  -  February  the sixteenth, 2016
  -  February  15th, 2016
  -  February  15, 2016
  -  2/15/2016
  -  02.15.2016.


   Dani u tjednu su sljedeće što morate znati za pisanje
  datuma na engleskom.
   
  To su: Monday (Mon), Tuesday (Tues), Wednesday (Wed), Thursday
  (Thurs), Friday (Fri), Saturday (Sat) i Sunday (Sun). Ono što
  morate znati je da se svi dani u tjednu na engleskom jeziku pišu
  velikim početnim slovom.


  Na isti način se pišu i mjeseci. January (Jan.), February (Feb.),
  March (Mar.), April (Apr.), May, June (Jun.), July (Jul.), August
  (Aug.), September (Sept.), October (Oct.), November (Nov.) i
  December (Dec.). Kada kod imenovanja mjeseci koristimo
  skraćenice, pišemo ih zajedno s točkom.


  Sve to je neophodno znati za pisanje datuma na
  engleskom. Tako morate znati i da je pisanje dana u
  mjesecu nešto kompliciranije, ali sama pravila nisu
  prekomplicirana i lako ih je usvojiti. 
  Označavaju se brojevima od jedan do 31.
  Datum se u većini slučajeva piše kao glavni broj, poput June 20,
  20 June, a rijetko i kao redni broj. U rečenicama se nikada ne
  koristi točka, nego je za to zadužen odgovarajući nastavak (1st,
  2nd, 3rd, 4th, 5th, i tako dalje). 
  Nastavci se međusobno razlikuju pa je ovo potrebno naučiti.


   


  Što se tiče pisanja godina, na kraju se nikada ne smije stavljati
  točka, kao što je to običaj u hrvatskom jeziku. 
  Godine se mogu pisati cjelovito (1998) ili pak skraćeno, u čijem
  se slučaju prije godine mora staviti apostrof ('98).


  Engleski jezik može se učiti na više načina, neka početak vašeg
  učenja bude pisanje
   datuma na
  engleskom.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Engleski jezik 

Engleski jezik

Pisanje datuma na engleskom jeziku

<para>
 Zaštita voćaka u proljeće je vrlo važna. Krenimo
 od jabuke, jer većina sorti jabuke nalazi se u fenofazi pojave
 cvjetova i ružičastog pupa. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pojavljuje se uzročnik krastavosti plodova koji može inficirati
 voćku vrlo rano kada krene otvaranje pupova pa sve do jeseni
 odnosno do kraja vegetacije. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Simptomi napada javljaju se na listu, plodu, granama i rijetko na
 cvijetu. Na mladim listovima se mogu primijetiti zelenkaste pjege
 koje s vremenom posive i potamne, a list se uvije, osuši i
 otpadne.
</para>
<para>
 Vrlo je važno da se zaštita voćaka u proljeće provede na
 vrijeme tj. u ovim fazama razvoja treba  jabuke
 osigurati  kvalitetnu zaštitu protiv krastavosti i
 pepelnice.
</para>
<para>
 Pepelnica se prepoznaje po karakterističnim bijelopepeljastim
 prevlakama na svim zelenim organima. Listovi su uski, uvijeni u
 lijevak i uspravno položeni.
</para>
<para>
 Kod breskve je možda i najvažnija faza - faza "mišjih uši". U toj
 fazi protiv kovrčavosti lista breskve treba se raditi
 zaštita voćaka u proljeće i tretirati breskve s odgovarajućim
 pripravkom.
</para>
<para>
 Zbog nepostojanog vremena, kad hladnoću naglo smijeni toplina, a
 nju opet naruše snjegovi i mraz, voćke mogu napasti razne bolesti
 te im naštetiti i takve vremenske prilike. Stoga je zaštita
 voćaka u proljeće neophodna. Voćke i vinovu lozu potrebno je
 dobro oprskati sa svih strana i doslovno ih „okupati“ otopinom,
 jer uzročnici bolesti prezimljuju kako na kori, tako i u rašljama
 grana i u pukotinama kore.
</para>
<para>
 Zimsko ili takozvano plavo prskanje je najvažnija zaštita
 voćaka u proljeće i preventivna mjera u zaštiti bilja
 koju na voćkama i vinovoj lozi nikako ne bi smjeli preskočiti.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Koja je najvažnija zaštita voćaka u proljeće? Zaštita voćaka u proljeće je važna da bi na vrijeme zaštitili voćke kako urod ne bi bio smanjen, a zaštita voćaka u proljeće provodi se na svim vrstama voćaka 
   Zaštita voćaka u proljeće je vrlo važna. Krenimo
  od jabuke, jer većina sorti jabuke nalazi se u fenofazi pojave
  cvjetova i ružičastog pupa. 
  Pojavljuje se uzročnik krastavosti plodova koji može inficirati
  voćku vrlo rano kada krene otvaranje pupova pa sve do jeseni
  odnosno do kraja vegetacije. 
  Simptomi napada javljaju se na listu, plodu, granama i rijetko na
  cvijetu. Na mladim listovima se mogu primijetiti zelenkaste pjege
  koje s vremenom posive i potamne, a list se uvije, osuši i
  otpadne.


   Vrlo je važno da se zaštita voćaka u proljeće provede na
  vrijeme tj. u ovim fazama razvoja treba  jabuke
  osigurati  kvalitetnu zaštitu protiv krastavosti i
  pepelnice.


  Pepelnica se prepoznaje po karakterističnim bijelopepeljastim
  prevlakama na svim zelenim organima. Listovi su uski, uvijeni u
  lijevak i uspravno položeni.


  Kod breskve je možda i najvažnija faza - faza "mišjih uši". U toj
  fazi protiv kovrčavosti lista breskve treba se raditi
  zaštita voćaka u proljeće i tretirati breskve s odgovarajućim
  pripravkom.


  Zbog nepostojanog vremena, kad hladnoću naglo smijeni toplina, a
  nju opet naruše snjegovi i mraz, voćke mogu napasti razne bolesti
  te im naštetiti i takve vremenske prilike. Stoga je zaštita
  voćaka u proljeće neophodna. Voćke i vinovu lozu potrebno je
  dobro oprskati sa svih strana i doslovno ih „okupati“ otopinom,
  jer uzročnici bolesti prezimljuju kako na kori, tako i u rašljama
  grana i u pukotinama kore.


   Zimsko ili takozvano plavo prskanje je najvažnija zaštita
  voćaka u proljeće i preventivna mjera u zaštiti bilja
  koju na voćkama i vinovoj lozi nikako ne bi smjeli preskočiti.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Voćarstvo 

Voćarstvo

Koja je najvažnija zaštita voćaka u proljeće?

<para>
 U svakom radu, ma kakav on bio, trebaju se naznačiti svi citati,
 korišteni izvori (knjiga, poglavlje iz knjige, članak iz časopisa
 ili zbornika, izvor s interneta)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stoga je i navođenje internet stranica u
 literaturi vrlo važno pa ćemo u ovom članku navesti neka
 pravila.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Citirati se može izravno, koristeći navodnike, i neizravno,
 prepričavanjem/kompiliranjem/ sažimanjem. 
</para>
<para>
 Ako se citira neki specifični dio u tom slučaju se mora naznačiti
 stranica, poglavlje ili ukazati na sliku koja se navodi u
 tekstu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To se odnosi i na potpune citate. Ako se koriste potpuni citati
 oni trebaju biti u navodnim znakovima („“) te nakon njih odmah
 mora slijediti izvor.
</para>
<para>
 Za navođenje internet stranica u literaturi,
 odnosno literature s mrežnih stranica, vrijede ista pravila kao i
 za gore navedeno citiranje literature, osim što se u popisu
 literature na kraju navodi i datum posjeta spomenutoj mrežnoj
 stranici.
</para>
<para>
 Pa se tamo treba staviti: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Službena mrežna stranica (organizacija, udruženje) 
 navesti......<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pristupljeno datum....<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Navođenje u tekstu:  što se navodi.....
</para>
<para>
 Navođenje u tekstu staviti u zagradu (Ime autora, naziv djela, i
 godina...)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Važno je i napraviti popis literature, pa je tako u popisu
 literature važno i navođenje internet stranica u
 literaturi, jer navode se svi izvori koje ste citirali u
 svom radu, dakle, sve reference citirane u tekstu moraju se
 pojaviti na popisu literature i obrnuto. 
</para>
<para>
 Za Web članak / članak na internetskoj stranici<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Primjer 1<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ime, Naziv. (godina). Cijeli naziv djela. Preuzeto s: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <ulink url="https://stranica.com/info-i-navo%C4%91enje-internet-stranica-u-literaturi">
 https://stranica.com/info-i-navođenje-internet-stranica-u-literaturi</ulink>/
</para>
<para>
 (datum)
</para>
<para>
 Ako se tekst referira na cijelu internetsku stranicu, nije ju
 potrebno spominjati u popisu literature, ali u tekstu mora biti
 jasno navođenje internet stranica u literaturi, te se mora jasno
 odrediti izvor.
</para>
<para>
 Članak na mrežnoj stranici:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov,
 datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa
 (datum pristupa dokumentu) <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Danas su novinski članci dostupni i na Internetu, ako autori
 koriste ovakav<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 izbor, potrebno ga je referencirati na sljedeći način:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prezime, inicijal(i) imena autora ili organizacije (godina
 objavljivanja). Naslov<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 dokumenta ili strane. Puni naziv novina. (vrsta medija).
 Informacije o datumu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dostupno na: web adresa (datum pristupa).
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Članak u elektroničkom časopisu:    <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa
 oznaka sveska/godišta, broj(godina). Potpuna URL adresa (datum
 pristupa dokumentu).
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Navođenje internet stranica u literaturi - osnovna pravila navođenja Postoje osnovna pravila za navođenje internet stranica u literaturi kao i za  samo citiranje literature , a više o pravilima navođenja i citiranja pročitajte u nastavku 
  U svakom radu, ma kakav on bio, trebaju se naznačiti svi citati,
  korišteni izvori (knjiga, poglavlje iz knjige, članak iz časopisa
  ili zbornika, izvor s interneta)
  Stoga je i navođenje internet stranica u
  literaturi vrlo važno pa ćemo u ovom članku navesti neka
  pravila.
  Citirati se može izravno, koristeći navodnike, i neizravno,
  prepričavanjem/kompiliranjem/ sažimanjem. 


  Ako se citira neki specifični dio u tom slučaju se mora naznačiti
  stranica, poglavlje ili ukazati na sliku koja se navodi u
  tekstu. 
  To se odnosi i na potpune citate. Ako se koriste potpuni citati
  oni trebaju biti u navodnim znakovima („“) te nakon njih odmah
  mora slijediti izvor.


  Za navođenje internet stranica u literaturi,
  odnosno literature s mrežnih stranica, vrijede ista pravila kao i
  za gore navedeno citiranje literature, osim što se u popisu
  literature na kraju navodi i datum posjeta spomenutoj mrežnoj
  stranici.


  Pa se tamo treba staviti: 
  Službena mrežna stranica (organizacija, udruženje) 
  navesti......
  Pristupljeno datum....
  Navođenje u tekstu:  što se navodi.....


  Navođenje u tekstu staviti u zagradu (Ime autora, naziv djela, i
  godina...)
  Važno je i napraviti popis literature, pa je tako u popisu
  literature važno i navođenje internet stranica u
  literaturi, jer navode se svi izvori koje ste citirali u
  svom radu, dakle, sve reference citirane u tekstu moraju se
  pojaviti na popisu literature i obrnuto. 


  Za Web članak / članak na internetskoj stranici
  Primjer 1
  Ime, Naziv. (godina). Cijeli naziv djela. Preuzeto s: 
   
  https://stranica.com/info-i-navođenje-internet-stranica-u-literaturi/


  (datum)


  Ako se tekst referira na cijelu internetsku stranicu, nije ju
  potrebno spominjati u popisu literature, ali u tekstu mora biti
  jasno navođenje internet stranica u literaturi, te se mora jasno
  odrediti izvor.


  Članak na mrežnoj stranici:
  Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov,
  datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa
  (datum pristupa dokumentu) 
  Danas su novinski članci dostupni i na Internetu, ako autori
  koriste ovakav
  izbor, potrebno ga je referencirati na sljedeći način:
  Prezime, inicijal(i) imena autora ili organizacije (godina
  objavljivanja). Naslov
  dokumenta ili strane. Puni naziv novina. (vrsta medija).
  Informacije o datumu.
  Dostupno na: web adresa (datum pristupa).


   
  Članak u elektroničkom časopisu:    
  Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa
  oznaka sveska/godišta, broj(godina). Potpuna URL adresa (datum
  pristupa dokumentu).


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Literatura 

Literatura

Navođenje internet stranica u literaturi - osnovna pravila navođenja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju Direkta</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužiti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li neki lijek? Tajna neka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.</para><hmn:article id="1c7aa4f8-cf3a-11ed-8d98-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba Corellija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?<hmn:linebreak/>A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?<hmn:linebreak/>Dogodi mi se ponekad, da.<hmn:linebreak/>Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?<hmn:linebreak/>Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.<hmn:linebreak/>Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?<hmn:linebreak/>Ima samo to. Facebook nemam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manje<hmn:linebreak/>Pa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali'</para>

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju Legendarna hrvatska pjevačica Tereza Kesovija u Direktu je pričala o LET-u 3 i njihovom hitu ŠČ, otkrila što misli o cajkama, kako objavljuje na Instagramu te kako u današnje vrijeme ima sve manje pravih muškaraca. Na kraju je i zapjevala svoj veliki hit &apos;Moja posljednja i prva ljubavi&apos; Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju DirektaKako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužitiIma li neki lijek? Tajna neka?Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba CorellijaNije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?Dogodi mi se ponekad, da.Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?Ima samo to. Facebook nemam.Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manjePa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali' najveća diva 

najveća diva

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.</para><hmn:article id="6535d89e-ca39-11ed-af4b-66f04ea42762" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.</para><hmn:article id="c6d62db8-bcfd-11ed-9bb0-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva.</para>

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita Zamislite situaciju: mlada ste djevojka, dočekali ste petak, dan za izlazak, dolazite pred klub, a tamo vas na vratima čeka agresivni zaštitar. Pokušate ući, a on vas grabi za ruku i divljački odgurne, tako da vam na ruci nastane ogromna masnica. Odlučite sve prijaviti policiji, idete kod liječnika da utvrdi ozljedu, a onda s dokumentacijom u policijsku stanicu U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. "On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba."Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima."Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca."Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu."Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita."Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva. ISMIJAO JE I POLICAJAC... 

ISMIJAO JE I POLICAJAC...

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/29/marina-capolicchija-iz-galizane-ugrizao-poskok-a-on-mrtav-hladan-ubrao-jos-par-sparuga-presvukao-s-854445">Glas Istre</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je.</para>

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu &apos;Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok&apos;, govori Istrijan Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja Glas Istre.Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je. PRVI ovogodišnji ugriz 

PRVI ovogodišnji ugriz

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se dogodilo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.</para><hmn:article id="5f2ddec6-cf32-11ed-8b71-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vas je više ljudi tuklo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kada je došla nije ih pronašla?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.</para><hmn:article id="e4b58c9e-baa9-11ed-bae3-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste se vi osjećali?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što očekujete od policije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.</para><hmn:article id="c4c7c198-7230-11ed-9252-d60ce254d77d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto ste se odlučili progovoriti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislite li da se to događa često?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su to redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.</para><heading2>Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijeku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije.</para>

RTL Danas donosi još jedno mučno iskustvo napada zaštitara na djevojku: 'Pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati' &apos;Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti&apos;, rekla je djevojka Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.Što se dogodilo?"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.Vas je više ljudi tuklo?"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.Policija kada je došla nije ih pronašla?"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.Kako ste se vi osjećali?"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.Što očekujete od policije?"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.Zašto ste se odlučili progovoriti?"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.Mislite li da se to događa često?"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.Sigurni ste da su to redari?"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijekuIz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku."Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije. odlučila progovoriti 

Stari francuski Menuet ples

Najčitanije

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

Prirodno sredstvo protiv žohara - kako se na prirodan način riješiti žohara

Još iz rubrike

Brzi i jednostavni savjeti za čišćenje granita

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa?

Eva biljka koja krije ljubavnu priču

Više s weba

Pročitajte još

Kakvi su običaji za Cvjetnicu?

Pisanje datuma na engleskom jeziku

Koja je najvažnija zaštita voćaka u proljeće?

Navođenje internet stranica u literaturi - osnovna pravila navođenja

Pročitajte još

Kakvi su običaji za Cvjetnicu?

Pisanje datuma na engleskom jeziku

Koja je najvažnija zaštita voćaka u proljeće?

Navođenje internet stranica u literaturi - osnovna pravila navođenja

Više s weba