Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Romani su nastali u 2.stoljeću u staroj Grčkoj i povezuju se s
 razvojem filozofije. Neke od karakteristika svih
 vrsti romana su kronološki slijed događaja,
 dugačko vrijeme radnje, čvrsta fabula, jednostavnost i sveznajući
 pripovjedač u 3.licu.
</para>
<para>
 Vrste romana dijelimo prema temi, tonu,
 postojanju i formi.
</para>
<para>
 Vrste romana prema temi su najbrojnija
 vrsta romana jer prema temi romani mogu biti
 društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, kriminalistički,
 putopisni, dječji...
</para>
<para>
 Prema tonu pisanja vrste romana dijelimo na
 humoristične, satirične, didaktičke, sentimentalne i herojske, a
 prema postojanju mogu biti klasični, moderni i suvremeni.
</para>
<para>
 Vrste romana prema formi  su roman lika,
 zbivanja, prostora, stupnjeviti roman, paralelni roman i
 roman-rijeka.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Vrste romana - znate li koje sve vrste romana postoje Roman je najopširnija prozna književna vrsta, i ujedno jedna od najpopularnijih 
  Romani su nastali u 2.stoljeću u staroj Grčkoj i povezuju se s
  razvojem filozofije. Neke od karakteristika svih
  vrsti romana su kronološki slijed događaja,
  dugačko vrijeme radnje, čvrsta fabula, jednostavnost i sveznajući
  pripovjedač u 3.licu.


   Vrste romana dijelimo prema temi, tonu,
  postojanju i formi.


   Vrste romana prema temi su najbrojnija
  vrsta romana jer prema temi romani mogu biti
  društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, kriminalistički,
  putopisni, dječji...


  Prema tonu pisanja vrste romana dijelimo na
  humoristične, satirične, didaktičke, sentimentalne i herojske, a
  prema postojanju mogu biti klasični, moderni i suvremeni.


   Vrste romana prema formi  su roman lika,
  zbivanja, prostora, stupnjeviti roman, paralelni roman i
  roman-rijeka.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
   ​
 književnost 

Vrste romana - znate li koje sve vrste romana postoje

knjige, bajke, čitanje

Naturalizam u književnosti - pravac koji ogoljuje čovjekovu prirodu

Pop art umjetnost - umjetnost veličanja trivijalne svakodnevice

književnost

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li danas u društvu kineskog kolege bio stvarno Vladimir Putin? I je li se ruski predsjednik zaista šetao Mariupoljem? Sve je više nagađanja da u takvim akcijama koristi dvojnika. Navodno su čak tri osobe prošle tešku rekonstrukciju lica kako bi izgledale kao Putin, ali detalji ih odaju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi sumnjaju u to da je u Mariupolju bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovo srdačno, nasmiješeno lice moglo bi biti nečije tuđe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pogledajte njegovu desnu ruku, inače je jako rijetko uopće pomiče. Često je miče", istaknuo je Robert Service, profesor na Sveučilištu Oxford.</para><hmn:article id="bbdb118e-c721-11ed-9ddb-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Znam da postoji jedan zabavljač. Glumac koji vrlo uspješno imitira Putina. Danas bi bilo jako teško sakriti postojanje dvojnika, svrha dvojnika je da zavara neka zlonamjernike, gdje se zapravo predsjednik nalazi i što radi", rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin je i prije koristio dvojnike, ali od invazije na Ukrajinu, to čini sve češće. Ako je do nečega ruskom predsjedniku stalo, to je ugled, besprijekorni imidž. Postojanje dvojnika nikad nije priznao, ali nije ni prvi političar koji ih ima.</para><hmn:article id="012d4ab0-c80b-11ed-860f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sadam Husein je imao dvojnika, govorilo se o Hitlerovim dvojinicima, Francisco Franco, španjolski diktator, Staljin, naravno, tako da postoje lideri koji su paranoidni, dolaze iz nedemokratksih sistema i zemalja, oni su to i postavili jer kao jedna politička figura mora biti na više mjesta", objasnio je Tvrtko Jakovina, povjesničar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za postati dvojnik tako upečatljivoj političkoj figuri morate biti savršeni. Gotovo savršeni. Svi Putinovi dvojnici slične su visine, hod je dobro uvježban, gestikulacija minimalna. I sam kandidat na početku bi trebao gotovo 70 posto sličiti na original.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za sve ostalo tu su čari plastične kirurgije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bleferplastika, gornjih, donjih, temporalno podizanje obrva, to su sve stvari s kojima možete utjecati na izgled i pribiližit ga nekom drugome da bi izgledao slično. Mi se uvijek možemo poigrat s nagibom obrva, pojačat bradu, naglasit malo jagpdice da bude sličan nekom drugom, može se promijeniti linija kose", rekao je Mladen Duduković, estetski kirurg.</para><hmn:article id="b8b41f88-c7fc-11ed-828f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodno i predsjednik Volodimir Zelenski koristi dvojnika, a zanimljivo, nijedan američki predsjednik u povijesti takvo što nije priznao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zamislite bi li lideri demokratskih zemalja željeli imati dvojnika, zamislite hrvatskog predsjednika, premijera ne znam, mislim da ne bi, ali to ne bi bilo lako ni odglumiti", kazao je Jakovina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato su očito ovu ulogu jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu trojica dvojnika itekako dobro odigrala.</para>

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci Je li danas u društvu kineskog kolege bio stvarno Vladimir Putin? I je li se ruski predsjednik zaista šetao Mariupoljem? Sve je više nagađanja da u takvim akcijama koristi dvojnika. Navodno su čak tri osobe prošle tešku rekonstrukciju lica kako bi izgledale kao Putin, ali detalji ih odaju.Mnogi sumnjaju u to da je u Mariupolju bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovo srdačno, nasmiješeno lice moglo bi biti nečije tuđe."Pogledajte njegovu desnu ruku, inače je jako rijetko uopće pomiče. Često je miče", istaknuo je Robert Service, profesor na Sveučilištu Oxford.Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci."Znam da postoji jedan zabavljač. Glumac koji vrlo uspješno imitira Putina. Danas bi bilo jako teško sakriti postojanje dvojnika, svrha dvojnika je da zavara neka zlonamjernike, gdje se zapravo predsjednik nalazi i što radi", rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi.Putin je i prije koristio dvojnike, ali od invazije na Ukrajinu, to čini sve češće. Ako je do nečega ruskom predsjedniku stalo, to je ugled, besprijekorni imidž. Postojanje dvojnika nikad nije priznao, ali nije ni prvi političar koji ih ima."Sadam Husein je imao dvojnika, govorilo se o Hitlerovim dvojinicima, Francisco Franco, španjolski diktator, Staljin, naravno, tako da postoje lideri koji su paranoidni, dolaze iz nedemokratksih sistema i zemalja, oni su to i postavili jer kao jedna politička figura mora biti na više mjesta", objasnio je Tvrtko Jakovina, povjesničar.Za postati dvojnik tako upečatljivoj političkoj figuri morate biti savršeni. Gotovo savršeni. Svi Putinovi dvojnici slične su visine, hod je dobro uvježban, gestikulacija minimalna. I sam kandidat na početku bi trebao gotovo 70 posto sličiti na original.Za sve ostalo tu su čari plastične kirurgije."Bleferplastika, gornjih, donjih, temporalno podizanje obrva, to su sve stvari s kojima možete utjecati na izgled i pribiližit ga nekom drugome da bi izgledao slično. Mi se uvijek možemo poigrat s nagibom obrva, pojačat bradu, naglasit malo jagpdice da bude sličan nekom drugom, može se promijeniti linija kose", rekao je Mladen Duduković, estetski kirurg.Navodno i predsjednik Volodimir Zelenski koristi dvojnika, a zanimljivo, nijedan američki predsjednik u povijesti takvo što nije priznao."Zamislite bi li lideri demokratskih zemalja željeli imati dvojnika, zamislite hrvatskog predsjednika, premijera ne znam, mislim da ne bi, ali to ne bi bilo lako ni odglumiti", kazao je Jakovina.Zato su očito ovu ulogu jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu trojica dvojnika itekako dobro odigrala. kopija (i)li original 

kopija (i)li original

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi<ulink url="https://news.sky.com/story/police-investigation-after-man-in-birmingham-set-alight-on-his-way-home-from-mosque-12839369"> SkyNews</ulink>, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen 82-godišnjak ispred džamije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma. "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi. </para>

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj Navodno kruži i snimka napada u kojem je muškarac zadobio opekotine po licu, a u bolnicu je primljen s ozljedama opasnim po život. Sličan napad dogodio se i u Londonu kad su pred džamijom zapalili 82-godišnjaka Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je  na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi SkyNews, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen  82-godišnjak ispred džamije.Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma.  "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi.  uhitili osumnjičenika 

uhitili osumnjičenika

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.</para><hmn:article id="6ec5bdd4-9d93-11ed-97e2-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.</para><hmn:article id="b9f9576e-8512-11ed-bf70-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30.</para>

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je' Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti."Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka."Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30. POČELO SUĐENJE 

POČELO SUĐENJE

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je'

<para>
 Smrčak dolazi iz roda <emphasis>Morchella</emphasis>. Ima ih nekoliko:
 <emphasis>Morchella conica</emphasis> ili crni smrčak, <emphasis>Morchella
 deliciosa</emphasis> ili pepeljasti smrčak, <emphasis>Morchella
 esculenta</emphasis> ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.
</para>
<para>
 Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
 uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
 tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
 tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
 staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
 gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
 i stopljeno je sa stapkom.
</para>
<para>
 Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
 šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
 područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
 topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
 smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
 gradskim parkovima.
</para>
<para>
 Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
 pravilu ne uspijevaju. 
</para>
<para>
 Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
 staništa.
</para>
<para>
 Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
 Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.
</para>
<para>
 Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
 Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
 sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
 vrba.
</para>
<para>
 Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
 Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
 proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
 pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
 i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.
</para>
<para>
 O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
 gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
 razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
 gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
 mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
</para>

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište Smrčak, neokrunjeni kralj gljiva cijenjen kao jestiva gljiva koja ima stanište na   čudnim mjestima za gljive. U nastavku donosimo više o smčku i njegovom staništu 
  Smrčak dolazi iz roda Morchella. Ima ih nekoliko:
  Morchella conica ili crni smrčak, Morchella
  deliciosa ili pepeljasti smrčak, Morchella
  esculenta ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.


  Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
  uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
  tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
  tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
  staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
  gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
  i stopljeno je sa stapkom.


   Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
  šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
  područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
  topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
  smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
  gradskim parkovima.


   Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
  pravilu ne uspijevaju. 


  Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
  staništa.


   Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
  Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.


   Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
  Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
  sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
  vrba.


   Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
  Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
  proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
  pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
  i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.


  O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
  gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
  razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
  gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
  mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
 Gljive i šumsko bilje 

Gljive i šumsko bilje

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

<para>
 Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
 što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
 koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
 milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
 devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
 ili više riječi.
</para>
<para>
 Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
 ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
 izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
 četrdeset, pedeset itd.).
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima
</para>
<para>
 Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
 jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
 broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
 jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
 koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
 sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).
</para>
<para>
 Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
 brojeva slovima i brojevnim riječima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
 bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
 Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.
</para>
<para>
 U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
 dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
 - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
 šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.
</para>
<para>
 Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
 veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
 devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
 dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
 četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
 sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
 tisuća sto dvadeset i sedam.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti
</para>
<para>
 U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
 riječ: tisućuosamstosedamdesetpet
</para>
<para>
 Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
 drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
 pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
 javlja se nepostojano a.
</para>
<para>
 Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…
</para>
<para>
 Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
 glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
 drugu osnovu)
</para>
<para>
 Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
 četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
 množine.
</para>
<para>
 Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
 dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
 količinu
</para>
<para>
 Pisanje višečlanih brojeva slovima: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
 devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
 šesnaest.
</para>
<para>
 Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
 šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
 četiri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
 osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva Brojevi se slovima pišu kao jednorječnice i višerječnice. Pisanje brojeva slovima ima svoja osnovna pravila pa ćemo ih spomenuti u nastavku 
  Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
  što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
  koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)
  Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
  milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
  devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
  ili više riječi.


  Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
  ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
  izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
  četrdeset, pedeset itd.).


   Pisanje brojeva slovima


  Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
  jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
  broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
  jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
  koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
  sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).


  Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
  brojeva slovima i brojevnim riječima. 
   U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
  bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
  Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.


   U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
  dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
  - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
  šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.


  Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
  veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
  devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
  dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
  četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
  sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
  tisuća sto dvadeset i sedam.


   Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti


  U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
  riječ: tisućuosamstosedamdesetpet


   Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
  drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.


   Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
  pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
  javlja se nepostojano a.


   Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…


   Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
  glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
  drugu osnovu)


   Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
  četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica
  služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
  množine.


   Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
  dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
  količinu


   Pisanje višečlanih brojeva slovima: 
  Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
  devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
  šesnaest.


  Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
  šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
  četiri.
  Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
  osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Literatura 

Literatura

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

<para>
 Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
 porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
 kako možete do njega i što je porezni broj.
</para>
<para>
 Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
 zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.
</para>
<para>
 Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
 identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
 zdravstvenom, mirovinskom sustavu<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
 identifikaciju.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3552555/izgubljena-osobna-iskaznica-postupak-prijave-izgubljene-iskaznice/">
 Izgubljena osobna iskaznica
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
 stoga želimo pojasniti što je porezni broj.
</para>
<para>
 Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
 osoba vodi u Poreznoj upravi.
</para>
<para>
 Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
 OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.
</para>
<para>
 Sada kada smo razjasnili što je porezni
 broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
 identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
 tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
 dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
 zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
</para>

Znate li što je porezni broj Mnogi još uvijek nisu sigurni što je porezni broj i kako ga pronaći, stoga u nastavku donosimo nekoliko informacija o tome što je porezni broj i kako možete doći do njega 
  Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
  porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
  kako možete do njega i što je porezni broj.


  Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
  zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.


  Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
  identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
  zdravstvenom, mirovinskom sustavu
   Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
  identifikaciju.


   
      
         
            Izgubljena osobna iskaznica
         
      
   


  Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
  stoga želimo pojasniti što je porezni broj.


  Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
  osoba vodi u Poreznoj upravi.


  Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
  OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.


  Sada kada smo razjasnili što je porezni
  broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
  identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
  tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
  dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
  zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
 Porezni obveznici 

Porezni obveznici

Znate li što je porezni broj

<para>
 Pravilno pisanje dopisa mora biti jednostavno i razumljivo te
 učinkovito.
</para>
<para>
 Zanima li vas kako napisati dopis, bez obzira kome šaljete i u
 koju svrhu postupak je isti.
</para>
<para>
 Ako primjerice sastavljate poslovni dopis tada ga možete pisati
 na memorandumu na kojem su podaci o pošiljatelju.
</para>
<para>
 ​Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
 bitnih dijelova koji čine njegovu strukturu:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - zaglavlje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - adresa primatelja <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - broj, mjesto i nadnevak<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - predmet<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - sadržaj <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - pozdrav<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - potpis
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
 sporednih dijelova kao što su:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - oslovljavanje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - prilozi<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - oznaka načina otpreme<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 - raspored i broj kopija
</para>
<para>
 Adresa primatelja se u domaćem prometu sastoji od:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    a) tvrtke<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    b) predmeta poslovanja ili djelatnosti<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    c) ulice i kućnog broja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    d) poštanskog broja i mjesta
</para>
<para>
 U slučajevima kada je dopis namijenjen određenoj osobi to
 se u pravilnom pisanju dopisa i naznačuje.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pa tako  praksi imamo 3 slučaja posebnog naznačivanja, koji
 glase:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - na pozornost – n/p<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - za gosp. ili na ruke – n/r<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
   - povjerljivo – pov.
</para>
<para>
 Pravilno pisanje dopisa nalaže pozdrav, a
 uobičajeni pozdravi su:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * S poštovanjem<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * S osobitim poštovanjem<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Od srca vas pozdravljamo<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Pozdravljamo vas<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Primite naše srdačne pozdrave<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
    * Uz srdačan pozdrav
</para>
<para>
 
 
</para>
<heading3>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče
 i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
</heading3>

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu Danas je komunikacija jedan od najvažnijih elemenata u svakodnevnom poslovanju pa tako i pravilno pisanje dopisa ima svoja pravila, a mora biti jednostavna i razumljiva 
  Pravilno pisanje dopisa mora biti jednostavno i razumljivo te
  učinkovito.


  Zanima li vas kako napisati dopis, bez obzira kome šaljete i u
  koju svrhu postupak je isti.


  Ako primjerice sastavljate poslovni dopis tada ga možete pisati
  na memorandumu na kojem su podaci o pošiljatelju.


  ​Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
  bitnih dijelova koji čine njegovu strukturu:
  - zaglavlje
  - adresa primatelja 
  - broj, mjesto i nadnevak
  - predmet
  - sadržaj 
  - pozdrav
  - potpis


   
   Pravilno pisanje dopisa sastoji se od
  sporednih dijelova kao što su:
  - oslovljavanje
  - prilozi
  - oznaka načina otpreme
  - raspored i broj kopija


  Adresa primatelja se u domaćem prometu sastoji od:
     a) tvrtke
     b) predmeta poslovanja ili djelatnosti
     c) ulice i kućnog broja
     d) poštanskog broja i mjesta


  U slučajevima kada je dopis namijenjen određenoj osobi to
  se u pravilnom pisanju dopisa i naznačuje.
   
  Pa tako  praksi imamo 3 slučaja posebnog naznačivanja, koji
  glase:
    - na pozornost – n/p
    - za gosp. ili na ruke – n/r
    - povjerljivo – pov.


   Pravilno pisanje dopisa nalaže pozdrav, a
  uobičajeni pozdravi su:
     * S poštovanjem
     * S osobitim poštovanjem
     * Od srca vas pozdravljamo
     * Pozdravljamo vas
     * Primite naše srdačne pozdrave
     * Uz srdačan pozdrav


  
  


   Čitaj, prati i
    komen
   tiraj naše priče
    i na našoj Facebook stranici Život i
    stil!
 Poslovni pravopis 

Poslovni pravopis

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu

<para>
 VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
 Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
 imaju porez na dodanu vrijednost.
</para>
<para>
 Kako provjeriti VAT broj?
</para>
<para>
 VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
 stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
 porezna uprava.
</para>
<para>
 Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
 oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
</para>

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti? VAT broj koriste mnoge države, no znate li što je to i kako provjeriti VAT broj? 
  VAT broj je porez na dodanu vrijednost, odnosno isto što PDV.
  Naziv VAT se koristi u državama koje koriste engleski jezik i
  imaju porez na dodanu vrijednost.


  Kako provjeriti VAT broj?


  VAT broj svog potencijalnog partnera možete provjeriti na web
  stranicama Europske komisije, a u Hrvatskoj VAT broj dodjeljuje
  porezna uprava.


  Hrvatski VAT broj sastoji se od slova "HR" koja predstavljaju
  oznaku za Hrvatsku, te OIB-a osobe za koju se VAT izdaje.
 osobni dokumenti 

osobni dokumenti

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

<para>
 Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
 španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
 poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
 vojnici u 18.stoljeću.
</para>
<para>
 Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
 način.
</para>
<para>
 Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
 kada saditi krumpir.
</para>
<para>
 Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
 uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
 krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
 područjima, Dalmaciji i otocima.
</para>
<para>
 U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
 travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
 kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
 mjesec travanj.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>​​
</para>

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira? Krumpir je odličan izvor vitamina C i B, ugljikohidrata kao što je škrob, kalija, magnezija i željeza, a ne sadrži sol i kolesterol 
  Krumpir je biljka koja je u Europu stigla zahvaljujući
  španjolskim istraživačima koji su ga u 16. stoljeću donijeli kao
  poklon papi Piju IV. U Hrvatsku su ga donijeli graničarski
  vojnici u 18.stoljeću.


  Postoji preko 150 sorti krumpira, no sve se uzgajaju na isti
  način.


  Jedna od najvažnijih stvari kod uzgoja krumpira je znati
  kada saditi krumpir.


   Kada saditi krumpir ovisi o tipu tla, području
  uzgoja i vremenskim uvjetima. Tako se vrijeme kada saditi
  krumpir razlikuje u nizinskim dijelovima, brdskim
  područjima, Dalmaciji i otocima.


  U nizinama krumpir treba saditi od sredine ožujka do početka
  travnja, u Dalmaciji i na otocima od kraja siječnja, a vrijeme
  kada saditi krumpir u brdskim područjima je korz
  mjesec travanj.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!​​
 radovi u polju 

radovi u polju

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

<para>
 Na vaš odmor u inozemstvu uvelike može utjecati pravilan odabir
 smještaja, usluge i hrane, pa tako gost može birati između niza
 primamljivih opcija. U današnje vrijeme popularni su pansioni i
 polupansioni, no prije odabira jednoga od njih, važno je zapitati
 se što je polupansion i po čemu se uopće
 razlikuje od punog pansiona.
</para>
<para>
 Što je polupansion?
</para>
<para>
 Polupansion je sustav hrane u hotelu u kojem cijena vouchera
 uključuje sobu i dva obroka. Prilikom odabira hotela s
 polupansionom, trebali biste potražiti oznaku HB, što znači
 polupansion.
</para>
<para>
 Obroci se sastoje od doručka koji uključuje konzumaciju raznih
 jela (jaja, palačinke, omlet, salate, voće, žitarice, povrće,
 jogurt) i bezalkoholnih pića (čaj, kava, voda, mlijeko, sokovi),
 i večere koja uključuje samo konzumaciju hrane (riba ili meso,
 salate, kruh, slastice) te rijetko vodu u vrču.
</para>
<para>
 Stol je najčešće švedski, s izborom vrućih jela, a vrijeme je
 ograničeno i unaprijed određeno. To može biti primjerice od 8 do
 10 ujutro i od 18 do 20 navečer, a u nekim hotelima postoji
 opcija promjene večere za ručak. Sve ostalo (piće na večeri ili
 ručku, alkohol, grickalice tijekom dana u bazenu i na plaži)
 plaća se zasebno, ali ne odmah, nego se na odlasku naplaćuju svi
 dani.
</para>
<para>
 Polupansion i puni pansion se međusobno razlikuju samo po
 prisustvu večere. Puni pansion uključuje tri obroka dnevno:
 doručak, ručak, večera (buffet) i besplatna bezalkoholna pića
 samo za doručak.
</para>
<para>
 Tu je i takva vrsta hrane kao i produženi polupansion, označen
 kao HB + koji uključuje ista dva obroka dnevno, kao i
 polupansion, plus pića koja se dodaju tijekom večere (ručak):
 alkoholna (samo lokalno proizvedena) i bezalkoholna. Popis pića i
 njihov broj ovisi o hotelu.
</para>
<para>
 Zbog razlika u razvoju infrastrukture zemalja u kojima se hoteli
 nalaze, nije isplativo odabrati polupansion u svim odmaralištima.
 Povoljno je odabrati polupansion u turističkim gradovima Europe i
 Azije, jer ima puno barova, kafića i restorana izvan hotela gdje
 je hrana vrlo ukusna ili u slučajevima kada namjeravate aktivno
 istraživati ​​lokalne znamenitosti, a ne samo ležati uz bazen ili
 na plaži. U hotelima u Turskoj i Egiptu, bolje je ne uzimati
 polupansion, jer gosti najčešće provode veći dio svog vremena na
 hotelskom teritoriju i plaćaju više za sve odvojeno. Zbog
 činjenice da ondje većina hotela ima dobro razvijenu
 infrastrukturu, sustav "All Inclusive" nije toliko skup.
</para>
<para>
 Sada kada znate što je polupansion možete se
 uputiti na dugo iščekivani odmor!
</para>

Saznajte što je polupansion i po čemu se razlikuje od punog pansiona? Planiranje odmora može biti zahtjevno, kao i pravilan odabir hotela i hrane. Ako ste se ikada pitali što je polupansion i po čemu se razlikuje od punog pansiona, odgovore saznajte u nastavku 
  Na vaš odmor u inozemstvu uvelike može utjecati pravilan odabir
  smještaja, usluge i hrane, pa tako gost može birati između niza
  primamljivih opcija. U današnje vrijeme popularni su pansioni i
  polupansioni, no prije odabira jednoga od njih, važno je zapitati
  se što je polupansion i po čemu se uopće
  razlikuje od punog pansiona.


   Što je polupansion?


  Polupansion je sustav hrane u hotelu u kojem cijena vouchera
  uključuje sobu i dva obroka. Prilikom odabira hotela s
  polupansionom, trebali biste potražiti oznaku HB, što znači
  polupansion.


  Obroci se sastoje od doručka koji uključuje konzumaciju raznih
  jela (jaja, palačinke, omlet, salate, voće, žitarice, povrće,
  jogurt) i bezalkoholnih pića (čaj, kava, voda, mlijeko, sokovi),
  i večere koja uključuje samo konzumaciju hrane (riba ili meso,
  salate, kruh, slastice) te rijetko vodu u vrču.


  Stol je najčešće švedski, s izborom vrućih jela, a vrijeme je
  ograničeno i unaprijed određeno. To može biti primjerice od 8 do
  10 ujutro i od 18 do 20 navečer, a u nekim hotelima postoji
  opcija promjene večere za ručak. Sve ostalo (piće na večeri ili
  ručku, alkohol, grickalice tijekom dana u bazenu i na plaži)
  plaća se zasebno, ali ne odmah, nego se na odlasku naplaćuju svi
  dani.


  Polupansion i puni pansion se međusobno razlikuju samo po
  prisustvu večere. Puni pansion uključuje tri obroka dnevno:
  doručak, ručak, večera (buffet) i besplatna bezalkoholna pića
  samo za doručak.


  Tu je i takva vrsta hrane kao i produženi polupansion, označen
  kao HB + koji uključuje ista dva obroka dnevno, kao i
  polupansion, plus pića koja se dodaju tijekom večere (ručak):
  alkoholna (samo lokalno proizvedena) i bezalkoholna. Popis pića i
  njihov broj ovisi o hotelu.


  Zbog razlika u razvoju infrastrukture zemalja u kojima se hoteli
  nalaze, nije isplativo odabrati polupansion u svim odmaralištima.
  Povoljno je odabrati polupansion u turističkim gradovima Europe i
  Azije, jer ima puno barova, kafića i restorana izvan hotela gdje
  je hrana vrlo ukusna ili u slučajevima kada namjeravate aktivno
  istraživati ​​lokalne znamenitosti, a ne samo ležati uz bazen ili
  na plaži. U hotelima u Turskoj i Egiptu, bolje je ne uzimati
  polupansion, jer gosti najčešće provode veći dio svog vremena na
  hotelskom teritoriju i plaćaju više za sve odvojeno. Zbog
  činjenice da ondje većina hotela ima dobro razvijenu
  infrastrukturu, sustav "All Inclusive" nije toliko skup.


  Sada kada znate što je polupansion možete se
  uputiti na dugo iščekivani odmor!
 razlike 

razlike

Saznajte što je polupansion i po čemu se razlikuje od punog pansiona?

<para>
 Da biste pratili rast graha po danima potrebna
 vam je jedna prazna šalica jogurta, dvije šake zemlje, tri zrna
 graha, malo vode – i bit ćete dio divnog čuda života.
</para>
<para>
 Sjećate li se kad ste prvi put uzgojili biljku? Sigurno je to
 bilo u školi ili ste pomagali djedu i baki u vrtu?! Ili
 možda niste?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Većina nas ipak je prvo iskustvo s uzgojem biljaka imala u nižim
 razredima osnovne škole.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vjerojatno se sjećate i zadatka koji je glasio "rast
 graha po danima - praćenje rasta"
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zadatak je bilo posijati par zrna graha u plastičnu posudu i
 uzgojiti svoju biljčicu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vrlo inspirativno i uzbudljivo iskustvo za svako dijete. To
 iščekivanje kad će se pojaviti nešto iz sjemenki. 
</para>
<para>
 Toliko upečatljivo da ponekad poželimo ponoviti to, osim ako se
 sada, kao odrasli bavimo vrtlarenjem i poljoprivredom, pa nam i
 nije baš do dječjih igara.
</para>
<para>
 Jednostavno je pratiti rast graha po danima,
 treba vam jedna prazna šalica jogurta, dvije šake zemlje, tri
 zrna graha, malo vode. Zatim slijedi nestrpljivo čekanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I konačno, taj trenutak kad je zrno provirilo iz zemlje...
</para>
<para>
 No da se vratimo na ozbiljnije pitanje a to je rast graha po
 danima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dakle brzina rasta graha po danima je 0,0000001
 m/s i tako za 24 sata stabljika graha naraste 1 cm. I
 odnos rasta stabljike graha jednak je odnosu rasta korijena, pa
 je tako istom brzinom rastao i korijen graha.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Kako se odvija rast graha po danima Ako pratimo rast graha po danima prepoznati ćemo čudo života skriveno u nekoliko zrna graha, a kakav je taj rast graha po danima pročitajte u nastavku 
  Da biste pratili rast graha po danima potrebna
  vam je jedna prazna šalica jogurta, dvije šake zemlje, tri zrna
  graha, malo vode – i bit ćete dio divnog čuda života.


  Sjećate li se kad ste prvi put uzgojili biljku? Sigurno je to
  bilo u školi ili ste pomagali djedu i baki u vrtu?! Ili
  možda niste?
  Većina nas ipak je prvo iskustvo s uzgojem biljaka imala u nižim
  razredima osnovne škole.
  Vjerojatno se sjećate i zadatka koji je glasio "rast
  graha po danima - praćenje rasta"
   
  Zadatak je bilo posijati par zrna graha u plastičnu posudu i
  uzgojiti svoju biljčicu.
  Vrlo inspirativno i uzbudljivo iskustvo za svako dijete. To
  iščekivanje kad će se pojaviti nešto iz sjemenki. 


  Toliko upečatljivo da ponekad poželimo ponoviti to, osim ako se
  sada, kao odrasli bavimo vrtlarenjem i poljoprivredom, pa nam i
  nije baš do dječjih igara.


   Jednostavno je pratiti rast graha po danima,
  treba vam jedna prazna šalica jogurta, dvije šake zemlje, tri
  zrna graha, malo vode. Zatim slijedi nestrpljivo čekanje.
  I konačno, taj trenutak kad je zrno provirilo iz zemlje...


  No da se vratimo na ozbiljnije pitanje a to je rast graha po
  danima.
   Dakle brzina rasta graha po danima je 0,0000001
  m/s i tako za 24 sata stabljika graha naraste 1 cm. I
  odnos rasta stabljike graha jednak je odnosu rasta korijena, pa
  je tako istom brzinom rastao i korijen graha.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Povrtnjak i radovi u vrtu 

Povrtnjak i radovi u vrtu

Kako se odvija rast graha po danima

<para>
 Zanima vas kako saznati JMBG? Prvo treba
 feinirati što je to JBMG. Jedinstveni matični broj je
  identifikacijska oznaka državljana i stranaca nekih država,
 uključujući Hrvatsku. To je broj koji osigurava
 jedinstveno povezivanje podataka u službenim
 evidencijama, npr. kad želite izmijeniti ime i prezime.
</para>
<para>
 JMBG su dobili svi koji su se rodili u SFRJ od 1976.
 godine, a svi oni rođeni prije te godine, dobili su broj
 prema regiji u kojoj su živjeli. Jedinstveni matični broj
 građanina se još uvijek koristi u zemljama bivše
 Jugoslavije, no u nekim zemljama se počeo koristiti poseban broj
 – OIB.
</para>
<para>
 Naprimjer, Od 2009. godine u Hrvatskoj je uveden novi
 identifikacijski broj, poznatiji kao OiB i on je
 zamijenio JMBG. No, i dalje svaka osoba
 posjeduje svoj JMBG, samo ga ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.
</para>
<para>
 Matični broj građana je otkrivao neke podatke o
 ljudima, i upravo to je omogućavalo njegovu zloporabu.
 Primjerice, JMBG može otkriti vaš datum rođenja, regiju u kojoj
 ste rođeni, redni broj te vaš spol. Danas JMBG najčešće koristi
 MUP – policija.
</para>
<para>
 Kako saznati JMBG bez problema?
</para>
<para>
 JMBG možete pronaći na staroj osobnoj iskaznici (onoj koja je
 poništena) ili u starijim dokumentima, primjerice školska
 svjedodžba ili stariji bankovni papiri. Možete otići u
 MUP i tamo tražiti da vam kažu koji je vaš JMBG, točnije da vam
 ga izdaju. No, nažalost ne postoji način kako saznati JBMG preko
 interneta.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati
 i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Matični broj građanina - otkrijte kako saznati JMBG! Zanima vas kak saznati JMBG? Otkrijte čemu služi JMBG oznaka i u kojim dokumentima ga bez problema  možete pronaći 
   Zanima vas kako saznati JMBG? Prvo treba
  feinirati što je to JBMG. Jedinstveni matični broj je
   identifikacijska oznaka državljana i stranaca nekih država,
  uključujući Hrvatsku. To je broj koji osigurava
  jedinstveno povezivanje podataka u službenim
  evidencijama, npr. kad želite izmijeniti ime i prezime.


  JMBG su dobili svi koji su se rodili u SFRJ od 1976.
  godine, a svi oni rođeni prije te godine, dobili su broj
  prema regiji u kojoj su živjeli. Jedinstveni matični broj
  građanina se još uvijek koristi u zemljama bivše
  Jugoslavije, no u nekim zemljama se počeo koristiti poseban broj
  – OIB.


  Naprimjer, Od 2009. godine u Hrvatskoj je uveden novi
  identifikacijski broj, poznatiji kao OiB i on je
  zamijenio JMBG. No, i dalje svaka osoba
  posjeduje svoj JMBG, samo ga ne koristi u svakodnevnoj upotrebi.


  Matični broj građana je otkrivao neke podatke o
  ljudima, i upravo to je omogućavalo njegovu zloporabu.
  Primjerice, JMBG može otkriti vaš datum rođenja, regiju u kojoj
  ste rođeni, redni broj te vaš spol. Danas JMBG najčešće koristi
  MUP – policija.


   Kako saznati JMBG bez problema?


  JMBG možete pronaći na staroj osobnoj iskaznici (onoj koja je
  poništena) ili u starijim dokumentima, primjerice školska
  svjedodžba ili stariji bankovni papiri. Možete otići u
  MUP i tamo tražiti da vam kažu koji je vaš JMBG, točnije da vam
  ga izdaju. No, nažalost ne postoji način kako saznati JBMG preko
  interneta.


   
      Čitaj, prati
  i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Jedinstveni broj 

Jedinstveni broj

Matični broj građanina - otkrijte kako saznati JMBG!

<para>
 Kao poduzetnik, jedna od najosnovnijih stvari koje morate
 poznavati jesu R1 i R2 računi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U čemu je osnovna razlika između R1 i običnog
 računa?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razlika između R1 i običnog računa je i u samom
 nazivu koji govori je li poduzetnik koji je izdao račun obveznik
 poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razlika između R1 i običnog računa je i u tome
 što kod R2 računa PDV možemo odbiti tek onda kada smo ga zaista i
 platiti, dok je kod R1 računa dovoljno da je roba isporučena ili
 usluga obavljena i da smo dobili račun neovisno je li plaćen ili
 nije.
</para>
<para>
 Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
 jedina je razlika između R1 i običnog računa je upravo
 oznaka R1 ili R2. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To je ujedno i jedini način jedino može saznati pripada li
 određeni račun obvezniku poreza na dobit ili poreza na dohodak.
 Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit.
</para>
<para>
 Još jedna razlika između R1 i običnog računa je
 u tome da od običnog - R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
 potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
 željena roba ili obavi dobivena usluga.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa? Ako se upuštate u poduzetništvo, jedna od osnovnih stvari koje morate znati je razlika između R1 i običnog računa, a o tome možete čitati u nastavku 
  Kao poduzetnik, jedna od najosnovnijih stvari koje morate
  poznavati jesu R1 i R2 računi. 
   U čemu je osnovna razlika između R1 i običnog
  računa?
   
   Razlika između R1 i običnog računa je i u samom
  nazivu koji govori je li poduzetnik koji je izdao račun obveznik
  poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak. 
   Razlika između R1 i običnog računa je i u tome
  što kod R2 računa PDV možemo odbiti tek onda kada smo ga zaista i
  platiti, dok je kod R1 računa dovoljno da je roba isporučena ili
  usluga obavljena i da smo dobili račun neovisno je li plaćen ili
  nije.


  Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
  jedina je razlika između R1 i običnog računa je upravo
  oznaka R1 ili R2. 
   
  To je ujedno i jedini način jedino može saznati pripada li
  određeni račun obvezniku poreza na dobit ili poreza na dohodak.
  Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit.


  Još jedna razlika između R1 i običnog računa je
  u tome da od običnog - R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
  potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
  željena roba ili obavi dobivena usluga.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Računi i plaćanja 

Računi i plaćanja

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103. godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103. godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   103. godine  

103. godine 

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

Vrste romana - znate li koje sve vrste romana postoje

Najčitanije

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

Znate li što je porezni broj

Još iz rubrike

Pravilno pisanje dopisa i dopisna komunikacija u poslu

Provjera VAT broja - što je VAT broj i kako ga provjeriti?

Kada saditi krumpir - kada je najbolje vrijeme za sadnju krumpira?

Više s weba

Pročitajte još

Saznajte što je polupansion i po čemu se razlikuje od punog pansiona?

Kako se odvija rast graha po danima

Matični broj građanina - otkrijte kako saznati JMBG!

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa?

Pročitajte još

Saznajte što je polupansion i po čemu se razlikuje od punog pansiona?

Kako se odvija rast graha po danima

Matični broj građanina - otkrijte kako saznati JMBG!

Znate li koja je razlika između R1 i običnog računa?

Više s weba