Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Krist Novoselić</heading2>
<para>




</para>
<para>Krist Anthony Novoselić (rođen u Comptonu, SAD, 16. svibnja 1965.) američki je glazbenik iz Zadra. Najpoznatiji je kao basist i suosnivač grunge sastava Nirvana. Trenutno se bavi politikom u SAD-u.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e71652a8-8f20-11ec-b916-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/b82b0bfd190ea1eb89f61561c3595e9d_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Lorde</heading2>
<para>


</para>
<para>Ella Marija Lani Yelich-O’Connor (rođena 7. studenoga 1996.), poznatija po umjetničkom imenu Lorde, novozelandska je kantautorica hrvatsko-irskoga podrijetla. Rođena je u Takapuni kao kćer građevinara irskog podrijetla Vica O’Connora i pjesnikinje hrvatskog podrijetla Sonje Jelić, rodom iz Dalmacije. Za svoje pjesme je dobila dva Grammyja. </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e7119a24-8f20-11ec-b8ac-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>John Malkovich</heading2>
<para>


</para>
<para>John Galvin Malkovich (Christopher, Illinois) američki je glumac, producent i redatelj, rođen u obitelji hrvatskih iseljenika s očeve i njemačkih i škotskih iseljenika s majčine strane. Poznat je po nizu zapaženih uloga u filmovima, a imao je čast nastupiti u filmu “Biti John Malkovich” koji je po njemu dobio ime.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="09f71bfc-8f28-11ec-9ecb-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Werner Herzog</heading2>
<para>


</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e56dc814-8f20-11ec-84f5-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Njemački redatelj Werner Herzog rodio se 1942. u Münchenu. Otac Dietrich bio je Nijemac a majka Elizabeta Hrvatica. Werner se odrekao očevog prezimena Herzog kad je bio mlađi i predstavljao se kao Werner Stipetić. No, kad se počeo baviti režijom, vratio je očevo prezime jer mu je Herzog zvučalo moćnije.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ivana i Tomo Miličević</heading2>
<para>


</para>
<para>Ivana Miličević rođena je u Sarajevu za vrijeme Jugoslavije i kći je majke Tonke i oca Damira Miličevića (Hrvat). Glumila je u mnogim serijama - Čarobnice, Seinfeld, Felicity, Nash Bridges, Dadilja, Buzzkill, Buffy, ubojica vampira. Ima i stalnu ulogu u HBOovoj seriji The Mind of the Married Man. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Tomo Miličević (Sarajevo, 3. rujna 1979.), mlađi brat manekenke i glumice Ivane Miličević, trenutno je glavni gitarist losanđeleske rock skupine 30 Seconds to Mars.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e5c32944-8f20-11ec-aa3f-0242ac120003" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Branko Lustig</heading2>
<para>


</para>
<para>Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932.) je hrvatski producent i glumac židovskog podrijetla. Tijekom drugog svjetskog rata bio je interniran u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Prvi je Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema filmskim nagradama 'Oscar' i to 1993. godine za film Schindlerova lista, te 2001. za film Gladijator. Dvostruki je dobitnik i nagrade Zlatni globus za navedene filmove.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e4ef7cde-8f20-11ec-b85b-0242ac120019" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Christopher Waltz</heading2>
<para>


</para>
<para>Hrvatskih je korijena i austrijski glumac i oskarovac Christoph Waltz čija je majka Elizabeth Urbančić poznata kostimografkinja hrvatskog podrijetla.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e4e2af90-8f20-11ec-ac9c-0242ac120003" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Johnny Mercer</heading2>
<para>


</para>
<para>Bio je tekstopisac i pjevač. Bio je i izvršni direktor izdavačke kuće koja je suosnovala Capitol Records. Tekstove je napisao za više od 1500 pjesama, uključujući kompozicije za filmove i predstave na Broadwayu. Dobitnik je devetnaest nominacija za Oscara, od čega ih je osvojio čak četiri. Majka mu je bila hrvatskog podrijetla.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e530ac72-8f20-11ec-a126-0242ac120020" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Guy Mitchell</heading2>
<para>


</para>
<para>Bio je američki pjevač i gluma. Prodao je 44 milijuna ploča, uključujući šest milijuna prodanih singlova. Njegov prvi hit bio je "Moje srce za tebe" (1951). Bio je sin hrvatskih doseljenika i rođen je u Detroitu, Michigan. </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e4efcea0-8f20-11ec-bb65-0242ac120018" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dietrich Mateschitz </heading2>
<para>


</para>
<para>Austrijski milijarder je svoje bogatstvo stvorio stvarajući kompaniju koja se bavi energetskim pićima - Red Bull. Rođen je 1944. Sankt Mareinu, u hrvatskoj obitelji Matešić u kojoj su oba roditelja bili učitelji.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e5d2b224-8f20-11ec-8063-0242ac120024" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>

Lijepa naša dijaspora: TOP 10 poznatih osoba za koje možda niste znali da su hrvatskog podrijetla Procijenjeno je da izvan Hrvatske živi više od 3 milijuna Hrvata, što nas niti malo ne čudi s obzirom što se sve događalo na hrvatskom tlu tijekom stoljeća. Pošto su Hrvati jako talentiran i poduzetan narod, uspjeli su se ugurati u sva polja slave; od znanosti do glazbe. Našli smo 10 poznatih osoba za koje se ne bi reklo da su Hrvati dok ne čujete odakle su došli. Da bi nastavili kliknite 'SLJEDEĆA.' 
Krist Novoselić






Krist Anthony Novoselić (rođen u Comptonu, SAD, 16. svibnja 1965.) američki je glazbenik iz Zadra. Najpoznatiji je kao basist i suosnivač grunge sastava Nirvana. Trenutno se bavi politikom u SAD-u.

   



   
      
   


Lorde




Ella Marija Lani Yelich-O’Connor (rođena 7. studenoga 1996.), poznatija po umjetničkom imenu Lorde, novozelandska je kantautorica hrvatsko-irskoga podrijetla. Rođena je u Takapuni kao kćer građevinara irskog podrijetla Vica O’Connora i pjesnikinje hrvatskog podrijetla Sonje Jelić, rodom iz Dalmacije. Za svoje pjesme je dobila dva Grammyja. 

   


John Malkovich




John Galvin Malkovich (Christopher, Illinois) američki je glumac, producent i redatelj, rođen u obitelji hrvatskih iseljenika s očeve i njemačkih i škotskih iseljenika s majčine strane. Poznat je po nizu zapaženih uloga u filmovima, a imao je čast nastupiti u filmu “Biti John Malkovich” koji je po njemu dobio ime.

   


Werner Herzog





   Njemački redatelj Werner Herzog rodio se 1942. u Münchenu. Otac Dietrich bio je Nijemac a majka Elizabeta Hrvatica. Werner se odrekao očevog prezimena Herzog kad je bio mlađi i predstavljao se kao Werner Stipetić. No, kad se počeo baviti režijom, vratio je očevo prezime jer mu je Herzog zvučalo moćnije.

Ivana i Tomo Miličević




Ivana Miličević rođena je u Sarajevu za vrijeme Jugoslavije i kći je majke Tonke i oca Damira Miličevića (Hrvat). Glumila je u mnogim serijama - Čarobnice, Seinfeld, Felicity, Nash Bridges, Dadilja, Buzzkill, Buffy, ubojica vampira. Ima i stalnu ulogu u HBOovoj seriji The Mind of the Married Man. 
Tomo Miličević (Sarajevo, 3. rujna 1979.), mlađi brat manekenke i glumice Ivane Miličević, trenutno je glavni gitarist losanđeleske rock skupine 30 Seconds to Mars.

   


Branko Lustig




Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932.) je hrvatski producent i glumac židovskog podrijetla. Tijekom drugog svjetskog rata bio je interniran u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Prvi je Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema filmskim nagradama 'Oscar' i to 1993. godine za film Schindlerova lista, te 2001. za film Gladijator. Dvostruki je dobitnik i nagrade Zlatni globus za navedene filmove.

   


Christopher Waltz




Hrvatskih je korijena i austrijski glumac i oskarovac Christoph Waltz čija je majka Elizabeth Urbančić poznata kostimografkinja hrvatskog podrijetla.

   


Johnny Mercer




Bio je tekstopisac i pjevač. Bio je i izvršni direktor izdavačke kuće koja je suosnovala Capitol Records. Tekstove je napisao za više od 1500 pjesama, uključujući kompozicije za filmove i predstave na Broadwayu. Dobitnik je devetnaest nominacija za Oscara, od čega ih je osvojio čak četiri. Majka mu je bila hrvatskog podrijetla.

   


Guy Mitchell




Bio je američki pjevač i gluma. Prodao je 44 milijuna ploča, uključujući šest milijuna prodanih singlova. Njegov prvi hit bio je "Moje srce za tebe" (1951). Bio je sin hrvatskih doseljenika i rođen je u Detroitu, Michigan. 

   


Dietrich Mateschitz 




Austrijski milijarder je svoje bogatstvo stvorio stvarajući kompaniju koja se bavi energetskim pićima - Red Bull. Rođen je 1944. Sankt Mareinu, u hrvatskoj obitelji Matešić u kojoj su oba roditelja bili učitelji.

   
 Hrvati u inostranstvu 

Lijepa naša dijaspora: TOP 10 poznatih osoba za koje možda niste znali da su hrvatskog podrijetla

Image 2971451 (auto)

Image 2971297 (auto)

Image 2971295 (auto)

Image 2971301 (auto)

Image 2971299 (auto)

Image 2971291 (auto)

Image 2971293 (auto)

Image 2971283 (auto)

Image 2971285 (auto)

Image 2971287 (auto)

Image 2971281 (auto)

Image 2971289 (auto)

Vlada RH odlučila smanjiti broj potrebnih papira za održavanje poduzeća s 352 na 277

Pregled 2018. godine: Zagrljaji predsjednice, afera Hotmail, sportski uspjeh, voljeni Oliver...

Zanimljivosti

Procijenjeno je da izvan Hrvatske živi više od 3 milijuna Hrvata, što nas niti malo ne čudi s obzirom što se sve događalo na hrvatskom tlu tijekom...

Hrvati u inostranstvu

Prev-next članak

Buzzara.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učiteljica Verónica Duque nije prosječna učiteljica. Naime, Duque zaobilazi uobičajene metode poučavanja kako bi osigurala da njezini učenici budu angažirani i uzbuđeni oko učenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nedavno je tako 43-godišnja učiteljica odlučila održati sat anatomije u odijelu koje pokriva cijelo tijelo i do detalja ga ocrtava kako bi svojim učenicima osigurala uspješnije savladavanje gradiva iz tog predmeta, prenosi portal <ulink url="https://hasanjasim.online/teacher-goes-above-and-beyond-with-full-body-anatomy-suit-to-engage-students-in-learning/?fbclid=IwAR3t58TZ93KmG34UnqFPvquJIwSdtQkxqEjrWCa3YHDF-O3rsUksZ_yKee8%20+%20fotke%20odavde%20https://twitter.com/mikemoratinos/status/1206612347965587467">Hasan Jasim</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin suprug Michael objavio je na Twitteru nekoliko slika Veronikine lekcije, a ona je odmah postala viralna.</para><hmn:article id="afff81b2-c4c7-11ed-a32b-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objavljeni Tweet prikupio je preko 65 tisuća lajkova i 14 tisuća komentara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, Duque predaje 15 godina i uvijek traži kreativne načine za poučavanje svojh učenika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na primjer, na satu povijesti u poučavanju koristi kostime jer želi promijeniti percepciju da su učitelji lijeni birokrati bez inovativnosti.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/mikemoratinos/status/1206612347965587467"/>

Profesorica anatomije inovativno pristupa podučavanju: Učenici joj mogu pobrojiti rebra i vidjeti crijeva  Njezin suprug Michael objavio je na Twitteru nekoliko slika Veronikine lekcije, a ona je odmah postala viralna. Učiteljica Verónica Duque nije prosječna učiteljica. Naime, Duque zaobilazi uobičajene metode poučavanja kako bi osigurala da njezini učenici budu angažirani i uzbuđeni oko učenja.Nedavno je tako 43-godišnja učiteljica odlučila održati sat anatomije u odijelu koje pokriva cijelo tijelo i do detalja ga ocrtava kako bi svojim učenicima osigurala uspješnije savladavanje gradiva iz tog predmeta, prenosi portal Hasan Jasim.Njezin suprug Michael objavio je na Twitteru nekoliko slika Veronikine lekcije, a ona je odmah postala viralna.Objavljeni Tweet prikupio je preko 65 tisuća lajkova i 14 tisuća komentara.Inače, Duque predaje 15 godina i uvijek traži kreativne načine za poučavanje svojh učenika.Na primjer, na satu povijesti u poučavanju koristi kostime jer želi promijeniti percepciju da su učitelji lijeni birokrati bez inovativnosti. kako kreativno 

kako kreativno

Profesorica anatomije inovativno pristupa podučavanju: Učenici joj mogu pobrojiti rebra i vidjeti crijeva 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na internetu se pojavila snimka na kojoj se čuje kako A.P. iz Vinkovaca koji je kasno sinoć ubio vlastitog oca, a zatim sebe, govori o planiranju tog napada. Brutalan i potresan video, vinkovački je ubojica navodno poslao prijateljima, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/imamo-video-koji-je-ubojica-snimio-uoci-zlocina-brutalan-je-i-potresan-necemo-ga-objaviti-15320467">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na snimci se čuje mladić koji sjedi u automobilu i pokazuje oružje koje ima sa sobom, dok najavljuje svoje namjere. Spominje da nosi masku, rukavice i pištolj, ali i da konzumira alkohol i tablete za smirenje.</para><hmn:image id="6621fc8a-ce24-11ed-bfb1-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne radim ja to bez razloga, ne radim ja to zato što sam šu*ak, što sam loša osoba, vjerujte mi ja sam obrnuto od toga...", rekao je u šokantnom videu kojeg je snimio prije počinjenog zločina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Vukovarsko-srijemska policija u utorak je u 22:39 zaprimila dojavu da je iz vatrenog oružja ubijen muškarac. Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja našla tijelo muškarca.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="8297d37e-cdfe-11ed-b4ab-6af1ca55b31c"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ubrzo su pronašli još jedno tijelo, sumnja se da je riječ o počinitelju, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske. Kako se neslužbeno doznaje sin je ubio oca pa potom presudio i sebi, a na mjestu tragedije policija obavlja očevid.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/imamo-video-koji-je-ubojica-snimio-uoci-zlocina-brutalan-je-i-potresan-necemo-ga-objaviti-15320467">Jutarnji list</ulink> neslužbeno doznaje da je žrtva ubojstva je vinkovački poduzetnik A.P., a počinitelj četvrti i najmlađi njegov sin, također A.P., inače student. Obitelj posjeduje privatnu tvrtku za prijevoz, trgovinu i usluge. Motiv ubojstva zasad nije poznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je upucao oca, piše isti medij, u bijegu je pucao i po policiji, a na automobilskim vratima s vozačke strane vidljiva je jedna rupa koja nalikuje rupi od metka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Internetom kruži uznemirujuća snimka nastala prije ubojstva u Vinkovcima: 'Ne radim to bez razloga' U snimci se čuje mladić koji sjedi u automobilu i pokazuje oružje koje ima sa sobom, dok najavljuje svoje namjere. On spominje da nosi masku, rukavice i pištolj, ali i da konzumira alkohol i tablete za smirenje. Na internetu se pojavila snimka na kojoj se čuje kako A.P. iz Vinkovaca koji je kasno sinoć ubio vlastitog oca, a zatim sebe, govori o planiranju tog napada. Brutalan i potresan video, vinkovački je ubojica navodno poslao prijateljima, piše Jutarnji list.Na snimci se čuje mladić koji sjedi u automobilu i pokazuje oružje koje ima sa sobom, dok najavljuje svoje namjere.  Spominje da nosi masku, rukavice i pištolj, ali i da konzumira alkohol i tablete za smirenje."Ne radim ja to bez razloga, ne radim ja to zato što sam šu*ak, što sam loša osoba, vjerujte mi ja sam obrnuto od toga...", rekao je u šokantnom videu kojeg je snimio prije počinjenog zločina.Podsjetimo, Vukovarsko-srijemska policija u utorak je u 22:39 zaprimila dojavu da je iz vatrenog oružja ubijen muškarac. Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja našla tijelo muškarca.Ubrzo su pronašli još jedno tijelo, sumnja se da je riječ o počinitelju, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske. Kako se neslužbeno doznaje sin je ubio oca pa potom presudio i sebi, a na mjestu tragedije policija obavlja očevid.Jutarnji list neslužbeno doznaje da je  žrtva ubojstva je vinkovački poduzetnik A.P., a počinitelj četvrti i najmlađi njegov sin, također A.P., inače student. Obitelj posjeduje privatnu tvrtku za prijevoz, trgovinu i usluge. Motiv ubojstva zasad nije poznat.Nakon što je upucao oca, piše isti medij, u bijegu je pucao i po policiji, a na automobilskim vratima s vozačke strane vidljiva je jedna rupa koja nalikuje rupi od metka. 'obrnuto sam od toga' 

'obrnuto sam od toga'

Internetom kruži uznemirujuća snimka nastala prije ubojstva u Vinkovcima: 'Ne radim to bez razloga'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjetska javnost se već mjesecima zabavlja programom umjetne inteligencije ChatGPT, jedne od rijetkih koje su dostupne i na hrvatskom jeziku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona će spremno odgovoriti na sva moguća (i nemoguća pitanja) pa će na zahtjev napisati i pjesmu, složiti dnevni horoskop, kreirati oglas za nekretnine, a mi smo ChatGPT zamolili da nam predloži novinarsku temu za danas. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa i je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Politička kriza u Hrvatskoj: Što slijedi?", bio je radni naslov teme koju nam je ovaj program umjetne inteligencije ponudio. Ništa čudno, da ovaj program nije pomislio da je Plenković dao ostavku.</para><hmn:article id="f76b0ef8-c973-11ed-a44c-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ili se radi o vidovitom Milanu pa zna što slijedi u političkoj areni ili je prijedlog ove teme još jedan dokaz da je ChatGPT ipak podložan greškama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No ova umjetna inteligencija uvjerljivo je obrazložila svoj prijedlog teme: "Nakon nedavne ostavke premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska se suočava s političkom krizom koja bi mogla imati značajne implikacije na budućnost zemlje. U priči bi se moglo istražiti razloge Plenkovićeve ostavke, uključujući i aktualni korupcijski skandal u koji je upleten vladajući HDZ, te izglede za sastavljanje nove vlade. Također bi mogao ispitati potencijalni utjecaj krize na odnose Hrvatske s Europskom unijom i njezine izglede za gospodarski rast i razvoj", naveo je ChatGPT.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dao nam je prijedlog i za drugu temu po kojoj Hrvatska još nije ni ušla u schengenski prostor. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hrvatska kandidatura za članstvo u Schengenu: Što je na kocki?", radni je naslov predložene teme. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda slijedi i obrazloženje: "Hrvatska je tražila ulazak u schengenski prostor, što bi omogućilo bezvizni režim putovanja između Hrvatske i ostalih članica Europske unije. Kroz ovu bi priču mogli ispitati razloge zašto Hrvatska želi pristupiti Schengenu, uključujući potencijalne gospodarske koristi od povećanog turizma i trgovine. Također bi mogla istražiti zabrinutosti drugih država članica EU-a, poput sigurnosti granica i ilegalne imigracije, te korake koje Hrvatska poduzima za rješavanje tih pitanja. Konačno, priča bi mogla procijeniti izglede za kandidaturu Hrvatske za Schengen i što bi to moglo značiti za budućnost zemlje u Europskoj uniji."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>E pa ChatGPT, sjedi jedan!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Andrej Plenković je i dalje predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a Hrvatska je već ušla u Schengen. Čini se kako su živi novinari ipak potrebni.</para>

ChatGPT: 'Nakon nedavne ostavke premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska se suočava s političkom krizom' Dala je i prijedlog teme što Hrvatskoj donosi članstvo u Schengenu jer ova inteligencija misli da još nismo članica pa pita što je na kocki... Svjetska javnost se već mjesecima zabavlja programom umjetne inteligencije ChatGPT, jedne od rijetkih koje su dostupne i na hrvatskom jeziku. Ona će spremno odgovoriti na sva moguća (i nemoguća pitanja) pa će na zahtjev napisati i pjesmu, složiti dnevni horoskop, kreirati oglas za nekretnine, a mi smo ChatGPT zamolili da nam predloži novinarsku temu za danas. Pa i je. "Politička kriza u Hrvatskoj: Što slijedi?", bio je radni naslov teme koju nam je ovaj program umjetne inteligencije ponudio. Ništa čudno, da ovaj program nije pomislio da je Plenković dao ostavku.Ili se radi o vidovitom Milanu pa zna što slijedi u političkoj areni ili je prijedlog ove teme još jedan dokaz da je ChatGPT ipak podložan greškama. No ova umjetna inteligencija uvjerljivo je obrazložila svoj prijedlog teme: "Nakon nedavne ostavke premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska se suočava s političkom krizom koja bi mogla imati značajne implikacije na budućnost zemlje. U priči bi se moglo istražiti razloge Plenkovićeve ostavke, uključujući i aktualni korupcijski skandal u koji je upleten vladajući HDZ, te izglede za sastavljanje nove vlade. Također bi mogao ispitati potencijalni utjecaj krize na odnose Hrvatske s Europskom unijom i njezine izglede za gospodarski rast i razvoj", naveo je ChatGPT.Dao nam je prijedlog i za drugu temu po kojoj Hrvatska još nije ni ušla u schengenski prostor. "Hrvatska kandidatura za članstvo u Schengenu: Što je na kocki?", radni je naslov predložene teme. A onda slijedi i obrazloženje: "Hrvatska je tražila ulazak u schengenski prostor, što bi omogućilo bezvizni režim putovanja između Hrvatske i ostalih članica Europske unije. Kroz ovu bi priču mogli ispitati razloge zašto Hrvatska želi pristupiti Schengenu, uključujući potencijalne gospodarske koristi od povećanog turizma i trgovine. Također bi mogla istražiti zabrinutosti drugih država članica EU-a, poput sigurnosti granica i ilegalne imigracije, te korake koje Hrvatska poduzima za rješavanje tih pitanja. Konačno, priča bi mogla procijeniti izglede za kandidaturu Hrvatske za Schengen i što bi to moglo značiti za budućnost zemlje u Europskoj uniji."E pa ChatGPT, sjedi jedan!Andrej Plenković je i dalje predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a Hrvatska je već ušla u Schengen. Čini se kako su živi novinari ipak potrebni. AI o AP 

AI o AP

ChatGPT: 'Nakon nedavne ostavke premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska se suočava s političkom krizom'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle je godine 9. svibnja oko 3 sata nepoznati muškarac u ugostiteljskom objektu u Preradovićevoj ulici počinio kazneno djelo "teške tjelesne ozljede"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na fotografijama je muškarac za kojeg se pretpostavlja da raspolaže saznanjima o kaznenom djelu.</para><hmn:image id="1abd6ac0-ce3a-11ed-870d-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nepoznati je muškarac starosti od 25 do 35 godina, visine oko 175 cm, jače tjelesne građe, obrijane glave, kraće crne brade, odjeven u majicu kratkih rukava s bijelim vodoravnim prugama, hlače dok na lijevoj podlaktici ima vidljivu tetovažu", priopćila je zagrebačka policija. </para><hmn:image id="1aba0a74-ce3a-11ed-985d-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija poziva građane da se, ako imaju korisne informacije o osobi s fotografije, obrate zagrebačkoj policijskoj postaji na broj telefona 01/4563 520 ili njima najbližu policijsku postaju ili neka nam se jave na broj 192.</para>

Policija ga traži od prošle godine! Ćelav je, ima tetovažu i pretukao je nekoga u zagrebačkom kafiću &apos;Nepoznati je muškarac starosti od 25 do 35 godina, visine oko 175 cm, jače tjelesne građe, obrijane glave, kraće crne brade, odjeven u majicu kratkih rukava s bijelim vodoravnim prugama, hlače dok na lijevoj podlaktici ima vidljivu tetovažu&apos;, priopćila je zagrebačka policija.  Prošle je godine 9. svibnja oko 3 sata nepoznati muškarac u ugostiteljskom objektu u Preradovićevoj ulici počinio kazneno djelo "teške tjelesne ozljede"Na fotografijama je muškarac za kojeg se pretpostavlja da raspolaže saznanjima o kaznenom djelu."Nepoznati je muškarac starosti od 25 do 35 godina, visine oko 175 cm, jače tjelesne građe, obrijane glave, kraće crne brade, odjeven u majicu kratkih rukava s bijelim vodoravnim prugama, hlače dok na lijevoj podlaktici ima vidljivu tetovažu", priopćila je zagrebačka policija. Policija poziva građane da se, ako imaju korisne informacije o osobi s fotografije, obrate zagrebačkoj policijskoj postaji na broj telefona 01/4563 520 ili njima najbližu policijsku postaju ili neka nam se jave na broj 192. jeste ga vidjeli? 

jeste ga vidjeli?

Policija ga traži od prošle godine! Ćelav je, ima tetovažu i pretukao je nekoga u zagrebačkom kafiću

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradonačelnik Nyírmártonfalve, grada u Mađarskoj, Mihály Filemon, dobio je oko 166.000 eura iz sredstava EU za izgradnju 50 metara dugačke šetnice s nadstrešnicom. Zamišljeno je da posjetitelji dobiju osjećaj kao da šeću kroz krošnje stabala jer je šetnica nekoliko metara podignuta iznad tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je šuma jednostavno nestala, sva stabla sasječena su do korijena, ostao je zastrašujuć prizor ledine na kojoj više nema ni panjeva, ostale su samo konture mjesta gdje su ranije bila stabla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još bizarnije je to što je radni naslov ovog projekta "šetnica u krošnjama", a sada je to jednostavno besmislena šetnica na potpuno praznoj ledini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradonačelnik Mihály Filemon, koji je inače iz vladajuće stranke, europske novce dobio je kao fizička osoba kroz Program ruralnog razvoja. Kako navodi mađarski portal <ulink url="https://english.atlatszo.hu/2023/03/28/the-forest-was-cut-to-the-ground-during-the-construction-of-the-eu-funded-treetop-walkway-in-nyirmartonfalva/">english.atlatszo.hu</ulink>, zahtjev za bespovratna sredstva EU podnio je 2018. godine, a odobrena su mu 2021.</para><hmn:article id="6a18f516-c959-11ed-8ff7-8a9b20bcbc45" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U međuvremenu je Filemon postao gradonačelnik (2019. godine), a zemljište na kojem je niknula šetnica u njegovu je posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su obišli šetnicu te se uvjerili da je ona loše kvalitete, a da borovina, od koje je izgrađena, nije čak ni lakirana pa je izložena vremenskim uvjetima. Vjetar je već odnio krov na jednom dijelu, a sanitarije su završene samo izvana.</para><hmn:image id="c8c6d678-ce0e-11ed-bb31-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mađarski novinari navode da nije ovo jedini ovakav projekt šetnice, i susjedno mjesto Nyíradony također gradi stazu s nadstrešnicom za koju su također dobili europske novce. I László Tasó, član Fidesza u regionalnoj mađarskom parlamentu, također je dao izgraditi šetnicu i za to je također dobio europska sredstva. Novinari navode da je on barem ostavio drveće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su pokušali kontaktirati Mihályja Filemona, gradonačelnika Nyírmártonfalve, posjetili su njegovu gostinjsku kuću za koju je također dobio 123 tisuće eura europskog novca, no čini se da nisu uspjeli.</para><hmn:article id="f991866e-c953-11ed-8bd0-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No nekoliko dana kasnije gradonačelnik je dao intervju za mađarsku televiziju ATV u kojem je naveo da su prijavu predali krajem 2017. ili početkom 2018. godine, ali je, nažalost, evaluacija natječaja trajala četiri godine. U međuvremenu je šuma rasla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad su dobili pismo potpore, krenuli su u realizaciju investicije, no tada je šuma bila četiri godine starija, a cijene u građevinskom sektoru su porasle, pa su razliku morali financirati sami. Budući da je šuma bila zrela za sječu, posjekli su je i novac uložili u izgradnju šetnice nadstrešnice", pojasnio je bizarnu situaciju gradonačelnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako izgleda šetnica u krošnjama, bez krošnja u videu: </para><hmn:video id="b5de50c6-ce0a-11ed-9dc9-5af7008c388b"/>

Mađarski gradonačelnik dobio europske novce da izgradi šetnicu u krošnjama. A onda je sasjekao šumu... Trebala je to biti šetnica koja je podignuta nekoliko metara iznad tla, posjetitelji su trebali dobiti osjećaj da se šetaju krošnjama stabala i gradonačelnik mađarskog Nyírmártonfalve za projekt je dobio oko 166.000 eura europskog novca. A onda su stabla nestala... Gradonačelnik je objasnio: &apos;Šuma je rasla, projekt je trajao godinama, a stabla su bila zrela za sječu&apos; Gradonačelnik Nyírmártonfalve, grada u Mađarskoj,  Mihály Filemon, dobio je oko 166.000 eura iz sredstava EU za izgradnju 50 metara dugačke šetnice s nadstrešnicom. Zamišljeno je da posjetitelji dobiju osjećaj kao da šeću kroz krošnje stabala jer je šetnica nekoliko metara podignuta iznad tla.A onda je šuma jednostavno nestala, sva stabla sasječena su do korijena, ostao je zastrašujuć prizor ledine na kojoj više nema ni panjeva, ostale su samo konture mjesta gdje su ranije bila stabla.Još bizarnije je to što je radni naslov ovog projekta "šetnica u krošnjama", a sada je to jednostavno besmislena šetnica na potpuno praznoj ledini.Gradonačelnik Mihály Filemon, koji je inače iz vladajuće stranke, europske novce dobio je kao fizička osoba kroz Program ruralnog razvoja. Kako navodi mađarski portal english.atlatszo.hu, zahtjev za bespovratna sredstva EU podnio je 2018. godine, a odobrena su mu 2021.U međuvremenu je Filemon postao gradonačelnik (2019. godine), a zemljište na kojem je niknula šetnica u njegovu je posjedu.Novinari su obišli šetnicu te se uvjerili da je ona loše kvalitete, a da borovina, od koje je izgrađena, nije čak ni lakirana pa je izložena vremenskim uvjetima. Vjetar je već odnio krov na jednom dijelu, a sanitarije su završene samo izvana.Mađarski novinari navode da nije ovo jedini ovakav projekt šetnice, i susjedno mjesto Nyíradony također gradi stazu s nadstrešnicom za koju su također dobili europske novce. I László Tasó, član Fidesza u regionalnoj mađarskom parlamentu, također je dao izgraditi šetnicu i za to je također dobio europska sredstva. Novinari navode da je on barem ostavio drveće.Novinari su pokušali kontaktirati Mihályja Filemona, gradonačelnika Nyírmártonfalve, posjetili su njegovu gostinjsku kuću za koju je također dobio 123 tisuće eura europskog novca, no čini se da nisu uspjeli.No nekoliko dana kasnije gradonačelnik je dao intervju za mađarsku televiziju ATV u kojem je naveo da su prijavu predali krajem 2017. ili početkom 2018. godine, ali je, nažalost, evaluacija natječaja trajala četiri godine. U međuvremenu je šuma rasla."Kad su dobili pismo potpore, krenuli su u realizaciju investicije, no tada je šuma bila četiri godine starija, a cijene u građevinskom sektoru su porasle, pa su razliku morali financirati sami. Budući da je šuma bila zrela za sječu, posjekli su je i novac uložili u izgradnju šetnice nadstrešnice", pojasnio je bizarnu situaciju gradonačelnik.Pogledajte kako izgleda šetnica u krošnjama, bez krošnja u videu:  da zaboli glava 

da zaboli glava

Mađarski gradonačelnik dobio europske novce da izgradi šetnicu u krošnjama. A onda je sasjekao šumu...

'A sad sam opet potpuna ispod tvog popluna': Jesu li ovo najgori stihovi hrvatskih pjesama? Od 'minus i plus, ko Amer i Rus', preko 'a ja sam sada potpuna ispod tvoga popluna', do 's-s-s-sex, tika taka oko pola 3', izabrali smo najgore stihove hrvatskih pjesama. I nakon nekoliko ponavljanja i slušanja, ne možemo se nadiviti originalnosti tekstopisaca. Kliknite 'SLJEDEĆA' i poslušajte koje smo to pjesme izabrali kao one s najgorim lyricsima: 
Emina Arapović - Ispod tvog popluna 







Zbog tebe postajem bolja
napustila me zla volja
sad na jastuku tvom
s tobom sanjam 
svoj dom, zauvijek
   
Svi drugi prije tebe
voljeli su sebe
od mene uzeli sv
najljepse godine zauvijek
   
Ref. 2x
Do jucer samu sebe 
jos sam pitala:
kome pripadam
a sad sam opet potpuna
ispod tvoga popluna
   
Napokon sam cijela
sa dusom unutar tijela
i bez histerije
punim baterije za tebe
   
Dragom Bogu, hvala
i majci sto mi te dala
i sto je dojila
lijepo odgojila za mene

Severina - Moja štikla 






Jer još trava nije nikla
Tamo gdje je stala moja štikla
(dođi, dođi, dođi dođi op op op op, ajde pile moje)
   
Tika taka oko pola tri
Štipnut ćeš me da se ne vidi
Znam ja dobro takve kao ti
đavoli su tvoji kumovi
   
Zvrc, zvrc, tražit ćeš moj broj
Kuc, kuc, kucaj nekoj drugoj
   
Sojčice, divojčice, daj obuci čarapice
Jer još trava nije nikla
Tamo gdje je stala moja štikla
Oj da da oj da da oj da da
Oj da da oj da da
Moja štikla
(šije šete, šije oto, šije nove, šije moja i opet mala, s s s sex,
Op, op, zvrc, zvrc)
   
Tika taka oko pola tri
Gricnut ćeš me da se ne vidi
Zlatan prsten, tanki brčići
Znam ja dobro takve kao ti
   
Zvrc, zvrc, tražit ćeš moj broj
Šic šic, bježi ajde drugoj
Sojčice, divojčice, daj obuci čarapice
   
Jer još trava nije nikla
Tamo gdje je stala moja štikla
Oj da da oj da da
Oj da da oj da da
Moja štikla
(zumba, zumba, sijeno, slama, sir, salama, riži, biži, teča, veća, cikla, bikla, afrika, paprika)
(šije šete, šije oto, šije nove, šije moja, ajde, ajde)


Magazin - Rano, ranije 









Tvrd je orah najtvrdji 
zelen orah najludji 
noc je tako nevina 
nasa srca nemirna 
   
A ti malo stariji 
i u svemu hrabriji 
malo bi nam trebalo 

   
Krilom bi me taknuo 
nebo bi pomaknuo 
zuti Mjesec lupao 
u glavi zalupalo 
   
Onda bi se tjesili 
da jos nismo zgrijesili 
al' malo bi nam trebalo 
   
Na istoku svitalo 
ne bi nas ni pitalo 
vjetrovi zapuhali 
narodi se budili 
   
Koljena bi klecala 
prva rosa jecala 
kad bi me dodirnuo 
   
Ref. 
O, rano, rano, idi ranije 
tko te poznaje, vodu ne pije 
o, rano, rano, rano, ranije 
tko te poljubi, zedan ostaje 
   
Minus deset napolju 
srce trazi nevolju 
noc je tako nevina 
nasa srca nemirna 
   
Koljena bi klecala 
prva rosa jecala 
kad bi me dodirnuo 
   
Ref. 
   
Saputali ljiljani za nas 
za nas, za nas

Jole - Gdje bi htjela 





Otkrit ću ti malu tajnu
Imam sad ideju sjajnu
I ako je studen zima
Grijat će nas ta toplina
   
Teci Savo, Dravo teci,
Ti mi curo samo reci
   
Gdje bi htjela da te ljubim
Tvoje tijelo da probudim
Naći ću ti slabu točku
Hajde reci svome zločku
Gdje bi htjela da te ljubim
   
Skinut ću ti zvijezde s neba
Nešto drugo ako treba
Vesela mi samo budi
Pa nek zavide nam ljudi
   
Teci Savo, Dravo teci,
Ti mi curo samo reci

Magazin - Minus i plus





Jesi li blizu il me vara osjećaj
Čujem li tebe ili srca otkucaj
U ovoj priči sve me navodi na grijeh
Život mi već odavno nema raspored
   
Ne priznaj nikome da ideš kod mene
Preskoči pitanja i sve stepenice
Kad vidim te za srce zalijepi se med
Jer jedanaesta za me ti si zapovijed
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Ne priznaj nikome da ideš kod mene
Preskoči pitanja i sve stepenice
Kad vidim te za srce zalijepi se med
Jer jedanaesta za me ti si zapovijed
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Jesi li blizu il me vara osjećaj
Čujem li tebe ili srca otkucaj
U ovoj priči sve me navodi na grijeh
Život mi već odavno nema raspored
   
Ne priznaj nikome da ideš kod mene
Preskoči pitanja i sve stepenice
Kad vidim te za srce zalijepi se med
Jer jedanaesta za me ti si zapovijed
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus
   
Minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus

Minea - Češkaj me 





Hajde me češkaj, češkaj ti
I nemoj nikad prestati
Na očima meke šape mačije
Nikad me ne gledaj drugačije
Hajde me češkaj, češkaj tu
Pa malo tu, i tu, i tu,
Da pamtim oblik tvojih prstiju
Kad budeš daleko od očiju.
   
Kuba mi je daleko,
Himalaja visoko
Meni je najbolje
Pod tvojim prstima
I kad mi more dira stopala
Kuba mi je daleko,
Himalaja visoko
Al je najvažnije
Dok ležim kraj tebe
Kad skidaš sol i šećer sa mene

Simplicia - Plima 


Nikolina - BIM BAM BOM 








Samo dio ovog čuvenog teksta:
Bim bam bom
ja sam vruća čokolada
koju još nisi probao
bim bam bom 
ti si mali koji pali
paljivi bombon


Kuzma &amp; Shaka Zulu - Gori trava zelena





kad te netko pita reci dolce vita
io penso positivo perche son' vivo
ajmo ljudi živo živo ide hladno pivo
u grlo ti klizi, po jeziku rizi
u obilju, krizi u žepu su pizi 
jedna je majka, majka Jamajka
come on baby you got a style
gimme just a, gimme just a,
just a little smile
   
everybody na livadi, gori trava zelena
everybody na livadi, puca trava zelena
   
trava nije žurba, trava nije priša
možda ju je pušio i dražen budiša
je li to za ljude sa kravatom i stavom
je li to za ljude koji misle svojom glavom
reggae je zakon reggae je bajka
jedna je majka, majka Jamajka

Mucalo - Anka Vegetarijanka 





Kad te netko pita, reci dolce vita,
 io penso positivo perche son' vivo,
ajmo, ljudi, živo, živo, ide hladno pivo,
u grlo ti klizi, po jeziku rizi,
u obilju, krizi u žepu su pizi,
jedna je majka, majka Jamajka,
 come on baby, you got a style,
gimme just a, gimme just a, just a little smile..

Neven Ciganović - CANDYMAN 






Jer ja sam hit, sve je drugo shit
u gradu najbolji, sve zadovolji
(...nest, nest, nest...)
Jer ja sam Candyman


Nikita i Papageno - Kapučino 







Hrvatska moja ljubavi, uvijek ću tebe voljeti 
i zato idemo na...kakakapučino kakakapučino 
da pijemo u Kninu

Senna M - TUC TUC 





Ja i ti sami u sobi
ne boj se
ritam tuc-tuc znaju svi
radio sateliti svemirski
MTV ritam tuc-tuc znaju svi
   
Ref.
I wanna tuc-tuc, yeah
I wanna, wanna tuc, ah Lako uđu u uho 

Lako uđu u uho

'A sad sam opet potpuna ispod tvog popluna': Jesu li ovo najgori stihovi hrvatskih pjesama?

<para>
 Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
 izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
 možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
 isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
 upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  
</para>
<para>
 *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
 redovni postupak izdavanja putovnice.
</para>
<para>
 Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti <ulink url="https://policija.gov.hr/policijske-uprave/104">ovdje</ulink>.
</para>
<heading2>
 Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
 osobno.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
 za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
 drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
 sastavu tih drugih policijskih uprava.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
 poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
 proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
 proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
 modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
 putovnica)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
 temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
 izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
 za biometrijsku putovnicu!)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
 vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
 podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
 se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
 uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
 ruke.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
 zahtjev? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
 izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
 iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
 Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
 rodni list.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
 roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
 otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?
</heading2>
<para>
 Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
 predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
 30. 
</para>
<para>
 Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
 pronaći <ulink url="https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/putovnica-330/330">
 ovdje</ulink>.
</para>

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku Hitno vam treba nova putovnica? Evo kako doći do nove isprave žurnim postupkom u RH! 
  Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
  izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
  možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 


  Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


  Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
  isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
  upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  


  *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
  redovni postupak izdavanja putovnice.


  Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti ovdje.


  Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


   
      Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
  osobno.
  
   
   
      Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
  za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
  drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
  sastavu tih drugih policijskih uprava.
  
   
   
      Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
  poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
  proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
  proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
  modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
  putovnica)
  
   
   
      Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
  temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
  
   
   
      1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
  izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
  za biometrijsku putovnicu!)
  
   
   
      Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
  vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
  
   
   
      Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
  podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
  se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
  uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
  ruke.
  
   


  Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
  zahtjev? 


   
      Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
  izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
  
   
   
      Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
  iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
  Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
  rodni list.
  
   
   
      Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
  roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
  otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
  
   


  Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?


  Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
  sati. 


  Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 


  Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
  predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
  30. 


  Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
  pronaći 
  ovdje.
 Procedura žurne putovnice 

Procedura žurne putovnice

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom'</heading2>
<para>


</para>
<para>Moje djetinjstvo trajalo je sedamdesetih i osamdesetih.. Mama, tata, pet godina stariji brat i ja. Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom. Imala sam igračke i provodila sate u svijetu mašte. Mama je kuhala ili pospremala. Bavila se kućom i važnijim stvarima. Niti sam htjela niti ju tražila da se igramo skupa. Zato valjda i danas imam bujnu maštu i uživam u rijetkim trenutcima samoće. Ljeti smo po cijele dane bili vani, penjali se, skakali, ali znalo se vrijeme ručka, večere i spavanja. Kada su nam dolazili gosti, znalo se da djeca, osim za vrijeme jela, nemaju što tražiti za stolom s odraslima. </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c278db46-8f20-11ec-a562-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>'Ajmo, djeco, u sobu'!</heading2>
<para>




</para>
<para>I bilo nam je super, odlično smo se zabavljali. Ne znam niti sam ikada čula temu razgovora koja se među starijima odvijala. Nije me uopće zanimalo. </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c27aa624-8f20-11ec-99d0-0242ac12001a" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Jeli smo sve, nije bilo pitanja: ”Želiš li?” Nikada.</heading2>
<para>






</para>
<para>Kada smo išli u goste, pa bi domaćini ponudili kolače, a ja bih proždrljivo posegnula za trećim komadom, mama bi me prostrijelila pogledom tako da sam ruku istog trena povukla prema sebi.</para>
<para>
 Ostalo mi je do dan danas usječeno u pamćenje njeno: “Nisi se došla najesti, pristojno uzmeš komad, dva i staneš!”. Tako i ja danas s prijezirom gledam na ljude koji pobrste švedski stol na nekom eventu. Nismo plakali, vrištali i vikali da nam je dosadno. Ako bi nam i palo na pamet, odgovor bi bio:” zabavi se nečim.” I zabavili bismo se. Uh, kako je mašta radila... Bili smo čisti, uredni, pristojni, mogli smo se kontrolirati kad smo trebali biti tiho, a itekako aktivni kad bi nas pustili s lanca.</para>
<para>
 Jeli smo sve, nije bilo pitanja:” Želiš li?” Nikada.  Išli smo gdje su roditelji htjeli, kada je njima pasalo.. I bilo nam je zabavno… Uvijek.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c2bbb268-8f20-11ec-a979-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Mama je bila autoritet, ne prijatelj</heading2>
<para>


</para>
<para>Veselili smo se izletima na koje smo redovito išli vikendom i putovanju vlakom na more. Tata je radio, a mama je bila kod kuće, brinula, hranila, prigovarala, slušala, bodrila. Bila je autoritet, nikako prijatelj. Kasnije, kad je djetinjstvo preraslo u adolescenciju, bila je oslonac, psiholog, savjetnik, kritičar, podrška, bič božji. Sve po potrebi. Promatrala nas je, razgovarala o problemima, tješila. Znala je prepoznati svaku emociju i ništa od nje nisam mogla sakriti. Nije bila prijatelj. I to se naglašavalo, da se ne zabunim, da ju ne tretiram poput svojeg vršnjaka, bez poštovanja.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c2ca86ee-8f20-11ec-b784-0242ac120014" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Uvrijedio si starijeg - šamar</heading2>
<para>


</para>
<para>Svako nepoštovanje odraslih kažnjavalo se rukom po guzi. Bez objašnjavanja, razgovaranja. Uvrijedio si starijeg, šamar.
 Pa ti uvrijedi i budi bezobrazan sljedeći put. Plaženje jezika, ružne riječi… opet onaj ranije spomenuti mamin pogled…</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c31b1c1c-8f20-11ec-85a5-0242ac120021" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nije bilo idealno, ali danas smo otišli u drugu krajnost</heading2>
<para>


</para>
<para>Ne smatram da je bilo idealno… Nakon izlaska subotom, tata me budio u 9 kako bih pomagala pospremati stan. Nakon 10 minuta telefoniranja vikao mi je da prekinem i da se nađem u četiri oka ako želim toliko razgovarati. Ograničeni izlasci su mi beskrajno išli na živce. Nisam nikada došla doma pijana, nije mi palo na pamet.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
A onda se nešto prelomilo usput, pa je takva vrsta odgoja postala previše surova. Vrijeme je izrodilo nove generacije roditelja. Beskrajno tolerantne, one koji podržavaju prijateljski odnos s djecom i to im je baš cool… Nemojte me pogrešno shvatiti, promjene su potrebne, rekla bih nužne, ali imam osjećaj da smo otišli iz jedne krajnosti u drugu. Zbog vlastitog bunta ili inata? Ne znam, ali poput naših roditelja i mi smo pretjerali, samo na potpuno drugačiji način. Dotakli smo drugu krajnost.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c47144b0-8f20-11ec-b203-0242ac120011" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Filozofske rasprave s dvogodišnjacima</heading2>
<para>


</para>
<para>
 Počeli smo voditi filozofske rasprave s dvogodišnjacima, gledamo na djecu kao na statusni simbol, poput novog automobila, pa ga lickamo, dotjerujemo, pokazujemo, hvalimo se:” Koliko kilometara ima tvoj? A konja? Kakve felge imaš? Moj može potegnuti bolje od tvog! A kakav je u zavoju?” -Tako vam to meni izgleda…</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c2fe1464-8f20-11ec-8a26-0242ac12001f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Djecu se konstantno zabavlja, ne znaju se sami igrati, pa te vuku za rukav i traže pažnju</heading2>
<para>


</para>
<para>Trenutno su djeca u centru pažnje, sjede na čelu stola, štoviše, biraju mjesto gdje će sjediti i to im se odobrava. Djeca prisluškuju razgovore odraslih, upadaju u riječ, vode glavnu riječ i glavna su tema razgovora. Dakako, uvijek vođene u superlativima… Moj mali je ovo, moja mala je bolje… Djeca dolaze u goste s rečenicom:” ja sam gladan!” pa ti pobrste pola frižidera, dok se roditelji smiju. Djecu se konstantno zabavlja, ne znaju se sami igrati, pa te vuku za rukav i traže pažnju. Ako im ne pružiš pažnju onda vrište, pa cijela obitelj sudjeluje u smirivanju.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c28fd102-8f20-11ec-a733-0242ac120024" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Roditelji se svađaju s učiteljima, prijete im otkazima</heading2>
<para>


</para>
<para>Roditelji se svađaju s učiteljima, prijete im otkazima, prijete drugoj djeci, ako im netko u žaru igre dotakne vlastito dijete. Roditelji pljuju pred djecom po učiteljima, tako da se i djeca usuđuju odgovarati učiteljima kad dođu u razred. Pa nestane svakog autoriteta.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c3393b5c-8f20-11ec-b7bc-0242ac120014" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Djeca danas žele da ih nagrađujemo za dobru ocjenu</heading2>
<para>


</para>
<para>Djeca su postala smisao života svojih roditelja, životni projekt, jedina tema razgovora, nerealnog ponosa. S ponosom bi trebali pričati o svojim dostignućima, interesima, iskustvima, a dijete o svojim. Umjesto toga, hvalimo se tuđim (djetetovim) dostignućima, prisvajajući ih kao svoju zaslugu. Djeca su nam tu da ih odgojimo i pustimo da žive… Da ih osposobimo za život, ujedno ne zanemarujući svoj. Nikako da im služimo i umjesto njih rastemo. Da ih satima čekamo ispred noćnih klubova i vozimo kućama (da, to je postalo normalno). Da im držimo lavor kad nakon izlaska pijani dođu kući. Da im toleriramo nedopustivo. Da ih nagrađujemo za dobru ocjenu. Pobogu, pa ona bi sama po sebi trebala biti nagrada.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c2c6e37c-8f20-11ec-99a4-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zlostavljanje i dječja igra - pojmovi koji su se izjednačili</heading2>
<para>


</para>
<para>Čini li vam se da u osnovnim školama svi imaju petice? Istina, ponekad je lakše djetetu zaključiti veću ocjenu nego imati posla s nabildanim taticom koji će ti prijetiti jer je “stara koza” oštetila njegovo iznadprosječno inteligentno dijete i dala mu 4. A ono zna za 10. Barem. Pojam zlostavljanja i nestašne dječje igre se izjednačio. Mi smo se grudali, borili se koprivama, dolazili kući opečeni, ozebli, crveni. Nitko nije zbog toga dizao paniku. Nismo bili toliko osjetljivi. Nismo tužakali, jer smo znali da ćemo zbog tužakanja dobiti još jedan šamar.  Kad razgovaram malo s novopečenim roditeljima, svima je zajednička jedna rečenica: “Najvažnije mi je da mi dijete bude sretno!”</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c225b830-8f20-11ec-a53a-0242ac12000f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Samoživi i bez empatije</heading2>
<para>


</para>
<para>Našim roditeljima je bilo važnije da usrećimo druge! Jer, shvaćali su da je u tome, indirektno, i naša sreća. Obratiti pažnju na ljude, ne biti sebičan, samoživ, razvijati empatiju, suosjećati, brinuti, biti obazriv.. To se negdje putem izgubilo.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c2f7af02-8f20-11ec-a4b9-0242ac120019" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Odgajamo li samožive egomanijake koji čekaju savršenu priliku da im padne s neba?</heading2>
<para>


</para>
<para>
 Nikada zadovoljne osobe, vječno željne pažnje. One koji ne trpe autoritet, zabrane, uvjete, rokove, pa se cijeli život traže i čekaju savršenu priliku da padne s neba, a takve nema. U međuvremenu ih roditelji financiraju, peru, hrane, tješe.. Jer njihovo zlato zaslužuje bolje. I ovaj svijet nije dovoljno dobar za njih. Jesam li pretjerala? U svakom slučaju, mislim da nam treba zlatna sredina. Nešto između odgojnih metoda naših roditelja i ovih danas. Vrijeme će pokazati, ako nas, u međuvremenu, vlastita djeca ne pojedu za doručak”, zaključila je blogerica.</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmamajasamgladan%2Fposts%2F1930197803955879&amp;width=500"/>

Ponukani tekstom mame koja se pitala 'odgajamo li samožive egomanijake?', napravili smo meme koji ilustriraju suživot s takvima Jedan tekst na Facebooku pokrenuo je lavinu reakcija. Naime, autorica bloga "Mama, ja sam gladan", objavila je podulji status u kojemu je naglasila da ne zagovara nijednu od strana odgoja te da je tekst nastao u razmišljanju kako pronaći zlatnu sredinu. Objava je podijeljena više od 11 tisuća puta, a već se nakupilo oko dvije tisuće komentara. Kako bi prolistali kroz njenu priču, stisnite 'SLJEDEĆA' 
'Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom'




Moje djetinjstvo trajalo je sedamdesetih i osamdesetih.. Mama, tata, pet godina stariji brat i ja. Ne sjećam se da su se roditelji igrali sa mnom. Imala sam igračke i provodila sate u svijetu mašte. Mama je kuhala ili pospremala. Bavila se kućom i važnijim stvarima. Niti sam htjela niti ju tražila da se igramo skupa. Zato valjda i danas imam bujnu maštu i uživam u rijetkim trenutcima samoće. Ljeti smo po cijele dane bili vani, penjali se, skakali, ali znalo se vrijeme ručka, večere i spavanja. Kada su nam dolazili gosti, znalo se da djeca, osim za vrijeme jela, nemaju što tražiti za stolom s odraslima. 

   


'Ajmo, djeco, u sobu'!






I bilo nam je super, odlično smo se zabavljali. Ne znam niti sam ikada čula temu razgovora koja se među starijima odvijala. Nije me uopće zanimalo. 

   


Jeli smo sve, nije bilo pitanja: ”Želiš li?” Nikada.








Kada smo išli u goste, pa bi domaćini ponudili kolače, a ja bih proždrljivo posegnula za trećim komadom, mama bi me prostrijelila pogledom tako da sam ruku istog trena povukla prema sebi.

   Ostalo mi je do dan danas usječeno u pamćenje njeno: “Nisi se došla najesti, pristojno uzmeš komad, dva i staneš!”. Tako i ja danas s prijezirom gledam na ljude koji pobrste švedski stol na nekom eventu. Nismo plakali, vrištali i vikali da nam je dosadno. Ako bi nam i palo na pamet, odgovor bi bio:” zabavi se nečim.” I zabavili bismo se. Uh, kako je mašta radila... Bili smo čisti, uredni, pristojni, mogli smo se kontrolirati kad smo trebali biti tiho, a itekako aktivni kad bi nas pustili s lanca.

   Jeli smo sve, nije bilo pitanja:” Želiš li?” Nikada.  Išli smo gdje su roditelji htjeli, kada je njima pasalo.. I bilo nam je zabavno… Uvijek.

   


Mama je bila autoritet, ne prijatelj




Veselili smo se izletima na koje smo redovito išli vikendom i putovanju vlakom na more. Tata je radio, a mama je bila kod kuće, brinula, hranila, prigovarala, slušala, bodrila. Bila je autoritet, nikako prijatelj. Kasnije, kad je djetinjstvo preraslo u adolescenciju, bila je oslonac, psiholog, savjetnik, kritičar, podrška, bič božji. Sve po potrebi. Promatrala nas je, razgovarala o problemima, tješila. Znala je prepoznati svaku emociju i ništa od nje nisam mogla sakriti. Nije bila prijatelj. I to se naglašavalo, da se ne zabunim, da ju ne tretiram poput svojeg vršnjaka, bez poštovanja.


   
      
   


Uvrijedio si starijeg - šamar




Svako nepoštovanje odraslih kažnjavalo se rukom po guzi. Bez objašnjavanja, razgovaranja. Uvrijedio si starijeg, šamar.
   Pa ti uvrijedi i budi bezobrazan sljedeći put. Plaženje jezika, ružne riječi… opet onaj ranije spomenuti mamin pogled…

   


Nije bilo idealno, ali danas smo otišli u drugu krajnost




Ne smatram da je bilo idealno… Nakon izlaska subotom, tata me budio u 9 kako bih pomagala pospremati stan. Nakon 10 minuta telefoniranja vikao mi je da prekinem i da se nađem u četiri oka ako želim toliko razgovarati. Ograničeni izlasci su mi beskrajno išli na živce. Nisam nikada došla doma pijana, nije mi palo na pamet.
   
A onda se nešto prelomilo usput, pa je takva vrsta odgoja postala previše surova. Vrijeme je izrodilo nove generacije roditelja. Beskrajno tolerantne, one koji podržavaju prijateljski odnos s djecom i to im je baš cool… Nemojte me pogrešno shvatiti, promjene su potrebne, rekla bih nužne, ali imam osjećaj da smo otišli iz jedne krajnosti u drugu. Zbog vlastitog bunta ili inata? Ne znam, ali poput naših roditelja i mi smo pretjerali, samo na potpuno drugačiji način. Dotakli smo drugu krajnost.


   
      
   


Filozofske rasprave s dvogodišnjacima





   Počeli smo voditi filozofske rasprave s dvogodišnjacima, gledamo na djecu kao na statusni simbol, poput novog automobila, pa ga lickamo, dotjerujemo, pokazujemo, hvalimo se:” Koliko kilometara ima tvoj? A konja? Kakve felge imaš? Moj može potegnuti bolje od tvog! A kakav je u zavoju?” -Tako vam to meni izgleda…

   


Djecu se konstantno zabavlja, ne znaju se sami igrati, pa te vuku za rukav i traže pažnju




Trenutno su djeca u centru pažnje, sjede na čelu stola, štoviše, biraju mjesto gdje će sjediti i to im se odobrava. Djeca prisluškuju razgovore odraslih, upadaju u riječ, vode glavnu riječ i glavna su tema razgovora. Dakako, uvijek vođene u superlativima… Moj mali je ovo, moja mala je bolje… Djeca dolaze u goste s rečenicom:” ja sam gladan!” pa ti pobrste pola frižidera, dok se roditelji smiju. Djecu se konstantno zabavlja, ne znaju se sami igrati, pa te vuku za rukav i traže pažnju. Ako im ne pružiš pažnju onda vrište, pa cijela obitelj sudjeluje u smirivanju.


   
      
   


Roditelji se svađaju s učiteljima, prijete im otkazima




Roditelji se svađaju s učiteljima, prijete im otkazima, prijete drugoj djeci, ako im netko u žaru igre dotakne vlastito dijete. Roditelji pljuju pred djecom po učiteljima, tako da se i djeca usuđuju odgovarati učiteljima kad dođu u razred. Pa nestane svakog autoriteta.

   


Djeca danas žele da ih nagrađujemo za dobru ocjenu




Djeca su postala smisao života svojih roditelja, životni projekt, jedina tema razgovora, nerealnog ponosa. S ponosom bi trebali pričati o svojim dostignućima, interesima, iskustvima, a dijete o svojim. Umjesto toga, hvalimo se tuđim (djetetovim) dostignućima, prisvajajući ih kao svoju zaslugu. Djeca su nam tu da ih odgojimo i pustimo da žive… Da ih osposobimo za život, ujedno ne zanemarujući svoj. Nikako da im služimo i umjesto njih rastemo. Da ih satima čekamo ispred noćnih klubova i vozimo kućama (da, to je postalo normalno). Da im držimo lavor kad nakon izlaska pijani dođu kući. Da im toleriramo nedopustivo. Da ih nagrađujemo za dobru ocjenu. Pobogu, pa ona bi sama po sebi trebala biti nagrada.


   
      
   


Zlostavljanje i dječja igra - pojmovi koji su se izjednačili




Čini li vam se da u osnovnim školama svi imaju petice? Istina, ponekad je lakše djetetu zaključiti veću ocjenu nego imati posla s nabildanim taticom koji će ti prijetiti jer je “stara koza” oštetila njegovo iznadprosječno inteligentno dijete i dala mu 4. A ono zna za 10. Barem. Pojam zlostavljanja i nestašne dječje igre se izjednačio. Mi smo se grudali, borili se koprivama, dolazili kući opečeni, ozebli, crveni. Nitko nije zbog toga dizao paniku. Nismo bili toliko osjetljivi. Nismo tužakali, jer smo znali da ćemo zbog tužakanja dobiti još jedan šamar.  Kad razgovaram malo s novopečenim roditeljima, svima je zajednička jedna rečenica: “Najvažnije mi je da mi dijete bude sretno!”

   


Samoživi i bez empatije




Našim roditeljima je bilo važnije da usrećimo druge! Jer, shvaćali su da je u tome, indirektno, i naša sreća. Obratiti pažnju na ljude, ne biti sebičan, samoživ, razvijati empatiju, suosjećati, brinuti, biti obazriv.. To se negdje putem izgubilo.


   
      
   


Odgajamo li samožive egomanijake koji čekaju savršenu priliku da im padne s neba?





   Nikada zadovoljne osobe, vječno željne pažnje. One koji ne trpe autoritet, zabrane, uvjete, rokove, pa se cijeli život traže i čekaju savršenu priliku da padne s neba, a takve nema. U međuvremenu ih roditelji financiraju, peru, hrane, tješe.. Jer njihovo zlato zaslužuje bolje. I ovaj svijet nije dovoljno dobar za njih. Jesam li pretjerala? U svakom slučaju, mislim da nam treba zlatna sredina. Nešto između odgojnih metoda naših roditelja i ovih danas. Vrijeme će pokazati, ako nas, u međuvremenu, vlastita djeca ne pojedu za doručak”, zaključila je blogerica.

 o odrastanju nekada i danas! 

o odrastanju nekada i danas!

Ponukani tekstom mame koja se pitala 'odgajamo li samožive egomanijake?', napravili smo meme koji ilustriraju suživot s takvima

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Škotski Centar za divlje životinje Camperdown u Dundeeju priopćio je da su morali uspavati alfa vuka Lokija nakon komplikacija od operacije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No onda je uslijedio novi šok jer su četiri vuka iz istog čopora nakon Lokijeva odlaska počela pokazivati ​​"neobično tjeskobno i abnormalno ponašanje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato su u centru donijeli novu tešku odluku pa uspavali i te vukove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na svojoj Facebook stranici objavili su da njihov tim ima "apsolutno slomljena srca" i da je ta teška odluka bila posljednja mjera. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Shrvani smo što moramo objaviti da je naš alfa mužjak vuk Loki, danas humano eutanaziran. Unatoč inicijalno uspješnoj operaciji, došlo je do kasnijih komplikacija i donesena je teška odluka da se životinja spasi od daljnjih bolova. Ostala četiri vuka u čoporu pokazivala su neobično tjeskobno i abnormalno ponašanje i s velikom tugom smo eutanazirali i te vukove", naveli su u svojoj objavi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, centar je bio zatvoren jedan dan prošli tjedan dok se Loki oporavljao od operacije, a i 2018. godine zatvorio je vrata posjetiteljima kako bi grupa ugroženih vrsta makakija lavljeg repa mogla oplakati smrt njihovih najmlađih članova.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/camperdownwildlifecentre/posts/598024739035014"/>

Nakon što je uspavan alfa vuk, cijeli čopor postao tjeskoban: 'Nažalost, sve smo ih eutanazirali' Centar za divlje životinje zatvorio je svoja vrata nakon što su morali uspavati nekoliko vukova. Odluka da to naprave pogodila je sve te su zamolili za razumijevanje. Svoja vrata zatvorili su i prije nekoliko godina kako bi makakiji mogli također oplakati odlazak mlađih članova grupe Škotski Centar za divlje životinje Camperdown u Dundeeju priopćio je da su morali uspavati alfa vuka Lokija nakon komplikacija od operacije. No onda je uslijedio novi šok jer su četiri vuka iz istog čopora nakon Lokijeva odlaska počela pokazivati ​​"neobično tjeskobno i abnormalno ponašanje".Zato su u centru donijeli novu tešku odluku pa uspavali i te vukove. Na svojoj Facebook stranici objavili su da njihov tim ima "apsolutno slomljena srca" i da je ta teška odluka bila posljednja mjera. "Shrvani smo što moramo objaviti da je naš alfa mužjak vuk Loki, danas humano eutanaziran. Unatoč inicijalno uspješnoj operaciji, došlo je do kasnijih komplikacija i donesena je teška odluka da se životinja spasi od daljnjih bolova. Ostala četiri vuka u čoporu pokazivala su neobično tjeskobno i abnormalno ponašanje i s velikom tugom smo eutanazirali i te vukove", naveli su u svojoj objavi. Inače, centar je bio zatvoren jedan dan prošli tjedan dok se Loki oporavljao od operacije, a i 2018. godine zatvorio je vrata posjetiteljima kako bi grupa ugroženih vrsta makakija lavljeg repa mogla oplakati smrt njihovih najmlađih članova. u škotskoj 

u škotskoj

Nakon što je uspavan alfa vuk, cijeli čopor postao tjeskoban: 'Nažalost, sve smo ih eutanazirali'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevjerojatna snimka bizarne nesreće objavljena je na Twitteru kojoj je uhvatila kamera u Tesli na autocesti kroz četvrt Chatsworth u Los Angelesu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, s bijelog kamioneta u vožnji otpao je lijevi kotač, a onda je velikom brzinom naišla Kia Soul. Kotač se otkoprljao ispod Kiea te ju katapultirao nekoliko metara u zrak, a onda je vozilo sletjelo na krov, odbilo se i ponovno vratilo na kotače. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otpali kotač nastavio ej put te je udario sa stražnje strane vozila. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodno je vozač Kiae prošao samo s lakim tjelesnim ozljedama, a vozač automobila s kojeg je kotač otpao, navodno nije bio ozlijeđen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vozač Tesle koji je objavio video napisao je na svom Twitteru da je "svjedočio najsumanutijem sudaru ikad". Naveo je i da mu je autopilot pomogao da izbijene kotač koji je otpao s kamioneta.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/Anoop_Khatra/status/1639460487166586881?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1639460487166586881%7Ctwgr%5E5efd97a24e85795144c9fd31ff1eda5a09512447%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fnet.hr%2Fdanas%2Fsvijet%2Fovakvu-nesrecu-jos-nismo-vidjeli-autom-se-zaletio-na-autocesti-a-necete-vjerovati-sto-ga-je-lansiralo-tri-metra-u-zrak-b9da5c54-cca4-11ed-a98a-8a7246b3cc7f"/>

VIDEO Kotač otpao s jednog vozila, podvukao se pod jureću Kiae i  katapultirao ju u zrak!  Trenutak nevjerojatne nesreće uhvatila je kamera u Tesli, a njezin vozač tvrdi da je jedan vozač iz nesreće prošao bez ozljeda, drugi samo s lakšim ozljedama Nevjerojatna snimka bizarne nesreće objavljena je na Twitteru kojoj je uhvatila kamera u Tesli na autocesti kroz četvrt Chatsworth u Los Angelesu. Naime, s bijelog kamioneta u vožnji otpao je lijevi kotač, a onda je velikom brzinom naišla Kia Soul. Kotač se otkoprljao ispod Kiea te ju katapultirao nekoliko metara u zrak, a onda je vozilo sletjelo na krov, odbilo se i ponovno vratilo na kotače. Otpali kotač nastavio ej put te je udario sa stražnje strane vozila. Navodno je vozač Kiae prošao samo s lakim tjelesnim ozljedama, a vozač automobila s kojeg je kotač otpao, navodno nije bio ozlijeđen.Vozač Tesle koji je objavio video napisao je na svom Twitteru da je "svjedočio najsumanutijem sudaru ikad". Naveo je i da mu je autopilot pomogao da izbijene kotač koji je otpao s kamioneta. Ovo je sumanuto! 

Ovo je sumanuto!

VIDEO Kotač otpao s jednog vozila, podvukao se pod jureću Kiae i  katapultirao ju u zrak! 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sklonište životinja "Ottova kućica" iz Peteranca u ponedjeljak je na svom Facebooku objavilo sliku Mandarinske patke uz poruku da traže njena vlasnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi su se doslovno rastopili od slatkoće kad su je vidjeli pa su nanizali komentare:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kako se taj slatkiš našao kod vas. Jako lijepo…hvala vam"; "Kako je krasan, kao da je plišani"; "To vam bude novo zaštitno lice! Samo joj složite bazen!".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No neki su dali i detaljnije informacije gdje ih još ima: "Ima ih u Koprivnici na potoku koliko ih god hoćeš"; "Mandarinska patka, pardon patak. Polako se rasprostranjuje kod nas, po svim jezerima.. vjerojatno ničija, iako ju je netko negdje nekad vjerojatno i imao kod sebe, pa je pobjegla i tako postala "divlja".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kontaktirali smo sklonište "Ottova kućica" te su nam potvrdili da su do jutros pronašli sretnog vlasnika ove Mandarinke. </para><hmn:article id="c70c6470-9046-11ed-b760-9ef2ce43cc0f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, na stranicama <ulink url="https://zoo.hr/patka-mandarinka-aix-galericulata/">zagrebačkog Zoološkog vrta </ulink>o patkama mandarinkama stoji da je rasprostranjena u Kini, Japanu, Koreji i Rusiji. Vrsta je unesena na područje Velike Britanije i nekoliko zemalja središnje Europe te također u SAD.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prirodno stanište su joj rijeke, jezera, močvare i brzi potoci okruženi gustom listopadnom šumom, ali su i dali objašnjenje što je pomoglo da opstanu u prirodu. "Jedan od čimbenika koji je pomogao patkama mandarinkama da opstanu je njihov loš okus. Ova vrsta patke se ne lovi zbog hrane", naveli su na stranicama ZOO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrani se rižom, vodenim biljem, sjemenkama te malim životinjama kao što su puževi, ribe, insekti i žabe. U prirodi u prosjeku živi 7,5 godina, a u ZOO-loškom do 10 godina.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/ottovakucica/posts/pfbid0BkVinYQGpMPfygmvgY6Hjdc4PR4x2o37Hh8emzMekMhc8frLe8S5QCFhb8kj3PzDl"/>

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš' Sklonište za životinje &apos;Ottova kuća&apos; objavilo je na društvenim mrežama da su je našli, a mnogi su se u komentarima raspametili od slatkoće kad su je vidjeli Sklonište životinja "Ottova kućica" iz Peteranca u ponedjeljak je na svom Facebooku objavilo sliku Mandarinske patke uz poruku da traže njena vlasnika.Mnogi su se doslovno rastopili od slatkoće kad su je vidjeli pa su nanizali komentare:"Kako se taj slatkiš našao kod vas. Jako lijepo…hvala vam"; "Kako je krasan, kao da je plišani"; "To vam bude novo zaštitno lice! Samo joj složite bazen!".No neki su dali i detaljnije informacije gdje ih još ima: "Ima ih u Koprivnici na potoku koliko ih god hoćeš"; "Mandarinska patka, pardon patak. Polako se rasprostranjuje kod nas, po svim jezerima.. vjerojatno ničija, iako ju je netko negdje nekad vjerojatno i imao kod sebe, pa je pobjegla i tako postala "divlja".Kontaktirali smo sklonište "Ottova kućica" te su nam potvrdili da su do jutros pronašli sretnog vlasnika ove Mandarinke. Inače, na stranicama zagrebačkog Zoološkog vrta o patkama mandarinkama stoji da je rasprostranjena u Kini, Japanu, Koreji i Rusiji. Vrsta je unesena na područje Velike Britanije i nekoliko zemalja središnje Europe te također u SAD.Prirodno stanište su joj rijeke, jezera, močvare i brzi potoci okruženi gustom listopadnom šumom, ali su i dali objašnjenje što je pomoglo da opstanu u prirodu. "Jedan od čimbenika koji je pomogao patkama mandarinkama da opstanu je njihov loš okus. Ova vrsta patke se ne lovi zbog hrane", naveli su na stranicama ZOO-a.Hrani se rižom, vodenim biljem, sjemenkama te malim životinjama kao što su puževi, ribe, insekti i žabe. U prirodi u prosjeku živi 7,5 godina, a u ZOO-loškom do 10 godina. neobični gost 

neobični gost

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš'

Španjulet, rebatinke, pinjur: 25 dalmatinskih izraza koje svi moramo znati Za sve one koji nisu te sreće da žive pored mora, ovo je popis najpoznatijih dalmatinskih izraza za lakše sporazumijevanje tijekom toplijih mjeseci. Većinu ste već vjerojatno negdje i čuli, pa je vrijeme i da naučite što ovi pojmovi znače. 

<para>Za sve one koji nisu te sreće da žive pored mora, ovo je popis najpoznatijih dalmatinskih izraza za lakše sporazumijevanje tijekom toplijih mjeseci. Većinu ste već vjerojatno negdje i čuli, pa je vrijeme i da naučite što ovi pojmovi znače.</para>

Španjulet, rebatinke, pinjur: 25 dalmatinskih izraza koje svi moramo znati

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklog vikenda sat se pomaknuo unaprijed i započelo je ljetno računanje vremena, a samim time stižu i promjene za vozače automobila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pomicanjem sata uobičajeno nastupa i prestanak obveze vožnje s uključenim barem kratkim svjetlima, ali Zakonom o sigurnosti prometa na cestama fiksno je propisano razdoblje u kojem na motornim vozilima moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, i to od 1. studenoga do 31. ožujka ove godine, odnosno do ovoga petka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, noću i u uvjetima smanjene vidljivosti danju svjetla moraju biti upaljena.</para><hmn:article id="79f90b30-59b3-11ed-9871-b263b213517d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznimka su motocikli i mopedi koji tijekom čitave godine za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla, pri čemu vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj i jedno crveno na stražnjoj strani bicikla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od dosadašnjih 500 kuna, po novom oko 66 eura, u slučaju nepoštivanja odredbi o obaveznom korištenju svjetala na vozilima u uvjetima smanjene vidljivosti ili noću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U navedenim uvjetima za nekorištenje svjetala na biciklu, kao i nenošenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće biciklističke odjeće kod biciklista, propisana kazna u iznosu od dosadašnjih 300 kuna.</para>

Ovaj tjedan donosi promjene za vozače. Za neke se stvari mijenjaju, a neki moraju dodatno pripaziti Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od dosadašnjih 500 kuna, po novom oko 66 eura, u slučaju nepoštivanja odredbi o obaveznom korištenju svjetala na vozilima u uvjetima smanjene vidljivosti ili noću Proteklog vikenda sat se pomaknuo unaprijed i započelo je ljetno računanje vremena, a samim time stižu i promjene za vozače automobila.Pomicanjem sata uobičajeno nastupa i prestanak obveze vožnje s uključenim barem kratkim svjetlima, ali Zakonom o sigurnosti prometa na cestama fiksno je propisano razdoblje u kojem na motornim vozilima moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, i to od 1. studenoga do 31. ožujka ove godine, odnosno do ovoga petka.Ipak, noću i u uvjetima smanjene vidljivosti danju svjetla moraju biti upaljena.Iznimka su motocikli i mopedi koji tijekom čitave godine za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla, pri čemu vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj i jedno crveno na stražnjoj strani bicikla.Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od dosadašnjih 500 kuna, po novom oko 66 eura, u slučaju nepoštivanja odredbi o obaveznom korištenju svjetala na vozilima u uvjetima smanjene vidljivosti ili noću.U navedenim uvjetima za nekorištenje svjetala na biciklu, kao i nenošenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće biciklističke odjeće kod biciklista, propisana kazna u iznosu od dosadašnjih 300 kuna. KRATKA SVJETLA 

KRATKA SVJETLA

Ovaj tjedan donosi promjene za vozače. Za neke se stvari mijenjaju, a neki moraju dodatno pripaziti

'Tebra, mojne tisra': 15 najpoznatijih šatrovačkih izraza koje možete naučiti kako bi zvučali opako Šatrovački govor (često nazivan šatrovački jezik) je žargon u bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Široko je rasprostranjen i u svakodnevnoj upotrebi u neformalnom govoru, pogotovu među mlađim ljudima.
Svaka generacija ima 'svoj' šatrovački jezik. Nove riječi u šatrovačkom se stvaraju premetanjem slogova. Mnogi tvrde da su ga prvenstveno počeli koristiti ovisnici o marihuani, ali i o teškim drogama, jer im je to bio 'skriveni jezik'. Od 'tenkre', 'ne njajke', 'la po - la po' do 'njesra' i 'zipa razbu, evo popisa od 15 šatro izraza koje možete naučiti kako bi zvučali OPACNO (opakije)... 

<para>Šatrovački govor (često nazivan šatrovački jezik) je žargon u bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Široko je rasprostranjen i u svakodnevnoj upotrebi u neformalnom govoru, pogotovu među mlađim ljudima.</para>
<para>Svaka generacija ima 'svoj' šatrovački jezik. Nove riječi u šatrovačkom se stvaraju premetanjem slogova. Mnogi tvrde da su ga prvenstveno počeli koristiti ovisnici o marihuani, ali i o teškim drogama, jer im je to bio 'skriveni jezik'. Od 'tenkre', 'ne njajke', 'la po - la po' do 'njesra' i 'zipa razbu, evo popisa od 15 šatro izraza koje možete naučiti kako bi zvučali OPACNO (opakije)...</para>

'Tebra, mojne tisra': 15 najpoznatijih šatrovačkih izraza koje možete naučiti kako bi zvučali opako

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/kakav-bahatluk-poznati-splicani-koristili-gradske-stanove-a-stekli-druge-nekretnine-jos-i-banovini-duguju-za-najam-1276260">Slobodna Dalmacija</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.</para><hmn:article id="125888ba-ccaf-11ed-9805-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš, nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta<ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/cikes-o-izbacivanju-iz-gradskog-stana-nisam-dobio-nikakav-papir-iz-banovine-ali-zato-jesam-30-nagrada-1276339"> Slobodu Dalmaciju</ulink> rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio.</para>

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava... Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi Slobodna Dalmacija.Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš,  nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta Slobodu Dalmaciju rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio. potvrdila maja đerek  

potvrdila maja đerek 

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restorana</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo .</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.</para><hmn:image id="5d0d07bc-cbfd-11ed-a80d-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija.</para><hmn:image id="b90d4504-cbfd-11ed-8837-36a899c2b32c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz Muchena</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.eu</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće.</para>

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život' Već desetljećima Njemačka je brojnim Hrvatima druga domovina. Neki od njih tamo su ostvarili svoje snove, pa i zaradili bogatstvo. Neki su po to tek krenuli, a sigurno ima i onih koji o tome razmišljaju. Nakon što smo jučer usporediti cijene, u RTL Dosjeu Goran Latković istražuje -  je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije."Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restoranaPandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo ."Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život."Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija." Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz MuchenaNijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje."Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.euUspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće. RELACIJA POSAO - KUĆA 

RELACIJA POSAO - KUĆA

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.</para><hmn:article id="11cb9f34-8ebd-11ed-bb77-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.</para><heading2>Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.</para><hmn:article id="e54154a8-c352-11ec-8474-4661a5d38be0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju.<hmn:linebreak/>"Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam.</para>

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura Dobrih radnika nema ni za lijeka, pa se i čistačice povećalom traže. Sugovornici kažu da nije problem što nema kvalitetne radne snage, nego što uopće nema tko raditi. A tu je i crno tržište koji je glavni problem Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac."Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju."Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam. nema tko raditi 

nema tko raditi

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

SRETNO SU SLETJELI

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Saborski zastupnik i predsjednik HSS-a, Krešo Beljak, na svom je Facebook profilu komentirao najnoviju izjavu biskupa Vlade Košića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirao je da više neće ići u Crkvu te da neće ni svoju djecu pustiti tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja u Crkvu više do daljnjeg ne idem! A više tamo neću pustiti ni svoju djecu! Ne, niti za Uskrs, niti za Božić, niti u nedjelju niti bilo koji dan. Bolje spriječiti nego 'liječiti'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A pod 'liječenjem' mislim moj potencijalni i vrlo izgledni fizički obračun s pedofilčinom koji bi mi taknuo dijete i zato još bio zaštićen od svoje vjerske organizacije za koju hrvatski zakoni i tako ne vrijede.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada Vatikan raskrsti s tim monstrumima u svojim redovima i njihovim nadređenim Biskupima koji ih uporno štite, onda možda i promijenim mišljenje. Da, i kada i crkva počne plaćati poreze i poštivati hrvatske zakone poput svih drugih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sad me slobodno napadnite, vi 'branitelji' takve vjere i takve religijske organizacije. Pišite da u 'svakom žitu ima kukolja' i da ne treba generalizirati, pišite da Bog sve vidi i slične licemjerne gluposti kojima ćete pokušati opravdati Hranića i Košića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Moja vjera je - ne činiti drugima što ne želiš da drugi čine tebi, pomogni slabijeg i potrebitijeg kad i koliko možeš, brani onoga tko je u manjini itd., i toga sam se uvijek držao i držat ću se koliko budem mogao. Ja na kršćanstvo gledam tako, a licemjerno branjenje i opravdavanje monstruma i pedofila ne mogu prihvatiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amen", napisao je Beljak.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/k.beljak.hss/posts/pfbid02rfsGTEEYwoJ93C3oEyTmDmKFhLqUUHAta1STd5C2LubCqRz9zyTv9oG6kWkFzJEil"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, na današnjoj konferenciji povodom potpisivanja Ugovora o zamjeni nekretnina između Republike Hrvatske i Sisačke biskupije, biskup Vlado Košić je na pitanje novinara o tome treba li više kažnjavati svećenike rekao:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mediji koji propagiraju pornografiju i ne znam kakve sve erotske filmove i što sve ne i sad su oni ispit društva i savjesti, a mi u crkvi smo kao neki pedofili, skrivači zlostavljača, mislim - potpuno izokrenuta percepcija koja se nameće, a potpuno je netočna", rekao je Košić.</para><hmn:article id="1236192c-cc9d-11ed-8a62-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Beljak: 'Ja u Crkvu više ne idem! Pod 'liječenjem' mislim moj izgledni obračun s pedofilčinom' &apos;Moja vjera je - ne činiti drugima što ne želiš da drugi čine tebi, pomogni slabijeg i potrebitijeg kad i koliko možeš, brani onoga tko je u manjini itd., i toga sam se uvijek držao i držat ću se koliko budem mogao. Ja na kršćanstvo gledam tako, a licemjerno branjenje i opravdavanje monstruma i pedofila ne mogu prihvatiti&apos;, rekao je Saborski zastupnik i predsjednik HSS-a, Krešo Beljak, na svom je Facebook profilu komentirao najnoviju izjavu biskupa Vlade Košića.Komentirao je da više neće ići u Crkvu te da neće ni svoju djecu pustiti tamo.Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:"Ja u Crkvu više do daljnjeg ne idem! A više tamo neću pustiti ni svoju djecu! Ne, niti za Uskrs, niti za Božić, niti u nedjelju niti bilo koji dan. Bolje spriječiti nego 'liječiti'.A pod 'liječenjem' mislim moj potencijalni i vrlo izgledni fizički obračun s pedofilčinom koji bi mi taknuo dijete i zato još bio zaštićen od svoje vjerske organizacije za koju hrvatski zakoni i tako ne vrijede.Kada Vatikan raskrsti s tim monstrumima u svojim redovima i njihovim nadređenim Biskupima koji ih uporno štite, onda možda i promijenim mišljenje. Da, i kada i crkva počne plaćati poreze i poštivati hrvatske zakone poput svih drugih.A sad me slobodno napadnite, vi 'branitelji' takve vjere i takve religijske organizacije. Pišite da u 'svakom žitu ima kukolja' i da ne treba generalizirati, pišite da Bog sve vidi i slične licemjerne gluposti kojima ćete pokušati opravdati Hranića i Košića.Moja vjera je - ne činiti drugima što ne želiš da drugi čine tebi, pomogni slabijeg i potrebitijeg kad i koliko možeš, brani onoga tko je u manjini itd., i toga sam se uvijek držao i držat ću se koliko budem mogao. Ja na kršćanstvo gledam tako, a licemjerno branjenje i opravdavanje monstruma i pedofila ne mogu prihvatiti.Amen", napisao je Beljak.Podsjetimo, na današnjoj konferenciji povodom potpisivanja Ugovora o zamjeni nekretnina između Republike Hrvatske i Sisačke biskupije, biskup Vlado Košić je na pitanje novinara o tome treba li više kažnjavati svećenike rekao:"Mediji koji propagiraju pornografiju i ne znam kakve sve erotske filmove i što sve ne i sad su oni ispit društva i savjesti, a mi u crkvi smo kao neki pedofili, skrivači zlostavljača, mislim - potpuno izokrenuta percepcija koja se nameće, a potpuno je netočna", rekao je Košić. ZBOG IZJAVE KOŠIĆA 

ZBOG IZJAVE KOŠIĆA

Beljak: 'Ja u Crkvu više ne idem! Pod 'liječenjem' mislim moj izgledni obračun s pedofilčinom'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na krilima pravosudne pobjede bivši "Gazda" ide i po političku. Dosta je bilo korupcije i nesposobnosti, vrijeme je, govori Todorić, za stvarnu društvenu promjenu koja dolazi već dogodine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam ja u roku mjesec dana u stanju skupiti možda ali otprilike više članova u mojoj stranci kao što ima HDZ", tvrdi Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Todorić postaje borac za poštenije društvo, bolje pravosuđe i veće plaće. Na utrku se odlučio nakon Facebook ankete na kojoj su mu fanovi dali veliku prednost u odnosu na aktualnog premijera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zbog čega bi on bio bolji premijer od Andreja Plenkovića odgovara:<hmn:linebreak/>"Od Andreja Plenkovića nije teško biti bolji. On je nažalost čovjek na čelu jedne korupcije neviđenih razmjera. Jednog vođenja kompanije mimi vladavine prava i ovaj sa apsolutnim neznanjima i apsolutnim timom koji nema znanja da bi vodio državu", kaže Todorić.</para><hmn:article id="17fa98ae-ce1b-11ed-ab63-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najava kandidature mnogima će se učiniti kao tužna i ružna šala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Todorić u politici ne postoji, Todorić u politici neće ni postojati. Bila bi dobra šala da se kaže da bi mogao dobiti 0,99 glasova na izborima, ali ne može ni toliko, ni blizu tako da je to jedan zabluda."smatra politički komentator Jasmin Klarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zabluda ili realnost, nije ovo prvi put da bivši biznismeni, pa i zatvorenici ulaze u politiku. Boris Mikšić je 2005. pokušao američki san pretvoriti u hrvatsku realnost. S 400 tisuća glasova došao je na prag drugog kruga predsjedničkih izbora.</para><hmn:image id="31888f42-ce75-11ed-b3a3-8e25c4f357f4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja vam ne mogu obećati svima milijun dolara ili kuna, bez obzira, ali vam mogu obećati da ću raditi pošteno.", govorio je Boriš Mikšić, bivši kandidat za predsjednika</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako drugo nego pošteno u kampanju je ušao i Nadan Vidošević. Zalagao se za malog čovjeka i jaku ekonomiju. Kasnije je zbog ljubavi prema polarnim medvjedima, lovu na nosoroge i kriminalu završio u zatvoru pa njegove tadašnje riječi zvuče proročanski.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najveći protivnik uvijek je čovjek sam sebi, tako je i u ovoj prilici, ako uspijem doći do ljudi s ovim porukama o kojima govorim, onda ja neću imati protukandidata", govorio je Nadan Vidošević, bivši kandidat za predsjednika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I dok se većina kandidata zalagala za borbu protiv korupcije, rijetku su bili za nju.</para><hmn:article id="c7a6bbfc-ae1d-11ed-b3ec-e23b6cc3faed" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja kao ljubitelj korupcije i moji volonteri podržavamo sve koruptivne akcije", kazao je Dario Juričan, nekadašnji kandidat za predsjednika.</para><hmn:image id="f32e01fa-ce74-11ed-b6a5-8e25c4f357f4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo dobar osjećaj za ove izbore jer mi to ljudi, oko mene, ljudi mi to iskazuju i govore mi tebe volimo Vuco", govorio je bivši kandidat za predsjednika Siniša Vuco 20.04.2020.</para><hmn:image id="03e578fc-ce75-11ed-9728-ea2b48d42297" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U tri desetljeća hrvatske demokracije u politički su ring ulazili brojni autsajderi. Najbolje od svih prošao je Miroslav Škoro koji je osvojio rekordnih 465 tisuća glasova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Koji to fakultet uopće moraš završiti da bi sjedio u Saboru, to je izborna funkcija. Svatko se ima pravo kandidirati i čujem da se svatko i želi, to je dobrom, ja to pozdravljam", kazao je 02.05.2021. bivši kandidat za predsjednika Miroslav Škoro</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su došli blizu, ali uvijek ostali korak kratki. Nije jednostavno osvojiti vlast.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato treba ozbiljna infrastruktura, ozbiljna količina ljudi koji će stati iza tebe. To je jedna ozbiljnija priča i zbog toga, to je glavni razlog zašto neki ovako padobranci koji misle o sebi da su bogom dani nisu do sad uspijevali", kaže nam Jasmin Klarić</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No Todorić je siguran da će to promijeniti.<hmn:linebreak/>"Kažem da sam siguran da ću ih pobijediti. Sam ja na prvim izborima", uvjeren je Todorić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bio je "gazda" pa bjegunac, sada želi postati premijer. Realnost ili ludost, ocijenite sami.</para>

Todorić za Direkt otkrio taktiku za pobjedu na izborima: 'Od Plenkovića nije teško biti bolji' S ovom veličanstvenom pobjedom, kako ju je nazvao, bivšem gazdi Agrokora danas su još malo narasla krila, a i prije nije bio skroman oko svoje uloge i zasluga za hrvatsko društvo. I nije mu prvi put, već je ranije najavljivao ulazak u politiku, a sada medijima šalje rezultate ankete sa svoje Facebook stranice koja, kako tvrdi, pokazuje da narod upravo njega želi za premijera. I nije to sve Našem Borku Brunoviću je mrtav-ozbiljan rekao da će u tri tjedna skupiti više ljudi u svoju stranku nego što ih ima u HDZ-u. Red je onda da se prisjetimo cijele galerije osebujnih karaktera iz raznih društvenih sfera koji su se u nekom trenutku nastojali prikazati kao &quot;spasitelji hrvatske politike&quot;. A nitko nas još spasio nije Na krilima pravosudne pobjede bivši "Gazda" ide i po političku. Dosta je bilo korupcije i nesposobnosti, vrijeme je, govori Todorić, za stvarnu društvenu promjenu koja dolazi već dogodine."Mislim da sam ja u roku mjesec dana u stanju skupiti možda ali otprilike više članova u mojoj stranci kao što ima HDZ", tvrdi Ivica Todorić, bivši vlasnik AgrokoraTodorić postaje borac za poštenije društvo, bolje pravosuđe i veće plaće. Na utrku se odlučio nakon Facebook ankete na kojoj su mu fanovi dali veliku prednost u odnosu na aktualnog premijera.Na pitanje zbog čega bi on bio bolji premijer od Andreja Plenkovića odgovara:"Od Andreja Plenkovića nije teško biti bolji. On je nažalost čovjek na čelu jedne korupcije neviđenih razmjera. Jednog vođenja kompanije mimi vladavine prava i ovaj sa apsolutnim neznanjima i apsolutnim timom koji nema znanja da bi vodio državu", kaže Todorić.Najava kandidature mnogima će se učiniti kao tužna i ružna šala."Todorić u politici ne postoji, Todorić u politici neće ni postojati. Bila bi dobra šala da se kaže da bi mogao dobiti 0,99 glasova na izborima, ali ne može ni toliko, ni blizu tako da je to jedan zabluda."smatra politički komentator Jasmin Klarić.Zabluda ili realnost, nije ovo prvi put da bivši biznismeni, pa i zatvorenici ulaze u politiku. Boris Mikšić je 2005. pokušao američki san pretvoriti u hrvatsku realnost. S 400 tisuća glasova došao je na prag drugog kruga predsjedničkih izbora." Ja vam ne mogu obećati svima milijun dolara ili kuna, bez obzira, ali vam mogu obećati da ću raditi pošteno.", govorio je Boriš Mikšić, bivši kandidat za predsjednikaKako drugo nego pošteno u kampanju je ušao i Nadan Vidošević. Zalagao se za malog čovjeka i jaku ekonomiju. Kasnije je zbog ljubavi prema polarnim medvjedima, lovu na nosoroge i kriminalu završio u zatvoru pa njegove tadašnje riječi zvuče proročanski."Najveći protivnik uvijek je čovjek sam sebi, tako je i u ovoj prilici, ako uspijem doći do ljudi s ovim porukama o kojima govorim, onda ja neću imati protukandidata", govorio je Nadan Vidošević, bivši kandidat za predsjednika.I dok se većina kandidata zalagala za borbu protiv korupcije, rijetku su bili za nju." Ja kao ljubitelj korupcije i moji volonteri podržavamo sve koruptivne akcije", kazao je Dario Juričan, nekadašnji kandidat za predsjednika."Imamo dobar osjećaj za ove izbore jer mi to ljudi, oko mene, ljudi mi to iskazuju i govore mi tebe volimo Vuco", govorio je bivši kandidat za predsjednika Siniša Vuco 20.04.2020.U tri desetljeća hrvatske demokracije u politički su ring ulazili brojni autsajderi. Najbolje od svih prošao je Miroslav Škoro koji je osvojio rekordnih 465 tisuća glasova."Koji to fakultet uopće moraš završiti da bi sjedio u Saboru, to je izborna funkcija. Svatko se ima pravo kandidirati i čujem da se svatko i želi, to je dobrom, ja to pozdravljam", kazao je 02.05.2021. bivši kandidat za predsjednika Miroslav ŠkoroNeki su došli blizu, ali uvijek ostali korak kratki. Nije jednostavno osvojiti vlast."Zato treba ozbiljna infrastruktura, ozbiljna količina ljudi koji će stati iza tebe. To je jedna ozbiljnija priča i zbog toga, to je glavni razlog zašto neki ovako padobranci koji misle o sebi da su bogom dani  nisu do sad uspijevali", kaže nam Jasmin KlarićNo Todorić je siguran da će to promijeniti."Kažem da sam siguran da ću ih pobijediti. Sam ja na prvim izborima", uvjeren je Todorić.Bio je "gazda" pa bjegunac, sada želi postati premijer. Realnost ili ludost, ocijenite sami. bilo je još outsidera 

bilo je još outsidera

Todorić za Direkt otkrio taktiku za pobjedu na izborima: 'Od Plenkovića nije teško biti bolji'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Splitska policija je danas popodne objavila kako traži 12-godišnjaka iz Solina koji je nestao u Splitu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Luka Moskatelo visok je 150 cm, ima ravnu, svijetloplavu kosu, kestenjaste oči, srednje je tjelesne građe, a u trenutku nestanka bio je odjeven u tamnu majicu s kapuljačom, sive hlače, a na nogama je imao bijele tenisice, pronađen je, javlja <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/crna-kronika/zbog-blizine-marjana-i-priblizavanja-noci-u-potrazi-za-djecakom-iz-solina-ukljucene-sve-policijske-snage-i-pozvan-hgss-1276948">Slobodna Dalmacija.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, za njim je pokrenuta intezivna potraga u koju su bile uključene sve raspoložive snage PU splitsko dalmatinske te pripadnici HGSS-a koji su se okupili u stožeru na Sjevernim vratima odakle se vodila cijela potraga. Među spasiteljima bio je i potražni pas Ven.  Dječak je pronađen na predjelu Solina kamo se uputio nakon što se odvojio od roditelja kraj Marjanskih vrata u Splitu.</para><hmn:image id="4f6a92a8-ce52-11ed-aaab-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="831241c8-ce52-11ed-b16e-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Pronađen dječak (12) iz Solina  koji je nestao u Splitu Za dječakom je pokrenuta intezivna potraga u koju su bile uključene sve raspoložive snage PU splitsko dalmatinske te pripadnici HGSS-a. Među spasiteljima bio je i potražni pas Ven Splitska policija je danas popodne objavila kako traži 12-godišnjaka iz Solina koji je nestao u Splitu.Luka Moskatelo visok je 150 cm, ima ravnu, svijetloplavu kosu, kestenjaste oči, srednje je tjelesne građe, a u trenutku nestanka bio je odjeven u tamnu majicu s kapuljačom, sive hlače, a na nogama je imao bijele tenisice, pronađen je, javlja Slobodna Dalmacija.Naime, za njim je pokrenuta intezivna potraga u koju su bile uključene sve raspoložive snage PU splitsko dalmatinske te pripadnici HGSS-a koji su se okupili u stožeru na Sjevernim vratima odakle se vodila cijela potraga. Među spasiteljima bio je i potražni pas Ven.  Dječak je pronađen na predjelu Solina kamo se uputio nakon što se odvojio od roditelja kraj Marjanskih vrata u Splitu. svi su ga tražili 

Lijepa naša dijaspora: TOP 10 poznatih osoba za koje možda niste znali da su hrvatskog podrijetla

Krist Novoselić

Lorde

Više s weba

Pročitajte još

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš'

Španjulet, rebatinke, pinjur: 25 dalmatinskih izraza koje svi moramo znati

Ovaj tjedan donosi promjene za vozače. Za neke se stvari mijenjaju, a neki moraju dodatno pripaziti

'Tebra, mojne tisra': 15 najpoznatijih šatrovačkih izraza koje možete naučiti kako bi zvučali opako

Pročitajte još

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš'

Španjulet, rebatinke, pinjur: 25 dalmatinskih izraza koje svi moramo znati

Ovaj tjedan donosi promjene za vozače. Za neke se stvari mijenjaju, a neki moraju dodatno pripaziti

'Tebra, mojne tisra': 15 najpoznatijih šatrovačkih izraza koje možete naučiti kako bi zvučali opako

Više s weba