Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Lirske pjesme ime su dobile prema starogrčkoj riječi lirika koja
 je označavala pjesme pjevane u pratnji lire, a prvi poznati
 liričari bili su Sapfa i Alkej.
</para>
<para>
 Vrste lirskih pjesama dijele se prema teme
 o kojoj pjesnici, odnosno lirski subjekti pišu.
</para>
<para>
 Tako razlikujemo desetak vrsti lirskih pjesama.
 To su: ljubavne, domoljubne, rodoljubne, socijalne, pejzažne,
 misaone,  duhovno-religiozne i intimne pjesme.
</para>
<para>
 Uz ove vrste lirskih pjesama postoje još tri
 vrste lirskih pjesama. To su dijalektalne lirske
 pjesme, pjesme u prozi i šaljive lirske pjesme.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Znate li koje su vrste lirskih pjesama? Lirske pjesme su književna djela napisana u stihovima ili prozi u kojima se odabranim, umjetnički oblikovanim riječima iskazuju osjećaji, misli i doživljaji 
  Lirske pjesme ime su dobile prema starogrčkoj riječi lirika koja
  je označavala pjesme pjevane u pratnji lire, a prvi poznati
  liričari bili su Sapfa i Alkej.


   Vrste lirskih pjesama dijele se prema teme
  o kojoj pjesnici, odnosno lirski subjekti pišu.


  Tako razlikujemo desetak vrsti lirskih pjesama.
  To su: ljubavne, domoljubne, rodoljubne, socijalne, pejzažne,
  misaone,  duhovno-religiozne i intimne pjesme.


  Uz ove vrste lirskih pjesama postoje još tri
  vrste lirskih pjesama. To su dijalektalne lirske
  pjesme, pjesme u prozi i šaljive lirske pjesme.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!
   
   ​
 književnost 

znate li koje su vrste lirskih pjesama

knjiga

Renesansni instrumenti - preteče modernih instrumenata

Impresionizam u slikarstvu -  realistična promatranja prirode

Znate li koje su vrste lirskih pjesama?

književnost

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.</para><hmn:article id="4e6b1cc6-c801-11ed-babd-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada nikad niste istupili u medijima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ste onda postali osumnjičenik?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.</para><hmn:article id="c6151b40-b9f3-11ec-9092-0242ac120051" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li to skupe cipele?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.</para><hmn:article id="9441ea22-b9f2-11ec-9e7e-0242ac12002a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što ćete vi sad?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikada", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je.</para>

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu' Putni nalozi, navodi, nikada joj nisu pokazani, a sa Sauchom se nije čula. O pravomoćnoj presudi saznala je iz medija Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori."Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.Do sada nikad niste istupili u medijima?"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.Kad ste onda postali osumnjičenik?"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.Jesu li to skupe cipele?"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.Što ćete vi sad?"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?"Nikada", kaže.Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je."Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je. komentirala i cipele 

komentirala i cipele

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para>
 Smrčak dolazi iz roda <emphasis>Morchella</emphasis>. Ima ih nekoliko:
 <emphasis>Morchella conica</emphasis> ili crni smrčak, <emphasis>Morchella
 deliciosa</emphasis> ili pepeljasti smrčak, <emphasis>Morchella
 esculenta</emphasis> ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.
</para>
<para>
 Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
 uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
 tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
 tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
 staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
 gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
 i stopljeno je sa stapkom.
</para>
<para>
 Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
 šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
 područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
 topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
 smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
 gradskim parkovima.
</para>
<para>
 Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
 pravilu ne uspijevaju. 
</para>
<para>
 Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
 staništa.
</para>
<para>
 Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
 Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.
</para>
<para>
 Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
 Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
 sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
 vrba.
</para>
<para>
 Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
 Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
 proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
 pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
 i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.
</para>
<para>
 O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
 gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
 razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
 gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
 mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
</para>

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište Smrčak, neokrunjeni kralj gljiva cijenjen kao jestiva gljiva koja ima stanište na   čudnim mjestima za gljive. U nastavku donosimo više o smčku i njegovom staništu 
  Smrčak dolazi iz roda Morchella. Ima ih nekoliko:
  Morchella conica ili crni smrčak, Morchella
  deliciosa ili pepeljasti smrčak, Morchella
  esculenta ili žuti smrčak, a imaju različita staništa.


  Ako imate sreće i znanja o ovim neokrunjenim kraljevima šume,
  uživat ćete u najprofinjenijem okusu gljive. Neki stručnjaci
  tvrde da ih ima oko pedeset vrsta, dok drugi tvrde da ih je svega
  tri, a ostalo su njihovi varijeteti s razlikama nastalim prema
  staništu smrčka. Smrčak spada u rijetke, veće, jestive proljetne
  gljive. Tijelo je kuglasto do jajoliko, bež ili blijedo žute boje
  i stopljeno je sa stapkom.


   Zanimljivost je i stanište smrčka koje nije uvijek i samo
  šuma. Tako smrčak ima stanište i na rubovima livada,
  područjima pored rijeka i potoka, pogotovo pod jasenom, lijeskom,
  topolom i starom jabukom. Ponekad ih možemo pronaći čak i na
  smetlištima, na odbačenom građevinskom materijalu, ruševinama,
  gradskim parkovima.


   Stanište smrčka može biti tamo gdje druge gljive u
  pravilu ne uspijevaju. 


  Kako imamo više vrsta smrčka spomenuti ćemo tek tri i njihova
  staništa.


   Običan smrčak (lat. Morchella vulgaris (Pers.)
  Boudier), stanište mu je po šumama, a raste u proljeće.


   Češka smrčkovica (lat. Verpa bohemica (Kromb.)
  Boudier), raste u rano proljeće, a stanište mu je na
  sunčanim stranama u vlažnim listopadnim šumama, osobito ispod
  vrba.


   Ožujka (lat. Hygrophorus marzuolus (Fr.)
  Bresadola), gljiva koju možemo nazvati vijesnikom
  proljeća jer raste u rano proljeće. Ova vrsta smrčka stanište
  pronalazi na područjima gdje su silikatna tla ispod crnogoričnog
  i bjelogoričnog drveća i prilično je rijetka.


  O gljivama postoji cijela nauka, a pravi poznavalac i ljubitelj
  gljiva se postaje polako, ustrajnim proučavanjem literature,
  razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o
  gljivama, pa stoga uvijek imajte na umu da je oprez majka
  mudrosti, posebno kada su u pitanju gljive.


   Čitaj, prati i
  komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
 Gljive i šumsko bilje 

Gljive i šumsko bilje

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

<para>
 Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
 što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
 koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
 milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
 devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
 ili više riječi.
</para>
<para>
 Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
 ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
 izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
 četrdeset, pedeset itd.).
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima
</para>
<para>
 Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
 jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
 broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
 jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
 koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
 sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).
</para>
<para>
 Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
 brojeva slovima i brojevnim riječima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
 bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
 Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.
</para>
<para>
 U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
 dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
 - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
 šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.
</para>
<para>
 Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
 veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
 devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
 dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
 četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
 sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
 tisuća sto dvadeset i sedam.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti
</para>
<para>
 U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
 riječ: tisućuosamstosedamdesetpet
</para>
<para>
 Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
 drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.
</para>
<para>
 Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
 pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
 javlja se nepostojano a.
</para>
<para>
 Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…
</para>
<para>
 Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
 glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
 drugu osnovu)
</para>
<para>
 Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
 četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
 množine.
</para>
<para>
 Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
 dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
 količinu
</para>
<para>
 Pisanje višečlanih brojeva slovima: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
 devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
 šesnaest.
</para>
<para>
 Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
 šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
 četiri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
 osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva Brojevi se slovima pišu kao jednorječnice i višerječnice. Pisanje brojeva slovima ima svoja osnovna pravila pa ćemo ih spomenuti u nastavku 
  Brojeve dijelimo na redne brojeve: brojeve koji izriču koje je
  što po redu (prvi, drugi, treći itd.) i glavne brojeve: brojeve
  koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)
  Glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset,
  milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset
  devet, tisuću petsto četrdeset osam), dakle sastoje se od dviju
  ili više riječi.


  Jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto
  ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na
  izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dvadeset, trideset,
  četrdeset, pedeset itd.).


   Pisanje brojeva slovima


  Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače
  jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada
  broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede,
  jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one
  koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vrata, kupila
  sam jedne ljestve, jedne su čarape poderane).


  Brojevi se mogu pisati brojkama, a moguće je i pisanje
  brojeva slovima i brojevnim riječima. 
   U pisanju brojeva slovima vrlo često se griješi,
  bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima.
  Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pravilno je – četiri.


   U pisanju brojeva slovima griješi se i u pisanju
  dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Pravilno je
  - jedanaest, dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest,
  šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.


  Višečlani brojevi mogu se pisati bez  veznika, ali i s
  veznikom i pa tako pišemo: dvadeset devet / dvadeset i devet;
  devedeset osam / devedeset i osam; dvjesto (dvjesta) trinaest /
  dvjesto  (dvjesta) i trinaest; tisuću sedamsto pedeset
  četiri / tisuću sedamsto pedeset i četiri; tri milijuna petsto
  sedam tisuća sto dvadeset sedam / tri milijuna petsto sedam
  tisuća sto dvadeset i sedam.


   Pisanje brojeva slovima - što zapamtiti


  U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna
  riječ: tisućuosamstosedamdesetpet


   Pisanje rednih brojeva slovima: prvi,
  drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni.


   Pisanje brojeva slovima kada imaju oblike određenih
  pridjeva: kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi –
  javlja se nepostojano a.


   Pisanje zbirnih brojeva slovima: dvoje, troje…


   Tvorba pri pisanju brojeva slovima:  osnova
  glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima
  drugu osnovu)


   Brojevne imenice: dvojica, obojica, trojica,
  četvorica… pedesetorica, tvorba je nastavkom -ica
  služe kad se broje muškarci, a imenica uz njih je u genitivu
  množine.


   Brojevni prilozi: desetak, petnaestak,
  dvadesetak i sl., tvorba: nastavak -ak, a znače približnu
  količinu


   Pisanje višečlanih brojeva slovima: 
  Višečlani brojevi mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset
  devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto
  šesnaest.


  Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe:
  šest stotina i osamdeset i tri, tisuću i dvjesta i šezdeset i
  četiri.
  Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina
  osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Literatura 

Literatura

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

<para>
 Vodeni sportovi se obično sastoje od ronjenja,
 plivanja i drugih sportova na vodi, koji se mogu obavljati u
 slanoj, kao i u slatkoj vodi. U nastavku saznajte koji su
 najpoznatiji sportovi u vodi. 
</para>
<para>
 Vodeni sportovi: 
</para>
<para>
 Jedrenje:
</para>
<para>
 Jedrenje je vrsta sporta u kojem se posebne vrste
 brodova, jedrenjaci, takmiče u utrkama na otvorenom
 moru. Najstarije društvo sportskog jedrenja je Water
 Club of Cork koje se nalazilo u gradu Corku na
 jugoistoku Irske. Klub je osnovan 1720. godine te
 djeluje i danas. Najstariji zapis o regati potječe iz
 godine 1749. kada je održana regata
 između Greenwicha i Norena na
 rijeci Temzi.
</para>
<para>
 Plivanje:
</para>
<para>
 Danas postoje četiri osnovna stila plivanja: 
</para>
<para>
 Slobodni stil: Iako je riječ o disciplini koja u
 osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je to najčešće kraul.
 Razlog je taj što je kraul najbrži stil kojim se ostvaruju i
 najbrža vremena na svim dionicama iako plivač na natjecanju u
 ovoj disciplini može, ako želi, plivati i neki od drugih
 stilova. 
</para>
<para>
 Leđni stil: Ovaj stil je u obrnuti kraul; plivač
 i dalje koristi naizmjenične zamahe lijeve i desne ruke te nogu,
 ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u položaju kao da
 leđima leži na vodi. Ovo je jedini stil kad plivači startaju iz
 vode.
</para>
<para>
 Prsni stil: Kod ovog stila izvode se pokreti
 objema rukama prema naprijed.Pokreti nogu su sinkronizirani s
 pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge također
 rade zajedno, u pokretu koji podsjeća na žablje plivanje. Ovo je
 najstariji i najsporiji stil plivanja koji zahtijeva veliku snagu
 nogu.
</para>
<para>
 Delfin: Vrlo moderan stil plivanja kod kojeg je
 osnovni zahtjev da ruke rade sinkronizirano. Općenito se ovaj
 stil smatra tehnički najzahtjevnijim i najtežim za izvođenje, te
 zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu leđa i nogu.
</para>
<para>
 Ronjenje:
</para>
<para>
 Ronjenje je danas jedan od sportova koji se
 najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova
 želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u
 svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.
</para>
<para>
 Vaterpolo:
</para>
<para>
 Vaterpolo je ekipni sport u kojem učestvuju dvije
 ekipe sa po sedam članova (jedan od njih je golman).
 Uz nogomet, najstariji je timski sport koji se pojavio na
 programu Olimpijskih igara.
</para>
<para>
 Skokovi u vodu
</para>
<para>
 Ovo su bili najpoznatiji vodeni sportovi. 
</para>

Vodeni sportovi: Koji su najpoznatiji sportovi u vodi? Kao što im naziv kaže, vodeni sportovi se održavaju u vodi. U nastavku saznajte koji su najpoznatiji vodeni sportovi 
   Vodeni sportovi se obično sastoje od ronjenja,
  plivanja i drugih sportova na vodi, koji se mogu obavljati u
  slanoj, kao i u slatkoj vodi. U nastavku saznajte koji su
  najpoznatiji sportovi u vodi. 


   Vodeni sportovi: 


   Jedrenje:


  Jedrenje je vrsta sporta u kojem se posebne vrste
  brodova, jedrenjaci, takmiče u utrkama na otvorenom
  moru. Najstarije društvo sportskog jedrenja je Water
  Club of Cork koje se nalazilo u gradu Corku na
  jugoistoku Irske. Klub je osnovan 1720. godine te
  djeluje i danas. Najstariji zapis o regati potječe iz
  godine 1749. kada je održana regata
  između Greenwicha i Norena na
  rijeci Temzi.


   Plivanje:


  Danas postoje četiri osnovna stila plivanja: 


   Slobodni stil: Iako je riječ o disciplini koja u
  osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je to najčešće kraul.
  Razlog je taj što je kraul najbrži stil kojim se ostvaruju i
  najbrža vremena na svim dionicama iako plivač na natjecanju u
  ovoj disciplini može, ako želi, plivati i neki od drugih
  stilova. 


   Leđni stil: Ovaj stil je u obrnuti kraul; plivač
  i dalje koristi naizmjenične zamahe lijeve i desne ruke te nogu,
  ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u položaju kao da
  leđima leži na vodi. Ovo je jedini stil kad plivači startaju iz
  vode.


   Prsni stil: Kod ovog stila izvode se pokreti
  objema rukama prema naprijed.Pokreti nogu su sinkronizirani s
  pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge također
  rade zajedno, u pokretu koji podsjeća na žablje plivanje. Ovo je
  najstariji i najsporiji stil plivanja koji zahtijeva veliku snagu
  nogu.


   Delfin: Vrlo moderan stil plivanja kod kojeg je
  osnovni zahtjev da ruke rade sinkronizirano. Općenito se ovaj
  stil smatra tehnički najzahtjevnijim i najtežim za izvođenje, te
  zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu leđa i nogu.


   Ronjenje:


  Ronjenje je danas jedan od sportova koji se
  najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova
  želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u
  svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.


   Vaterpolo:


  Vaterpolo je ekipni sport u kojem učestvuju dvije
  ekipe sa po sedam članova (jedan od njih je golman).
  Uz nogomet, najstariji je timski sport koji se pojavio na
  programu Olimpijskih igara.


   Skokovi u vodu


  Ovo su bili najpoznatiji vodeni sportovi. 
 sport 

sport

Vodeni sportovi: Koji su najpoznatiji sportovi u vodi?

<para>
 Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
 porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
 kako možete do njega i što je porezni broj.
</para>
<para>
 Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
 zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.
</para>
<para>
 Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
 identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
 zdravstvenom, mirovinskom sustavu<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
 identifikaciju.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3552555/izgubljena-osobna-iskaznica-postupak-prijave-izgubljene-iskaznice/">
 Izgubljena osobna iskaznica
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
 stoga želimo pojasniti što je porezni broj.
</para>
<para>
 Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
 osoba vodi u Poreznoj upravi.
</para>
<para>
 Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
 OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.
</para>
<para>
 Sada kada smo razjasnili što je porezni
 broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
 identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
 tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
 dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
 zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
</para>

Znate li što je porezni broj Mnogi još uvijek nisu sigurni što je porezni broj i kako ga pronaći, stoga u nastavku donosimo nekoliko informacija o tome što je porezni broj i kako možete doći do njega 
  Zanima li vas što je porezni broj? Ne znate gdje možete naći
  porezni broj? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan i evo
  kako možete do njega i što je porezni broj.


  Prvo moramo naglasiti kako je porezni broj, kao i MB i JMBG
  zamijenio osobni identifikacijski broj OIB.


  Sada je porezni broj taj jedinstveni broj koji služi kao
  identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom,
  zdravstvenom, mirovinskom sustavu
   Porezni broj služi u svim segmentima koji zahtijevaju
  identifikaciju.


   
      
         
            Izgubljena osobna iskaznica
         
      
   


  Vrlo često se poistovjećuje pojam porezni broj i matični broj, pa
  stoga želimo pojasniti što je porezni broj.


  Porezni broj je broj pod kojim se poslovni subjekt ili fizička
  osoba vodi u Poreznoj upravi.


  Od 2010. godine u RH uveden je novi osobni identifikacijski broj
  OIB, koji u potpunosti zamjenjuje JMBG i MB, te porezni broj.


  Sada kada smo razjasnili što je porezni
  broj moramo reći i da je posjedovanje valjanog PDV
  identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom
  tržištu. Morate dobiti osobni identifikacijski broj kako bi
  dobili PDV identifikacijski broj. Dobiti ga možete podnošenjem
  zahtjeva za dodjelom OIB-a i PDV identifikacijskog broja.
 Porezni obveznici 

Porezni obveznici

Znate li što je porezni broj

<para>
 Željeli biste posaditi crveni luk u
 proljeće? Sadnja
 crvenog luka u proljeće nije zahtjevana ni
 komplicirana, a mi vam donosimo savjete kako ga uspješno posaditi, održavati i
 zalijevati.
</para>
<para>
 Crveni luk (lat. Allium
 cepa) višegodišnja je biljka iz porodice
 Alliaceae. Porijeklom je s područja srednje Azije, odakle se vrlo
 brzo proširio na ostatak svijeta. Danas crveni luk možemo pronaći
 u gotovo svakom vrtu, a sastavni je dio naših domaćih jelovnika.
</para>
<para>
 Što se tiče same sadnje crvenog luka u
 proljeće, ona nije prezahtjevna. Važno je
 samo držati se nekih osnova kako bi plodovi
 izrasli zdravi i ukusni. Luk podnosi i niske i
 visoke temperature, ali mu ipak najbolje odgovara temperatura oko
 15 stupnjeva Celzijusa. Sjeme u prosjeku niče već na 5 stupnjeva,
 što znači da ga možete posaditi već početkom proljeća
</para>
<para>
 Crveni luk najbolje uspijeva na rahlom tlu bogatom
 hranjivim humusom, ali nikako ne podnosi
 kisela tla pa pH ne bi smio biti veći od šest ili
 sedam. S obzirom na to što je crveni luk jedno od onih povrća
 koje raste vrlo sporo, potrebno ga je češće zalijevati.
</para>
<para>
 Ovo zdravo povrće za vađenje iz zemlje spremno je čim
 lišće omekša i počne se sušiti. U tom trenutku stabljika
 crvenog luka počinje se polako spuštati. Luk je najbolje
 vaditi od početka do kraja mjeseca
 kolovoza, odnosno kada je vrijeme dovoljno suho.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Sadnja crvenog luka u proljeće: savjeti za sadnju Crveni luk nije zahtjevan za uzgoj i sadnju u proljeće, a mi vam donosimo vodič koji će vam u tome pomoći 
   Željeli biste posaditi crveni luk u
  proljeće? Sadnja
  crvenog luka u proljeće nije zahtjevana ni
  komplicirana, a mi vam donosimo savjete kako ga uspješno posaditi, održavati i
  zalijevati.


   Crveni luk (lat. Allium
  cepa) višegodišnja je biljka iz porodice
  Alliaceae. Porijeklom je s područja srednje Azije, odakle se vrlo
  brzo proširio na ostatak svijeta. Danas crveni luk možemo pronaći
  u gotovo svakom vrtu, a sastavni je dio naših domaćih jelovnika.


   Što se tiče same sadnje crvenog luka u
  proljeće, ona nije prezahtjevna. Važno je
  samo držati se nekih osnova kako bi plodovi
  izrasli zdravi i ukusni. Luk podnosi i niske i
  visoke temperature, ali mu ipak najbolje odgovara temperatura oko
  15 stupnjeva Celzijusa. Sjeme u prosjeku niče već na 5 stupnjeva,
  što znači da ga možete posaditi već početkom proljeća


  Crveni luk najbolje uspijeva na rahlom tlu bogatom
  hranjivim humusom, ali nikako ne podnosi
  kisela tla pa pH ne bi smio biti veći od šest ili
  sedam. S obzirom na to što je crveni luk jedno od onih povrća
  koje raste vrlo sporo, potrebno ga je češće zalijevati.


  Ovo zdravo povrće za vađenje iz zemlje spremno je čim
  lišće omekša i počne se sušiti. U tom trenutku stabljika
  crvenog luka počinje se polako spuštati. Luk je najbolje
  vaditi od početka do kraja mjeseca
  kolovoza, odnosno kada je vrijeme dovoljno suho.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
 sadnja 

sadnja

Sadnja crvenog luka u proljeće: savjeti za sadnju

<para>
 Domaći uzgoj organskog povrća danas je u potpunosti zaživio, a
 uvijek je bolje i zdravije jesti nešto za što znamo odakle je.
 Važno je znati da se sadnja povrća po mjesecima
 značajno razlikuje, što znači da jedno povrće možemo saditi
 isključivo u proljeće, a drugo ljeti.
</para>
<para>
 Povrće koje uzgajamo u vlastitim vrtovima garantira nam kvalitetu
 i sigurnost da je ono što jedemo zdravo. Da bi naše biljke
 uspješno rasle i na kraju dale kvalitetne plodove, vrlo je važno
 kako ih, ali i kada sadimo. Većina početnika ne zna kad se koje
 povrće uopće mora saditi, što često rezultira lošim urodom.
</para>
<para>
 Zimska sadnja povrća
</para>
<para>
 Siječanj je pravo vrijeme rezervirano za radove
 u vrtu, naročito gnojivu, a povrće koje tada možemo početi saditi
 jesu cvjetača, brokula, kelj, zelena salata i
 kupus. U slučaju da nema snijega, slobodno se sade i
 bob, češnjak, grašak, grah i luk.
</para>
<para>
 U veljači već polako možemo započeti s
 postavljanjem plastenika kako bismo svojim biljakama osigurali
 toplije uvjete za rast i razvoj. U postavljenim plastenicima
 zatim sadimo peršin, celer, papriku, patlidžan i
 rajčicu. Ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju, na
 otvorenom prostoru možemo saditi blitvu, bob, ciklu,
 mrkvu, rokulu, špinat, artičoku, krumpir i rokvice.
</para>
<para>
 Mjesec ožujak rezerviran je za sadnju
 presadnica, i to krastavaca, paprike, patlidžana i
 rajčice. Da bi povrće uspjelo, presadnice obavezno
 moramo redovno zalijevati, prozračivati i dohranjivati. Na
 otvorenom prostoru još možemo saditi i bob, crni korijen,
 pastrnjak, šparogu i špinat.
</para>
<para>
 Proljetna sadnja
 povrća
</para>
<para>
 U travnju je na redu provođenje pripreme
 presadnica u plastenicima za skori izlazak na polje. To
 podrazumijeva snižavanje temperature i redovno provjetravanje.
 Usput se vrše posljednje pripreme za sjetvu i sadnju. Posebnu
 pozornost treba obratiti pravilnoj zaštiti od bolesti i ostalih
 štetnih nametnika koji napadaju povrće. Tada sadimo
 ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, salatu, patlidžan,
 peršin, rajčicu, papriku, tikvice i poriluk.
</para>
<para>
 Svibanj je mjesec za sadnju podzemne
 korabe, rotkve, tikvice, poriluka, celera i kukuruza.
 Osim sadnje, u ovom je razdoblju također vrlo važno provesti
 zaštitu protiv opasnih nametnika, naročito plamenjače i
 pepelnice.
</para>
<para>
 U mjesecu lipnju provodi se priprema za sjetvu
 kupusnjača. Više pažnje provodi se za zaštitu rajčice, krumpira,
 luka, češnjaka i mahuna protiv bolesti. Što se tiče sadnje, na
 redu su grah mahunar, mrkva, salata, radič, cvjetača,
 poriluk i endivija. Rasadnike bismo obavezno morali
 zaštititi od jakog sunca, naprimjer mrežama koje bi štitile mlade
 usjeve i biljke.
</para>
<para>
 Ljetna sadnja povrća
</para>
<para>
 Srpanj je mjesec vrlo visokih temperatura zbog
 čega bismo trebali pojačano zalijevati svoje domaće povrće. Od
 povrća se sadi kelj, kupus, kelj pupčar, brokula, radič,
 cvjetača i poriluk.
</para>
<para>
 U kolovozu počinje vrijeme berbe i ranog
 spremanja zimnice. Zbog sušnih vremenskih prilika važno je što
 više zalijevati povrće, ali i provoditi zaštitu protiv nametnika.
 Sadi se blitva, mrkva, peršin, luk srebrenac, matovilac,
 kineski kupus, korabica, endivija i poriluk.
</para>
<para>
 Rujan je razdoblje u kojem se površine polako
 počinju pripemati za jesensku sadnju. Zalijevanje se provodi
 prema potrebi, jednako kao i zaštita od bolesti i nametnika.
 Također je vrijeme za berbu ljetnih plodova. Sade se
 peršin, zelena salata, matovilac, češnjak, artičoka,
 poriluk i luk srebrenac.
</para>
<para>
 Sadnja u jesenskom razdoblju
</para>
<para>
 U listopadu se provode radovi na površinama za
 sjetvu ili sadnju u rano proljeće. Osim toga, tlo se obogaćuje
 hranjivim gnojivom i humusom. Od povrća sadi se češnjak,
 luk, salata, matovilac, radič, artičoka i luk srebrenac.
</para>
<para>
 Studeni je mjesec za gnojidbu, kopanje i oranje
 povrtnjaka. Tlo se priprema za sadnju, a sade se bob
 mahunar, grašak, mrkva, peršin, češnjak i luk.
</para>
<para>
 U prosincu rast povrća nije osobit, s obzirom na
 vrlo niske vanjske temperature. Međutim, na svim slobodnim
 površniama provodi se kopanje i oranje. Sadi se bob
 mahunar, grašak, salata, rani kupus i rani kelj.
</para>

Sadnja povrća po mjesecima: saznajte kada saditi određeno povrće Sadnja povrća razlikuje se od mjeseca do mjeseca, a mi vam donosimo kratki vodič kroz sadnju po mjesecima. 
  Domaći uzgoj organskog povrća danas je u potpunosti zaživio, a
  uvijek je bolje i zdravije jesti nešto za što znamo odakle je.
  Važno je znati da se sadnja povrća po mjesecima
  značajno razlikuje, što znači da jedno povrće možemo saditi
  isključivo u proljeće, a drugo ljeti.


  Povrće koje uzgajamo u vlastitim vrtovima garantira nam kvalitetu
  i sigurnost da je ono što jedemo zdravo. Da bi naše biljke
  uspješno rasle i na kraju dale kvalitetne plodove, vrlo je važno
  kako ih, ali i kada sadimo. Većina početnika ne zna kad se koje
  povrće uopće mora saditi, što često rezultira lošim urodom.


   Zimska sadnja povrća


   Siječanj je pravo vrijeme rezervirano za radove
  u vrtu, naročito gnojivu, a povrće koje tada možemo početi saditi
  jesu cvjetača, brokula, kelj, zelena salata i
  kupus. U slučaju da nema snijega, slobodno se sade i
  bob, češnjak, grašak, grah i luk.


   U veljači već polako možemo započeti s
  postavljanjem plastenika kako bismo svojim biljakama osigurali
  toplije uvjete za rast i razvoj. U postavljenim plastenicima
  zatim sadimo peršin, celer, papriku, patlidžan i
  rajčicu. Ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju, na
  otvorenom prostoru možemo saditi blitvu, bob, ciklu,
  mrkvu, rokulu, špinat, artičoku, krumpir i rokvice.


  Mjesec ožujak rezerviran je za sadnju
  presadnica, i to krastavaca, paprike, patlidžana i
  rajčice. Da bi povrće uspjelo, presadnice obavezno
  moramo redovno zalijevati, prozračivati i dohranjivati. Na
  otvorenom prostoru još možemo saditi i bob, crni korijen,
  pastrnjak, šparogu i špinat.


   Proljetna sadnja
   povrća


  U travnju je na redu provođenje pripreme
  presadnica u plastenicima za skori izlazak na polje. To
  podrazumijeva snižavanje temperature i redovno provjetravanje.
  Usput se vrše posljednje pripreme za sjetvu i sadnju. Posebnu
  pozornost treba obratiti pravilnoj zaštiti od bolesti i ostalih
  štetnih nametnika koji napadaju povrće. Tada sadimo
  ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, salatu, patlidžan,
  peršin, rajčicu, papriku, tikvice i poriluk.


   Svibanj je mjesec za sadnju podzemne
  korabe, rotkve, tikvice, poriluka, celera i kukuruza.
  Osim sadnje, u ovom je razdoblju također vrlo važno provesti
  zaštitu protiv opasnih nametnika, naročito plamenjače i
  pepelnice.


  U mjesecu lipnju provodi se priprema za sjetvu
  kupusnjača. Više pažnje provodi se za zaštitu rajčice, krumpira,
  luka, češnjaka i mahuna protiv bolesti. Što se tiče sadnje, na
  redu su grah mahunar, mrkva, salata, radič, cvjetača,
  poriluk i endivija. Rasadnike bismo obavezno morali
  zaštititi od jakog sunca, naprimjer mrežama koje bi štitile mlade
  usjeve i biljke.


   Ljetna sadnja povrća


   Srpanj je mjesec vrlo visokih temperatura zbog
  čega bismo trebali pojačano zalijevati svoje domaće povrće. Od
  povrća se sadi kelj, kupus, kelj pupčar, brokula, radič,
  cvjetača i poriluk.


  U kolovozu počinje vrijeme berbe i ranog
  spremanja zimnice. Zbog sušnih vremenskih prilika važno je što
  više zalijevati povrće, ali i provoditi zaštitu protiv nametnika.
  Sadi se blitva, mrkva, peršin, luk srebrenac, matovilac,
  kineski kupus, korabica, endivija i poriluk.


   Rujan je razdoblje u kojem se površine polako
  počinju pripemati za jesensku sadnju. Zalijevanje se provodi
  prema potrebi, jednako kao i zaštita od bolesti i nametnika.
  Također je vrijeme za berbu ljetnih plodova. Sade se
  peršin, zelena salata, matovilac, češnjak, artičoka,
  poriluk i luk srebrenac.


   Sadnja u jesenskom razdoblju


  U listopadu se provode radovi na površinama za
  sjetvu ili sadnju u rano proljeće. Osim toga, tlo se obogaćuje
  hranjivim gnojivom i humusom. Od povrća sadi se češnjak,
  luk, salata, matovilac, radič, artičoka i luk srebrenac.


   Studeni je mjesec za gnojidbu, kopanje i oranje
  povrtnjaka. Tlo se priprema za sadnju, a sade se bob
  mahunar, grašak, mrkva, peršin, češnjak i luk.


  U prosincu rast povrća nije osobit, s obzirom na
  vrlo niske vanjske temperature. Međutim, na svim slobodnim
  površniama provodi se kopanje i oranje. Sadi se bob
  mahunar, grašak, salata, rani kupus i rani kelj.
 UZGOJITE ZDRAVO POVRĆE 

UZGOJITE ZDRAVO POVRĆE

Sadnja povrća po mjesecima: saznajte kada saditi određeno povrće

<para>
 Danas se veliki dio komunikacije odvija putem interneta pa je
 bitno poznavati pravila pisanja i gramatike. Mnogi ne znaju
 ispravan način nazivanja i pisanja obrazovnih institucija pa ćemo
 objasniti kako se piše osnovna škola. 
</para>
<para>
 Imena osnovnih škola najčešće se pišu tako da se prvi član imena
 piše velikim slovima, a sve ostalo je malim. Kada ime obrazovne
 institucije počinje s 'osnovna škola' onda pišemo i to veliko:
 'Osnovna škola'. Međutim, naziv ne mora uvijek počinjati na način
 spomenut ranije. 
</para>
<para>
 Škole se mogu zvati i recimo "Druga osnovna škola u Zagrebu." Tu
 je odgovor na pitanje kako se piše osnovna škola: malim
 slovima. 
</para>
<para>
 Kako se piše osnovna škola ako slijedi  vlastito
 ime? Jednostavno!
</para>
<para>
 Moramo napisati Osnovna škola Miroslava Krleže - 'Osnovna' pišemo
 veliko jer je to početak imena institucije, a Miroslav Krleža je
 vlastito ime koje se uvijek piše veliko.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​​
</para>
<para>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Kako se piše osnovna škola? Zapamtite pravilan oblik pisanja Možda se tako ne čini, ali pravila pisanja izrazito su bitna u današnjoj komunikaciji kada se sve odvija putem interneta. Otkrijte kako se piše osnovna škola 
  Danas se veliki dio komunikacije odvija putem interneta pa je
  bitno poznavati pravila pisanja i gramatike. Mnogi ne znaju
  ispravan način nazivanja i pisanja obrazovnih institucija pa ćemo
  objasniti kako se piše osnovna škola. 


  Imena osnovnih škola najčešće se pišu tako da se prvi član imena
  piše velikim slovima, a sve ostalo je malim. Kada ime obrazovne
  institucije počinje s 'osnovna škola' onda pišemo i to veliko:
  'Osnovna škola'. Međutim, naziv ne mora uvijek počinjati na način
  spomenut ranije. 


  Škole se mogu zvati i recimo "Druga osnovna škola u Zagrebu." Tu
  je odgovor na pitanje kako se piše osnovna škola: malim
  slovima. 


   Kako se piše osnovna škola ako slijedi  vlastito
  ime? Jednostavno!


  Moramo napisati Osnovna škola Miroslava Krleže - 'Osnovna' pišemo
  veliko jer je to početak imena institucije, a Miroslav Krleža je
  vlastito ime koje se uvijek piše veliko.


   
  Čitaj, prati i komen
   tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​​


   
   
 Gramatika 

Gramatika

Kako se piše osnovna škola? Zapamtite pravilan oblik pisanja

<para>
 U nastavku donosimo popis što sve spada u javne
 službe
</para>
<para>
 Javne službe u smislu Zakona o plaćama u javnim
 službama (NN 27/01) su javne ustanove i druge pravne osobe kojima
 se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3620133/razlika-izmedju-javnog-poziva-i-natjecaja/">
 Razlika između javnog poziva i natječaja
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Popis javne službe:
</para>
<para>
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za
 zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne
 ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava
 Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
</para>

Popis što sve spada u javne službe Državna uprava je sastavni dio šireg pojma javne uprave koji osim državne uprave obuhvaća lokalnu i područnu regionalnu samoupravu te javne službe za koje donosimo popis 
  U nastavku donosimo popis što sve spada u javne
  službe


   Javne službe u smislu Zakona o plaćama u javnim
  službama (NN 27/01) su javne ustanove i druge pravne osobe kojima
  se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.


   
      
         
            Razlika između javnog poziva i natječaja
         
      
   


   Popis javne službe:


  Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za
  zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne
  ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava
  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
 Dokumentacija i papirologija 

Dokumentacija i papirologija

Popis što sve spada u javne službe

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
 prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
 studija.
</para>
<para>
 Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
 akademskom stupnju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
 dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
 kraćem od 3 godine.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3573541/sto-predstavlja-titula-sveucilisnog-prvostupnika-vss-ili-vss/">
 Sveučilišni prvostupnik 
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
 struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
 slično.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
 bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
 Zakona.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
 je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
 spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
 naznaku struke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
 najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
 izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
</para>

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS Stručnim prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog studija, a što ta titula predstavlja saznajte u nastavku. 
   
  Obrazovni sustav u Hrvatskoj - Stručnim
  prvostupnikom VŠS ili VSS postaje se nakon završetka stručnog
  studija.


  Zakon Republike Hrvatske o akademskim i stručnim nazivima te
  akademskom stupnju.
   Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS
  dodjeljuje se studentima koji su završili studij u trajanju
  kraćem od 3 godine.


   
      
         
            Sveučilišni prvostupnik 
         
      
   


  Kratica koja ide uz titulu stručnog prvostupnika stoji uz naznaku
  struke, dakle primjerice bacc (baccalaureus) ekonomije i
  slično.
  Osobe koje su završile visoko obrazovanje prije prebacivanja na
  bolonjski program imaju pravo koristiti nazive iz novog
  Zakona.
  To znači da osobe koje su završile stručni diplomski studij koji
  je trajao kraće od 3 godine i time stekle VŠS (višu stručnu
  spremu) danas su izjednačene s nazivom stručni prvostupnik uz
  naznaku struke.
  Osobe koje su završile stručni diplomski studij u trajanju od
  najmanje 4 godine i time stekle VSS (visoku stručnu spremu) su
  izjednačene s nazivom stručnog specijalista.
 Obrazovni sustav 

Obrazovni sustav

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

<para>
 Ako je vaša odjeća promijenila boju, odnosno pokupila boju od
 nekog od komada rublja ili odjeće prilikom pranja u perilici
 donosimo odgovore na pitanje kako skinuti boju s
 odjeće.
</para>
<para>
 Prvi korak - ne očajavajte,odjeća se može
 spasiti, a boja se može skinuti kroz nekoliko
 jednostavnih koraka!
</para>
<heading3>
 Prije nego odlučite baciti obojani komad odjeće pokušajte učiniti
 sljedeće
</heading3>
<para>
 Detaljno pregledajte perilicu i pronađite koji je komad
 odjeće ispustio boju i uništio ostale komade odjeće. Da
 biste mogli skinuti boju s odjeće potrebno je ukloniti komad koji
 je uzrokovao prijelaz boje na drugu odjeću.
</para>
<para>
 Tada obojenu odjeću ostavite u perilici i stavite ju na
 novo pranje. Prilikom novog pranja važno je, uz
 deterdžent koji redovito koristite, upotrijebiti i
 izbjeljivač. Pripazite da izbjeljivač za koji se
 odlučite nipošto ne smije sadržavati klor u svom sastavu jer bi
 klor nagrizao odjeću.
</para>
<para>
 Važno je reagirati pravovremeno i ne dozvoliti
 da se odjeća osuši. Naime, skinuti boju s odjeće još je teže
 jednom kad se ona osuši. No ako je za to prekasno, u sljedećim
 koracima naučite kako skinuti boju s odjeće čak
 i onda kad se već osušila, a mrlje su postale tvrdokorne zbog
 čega djeluje da ih je nemoguće potpuno ukloniti.
</para>
<para>
 U ovom je slučaju potrebno samo biti strpljiv
 kako biste mogli skinuti boju s odjeće. Naime potrebno je dobro
 namočiti obojenu odjeću kako bi se potpuno namočila prije
 pokušaja skidanja boje.
</para>
<para>
 Stručnjaci savjetuju da obojenu odjeću uronite u vodu u kojoj ste
 prethodno otopili praškasti deterdžent za odjeću. Nakon što
 odjeća odleži osam sati u opisanoj otopini izvadite ju i
 provjerite jeste li uspjeli skinuti boju s odjeće.
</para>
<para>
 Ako proces ne uspije iz prve, pokušajte ponovo kako biste u
 potpunosti uspjeli skinuti boju s odjeće.
</para>

Kako skinuti boju s odjeće čak i onda kada mislite da nema spasa Prali ste odjeću, ali po vađenju iste iz perilice doživjeli ste neugodno iskustvo. Saznajte kako skinuti boju s odjeće i vratiti joj stari sjaj. 
  Ako je vaša odjeća promijenila boju, odnosno pokupila boju od
  nekog od komada rublja ili odjeće prilikom pranja u perilici
  donosimo odgovore na pitanje kako skinuti boju s
  odjeće.


   Prvi korak - ne očajavajte,odjeća se može
  spasiti, a boja se može skinuti kroz nekoliko
  jednostavnih koraka!


  Prije nego odlučite baciti obojani komad odjeće pokušajte učiniti
  sljedeće


  Detaljno pregledajte perilicu i pronađite koji je komad
  odjeće ispustio boju i uništio ostale komade odjeće. Da
  biste mogli skinuti boju s odjeće potrebno je ukloniti komad koji
  je uzrokovao prijelaz boje na drugu odjeću.


  Tada obojenu odjeću ostavite u perilici i stavite ju na
  novo pranje. Prilikom novog pranja važno je, uz
  deterdžent koji redovito koristite, upotrijebiti i
  izbjeljivač. Pripazite da izbjeljivač za koji se
  odlučite nipošto ne smije sadržavati klor u svom sastavu jer bi
  klor nagrizao odjeću.


  Važno je reagirati pravovremeno i ne dozvoliti
  da se odjeća osuši. Naime, skinuti boju s odjeće još je teže
  jednom kad se ona osuši. No ako je za to prekasno, u sljedećim
  koracima naučite kako skinuti boju s odjeće čak
  i onda kad se već osušila, a mrlje su postale tvrdokorne zbog
  čega djeluje da ih je nemoguće potpuno ukloniti.


  U ovom je slučaju potrebno samo biti strpljiv
  kako biste mogli skinuti boju s odjeće. Naime potrebno je dobro
  namočiti obojenu odjeću kako bi se potpuno namočila prije
  pokušaja skidanja boje.


  Stručnjaci savjetuju da obojenu odjeću uronite u vodu u kojoj ste
  prethodno otopili praškasti deterdžent za odjeću. Nakon što
  odjeća odleži osam sati u opisanoj otopini izvadite ju i
  provjerite jeste li uspjeli skinuti boju s odjeće.


  Ako proces ne uspije iz prve, pokušajte ponovo kako biste u
  potpunosti uspjeli skinuti boju s odjeće.
 Trikovi za pranje odjeće 

Trikovi za pranje odjeće

Kako skinuti boju s odjeće čak i onda kada mislite da nema spasa

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

Znate li koje su vrste lirskih pjesama?

Najčitanije

Smrčak stanište - Ukusna gljiva i njezino čudno stanište

Pisanje brojeva slovima - osnovna pravila za pisanje brojeva

Vodeni sportovi: Koji su najpoznatiji sportovi u vodi?

Još iz rubrike

Znate li što je porezni broj

Sadnja crvenog luka u proljeće: savjeti za sadnju

Sadnja povrća po mjesecima: saznajte kada saditi određeno povrće

Više s weba

Pročitajte još

Kako se piše osnovna škola? Zapamtite pravilan oblik pisanja

Popis što sve spada u javne službe

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

Kako skinuti boju s odjeće čak i onda kada mislite da nema spasa

Pročitajte još

Kako se piše osnovna škola? Zapamtite pravilan oblik pisanja

Popis što sve spada u javne službe

Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS

Kako skinuti boju s odjeće čak i onda kada mislite da nema spasa

Više s weba