Name: Mauro već 28 godina živi u raju: na malenom otočiću u Meditarenu živi potpuno sam i cijeni svaki trenutak
Uploaded: 2017-03-01T17:30:00+00:00
Channel: danas.hr
Description: Ime mu je Mauro i već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik. Ovu savršenu...

Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 <emphasis>Budelli</emphasis>, otočni dragulj s ružičastim pijeskom smješten
 između Sardinije i Korzike. Jedini stanovnik je
  Mauro Morandi. 
</para>
<para>
 Umoran od društva u kojem je živio, sa
 svojih 50 godina zaputio se u morsku avanturu iz snova.
 Odredište Polinezija. Katamaranom je trebao doći
 do Polinezije, ali je zbog teškog brodoloma
 završio ovdje!
</para>
<para>
 28 godina poslije - ovdje je stvorio svoj mali
 raj.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/travel/2034379/zena-sama-preuredila-kombi-kako-bi-mogla-sa-svojim-psom-putovati-svijetom/">
 Žena sama preuredila kombi kako bi mogla sa svojim psom
 putovati svijetom</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/dobre-ideje/1336599/metropolu-zamijenila-zivotom-u-sumi-sreca-daleko-od-civilizacije/">
 Metropolu zamijenila životom u šumi: Sreća daleko od
 civilizacije</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Nakon brodoloma, ostao živjeti sam na mediteranskom otočiću. I tako već 28 godina! Mauro već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik 
   Budelli, otočni dragulj s ružičastim pijeskom smješten
  između Sardinije i Korzike. Jedini stanovnik je
   Mauro Morandi. 


   Umoran od društva u kojem je živio, sa
  svojih 50 godina zaputio se u morsku avanturu iz snova.
  Odredište Polinezija. Katamaranom je trebao doći
  do Polinezije, ali je zbog teškog brodoloma
  završio ovdje!


   28 godina poslije - ovdje je stvorio svoj mali
  raj.


   
      
         
            
    Žena sama preuredila kombi kako bi mogla sa svojim psom
    putovati svijetom
         
      
   
   
      
         
            
    Metropolu zamijenila životom u šumi: Sreća daleko od
    civilizacije
         
      
   


   
      
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i stil!
   
 Simbioza čovjeka i prirode 

Mauro Morandi

Provjerili smo kako izgledaju ćevapi kad ih rade braća sa Šri Lanke

S Damirom Urbanom u Direktu o njegovoj ulozi u 'Antigoni' i korizmi: 'Čistim se vjerojatno odlaskom na WC, ali na nekakav klasičan hrvatski način'

Zanimljivosti

Mauro već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik

Nakon brodoloma, ostao živjeti sam na mediteranskom otočiću. I tako već 28 godina!

Simbioza čovjeka i prirode

Članak

Marija Pajić

Postroll

Preroll

Mauro već 28 godina živi u raju: na malenom otočiću u Meditarenu živi potpuno sam i cijeni svaki trenutak Ime mu je Mauro i već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik. Ovu savršenu simbiozu čovjeka i prirode donosi vam Marija Pajić. 

<para>Ime mu je Mauro i već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik. Ovu savršenu simbiozu čovjeka i prirode donosi vam Marija Pajić.</para>

(thumbnail)

Mauro već 28 godina živi u raju: na malenom otočiću u Meditarenu živi potpuno sam i cijeni svaki trenutak

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/be91f498-8e6e-11ec-87e1-0242ac120020/original

Ime mu je Mauro i već 28 godina živi u raju na zemlji. I to sam samcat. Njegov je dom mali otočić na Mediteranu, čiji je jedini stanovnik. Ovu savršenu...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvije godine mandata Tomislava Tomaševića komentirao je večeras u RTL Direktu Krešimir Macan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li da su Zagrepčani očekivali više u prve dvije godine?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je problem kad su očekivanja veća, pa ih ne ispuni. Bila je euforija i kasnije se tim očekivanjima nije upravljalo. I sad se očekuje puno više. Za neke je stvari Bandić postavio kriterije, recimo - da Grad mora biti komunalno sređen. To je i košnja. Jedino o čemu ljudi pričaju je li pokošen pseći park. A onda kažu: 'Yes!'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako se sjećamo, naučili smo da ako bilo što prigovorimo, da Grad reagira? On je bio majstor u tome, riješio je situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali to je podiglo očekivanja. I jedan od razloga zašto je Bandić dobivao izbore bio je taj što je Grad komunalno funkcionirao.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="034257da-fed1-11ed-a154-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve što oni rade je za pozdraviti, ali očito se ne prati to kampanjom, informacijama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Treba unaprijed reći zašto se ne kosi, ako je problem s kišama - to treba reći, ako nema ljudi i to treba reći. Ako treba kupiti vrećice sa strane, onda treba reći Zagrepčaninu - kupi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi ne vide da je štednjom u proračunu spasio Grad od bankrota i to zato što im to nije objasnio. Oni to ne razumiju jer, srećom, sami nisu bili u bankrotu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad on spasi nešto što se nije dogodilo, nema bodova. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali svi vide da nije odnošena plastika. Ljudi iz nje izdvajaju boce, pa onda plastika leti po kvartu. Sad se smeće odvozi, ali problem je plastike jer je više nje nego ikad, recikliramo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u Bandićevo doba ili su natrpani kontejneri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali nije se recikliralo, sad smo s tom promjenom došli do novog problema. Pitanje je koliko on može stisnuti komunalna poduzeća i siguran sam da ima jako puno opstrukcija od "bivših".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Misliš da su to stari Bandićevi kadrovi koji opstruiraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi prosvjedi jako su dobro organiziraju, stižu poruke i uživaju kaki ih grilaju. Problem je kad si gradonačelnik došao u poziciju da moraš nešto promijeniti, a cijelo vrijeme imaš ekipu koja ništa ne radi i samo gleda kako će ga roštiljati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I oni to rade. To je greška i on mora opet dobiti građane na svoju stranu, ali mora reći što radi. I danas čitam objavu na Facebooku, mora to raditi svaki dan. Ljudi to ne vide.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li bilo moguće učiniti više u dvije godine?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne, s opstrukcijom i praznom blagajnom. Spasila ga je inflacija, to što su narasli prihodi pa je izvukao Grad iz bankrota pa mu se može dići rejting. </para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e91ba432-fedb-11ed-a432-4273386ae04c"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očito upravlja dobro financijama i ne troši gdje ne bi trebalo. Ali očito ne troši tamo gdje bi trebalo i tom u građani zamjeraju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li stigao trenutak da se prestane opravdavati onome što je bilo prije, ostavštinom Bandića?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja kad bih kao politički savjetnik savjetovao uvijek bih govorio da su sve bili krivi prethodnici. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je Sanader radio savršeno godinama. Vučić je 12 godina od izbora govorio da je za sve kriva opozicija. Na tome se uvijek može jahati, ali treba istovremeno reći i 'ja vam nudim ovo, nove vrtiće...'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što obećaje nastoji ispuniti. Ukinuo je mjeru roditelj odgajatelj, stvorit će mjesta u vrtićima. Škole su odlično obnovljene nakon potresa , povukli su novce iz fonda, ali to je to.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi vide nepokošenu travu i neodvezeno smeće, ali ne vide milijune koji su došli iz EU fondova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To znači da imaju loš PR?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Između ostalog… Ne razumiju da ako ne žele raditi s medijima, kao što je Bandić kupovao naklonost medija, da onda mora motivirati svoje. Onda si stalno u kampanjskom modu, koristiš društvene mreže, koristiš reklame.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja jako malo vidim njihovih reklama da mi dođu na društvene mreže. Treba pozivati ljude na akciju, učit ih, organizirati... </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U mom kvartu gospođa koja je njihova, preuzela je kvar,t i ona super s nama komunicira ali i ona ima problem da se javlja komunalnim poduzećima, pa oni ne uspijevaju riješiti problem. U drugim kvartovima su se totalno ugasili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prošlim izborima vladala je euforija , teško će opet osvojiti vlast?<hmn:linebreak/>Neće. Tko je opozicija? Zagreb nikad neće birati HDZ, SDP je manji partner. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što bi im savjetovao?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni moraju raditi, nema za sad jasnih izazivača i ako druge dvije godine ubace u petu brzinu i realizirano obećano, i ako poslože male komunalne akcije da grad izgleda čisto i ako daju narodu da se zabavi… </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne zaboravimo da nje bilo Adventa jer nisu htjeli raditi s kumekima. Ljudima treba dati zabave i života.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukida se prirez, mora birati napravit financijsku ili političku štetu?<hmn:linebreak/>Neće ljudi to ni primijetiti, dići će veću stopu poreza jer mora. Ljudi oko i financija neće to primijetiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svađe premijera i predsjednika, i opet imamo niske strasti na Dan državnosti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predlažem da ih svi skupa medijski bojkotiramo, da vi mediji više ne izvještavate, a da mi ne komentiramo pa da vidimo koliko će trajati.</para>

O 2 godine Tomaševića: 'Ljudi vide nepokošenu travu i smeće. Ne vide milijune povučene iz fonda' Smatra da u komunalnim tvrtkima sigurno ima opstrukcije pa primjećuje i da su prosvjedi jako su dobro organizirani. &apos;Uživaju kaki ih grilaju&apos;, smatra Macan Dvije godine  mandata Tomislava Tomaševića komentirao je večeras u RTL Direktu Krešimir Macan.Jesu li da su Zagrepčani očekivali više u prve dvije godine?To je problem kad su očekivanja veća, pa ih ne ispuni. Bila je euforija i kasnije se tim očekivanjima nije upravljalo. I sad se očekuje puno više. Za neke je stvari Bandić postavio kriterije, recimo - da Grad mora biti komunalno sređen. To je i košnja. Jedino o čemu ljudi pričaju je li pokošen pseći park. A onda kažu: 'Yes!'Ako se sjećamo, naučili smo da ako bilo što prigovorimo, da Grad reagira? On je bio majstor u tome, riješio je situaciju.Ali to je podiglo očekivanja. I jedan od razloga zašto je Bandić dobivao izbore bio je taj što je Grad komunalno funkcionirao.Sve što oni rade je za pozdraviti, ali očito se ne prati to kampanjom, informacijama. Treba unaprijed reći zašto se ne kosi, ako je problem s kišama - to treba reći, ako nema ljudi i to treba reći. Ako treba kupiti vrećice sa strane, onda treba reći Zagrepčaninu - kupi!Ljudi ne vide da je štednjom u proračunu spasio Grad od bankrota i to zato što im to nije objasnio. Oni to ne razumiju jer, srećom, sami nisu bili u bankrotu.Kad on spasi nešto što se nije dogodilo, nema bodova. Ali svi vide da nije odnošena plastika. Ljudi iz nje izdvajaju boce, pa onda plastika leti po kvartu. Sad se smeće odvozi, ali problem je plastike jer je više nje nego ikad, recikliramo.I u Bandićevo doba ili su natrpani kontejneri?Ali nije se recikliralo, sad smo s tom promjenom došli do novog problema. Pitanje je koliko on može stisnuti komunalna poduzeća i siguran sam da ima jako puno opstrukcija od "bivših".Misliš da su to stari Bandićevi kadrovi koji opstruiraju?Svi prosvjedi jako su dobro organiziraju, stižu poruke i uživaju kaki ih grilaju. Problem je kad si gradonačelnik došao u poziciju da moraš nešto promijeniti, a cijelo vrijeme imaš ekipu koja ništa ne radi i samo gleda kako će ga roštiljati. I oni to rade. To je greška i on mora opet dobiti građane na svoju stranu, ali mora reći što radi. I danas čitam objavu na Facebooku, mora to raditi svaki dan. Ljudi to ne vide.Je li bilo moguće učiniti više u dvije godine?Ne, s opstrukcijom i praznom blagajnom. Spasila ga je inflacija, to što su narasli prihodi pa je izvukao Grad iz bankrota pa mu se može dići rejting. Očito upravlja dobro financijama i ne troši gdje ne bi trebalo. Ali očito ne troši tamo gdje bi trebalo i tom u građani zamjeraju. Je li stigao trenutak da se prestane opravdavati onome što je bilo prije, ostavštinom Bandića?Ja kad bih kao politički savjetnik savjetovao uvijek bih govorio da su sve bili krivi prethodnici. To je Sanader radio savršeno godinama. Vučić je 12 godina od izbora govorio da je za sve kriva opozicija. Na tome se uvijek može jahati, ali treba istovremeno reći i 'ja vam nudim ovo, nove vrtiće...'. Ono što obećaje nastoji ispuniti. Ukinuo je mjeru roditelj odgajatelj, stvorit će mjesta u vrtićima. Škole su odlično obnovljene nakon potresa , povukli su novce iz fonda, ali to je to.Ljudi vide nepokošenu travu i neodvezeno smeće, ali ne vide milijune koji su došli iz EU fondova.To znači da imaju loš PR?Između ostalog… Ne razumiju da ako ne žele raditi s medijima, kao što je Bandić kupovao naklonost medija, da onda mora motivirati svoje. Onda si stalno u kampanjskom modu, koristiš društvene mreže, koristiš reklame.Ja jako malo vidim njihovih reklama da mi dođu na društvene mreže. Treba pozivati ljude na akciju, učit ih, organizirati... U mom kvartu gospođa koja je njihova, preuzela je kvar,t i ona super s nama komunicira ali i ona ima problem da se javlja komunalnim poduzećima, pa oni ne uspijevaju riješiti problem. U drugim kvartovima su se totalno ugasili. Na prošlim izborima vladala je euforija , teško će opet osvojiti vlast?Neće. Tko je opozicija? Zagreb nikad neće birati HDZ, SDP je manji partner. Što bi im savjetovao?Oni moraju raditi, nema za sad jasnih izazivača i ako druge dvije godine ubace u petu brzinu i realizirano obećano, i ako poslože male komunalne akcije da grad izgleda čisto i ako daju narodu da se zabavi… Ne zaboravimo da nje bilo Adventa jer nisu htjeli raditi s kumekima. Ljudima treba dati zabave i života.Ukida se prirez, mora birati napravit financijsku ili političku štetu?Neće ljudi to ni primijetiti, dići će veću stopu poreza jer mora. Ljudi oko i financija neće to primijetiti.Svađe premijera i predsjednika, i opet imamo niske strasti na Dan državnosti?Predlažem da ih svi skupa medijski bojkotiramo, da vi mediji više ne izvještavate, a da mi ne komentiramo pa da vidimo koliko će trajati. MACAN u DIREKTU 

MACAN u DIREKTU

O 2 godine Tomaševića: 'Ljudi vide nepokošenu travu i smeće. Ne vide milijune povučene iz fonda'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A Putin iz našeg susjedstva u sve većim je problemima. Protiv Aleksandra Vučića ulicama Beograda već tjednima marširaju deseci tisuća ljudi, sukobi su buknuli i na Sjeveru Kosova. On večeras na CNN-u poziva Srbe na mir, no, domaći mediji pod njegovom kontrolom govore suprotno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tjedan naš novinar Petar Panjota na licu mjesta, na Kosovu i u Beogradu prati napetu situaciju, a večeras donosi razgovor s Milojkom Pantićem, legendarnim sportskim komentatorom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naš novinar Panjkota iz Beograda kaže: "SAD i NATO spremaju obojenu revoluciju i smjenu vlasti u Beogradu, to je naslovnica današnjeg Informera, jednog od najutjecajnijih tabloida koji je u službi vlasti u Srbiji i koji gotovo svaki dan na naslovnicu stavlja točno ono što bi predsjednik Aleksandar Vučić volio vidjeti. U tim medijima nećete naći niti jednu kritiku na račun predsjednika države, ali nije da kritičara nema. Jedan od kritičara je i Milojko Pantić, jedna od legendarnih sportskih komentatora, znamo ga još iz vremena Jugoslavije koji se pretvorio u jednog od najgorljivijih i najizravnijih Vučićevih kritičara."</para><hmn:article id="4f6d2262-ffd9-11ed-9f79-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo što je Milojko Pantić za Direkt komentirao: "Vučić je najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca, ali je nadmašio i Slobu (Miloševića op.a) i Šešelja. On je potpuno paralizirao sudstvo kao granu vlasti. Što reći kad je predsjednik Odbora za pravosuđa Skupštine Srbije Đukanović, zvan Đuka Bizon, koji je još 2018. komentirao Novaka Đokovića kad je rekao da će navijati za Vatrene protiv Rusije i benigno na svom Twitteru napisao 'Ajmo Vatreni' na to rekao da je Đoković totalni idiot?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj danas upravlja pravosuđem. Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana i to zato što mu Vođe Delija (a on je bio navijač Zvezde) nisu dozvolile da vodi navijače ni na Novom Beogradu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meni su oni osobno rekli da Vučić nije dostojan vođe. E takav jedan iskompleksirani tip, koji se i danas hvali da je bio s Delijama s jednim od najvećih kriminalcem svog doba - Arkanom, na maksimirskom stadionu kako bi se tukao Bed Blue Boysima. Predsjednik države se time hvali i opravdava se da su to bili grijesi mladosti. Umjesto da se izvine i Hrvatima i navijačima Dinama, i svima redom. Uplašio se. Ljudi su definitivno izgubili strah, nitko se više ne boji diktatora, slobodno ga tak mogu nazvati."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kolega Panjkota najavio je kako protesti idu dalje, peti će biti u subotu jer se tada obilježava mjesec dana od pokolja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u Beogradu. Prosvjednici će okružiti zgradu predsjedništva Srbije , građani će ostavljati poruke. Građanska svijest se pobunila definitivno, pitanje je kako će se s time Aleksandar Vučić nositi.Srbije na</para>

Žestoki kritičar vlasti u Srbiji i sportski novinar o Vučiću: 'Hvali se da je s Arkanom tukao na Maksimiru, trebao bi se ispričati Hrvatima!' Za Vučića kaže da je &apos;najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca&apos;, ali da je nadmašio i Šešelja i Slobu.  &apos;Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana&apos;, kaže ovaj legendarni novinar A Putin iz našeg susjedstva u sve većim je problemima. Protiv Aleksandra Vučića ulicama Beograda već tjednima marširaju deseci tisuća ljudi, sukobi su buknuli i na Sjeveru Kosova. On večeras na CNN-u poziva Srbe na mir, no, domaći mediji pod njegovom kontrolom govore suprotno.Cijeli tjedan naš novinar Petar Panjota na licu mjesta, na Kosovu i u Beogradu prati napetu situaciju, a večeras donosi razgovor s Milojkom Pantićem, legendarnim sportskim komentatorom.Naš novinar Panjkota iz Beograda kaže: "SAD i NATO spremaju obojenu revoluciju i smjenu vlasti u Beogradu, to je naslovnica današnjeg Informera, jednog od najutjecajnijih tabloida koji je u službi vlasti u Srbiji i koji gotovo svaki dan na naslovnicu stavlja točno ono što bi predsjednik Aleksandar Vučić volio vidjeti. U tim medijima nećete naći niti jednu kritiku na račun predsjednika države, ali nije da kritičara nema. Jedan od kritičara je i Milojko Pantić, jedna od legendarnih sportskih komentatora, znamo ga još iz vremena Jugoslavije koji se pretvorio u jednog od najgorljivijih i najizravnijih Vučićevih kritičara."Evo što je Milojko Pantić za Direkt komentirao: "Vučić je najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca, ali je nadmašio i Slobu (Miloševića op.a) i Šešelja. On je potpuno paralizirao sudstvo kao granu vlasti. Što reći kad je predsjednik Odbora za pravosuđa Skupštine Srbije Đukanović, zvan Đuka Bizon, koji je još 2018. komentirao Novaka Đokovića kad je rekao da će navijati za Vatrene protiv Rusije i benigno na svom Twitteru napisao 'Ajmo Vatreni' na to rekao da je Đoković totalni idiot?Taj danas upravlja pravosuđem. Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana i to zato što mu Vođe Delija (a on je bio navijač Zvezde) nisu dozvolile da vodi navijače ni na Novom Beogradu.Meni su oni osobno rekli da Vučić nije dostojan vođe. E takav jedan iskompleksirani tip, koji se i danas hvali da je bio s Delijama s jednim od najvećih kriminalcem svog doba - Arkanom, na maksimirskom stadionu kako bi se tukao Bed Blue Boysima. Predsjednik države se time hvali i opravdava se da su to bili grijesi mladosti. Umjesto da se izvine i Hrvatima i navijačima Dinama, i svima redom. Uplašio se. Ljudi su definitivno izgubili strah, nitko se više ne boji diktatora, slobodno ga tak mogu nazvati."Kolega Panjkota najavio je kako protesti idu dalje, peti će biti u subotu jer se tada obilježava mjesec dana od pokolja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u Beogradu. Prosvjednici će okružiti zgradu predsjedništva Srbije , građani će ostavljati poruke. Građanska svijest se pobunila definitivno, pitanje je kako će se s time Aleksandar Vučić nositi.Srbije na Milojko Pantić za Direkt 

Milojko Pantić za Direkt

Žestoki kritičar vlasti u Srbiji i sportski novinar o Vučiću: 'Hvali se da je s Arkanom tukao na Maksimiru, trebao bi se ispričati Hrvatima!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.</para><hmn:article id="b2f38fc2-fb1c-11ed-aa38-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.</para><hmn:image id="a449a1e6-ffd6-11ed-a65f-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.</para><hmn:article id="c69efb3a-fbec-11ed-8ce2-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije.</para>

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz' Nestašica u Europi osjeća se i u Hrvatskoj, a šestu godinu za redom više uvozimo nego proizvedemo. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja kaže da se sada u Slavoniji lakše nađe janjac, nego odojak... Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje."Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine."Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije. kamo ide ovaj svijet...? 

kamo ide ovaj svijet...?

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prognostičari platforme <ulink url="https://www.accuweather.com/en/weather-forecasts/accuweathers-2023-europe-summer-forecast/1532030">AccuWeather </ulink>objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.</para><hmn:article id="35223ad0-f653-11ed-859c-eedf868e5b86" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.</para><hmn:article id="5072434a-89fa-11ed-9b0c-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys.</para>

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije Prognostičari platforme AccuWeather objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena."Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu."Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra."Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys. PROGNOZA ACCUWEATHERA 

PROGNOZA ACCUWEATHERA

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru.</para><hmn:image id="869a0408-ffc0-11ed-afb8-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.</para><heading2>'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". </para><hmn:article id="747c2e74-ffaa-11ed-8021-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. </para><hmn:article id="eeb76386-dfa0-11ed-9249-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.</para><heading2>'I poslodavci kasne'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.</para><hmn:image id="b6b3bdfe-ffc1-11ed-81c5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. </para><hmn:image id="3adc4066-ffc1-11ed-8e47-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. </para><heading2>Sezona ugrožena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. </para><hmn:image id="cfb39798-ffc1-11ed-b0e0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. </para><hmn:article id="c13a5624-ff22-11ed-91cd-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu. </para><heading2>'Uska grla i MUP i HZZ'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i MUP o ovom problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</para><hmn:image id="66e02db0-ffaa-11ed-b4c2-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. </para><hmn:article id="c4dd187a-c1e2-11ed-948f-9e4ebb503d53" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. </para><heading2>Božinović o radnim dozvolama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.</para><hmn:image id="ba1fd532-e74c-11ed-a303-82a66aa5ea23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize: </para><hmn:video id="d00c7dd8-ffbf-11ed-a53d-ba481feb5b57"/>

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova' Agenti za uvoz radnika iz trećih zemalja kažu da je stanje na terenu &apos;užasno&apos;, da su usko grlo ambasade u kojima nema dovoljno ljudi kako bi obradili svu dokumentaciju. Istovremeno su radnici na rubu jer na ulicama New Delhija i Jacarte čekaju više od dva mjeseca "Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru."Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". "Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu."Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. "A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.'I poslodavci kasne'U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika."Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. Sezona ugrožena?"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. "Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. "Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu.  'Uska grla i MUP i HZZ'Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. Pitali smo i MUP o ovom problemu. Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. "Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. "Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. Božinović o radnim dozvolamaInače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. ''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize:  kaos s uvozom radnika 

kaos s uvozom radnika

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>MINEA - VRAPCI &amp; KOMARCI </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/qsleCjITMSU?wmode=transparent&amp;jqoemcache=GavBa"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>DA TI NISAM BILA DOVOLJNA - ELECTRO TEAM</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/czwYPZ5gbY0?wmode=transparent&amp;jqoemcache=AssiE"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>DINO DVORNIK - AFRIKA </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/hmNMZPbAJbg?wmode=transparent&amp;jqoemcache=9E2CM"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Senna M - Indijanac</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/QLVVXZnEa18?wmode=transparent&amp;jqoemcache=EEM03"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nina Badrić &amp; Emilija Kokić - Ja Sam Vlak</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/u7Jbn4LSm78?wmode=transparent&amp;jqoemcache=1PFKa"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>E.T - Tek Je 12 Sati</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/UxPTGk_uzPU?wmode=transparent&amp;jqoemcache=6roRL"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Alka Vuica - Laži me</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/hsz1VBqkUqI?wmode=transparent&amp;jqoemcache=kwMgP"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>ĆUBI - PUMPAJ </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/ssiVCnz2qxQ?wmode=transparent&amp;jqoemcache=seprI"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>MASSIMO - BENZINA</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/rHPkwNw4n_4?wmode=transparent&amp;jqoemcache=M0MGg"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>KASANDRA - SLADOLED </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/wH3Pij3q5dU?wmode=transparent&amp;jqoemcache=n1Bov"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Velina Sherry Sherry</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/uaze91U6Yd4?wmode=transparent&amp;jqoemcache=kObqW"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>I.BEE - ŠUMICA</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/oeZVRLbnvgg?wmode=transparent&amp;jqoemcache=pRyV4"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Jury de Simbo - Tko je dirao Pipi</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/lQ5mu0H76iA?wmode=transparent&amp;jqoemcache=OnOOF"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kuzma &amp; Shaka Zulu - Popi pivu skoči u Rivu</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/kyUCj-C4GK4?wmode=transparent&amp;jqoemcache=TZeJ4"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>NIKITA - OKO ZA OKO </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/tuHicfIQ4ro?wmode=transparent&amp;jqoemcache=MFdkP"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Divas – sexy cool</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/ij0-dy554KE?wmode=transparent&amp;jqoemcache=eTgti"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>SANDI - U TVOJIM MISLIMA</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/HieMwldOIPA?wmode=transparent&amp;jqoemcache=qGWp2"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Mucalo - Anka Vegetarijanka</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/5VvFZ6NYeDM?wmode=transparent&amp;jqoemcache=nDCTD"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>En 10 - En 10 Tini</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/opbFwSs4C-E?wmode=transparent&amp;jqoemcache=9pFFq"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vatrogasci - Ritam iza denser</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/JggakbUOEw4?wmode=transparent&amp;jqoemcache=e5G5w"/>

'Pumpaj', 'Šumica', 'Ja sam vlak': CRO DANCE TRASH je i dalje popularan, evo 20 svevremenskih hitova Devedesete godine prošlog stoljeća poznate su po navali dance trash glazbi koja se, ne biste vjerovali, i danas sluša svugdje. Pa, tko bi mogao zaboraviti 'Vrapce i komarce', 'Tek je 12 sati', 'Šumicu', 'En 10 Tini', 'Tko je dirao Pipi' i ostale slične hitove koji su se mnogima urezali u sjećanje već pri prvom slušanju. Za sve one koji ih IPAK nisu dugo čuli, donosimo 20 najboljih CRO DANCE TRASH hitova 90-ih, kliknite 'SLJEDEĆA': 
MINEA - VRAPCI &amp; KOMARCI 


DA TI NISAM BILA DOVOLJNA - ELECTRO TEAM


DINO DVORNIK - AFRIKA 


Senna M - Indijanac


Nina Badrić &amp; Emilija Kokić - Ja Sam Vlak


E.T - Tek Je 12 Sati


Alka Vuica - Laži me


ĆUBI - PUMPAJ 


MASSIMO - BENZINA


KASANDRA - SLADOLED 


Velina Sherry Sherry


I.BEE - ŠUMICA


Jury de Simbo - Tko je dirao Pipi


Kuzma &amp; Shaka Zulu - Popi pivu skoči u Rivu


NIKITA - OKO ZA OKO 


Divas – sexy cool


SANDI - U TVOJIM MISLIMA


Mucalo - Anka Vegetarijanka


En 10 - En 10 Tini


Vatrogasci - Ritam iza denser
 TUC TUC TUC 

TUC TUC TUC

'Pumpaj', 'Šumica', 'Ja sam vlak': CRO DANCE TRASH je i dalje popularan, evo 20 svevremenskih hitova

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Pelinkovac </heading2>
<para>


</para>
<para>Pelinkovac je od davnih vremena poznat kao "biljni ljekoviti liker". Prepoznaje se po zamjetnom gorkom okusu pelina, iz kojega se i proizvodi, uz dodatak 26 različitih ljekovitih biljaka koje ga obogaćuju specifičnom aromom i ugodnim mirisom. Liker sadrži do 35% alkohola. Pije se ohlađen bez leda, kao aperitiv prije i digestiv nakon jela.</para>
<para>(Reddit)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://dublindostava.com/wp-content/uploads/2018/03/Pelin-Badel-1l.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Rum </heading2>
<para>


</para>
<para>Umanjuje vjerojatnost oboljenja periferalnih arterija. On može spriječiti njihovo začepljivanje.  Povećava HDL kolesterol i umanjuje vjerojatnost od srčanog udara.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Konzumacijom ruma može se umanjiti bol u mišićima i spriječiti osteoporoza s obzirom da povećava mineralnu gustoću kostiju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Radi alkohola rum ubija mikroorganizme i može ublažiti prehlade.</para>
<para>(Twitter)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.barmen.hr/wp/wp-content/uploads/2016/04/2016_7_4-dan_zdravlja-001.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vodka </heading2>
<para>


</para>
<para>Dobra je za smanjenje stresa, smanjuje ga bolje od ijednog drugog pića. Olakšava spavanje i umiruje mozak. Izvrsna je protiv zubobolje, a u kombinaciji s cimetom čini i odličnu “vodicu za ispiranje” ustiju te može spriječiti nastanak neugodnog zadaha.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Dobra je i u borbi protiv srčanih bolesti te, kao i rum, povećava razinu dobrog kolesterola u tijelu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Vodka je odlična i za kožu, pomaže u čišćenju pora i može se koristiti u brojnim kozmetičkim proizvodima poput tonera, proizvoda protiv akni ili za čišćenje lica. Rješava problem peruti, a, također, koristi se i u preparatima za stimulaciju rasta kose i u regeneratorima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Izvrsna je za dezinfekciju kod ugriza životinja jer sterilizira ranu. Brojni preparati koji se baziraju na alkoholu rade se na vodki jer nema mirisa niti okusa te, ako je pripravak napravljen sa ljekovitim biljem, vodka ispari a ljekovita svojstva biljaka nastavljaju sa djelovanjem. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Umjerene količine vodke smiju se piti i za vrijeme dijete jer ne sadrži ugljikohidrate i djeluje kao diuretik a samim time pomaže pri izbacivanju toksina iz tijela. </para>
<para>(Reddit)</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Viski </heading2>
<para>


</para>
<para>Ovo alkoholno piće smanjuje vjerojatnost oboljenja od Alzheimerove bolesti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Oni ljudi koji umjereno konzumiraju viski imaju 50% manje šanse da dožive srčani udar.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Viski umanjuje vjerojatnost dijabetesa, čak i do 40%. Konzumacija umjerene količine ovog pića povećava mogućnost tijela da regulira razinu inzulina i glukoze.</para>
<para>(Twitter)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://products2.imgix.drizly.com/ci-jack-daniels-tennessee-honey-1d9700d15d455076.jpeg?auto=format%2Ccompress&amp;dpr=2&amp;fm=jpeg&amp;h=240&amp;q=20"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Tequila</heading2>
<para>
</para>
<para>Čašica tequile nakon obroka pomaže u probavi. Neki čak preporučuju čašicu prije kako bi ubrzali probavni sustav. Ona je probiotik. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Dijabetičari također mogu povremeno uživati u tequili iz razloga što se fruktani u tijelu ponašaju poput vlakna i prolaze kroz organizam neprobavljeni.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Ljudi koji pate od bolesti probavnog sustava smiju piti ovo alkoholno piće jer pomaže određenim lijekovima da prođu kroz želučanu kiselinu i dođu do debelog crijeva gdje su i potrebni.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(Reddit)</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Crno vino </heading2>
<para>




</para>
<para>Puno je antioksidansa, dobro je zrad Vašeg srca i krvnih žila, pospješuje dugovječniji život i mladolik izgled. Ipak, imajte na umu da je jedna čaša crnog vina dnevno i više nego dovoljna, te da ovaj alkohol sadrži pigment od kojeg su zubi 'malo' žuti.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/8yRCHR8pfUYiA"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/drinking-scandal-8yRCHR8pfUYiA">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Jagermeister (Jeger) </heading2>
<para>




</para>
<para>Ovo 'čudo od alkohola' kako ga mnogi nazivaju, sastoji se od čak 56 biljaka. Najkorisniji je za probavne tegobe, poput grčeva i bolova u abdomenu, a mnogi ga koriste kao lijek za vrijeme prehlada, gripa i crijevnih viroza. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/5xaOcLLzHC7F9hdCm5O"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/jaegermeister-jagermeister-jager-jgermeister-5xaOcLLzHC7F9hdCm5O">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Rakija </heading2>
<para>


</para>
<para>Riješiti može srčane probleme, bolove u zglobovima, kostima, zubima, liječi rane, probleme s gripom i prehladom, od nje najlakše zaspite ako imate problema sa spavanjem, razgrađuje sve štetne tvari u vama...Čitajte između redaka: najbolja za sve.</para>
<para>(Reddit)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://embracetheworldsite.files.wordpress.com/2017/11/keep-calm-and-drink-rakija-16.png?w=560"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Pivo </heading2>
<para>




</para>
<para>Iako i nije najbolje za 'škembicu', odlično je za srce  jer smanjuje vjerojatnost od srčanog udara, a zbog velike količine hmelja dobro je i za kožu. Jedno hladno pivo dnevno koristit će vašim kostima. Tajna je u siliciju, koji potiče proizvodnju kolagena, a to je protein koji povećava gustoću kostiju i održava zglobove fleksibilnijima. Pivo od ječma je najbolje za sprečavanje osteoporoze.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/e6TR9n00dL3JS"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/man-drinker-e6TR9n00dL3JS">via GIPHY</ulink>
</para>

'Ako te boli želudac, popij Pelinkovac': Svaki alkohol dobar je za neke tegobe, pronađi onaj koji će riješiti tvoje Ako Vam netko kaže da previše pijete, recite mu/njoj da je to radi zdravlja. Svaki alkohol dokazano rješava i najgore zdravstvene tegobe - tako je, primjerice, općepoznato da je Pelinkovac odličan u borbi protiv gastritisa, a da je rakija najbolji lijek za sve rane i zubobolje. Ovisno što želiš u svom zdravstvenom kartonu poboljšati, klikni 'SLJEDEĆA' i nađi si najbolji lijek: 
Pelinkovac 




Pelinkovac je od davnih vremena poznat kao "biljni ljekoviti liker". Prepoznaje se po zamjetnom gorkom okusu pelina, iz kojega se i proizvodi, uz dodatak 26 različitih ljekovitih biljaka koje ga obogaćuju specifičnom aromom i ugodnim mirisom. Liker sadrži do 35% alkohola. Pije se ohlađen bez leda, kao aperitiv prije i digestiv nakon jela.
(Reddit)

   
      
   


Rum 




Umanjuje vjerojatnost oboljenja periferalnih arterija. On može spriječiti njihovo začepljivanje.  Povećava HDL kolesterol i umanjuje vjerojatnost od srčanog udara.
Konzumacijom ruma može se umanjiti bol u mišićima i spriječiti osteoporoza s obzirom da povećava mineralnu gustoću kostiju.
Radi alkohola rum ubija mikroorganizme i može ublažiti prehlade.
(Twitter)

   
      
   


Vodka 




Dobra je za smanjenje stresa, smanjuje ga bolje od ijednog drugog pića. Olakšava spavanje i umiruje mozak. Izvrsna je protiv zubobolje, a u kombinaciji s cimetom čini i odličnu “vodicu za ispiranje” ustiju te može spriječiti nastanak neugodnog zadaha.
Dobra je i u borbi protiv srčanih bolesti te, kao i rum, povećava razinu dobrog kolesterola u tijelu.
Vodka je odlična i za kožu, pomaže u čišćenju pora i može se koristiti u brojnim kozmetičkim proizvodima poput tonera, proizvoda protiv akni ili za čišćenje lica. Rješava problem peruti, a, također, koristi se i u preparatima za stimulaciju rasta kose i u regeneratorima.
Izvrsna je za dezinfekciju kod ugriza životinja jer sterilizira ranu. Brojni preparati koji se baziraju na alkoholu rade se na vodki jer nema mirisa niti okusa te, ako je pripravak napravljen sa ljekovitim biljem, vodka ispari a ljekovita svojstva biljaka nastavljaju sa djelovanjem. 
Umjerene količine vodke smiju se piti i za vrijeme dijete jer ne sadrži ugljikohidrate i djeluje kao diuretik a samim time pomaže pri izbacivanju toksina iz tijela. 
(Reddit)

Viski 




Ovo alkoholno piće smanjuje vjerojatnost oboljenja od Alzheimerove bolesti.
Oni ljudi koji umjereno konzumiraju viski imaju 50% manje šanse da dožive srčani udar.
Viski umanjuje vjerojatnost dijabetesa, čak i do 40%. Konzumacija umjerene količine ovog pića povećava mogućnost tijela da regulira razinu inzulina i glukoze.
(Twitter)

   
      
   


Tequila


Čašica tequile nakon obroka pomaže u probavi. Neki čak preporučuju čašicu prije kako bi ubrzali probavni sustav. Ona je probiotik. 
Dijabetičari također mogu povremeno uživati u tequili iz razloga što se fruktani u tijelu ponašaju poput vlakna i prolaze kroz organizam neprobavljeni.
Ljudi koji pate od bolesti probavnog sustava smiju piti ovo alkoholno piće jer pomaže određenim lijekovima da prođu kroz želučanu kiselinu i dođu do debelog crijeva gdje su i potrebni.(Reddit)

Crno vino 






Puno je antioksidansa, dobro je zrad Vašeg srca i krvnih žila, pospješuje dugovječniji život i mladolik izgled. Ipak, imajte na umu da je jedna čaša crnog vina dnevno i više nego dovoljna, te da ovaj alkohol sadrži pigment od kojeg su zubi 'malo' žuti.


   
      
   


   via GIPHY


Jagermeister (Jeger) 






Ovo 'čudo od alkohola' kako ga mnogi nazivaju, sastoji se od čak 56 biljaka. Najkorisniji je za probavne tegobe, poput grčeva i bolova u abdomenu, a mnogi ga koriste kao lijek za vrijeme prehlada, gripa i crijevnih viroza. 


   
      
   


   via GIPHY


Rakija 




Riješiti može srčane probleme, bolove u zglobovima, kostima, zubima, liječi rane, probleme s gripom i prehladom, od nje najlakše zaspite ako imate problema sa spavanjem, razgrađuje sve štetne tvari u vama...Čitajte između redaka: najbolja za sve.
(Reddit)

   
      
   


Pivo 






Iako i nije najbolje za 'škembicu', odlično je za srce  jer smanjuje vjerojatnost od srčanog udara, a zbog velike količine hmelja dobro je i za kožu. Jedno hladno pivo dnevno koristit će vašim kostima. Tajna je u siliciju, koji potiče proizvodnju kolagena, a to je protein koji povećava gustoću kostiju i održava zglobove fleksibilnijima. Pivo od ječma je najbolje za sprečavanje osteoporoze.


   
      
   


   via GIPHY
 Prirodni lijek 

Prirodni lijek

'Ako te boli želudac, popij Pelinkovac': Svaki alkohol dobar je za neke tegobe, pronađi onaj koji će riješiti tvoje

<para>
 Pas je jedina životinja kojoj je prirodno mjesto uz bok
 gospodara. Povijest pasa i povijest ljudi isprepletane su
 desetinama tisuća godina. Zajedno su lovili, ratovali, živjeli
 zajedno u prvim velikim gradovima, putovali kao nomadi… Pas je
 životinja koja ima šesto čulo, razvijenu empatiju i bezuvjetnu
 ljubav. Ali, pas ima još mnogo zanimljivih osobina.
</para>
<para>
 <ulink url="https://nationalgeographic.rs/priroda/zivotinje/a27023/21-kul-zanimljivosti-o-psima.html">National Geographic</ulink> je izdvojio 20
 najzanimljivijih informacija o najomiljenijim kućnim ljubimcima.
</para>
<heading3>
 1. U svijetu postoji više od 340 rasa pasa
</heading3>
<para>
 Utvrditi koliko rasa pasa postoji na planeti teže je nego što se
 čini. Ako kao referencu uzmemo FCI (Federation Cinologikue
 Internationale), postoji više od 340 standardnih rasa.
</para>
<heading3>
 2. Basenji: najstariji i najtiši pas na svijetu
</heading3>
<para>
 Ne samo da se uglavnom smatraju najstarijom pasminom na svijetu,
 već i najmanje laju. Razlog je taj što basenji nisu u
 stanju emitirati "tradicionalni" lavež. Umjesto toga,
 kombiniraju zvuk smijeha i produženog jodlanja.
</para>
<heading3>
 3. Border Collie je najinteligentniji pas
</heading3>
<para>
 Jedna od najzanimljivijih rasa je ujedno i najzanimljivija
 činjenica: Graničarski škotski ovčar je najinteligentniji pas na
 svijetu zahvaljujući velikoj sposobnosti prepoznavanja i
 asimilacije naredbi tijekom obuke i obrazovanja. Pudlica je druga
 na listi najpametnijih pasa.
</para>
<heading3>
 4. Razlikuju boje
</heading3>
<para>
 Unatoč uvriježenom vjerovanju, psi ne vide samo crno-bijelo.
 Naime, psi razlikuju plavu, zelenu, žutu i sivu bou.
</para>
<heading3>
 5. Imaju više zuba nego ljudi
</heading3>
<para>
 Štenci imaju 28 zuba, nakon što su se u potpunosti razvili do
 osmog tjedna starosti. Odrasli zdravi psi imaju 42 zuba, sa šest
 sjekutića i dva očnjaka u prednjem dijelu, a u zadnjem dijelu
 čeljusti mnogo kutnjaka i pretkutnjaka.
</para>
<heading3>
 6. Štenci se rađaju slijepi i gluhi
</heading3>
<para>
 Većina štenaca otvara oči i reagira na zvukove nakon otprilike
 dva tjedna.
</para>
<heading3>
 7. Tri psa su preživjela Titanik
</heading3>
<para>
 Potonuće Titanika 1912. godine preživjela su tri psa, dva
 pomeranca i jedan pekinezer.
</para>
<heading3>
 8. Pas može nanjušiti vaše osjećaje
</heading3>
<para>
 Njuh psa je približno 100.000 puta bolji od ljudskog. I zato ne
 iznenađuje da mogu bez greške nanjušiti vaš strah. Kada se
 čovjek plaši, on se znoji, a pas vrlo lako osjeti miris znoja.
</para>
<heading3>
 9. Pretilost je zdravstveni problem broj 1 kod pasa.
</heading3>
<heading3>
 10. Lajka je 1957. godine postala prvo živo biće u svemiru.
</heading3>
<heading3>
 11. Godina života psa nije sedam ljudskih godina
</heading3>
<para>
 Jednogodišnji pas je u srednjoj i kasnoj adolescenciji, što nije
 ekvivalent sedmogodišnjem djetetu…
</para>
<heading3>
 12. Psi vjerojatno sanjaju
</heading3>
<para>
 Znanstvenici sugeriraju da psi sanjaju. Ljudi sanjaju u
 stanju zvanom brzi pokret očiju (REM faza), a psi pokazuju istu
 vrstu moždane aktivnosti tijekom spavanja. Pa kad se trzaju,
 "veslaju" nogama i proizvode zvukove u snu, vjerojatno sanjaju.
</para>
<heading3>
 13. Različiti psi privlače različite ljude
</heading3>
<para>
 Ako ste <emphasis>single</emphasis>, zlatni retriver će vam donijeti više
 šanse za romantični sastanak nego pit bull.
</para>
<heading3>
 14. Psi piju zadnjim dijelom jezika
</heading3>
<para>
 Vrlo brzo pomiču jezik unazad da bi stvorili zamah kojim uvlače
 vodu u grlo.
</para>
<heading3>
 15. Hrču više nego mačke
</heading3>
<para>
 Procjena je da da 21% pasa hrče, što je velik postotak u odnosu
 na 7% mačaka koje to čine.
</para>
<heading3>
 16. Utječu na vaše zdravlje
</heading3>
<para>
 Istraživanje je pokazalo da razgovor i maženje sa psom
 mogu sniziti krvni tlak.
</para>
<heading3>
 17. Obilježavaju teritorij
</heading3>
<para>
 Kada psi šapicama udaraju o tlo nakon obavljene nužde, oni
 zapravo koriste mirisne žlijezde na šapama da dodatno obilleže
 svoj teritorij!
</para>
<heading3>
 18. Legende o vukodlacima
</heading3>
<para>
 Nakon pada Rima, opstanak čovjeka postao je važniji od uzgoja i
 dresure pasa. Legende o vukodlacima pojavile su se baš u to doba,
 kada su napušteni psi koji su putovali u čoporima često lutali
 ulicama i plašili seljane.
</para>
<heading3>
 19. Psi imaju osjećaj za vrijeme
</heading3>
<para>
 Dokazano je da znaju razliku između jednog i pet sati. Čak mogu
 predvidjeti događaje, poput redovnog vremena za šetnju.
</para>
<heading3>
 20. Neodoljivi su
</heading3>
<para>
 Nema šanse da mu odolite kada vas moli za poslasticu? To je zato
 što psi, koliko god da su stari, zaržavaju osobine slične bebama,
 poput onog toplog pogleda, razigrano ponašanje i smatraju da smo
 ih odabrali baš za to: da nam budu slatki.
</para>

20 totalno cool zanimljivosti o psima: Ova pasmina će vam najprije pronaći srodnu dušu Pas je životinja koja ima šesto čulo, razvijenu empatiju i bezuvjetnu ljubav. Ali, ima i još mnogo zanimljivih osobina 
  Pas je jedina životinja kojoj je prirodno mjesto uz bok
  gospodara. Povijest pasa i povijest ljudi isprepletane su
  desetinama tisuća godina. Zajedno su lovili, ratovali, živjeli
  zajedno u prvim velikim gradovima, putovali kao nomadi… Pas je
  životinja koja ima šesto čulo, razvijenu empatiju i bezuvjetnu
  ljubav. Ali, pas ima još mnogo zanimljivih osobina.


   National Geographic je izdvojio 20
  najzanimljivijih informacija o najomiljenijim kućnim ljubimcima.


  1. U svijetu postoji više od 340 rasa pasa


  Utvrditi koliko rasa pasa postoji na planeti teže je nego što se
  čini. Ako kao referencu uzmemo FCI (Federation Cinologikue
  Internationale), postoji više od 340 standardnih rasa.


  2. Basenji: najstariji i najtiši pas na svijetu


  Ne samo da se uglavnom smatraju najstarijom pasminom na svijetu,
  već i najmanje laju. Razlog je taj što basenji nisu u
  stanju emitirati "tradicionalni" lavež. Umjesto toga,
  kombiniraju zvuk smijeha i produženog jodlanja.


  3. Border Collie je najinteligentniji pas


  Jedna od najzanimljivijih rasa je ujedno i najzanimljivija
  činjenica: Graničarski škotski ovčar je najinteligentniji pas na
  svijetu zahvaljujući velikoj sposobnosti prepoznavanja i
  asimilacije naredbi tijekom obuke i obrazovanja. Pudlica je druga
  na listi najpametnijih pasa.


  4. Razlikuju boje


  Unatoč uvriježenom vjerovanju, psi ne vide samo crno-bijelo.
  Naime, psi razlikuju plavu, zelenu, žutu i sivu bou.


  5. Imaju više zuba nego ljudi


  Štenci imaju 28 zuba, nakon što su se u potpunosti razvili do
  osmog tjedna starosti. Odrasli zdravi psi imaju 42 zuba, sa šest
  sjekutića i dva očnjaka u prednjem dijelu, a u zadnjem dijelu
  čeljusti mnogo kutnjaka i pretkutnjaka.


  6. Štenci se rađaju slijepi i gluhi


  Većina štenaca otvara oči i reagira na zvukove nakon otprilike
  dva tjedna.


  7. Tri psa su preživjela Titanik


  Potonuće Titanika 1912. godine preživjela su tri psa, dva
  pomeranca i jedan pekinezer.


  8. Pas može nanjušiti vaše osjećaje


  Njuh psa je približno 100.000 puta bolji od ljudskog. I zato ne
  iznenađuje da mogu bez greške nanjušiti vaš strah. Kada se
  čovjek plaši, on se znoji, a pas vrlo lako osjeti miris znoja.


  9. Pretilost je zdravstveni problem broj 1 kod pasa.


  10. Lajka je 1957. godine postala prvo živo biće u svemiru.


  11. Godina života psa nije sedam ljudskih godina


  Jednogodišnji pas je u srednjoj i kasnoj adolescenciji, što nije
  ekvivalent sedmogodišnjem djetetu…


  12. Psi vjerojatno sanjaju


  Znanstvenici sugeriraju da psi sanjaju. Ljudi sanjaju u
  stanju zvanom brzi pokret očiju (REM faza), a psi pokazuju istu
  vrstu moždane aktivnosti tijekom spavanja. Pa kad se trzaju,
  "veslaju" nogama i proizvode zvukove u snu, vjerojatno sanjaju.


  13. Različiti psi privlače različite ljude


  Ako ste single, zlatni retriver će vam donijeti više
  šanse za romantični sastanak nego pit bull.


  14. Psi piju zadnjim dijelom jezika


  Vrlo brzo pomiču jezik unazad da bi stvorili zamah kojim uvlače
  vodu u grlo.


  15. Hrču više nego mačke


  Procjena je da da 21% pasa hrče, što je velik postotak u odnosu
  na 7% mačaka koje to čine.


  16. Utječu na vaše zdravlje


  Istraživanje je pokazalo da razgovor i maženje sa psom
  mogu sniziti krvni tlak.


  17. Obilježavaju teritorij


  Kada psi šapicama udaraju o tlo nakon obavljene nužde, oni
  zapravo koriste mirisne žlijezde na šapama da dodatno obilleže
  svoj teritorij!


  18. Legende o vukodlacima


  Nakon pada Rima, opstanak čovjeka postao je važniji od uzgoja i
  dresure pasa. Legende o vukodlacima pojavile su se baš u to doba,
  kada su napušteni psi koji su putovali u čoporima često lutali
  ulicama i plašili seljane.


  19. Psi imaju osjećaj za vrijeme


  Dokazano je da znaju razliku između jednog i pet sati. Čak mogu
  predvidjeti događaje, poput redovnog vremena za šetnju.


  20. Neodoljivi su


  Nema šanse da mu odolite kada vas moli za poslasticu? To je zato
  što psi, koliko god da su stari, zaržavaju osobine slične bebama,
  poput onog toplog pogleda, razigrano ponašanje i smatraju da smo
  ih odabrali baš za to: da nam budu slatki.
 najbolji prijatelj 

najbolji prijatelj

20 totalno cool zanimljivosti o psima: Ova pasmina će vam najprije pronaći srodnu dušu

<para>
 Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
 izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
 možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
 isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
 upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  
</para>
<para>
 *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
 redovni postupak izdavanja putovnice.
</para>
<para>
 Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti <ulink url="https://policija.gov.hr/policijske-uprave/104">ovdje</ulink>.
</para>
<heading2>
 Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
 osobno.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
 za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
 drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
 sastavu tih drugih policijskih uprava.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
 poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
 proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
 proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
 modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
 putovnica)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
 temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
 izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
 za biometrijsku putovnicu!)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
 vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
 podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
 se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
 uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
 ruke.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
 zahtjev? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
 izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
 iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
 Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
 rodni list.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
 roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
 otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?
</heading2>
<para>
 Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
 predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
 30. 
</para>
<para>
 Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
 pronaći <ulink url="https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/putovnica-330/330">
 ovdje</ulink>.
</para>

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku Hitno vam treba nova putovnica? Evo kako doći do nove isprave žurnim postupkom u RH! 
  Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
  izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
  možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 


  Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


  Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
  isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
  upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  


  *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
  redovni postupak izdavanja putovnice.


  Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti ovdje.


  Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


   
      Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
  osobno.
  
   
   
      Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
  za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
  drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
  sastavu tih drugih policijskih uprava.
  
   
   
      Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
  poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
  proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
  proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
  modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
  putovnica)
  
   
   
      Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
  temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
  
   
   
      1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
  izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
  za biometrijsku putovnicu!)
  
   
   
      Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
  vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
  
   
   
      Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
  podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
  se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
  uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
  ruke.
  
   


  Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
  zahtjev? 


   
      Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
  izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
  
   
   
      Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
  iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
  Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
  rodni list.
  
   
   
      Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
  roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
  otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
  
   


  Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?


  Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
  sati. 


  Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 


  Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
  predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
  30. 


  Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
  pronaći 
  ovdje.
 Procedura žurne putovnice 

Procedura žurne putovnice

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

<para>
 Bivši voditelj izraelskog programa svemirske sigurnosti
 Haim Eshed je ili otkrio najveću tajnu u
 povijesti svijeta ili je ozbiljno pomahnitao. Eshed tvrdi da je
 tzv. Galaktička Federacija u kontaktu s vladama SAD-a i Izraela,
 ali je od njih zatraženo da budu diskretne.
</para>
<para>
 Eshed je bivši general koji je 29 godina proveo na poziciji
 voditelja programa, a u to vrijeme je i predavao na izraelskom
 Institutu za tehnologiju, no njegove su
 tvrdnje dočekane sa skepsom i mnoštvom satire, <ulink url="https://www.iflscience.com/space/retired-israeli-head-of-space-security-claims-earth-is-collaborating-with-a-galactic-federation/?fbclid=IwAR3BaC3X_wXMJcPbfLmlH-Z11NpXfwcDIS43GC0kkKJakqlui3aVodOoFpU">piše IFLScience</ulink>.
</para>
<para>
 Rasprava je počela prilikom intervjua za Yedioth Aharonoth,
 najvećim izraelskim novinama.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a7275d3c-b9f4-11ec-8d7e-0242ac130020"/>
<para>
 "Postoji dogovor između vlade SAD-a i vanzemaljaca. Potpisali su
 ugovor s nama da ovdje provode eksperimente. I oni istražuju
 i pokušavaju razumjeti svojstva svemira te nas žele kao pomagače
 u tom naumu", rekao je Eshed i dodao:
</para>
<para>
 "Postoji baza u dubinama Marsa gdje se nalaze njihovi
 predstavnici, ali i američki astronauti".
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/ChrisWrighteous/status/1336079950500204545?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Ideja da su ljudi uspjeli doći do Marsa bez da je to itko
 primijetio je zasad najmanje uvjerljiv dio priče, ali onda je
 Eshad dao još nevjerojatniji detalj da je Donald
 Trump bio na rubu da sve otkrije, ali su mu vanzemaljci
 rekli da: "pričeka dok se ljudi malo ne smire" jer "ne žele
 prouzročiti masovnu histeriju".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ae3a2352-b9f4-11ec-b838-0242ac120025"/>
<para>
 Na stranu pitanje zašto Eshed nije ušutkan na isti način, ideja
 da bilo tko, pa čak i vanzemaljci, mogu spriječiti Donalda Trumpa
 da nešto objavi na Twitteru je sve samo ne kredibilna. Posebno
 kada je riječ o najvećoj priči u povijesti čovječanstva, za koju
 bi sigurno preuzeo zasluge na neki način.
</para>
<para>
 "Da sam s ovime izašao prije pet godina, bio bih hospitaliziran.
 Kada god bih to spomenuo u akademskim krugovima, rekli bi: ovaj
 čovjek je skrenuo s uma. Danas drugačije pričaju. Nemam što za
 izgubiti. Dobio sam svoje nagrade i diplome, poštuju me na
 međunarodnim sveučilištima, gdje se trend također mijenja",
 poručio je Eshad.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/JuanCafecito/status/1336087686449229824?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Šalu na stranu, Eshedove tvrdnje ne drže vodu čisto kada se
 pogleda broj ljudi koji bi morali biti uključeni u skrivanje
 istine. Eshed je otišao u mirovinu 2010. godine, a pretpostavka
 je da je tada izgubio i pristup osjetljivim informacijama, što
 znači da se o svemu nije govorilo zadnjih deset godina.
</para>
<para>
 Ukoliko bi njegove tvrdnje bile točne, bilo bi mnoštvo
 znanstvenika koji bi tokom rada naišli na signale koji bi
 potvrdili postojanje Federacije te bi surađivali s vanzemaljcima
 na istraživanjima.
</para>
<para>
 Na kraju, kako je vješto prikazao komičar Vinny
 Thomas na Twitteru: "zašto bi vanzemaljci htjeli imati
 ikakve veze s nama?".
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/vinn_ayy/status/1336178629450018817?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

Bivši izraelski dužnosnik tvrdi: 'Izrael i SAD sklopili su ugovor s vanzemaljcima. Postoji baza na Marsu' Nakon 29 godina rada na programu svemirske sigurnosti, bivši voditelj sektora odlučio je progovoriti... A koliko je istine u onome što je rekao, procijenite sami. 
  Bivši voditelj izraelskog programa svemirske sigurnosti
  Haim Eshed je ili otkrio najveću tajnu u
  povijesti svijeta ili je ozbiljno pomahnitao. Eshed tvrdi da je
  tzv. Galaktička Federacija u kontaktu s vladama SAD-a i Izraela,
  ali je od njih zatraženo da budu diskretne.


  Eshed je bivši general koji je 29 godina proveo na poziciji
  voditelja programa, a u to vrijeme je i predavao na izraelskom
  Institutu za tehnologiju, no njegove su
  tvrdnje dočekane sa skepsom i mnoštvom satire, piše IFLScience.


  Rasprava je počela prilikom intervjua za Yedioth Aharonoth,
  najvećim izraelskim novinama.



  "Postoji dogovor između vlade SAD-a i vanzemaljaca. Potpisali su
  ugovor s nama da ovdje provode eksperimente. I oni istražuju
  i pokušavaju razumjeti svojstva svemira te nas žele kao pomagače
  u tom naumu", rekao je Eshed i dodao:


  "Postoji baza u dubinama Marsa gdje se nalaze njihovi
  predstavnici, ali i američki astronauti".



  Ideja da su ljudi uspjeli doći do Marsa bez da je to itko
  primijetio je zasad najmanje uvjerljiv dio priče, ali onda je
  Eshad dao još nevjerojatniji detalj da je Donald
  Trump bio na rubu da sve otkrije, ali su mu vanzemaljci
  rekli da: "pričeka dok se ljudi malo ne smire" jer "ne žele
  prouzročiti masovnu histeriju".



  Na stranu pitanje zašto Eshed nije ušutkan na isti način, ideja
  da bilo tko, pa čak i vanzemaljci, mogu spriječiti Donalda Trumpa
  da nešto objavi na Twitteru je sve samo ne kredibilna. Posebno
  kada je riječ o najvećoj priči u povijesti čovječanstva, za koju
  bi sigurno preuzeo zasluge na neki način.


  "Da sam s ovime izašao prije pet godina, bio bih hospitaliziran.
  Kada god bih to spomenuo u akademskim krugovima, rekli bi: ovaj
  čovjek je skrenuo s uma. Danas drugačije pričaju. Nemam što za
  izgubiti. Dobio sam svoje nagrade i diplome, poštuju me na
  međunarodnim sveučilištima, gdje se trend također mijenja",
  poručio je Eshad.



  Šalu na stranu, Eshedove tvrdnje ne drže vodu čisto kada se
  pogleda broj ljudi koji bi morali biti uključeni u skrivanje
  istine. Eshed je otišao u mirovinu 2010. godine, a pretpostavka
  je da je tada izgubio i pristup osjetljivim informacijama, što
  znači da se o svemu nije govorilo zadnjih deset godina.


  Ukoliko bi njegove tvrdnje bile točne, bilo bi mnoštvo
  znanstvenika koji bi tokom rada naišli na signale koji bi
  potvrdili postojanje Federacije te bi surađivali s vanzemaljcima
  na istraživanjima.


  Na kraju, kako je vješto prikazao komičar Vinny
  Thomas na Twitteru: "zašto bi vanzemaljci htjeli imati
  ikakve veze s nama?".

 Pukao ili razotkrio najveću tajnu? 

Pukao ili razotkrio najveću tajnu?

Bivši izraelski dužnosnik tvrdi: 'Izrael i SAD sklopili su ugovor s vanzemaljcima. Postoji baza na Marsu'

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zagreb. I jedna zaboravljena kuća</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1999544033422562%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Rimske terme, Varaždinske toplice</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2098876840155947%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kumrovec</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2068061913237440%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Tunel koji započinje u Hrvatskoj, prolazi kroz Sloveniju i ponovno izlazi u Hrvatskoj</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2050669108310054%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nečiji dnevni boravak, nečiji intimni prostor, od osoba kojih više nema. </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2029111010465864%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zaboravljeni nadgrobni spomenici uz šumski puteljak</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2040997902610508%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Hotel Grand u Kuparima </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F2021755884534710%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zatvoreni bazen pod otvorenim nebom. ☁️☀️</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1935103739866592%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Lipik</heading2>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1912831592093807%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2> Napuštena psihijatrijska bolnica </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1848627121847588%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nikad dovršeni megaprojekt Sveučilišne bolnice iz osamdesetih godine, Zagreb</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1816728925037408%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Oronuo, napušten i prazan hotel u Kuparima </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1795386120505022%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ulica Vladimira Nazora u Zagrebu</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1770007236376244%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Brod koji je vozio banane, mine i Tita</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1748935441816757%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Restoran 'Šumski dvor' na zagrebačkom Cmroku</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1740924035951231%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Poznanovec, Hrvatsko Zagorje</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1704379932938975%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Hotel Belvedere, Dubrovnik </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1735105293199772%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Haludovo, Krk</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1669556086421360%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ulično pročelje stare sisačke vojarne i drvored lipa</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1589652157745087%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Nazorova, Zagreb</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1582594315117538%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Barokni dvorac Brezovica</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1576022755774694%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Podgarić, Bjelovarsko-bilogorska županija</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1550292098347760%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Gredelj, Zagreb</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1517020465008257%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Negdje na obali</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fphotos%2Fa.635402659836713%2F1505287589514878%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ciglana na Črnomercu</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1429506130426358%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Jeste li znali da se na zagrebačkom Črnomercu kriju jezera, ali i bunker iz Drugog svjetskog rata?</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1383176345059337%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zagreb, uličica koja spaja Cesarčevu i Bakačevu</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1343796478997324%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Napuštena sportska dvorana smještena u bivšoj Političkoj školi u Kumrovcu.</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1325511507492488%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zgrada kompleksa Domobranske vojarne u Zagrebu</heading2>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1309554669088172%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ruševine nekadašnje zagrebačke tvornice svile 'Bubara' iz 1892. godine</heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAbandonedCroatia%2Fposts%2F1262093357167637%3A0&amp;width=500"/>

Napuštena i zapuštena Hrvatska: TOP 30 zaboravljenih 'ljepotica' koje iz dana u dan sve više propadaju Na Facebooku smo naišli na jednu ultra zanimljivu stranicu koja prati napuštene bisere Lijepe naše (Abandoned Croatia) i odmah se zaljubili u istu. Stvarno je žalosno vidjeti koliko je ljepota u našoj domovini zapušteno i ostavljeno zubu vremena, od starih kamenih kućica, baroknih dvoraca, propalih arhitektonskih rješenja do nekadašnjih okupljališta mladosti. U nastavku vam donosimo najzanimljivije fotografije i priče iz prošlosti, a vi odaberite koja vam je najzanimljivija. Kako bi prolistali kroz fotogaleriju, stisnite 'SLJEDEĆA' 
Zagreb. I jedna zaboravljena kuća



Rimske terme, Varaždinske toplice



Kumrovec



Tunel koji započinje u Hrvatskoj, prolazi kroz Sloveniju i ponovno izlazi u Hrvatskoj



Nečiji dnevni boravak, nečiji intimni prostor, od osoba kojih više nema. 



Zaboravljeni nadgrobni spomenici uz šumski puteljak



Hotel Grand u Kuparima 



Zatvoreni bazen pod otvorenim nebom. ☁️☀️



Lipik


 Napuštena psihijatrijska bolnica 



Nikad dovršeni megaprojekt Sveučilišne bolnice iz osamdesetih godine, Zagreb



Oronuo, napušten i prazan hotel u Kuparima 



Ulica Vladimira Nazora u Zagrebu



Brod koji je vozio banane, mine i Tita



Restoran 'Šumski dvor' na zagrebačkom Cmroku



Poznanovec, Hrvatsko Zagorje



Hotel Belvedere, Dubrovnik 



Haludovo, Krk



Ulično pročelje stare sisačke vojarne i drvored lipa



Nazorova, Zagreb



Barokni dvorac Brezovica



Podgarić, Bjelovarsko-bilogorska županija



Gredelj, Zagreb



Negdje na obali



Ciglana na Črnomercu



Jeste li znali da se na zagrebačkom Črnomercu kriju jezera, ali i bunker iz Drugog svjetskog rata?



Zagreb, uličica koja spaja Cesarčevu i Bakačevu



Napuštena sportska dvorana smještena u bivšoj Političkoj školi u Kumrovcu.



Zgrada kompleksa Domobranske vojarne u Zagrebu


Ruševine nekadašnje zagrebačke tvornice svile 'Bubara' iz 1892. godine

 'Abandoned Croatia' 

'Abandoned Croatia'

Napuštena i zapuštena Hrvatska: TOP 30 zaboravljenih 'ljepotica' koje iz dana u dan sve više propadaju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanje je pokazalo da su vozači koji pate od akutnih alergija na pelud potencijalno jednako skloni nesrećama kao i pijani vozači, jer zbog samo jednog kihanja pri brzini od 100 km/h vozač može voziti naslijepo i do 30 metara, podaci su njemačke agencije TÜV.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premda određeni lijekovi mogu pomoći kod simptoma poput curenja iz nosa i suznih očiju, stručnjaci preporučuju provjeru integriranih kabinskih zračnih filtara koji zadržavaju neželjene komponente iz zraka poput peludi, prašine, bakterija ili alergena izvana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok su novi, filtri sprečavaju ulazak peludi i prašine u kabinu automobila, no filtri koji dugo nisu mijenjani mogu se začepiti i postati leglo plijesni i ostalih spora.</para><hmn:article id="239b37c2-b9f4-11ec-a38d-0242ac120066" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I antibakterijski i fungicidni premazi filtra prestaju biti učinkoviti nakon dugog razdoblja korištenja. Stoga bi se novi filtri obavezno trebali provjeriti čim koncentracija peludi dosegne vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stručnjaci savjetuju da se filtri u automobilima zamijene svakih 15.000 km te dodaju da bi ih i vozači koji ne prijeđu toliku kilometražu trebali promijeniti barem jednom godišnje kako bi se zajamčila njihova učinkovitost, preporučuju njemački stručnjaci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se obično obavlja u sklopu tehničkog pregleda", podsjeća tehnički inspektor TÜV-a Vincenzo Lucà. No ako ste prisiljeni svakodnevno voziti kroz područja puna peludi, možda ćete morati promijeniti automobil. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo je nekoliko modela automobila koji vlasnicima omogućuju da sami jednostavno isključe i uključe filtre. Većina vozača svoj će automobil morati odvesti u  mehaničarsku radionicu radi zamjene. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Takozvani multifilteri s aktivnim ugljenom mogu se naknadno ugraditi u mnoge modele vozila, premda je takva opcija nešto skuplja. Filtri s aktivnim ugljenom, osim od peludi i prašine izvana, istodobno štite od neugodnih mirisa i određenih kontaminanata.</para><hmn:article id="49c4dfb0-cd4a-11ed-b293-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Patite li od peludne groznice nastojte izbjegavati parkiranje ispod drveća za vrijeme peludne sezone, jer bi u suprotnome kad se vratite vaš automobil mogao biti prekriven cvjetovima koji padnu s drveća i posljedično prepun peludi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da biste simptome alergije sveli na minimum trebali biste izbjegavati izravan kontakt s peludi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon boravka vani, jaknu stavite u prtljažnik automobila da pelud s nje ne biste prenijeli u kabinu vozila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usto je za vrijeme vožnje prozore najbolje držati zatvorenima, jednako kao i krovni prozor, ako ga automobil ima.</para>

Vozači alergični na pelud jednako su skloni nesrećama kao i oni pijani? Iznenađujući podaci njemačke agencije Stručnjaci savjetuju da se filtri u automobilima zamijene svakih 15.000 km te dodaju da bi ih i vozači koji ne prijeđu toliku kilometražu trebali promijeniti barem jednom godišnje kako bi se zajamčila njihova učinkovitost, preporučuju njemački stručnjaci Istraživanje je pokazalo da su vozači koji pate od akutnih alergija na pelud potencijalno jednako skloni nesrećama kao i pijani vozači, jer zbog samo jednog kihanja pri brzini od 100 km/h vozač može voziti naslijepo i do 30 metara, podaci su njemačke agencije TÜV.Premda određeni lijekovi mogu pomoći kod simptoma poput curenja iz nosa i suznih očiju, stručnjaci preporučuju provjeru integriranih kabinskih zračnih filtara koji zadržavaju neželjene komponente iz zraka poput peludi, prašine, bakterija ili alergena izvana.Dok su novi, filtri sprečavaju ulazak peludi i prašine u kabinu automobila, no filtri koji dugo nisu mijenjani mogu se začepiti i postati leglo plijesni i ostalih spora.I antibakterijski i fungicidni premazi filtra prestaju biti učinkoviti nakon dugog razdoblja korištenja. Stoga bi se novi filtri obavezno trebali provjeriti čim koncentracija peludi dosegne vrhunac.Stručnjaci savjetuju da se filtri u automobilima zamijene svakih 15.000 km te dodaju da bi ih i vozači koji ne prijeđu toliku kilometražu trebali promijeniti barem jednom godišnje kako bi se zajamčila njihova učinkovitost, preporučuju njemački stručnjaci."To se obično obavlja u sklopu tehničkog pregleda", podsjeća tehnički inspektor TÜV-a Vincenzo Lucà. No ako ste prisiljeni svakodnevno voziti kroz područja puna peludi, možda ćete morati promijeniti automobil. Samo je nekoliko modela automobila koji vlasnicima omogućuju da sami jednostavno isključe i uključe filtre. Većina vozača svoj će automobil morati odvesti u  mehaničarsku radionicu radi zamjene. Takozvani multifilteri s aktivnim ugljenom mogu se naknadno ugraditi u mnoge modele vozila, premda je takva opcija nešto skuplja. Filtri s aktivnim ugljenom, osim od peludi i prašine izvana, istodobno štite od neugodnih mirisa i određenih kontaminanata.Patite li od peludne groznice nastojte izbjegavati parkiranje ispod drveća za vrijeme peludne sezone, jer bi u suprotnome kad se vratite vaš automobil mogao biti prekriven cvjetovima koji padnu s drveća i posljedično prepun peludi.Da biste simptome alergije sveli na minimum trebali biste izbjegavati izravan kontakt s peludi.Nakon boravka vani, jaknu stavite u prtljažnik automobila da pelud s nje ne biste prenijeli u kabinu vozila.Usto je za vrijeme vožnje prozore najbolje držati zatvorenima, jednako kao i krovni prozor, ako ga automobil ima. ZBOG JEDNOG KIHANJA... 

ZBOG JEDNOG KIHANJA...

Vozači alergični na pelud jednako su skloni nesrećama kao i oni pijani? Iznenađujući podaci njemačke agencije

Ako ste bez ideja: 20 fora 'matching' tetovaža za zaljubljene parove Dugo ste s partnerom ili partnericom i htjeli biste napraviti zajedničke tetovaže? Ova fotogalerija dat će vam 20 genijalnih ideja - od lijepih, do smiješnih, do kreativnih. Od većih, do manjih, od onih na nogama, do onih na rukama. Pazite samo da ne prekinete vezu. 

<para>Dugo ste s partnerom ili partnericom i htjeli biste napraviti zajedničke tetovaže? Ova fotogalerija dat će vam 20 genijalnih ideja - od lijepih, do smiješnih, do kreativnih. Od većih, do manjih, od onih na nogama, do onih na rukama. Pazite samo da ne prekinete vezu.</para>

Ako ste bez ideja: 20 fora 'matching' tetovaža za zaljubljene parove

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>BUDUĆI DA vs. POŠTO </heading2>
<para>




</para>
<para>
 
 <ulink url="https://hrvatskijezik.eu/posto-je-samo-na-trznici/">'POŠTO' JE SAMO NA TRŽNICI.</ulink>
 
</para>
<para>Dakle, 'pošto' nije zamjena za uzročni veznik 'budući da'. Zapravo, najpravilnije je govoriti 'budući da', jer 'pošto' najčešće čujemo SAMO na tržnici (
 <emphasis>Pošto su jabuke?</emphasis>
 )<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/fkE8aXHMceFQQ"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/sonymusicperu-justin-timberlake-fkE8aXHMceFQQ">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>S vs. SA</heading2>
<para>








</para>
<para>Pravilo je jednostavno:</para>
<para> sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: 
 <emphasis>sa Sanjom, sa sestričnom, sa Željkom</emphasis>
 .<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik jedan od navedenih:  npr. sa Ksenijom, sa psom.</para>
<para>U ostalim slučajevima upotrebljavat ćemo 's' <emphasis>(s Martom, s Anom, s Ivanom)</emphasis>
 
</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/l4FGAfrbAstQmgooM"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/tromboneshorty-trombone-shorty-l4FGAfrbAstQmgooM">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>BEZ DA vs. A DA NE</heading2>
<para>










</para>
<para>Matematika:</para>
<para>
 BEZ + imenica (<emphasis>govorio sam bez zamuckivanja, slagao sam bez gledanja</emphasis>)</para>
<para>
 A DA NE/NISAM/NIJE... + glagol (<emphasis>rekao sam to a da nisam ni pogledao, smislila sam to a da nisam ni znala</emphasis>)</para>
<para>'Vidjela sam te bez da sam prošla cestu' nije opcija. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/O98u1yR1h57EI"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/30-rock-alec-baldwin-jack-donaghy-O98u1yR1h57EI">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>OBADVA vs. OBA DVOJICA vs. OBA vs. OBOJICA</heading2>
<para>








</para>
<para>Kad se kaže 'obadva' misli se na dvije riječi istog značenja. U hrvatskom jeziku s vremenom se ustalilo kao 'prihvaćen' izraz.</para>
<para>ZAPRAVO: oba, obojica, obje ili dva, dvojica, dvije!</para>
<para>DAKLE: oba Ivana, ne obadvojica ili obadva</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/xTk9ZNSEaGv7FtKY6s"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/sistersmovie-sisters-movie-you-can-see-them-both-xTk9ZNSEaGv7FtKY6s">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>vi vs. Vi</heading2>
<para>




</para>
<para>Vrlo jednostavno, ali i dalje se griješi.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 'Vi' govorimo kada se nekome obraćamo s poštovanjem (<emphasis>šefe, Vi ste u pravu</emphasis>)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 'vi' je drugo lice množine (<emphasis>želite li vi (djeco) da vam ispečem tortu?</emphasis>) </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3o7bu3wN9CbDWEzeGQ"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/studiosoriginals-compliments-3o7bu3wN9CbDWEzeGQ">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>TIJEKOM vs. TOKOM </heading2>
<para>




</para>
<para>Pravilno je 'tijekom'.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <emphasis>Tijekom Prvog svjetskog rata</emphasis>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <emphasis>Tijekom godine</emphasis>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <emphasis>Tijekom života</emphasis>
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 <emphasis>i sl.</emphasis>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3XEV8vFLkoVA4"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/from-little-francisco-3XEV8vFLkoVA4">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>S NIKIM vs. NI S KIM</heading2>
<para>




















</para>
<para>Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće se u nju.</para>
<para>ODNOSNO, ZAPAMTITE:</para>
<para>Za nikog se ne vežem --&gt; Ni za kog se ne vežem
</para>
<para>Ne žalim za ničim --&gt; Ni za čim ne žalim
</para>
<para>S nikim se nisam čula --&gt; Ni s kim se nisam čula
</para>
<para>O nikome ne mislim loše --&gt; Ne mislim loše ni o kome
</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/vQqeT3AYg8S5O"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/gets-smart-question-vQqeT3AYg8S5O">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>OD ANE vs. ANIN</heading2>
<para>










</para>
<para>Posvojni pridjev!</para>
<para>DAKLE, nije prijatelj od Marka, nego je MARKOV PRIJATELJ
</para>
<para>              nije pas od Ane, nego je ANIN PAS
</para>
<para>              nije predmet od učiteljice, nego je UČITELJIČIN PREDMET 
</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3o6ZtdLhIkfEZQLwo8"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/dog-ice-cream-dessert-3o6ZtdLhIkfEZQLwo8">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>TKO TU KOME (S)LIČI?</heading2>
<para>






</para>
<para>
 LIČIMO zidove, prozore, vrata... ('farbamo')</para>
<para>
 SLIČIMO ocu, majci, djedu, baki, ujaku... ('izgledmo kao', nalikujemo na)</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/26BRrYADBhiMDtDAA"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/election2016-dnc-democratic-national-convention-2016-26BRrYADBhiMDtDAA">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Pleonazam</heading2>
<para>






</para>
<para>...je gomilanje istoznačnih riječi u govoru. ODNOSNO:</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 nije 'ja osobno', nego je ili ja ili osobno (osobno tvrdim da to nije u redu)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 nije 'no međutim' , nego je ili no ili međutim (no, smatram da bismo to trebali ispraviti)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 nije 'čak štoviše',  nego je čak ili štoviše (štoviše, tvrdim da je to bolje)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 nije 'oko približno', nego je oko ili približno (približno deset (NE DESETAK) osoba bilo je na sastanku)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 ne penjete se gore, nego se samo penjete
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 ne silazite dolje, samo silazite
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 ne surađujete zajedno, samo surađujete
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 nije 'jednom riječju', nego je riječju 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/iDMjWDbchJ7yz7jqvf"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/rocketmanmovie-iDMjWDbchJ7yz7jqvf">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>SAMNOM vs. SA MNOM </heading2>
<para>








</para>
<para>Vrlo jednostavno:</para>
<para>
 nije samnom, nego je sa mnom (odvojeno)
</para>
<para>- isto kao što je i, primjerice: s tobom, s Anom, s njom, s njima...</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/13aYi63wZVeNpK"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/13aYi63wZVeNpK">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>PJEVATI ĆU vs. PJEVAT ĆU </heading2>
<para>
















</para>
<para>pjevat ću, pjevat ćeš, pjevat će,... </para>
<para>svirat ću, svirat ćeš, svirat ćemo,...</para>
<para>zaglibit ću, zaglibit ćeš, zaglibit će...</para>
<para>
 ALI
</para>
<para>ja ću pjevati, ti ćeš pjevati, on će pjevati...</para>
<para>ja ću svirati, ti ćeš svirati, on će svirati...</para>
<para>--&gt; ovisi o poziciji pomoćnog glagola </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/EouEzI5bBR8uk"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/anchorman-lies-lie-EouEzI5bBR8uk">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>SLIJEDEĆI vs. SLJEDEĆI </heading2>
<para>








</para>
<para>Drugo je pridjev, prvo je glagolski prilog sadašnji.</para>
<para>ODNOSNO: <emphasis>
 Sljedeći put kad te vidim, donesi novce.
 </emphasis>
</para>
<para>
 <emphasis>
                      Slijedeći taj trag, našli smo kućicu. 
 </emphasis>
</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/TdfyKrN7HGTIY"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/happy-spongebob-squarepants-patrick-TdfyKrN7HGTIY">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Mladež</heading2>
<para>


</para>
<para>Mladež su mladi. Ne uklanjaju se, na njima svijet ostaje.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/mladez-su-mladi-ne-uklanjaju-se-na-njima-svijet-ostaje-0f9d6a818cf670b930bf9c5d2e0973a9_gallery_single_view.jpg?v=21"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Sumljam</heading2>
<para>


</para>
<para>Postoji posebni krug pakla za one koji stavljaju 'lj' i 'nj' tamo gdje ne treba.</para>
<para>(Foto: Facebook)</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://data.whicdn.com/images/150199742/large.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>JER ili JEL</heading2>
<para>








</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://i1343.photobucket.com/albums/o798/crvendac_011/8_zps8a6e3fe6.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 Jer 
 ili
 jel
 ja
 sam 
 skitnica
 ?
</para>
<para>Nevjerojatno ali istinito - poneki od nas brkaju te dvije riječi, koje čak ne spadaju ni u istu vrstu. Jer je veznik, a jel (točnije jel') je skraćeni oblik od upitne forme je li.
</para>
<para>Drugim riječima, jer znači zbog, zato što i slično, a jel' ćemo upotrijebiti kad nekome postavljamo pitanje, i to u neslužbenoj komunikaciji. Na primjer: Jel' imaš vremena? (Dakle, jel' spada u razgovorni jezik, a u standardnom hrvatskom jeziku reći ćemo Imaš li vremena?).</para>
<para>
 Jasna Zlokić, dakle, pjeva Jer ja sam skitnica.
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vjerojatno ili vjerovatno</heading2>
<para>


</para>
<para>Pravilno je i piše se vjerojatno. Vjerojatno i drugi oblici kao što su vjerojatnije, vjerojatna, vjerojatan dio su standardnog hrvatskog jezika i preuzeti su iz ruskog jezika. Oblike je lako povezati uz glagol vjerovati koji su nastali zamjenom  glasa j u v.(vjerovatan i vjerovatno) ali norma hrvatskog standardnog jezika preporučuje oblike s j – (najvjerojatnije, nevjerojatno, nevjerojatnije). </para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7d35c8f0-8f20-11ec-bd2b-0242ac120017" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Inekcija</heading2>
<para>




</para>
<para>Zašto je većina navikla govoriti ‘inekcija’ kad je ispravno reći ‘injekcija’? I zapravo se ne radi samo o medicinskom terminu, nego i o matematičkoj funkciji. A sve to skupa korijen vuče iz latinskog glagola inicio, što znači ‘baciti’ i koji se zapravo klasičnim izgovorom čita ‘injikio’. Zato apsolutno ne moramo čupati kosu ako nam ono što je ispravno zvuči glupo jer zapravo ispravnije ne može biti.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/xT5LMUeCoYH1DEGCys"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/season-15-the-simpsons-15x21-xT5LMUeCoYH1DEGCys">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Blomba</heading2>
<para>




</para>
<para>Premda online jezični savjetnik nudi riječ blomba kao razgovornu opciju, jedini izgovor koji možete imati, ako je koristite, jest – humor. A objektivno gledano i nije nešto pretjerano zabavno govoriti blomba bez nekog posebnog razloga. Blomba, blomba, blomba… Da, nije zabavno. Jedino rješenje je zapamtiti da se ono što vam zubar kelji na zub zove plomba, a ne blomba. Također, prema Aniću, to je 'limena pločica ili spljošten komadić olova kojim se pečate različiti predmeti, pošiljke i slično'.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/qYZnemtAXkh7W"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/madonna-tooth-beret-qYZnemtAXkh7W">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Pazduh</heading2>
<para>




</para>
<para>Kako je injekcija izgubila jedno slovo, tako je pazuh jedno dobio. Zašto je to baš ‘d’ i koja je njegova važnost, nemamo pojma, najiskrenije. No pazduh na online Hrvatskom jezičnom portalu ne postoji i ako ga potražite, dobit ćete već poznati odgovor: ‘Nijedna natuknica u rječničkoj bazi ne zadovoljava zadane uvjete.’ Kakav šok!</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3o7TKGa85NF5FpEk36"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/animated-illustration-careless-3o7TKGa85NF5FpEk36">via GIPHY</ulink>
</para>

Hrvatski je naš službeni jezik već 171 godinu, ali neki i dalje SUMLJAJU: TOP 20 najčešćih pravopisnih grešaka 23. listopada 1847. godine hrvatski jezik proglašen je službenim na ovim prostorima. Iako se kroz godine mijenjao, zapravo, još uvijek se na njega dodavaju novine, još i danas radimo jednake pravopisne pogreške u svakodnevnom govoru. Kako do tog više ne bi dolazilo i kako bismo svi bili malo pismeniji, prikazat ćemo Vam 'malu školu' hrvatskog jezika današnjice. Kliknite 'SLJEDEĆA' i provjerite: 
BUDUĆI DA vs. POŠTO 







   
      'POŠTO' JE SAMO NA TRŽNICI.
   

Dakle, 'pošto' nije zamjena za uzročni veznik 'budući da'. Zapravo, najpravilnije je govoriti 'budući da', jer 'pošto' najčešće čujemo SAMO na tržnici (
      Pošto su jabuke?
   )
   


   
      
   


   via GIPHY


S vs. SA










Pravilo je jednostavno:
 sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: 
      sa Sanjom, sa sestričnom, sa Željkom
   .
Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik jedan od navedenih:  npr. sa Ksenijom, sa psom.
U ostalim slučajevima upotrebljavat ćemo 's' (s Martom, s Anom, s Ivanom)
   



   
      
   


   via GIPHY


BEZ DA vs. A DA NE












Matematika:

   BEZ + imenica (govorio sam bez zamuckivanja, slagao sam bez gledanja)

   A DA NE/NISAM/NIJE... + glagol (rekao sam to a da nisam ni pogledao, smislila sam to a da nisam ni znala)
'Vidjela sam te bez da sam prošla cestu' nije opcija. 


   
      
   


   via GIPHY


OBADVA vs. OBA DVOJICA vs. OBA vs. OBOJICA










Kad se kaže 'obadva' misli se na dvije riječi istog značenja. U hrvatskom jeziku s vremenom se ustalilo kao 'prihvaćen' izraz.
ZAPRAVO: oba, obojica, obje ili dva, dvojica, dvije!
DAKLE: oba Ivana, ne obadvojica ili obadva


   
      
   


   via GIPHY


vi vs. Vi






Vrlo jednostavno, ali i dalje se griješi.

   
      
         'Vi' govorimo kada se nekome obraćamo s poštovanjem (šefe, Vi ste u pravu)
   
   
      
         'vi' je drugo lice množine (želite li vi (djeco) da vam ispečem tortu?) 
   



   
      
   


   via GIPHY


TIJEKOM vs. TOKOM 






Pravilno je 'tijekom'.

   
      
         Tijekom Prvog svjetskog rata
      
   
   
      
         Tijekom godine
      
   
   
      
         Tijekom života
      
   
   
      
         i sl.
      
   



   
      
   


   via GIPHY


S NIKIM vs. NI S KIM






















Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće se u nju.
ODNOSNO, ZAPAMTITE:
Za nikog se ne vežem --&gt; Ni za kog se ne vežem

Ne žalim za ničim --&gt; Ni za čim ne žalim

S nikim se nisam čula --&gt; Ni s kim se nisam čula

O nikome ne mislim loše --&gt; Ne mislim loše ni o kome



   
      
   


   via GIPHY


OD ANE vs. ANIN












Posvojni pridjev!
DAKLE, nije prijatelj od Marka, nego je MARKOV PRIJATELJ

              nije pas od Ane, nego je ANIN PAS

              nije predmet od učiteljice, nego je UČITELJIČIN PREDMET 



   
      
   


   via GIPHY


TKO TU KOME (S)LIČI?









   LIČIMO zidove, prozore, vrata... ('farbamo')

   SLIČIMO ocu, majci, djedu, baki, ujaku... ('izgledmo kao', nalikujemo na)


   
      
   


   via GIPHY


Pleonazam








...je gomilanje istoznačnih riječi u govoru. ODNOSNO:

   
      
         nije 'ja osobno', nego je ili ja ili osobno (osobno tvrdim da to nije u redu)
   
   
      
         nije 'no međutim' , nego je ili no ili međutim (no, smatram da bismo to trebali ispraviti)
   
   
      
         nije 'čak štoviše',  nego je čak ili štoviše (štoviše, tvrdim da je to bolje)
   
   
      
         nije 'oko približno', nego je oko ili približno (približno deset (NE DESETAK) osoba bilo je na sastanku)
   
   
      
         ne penjete se gore, nego se samo penjete
      
   
   
      
         ne silazite dolje, samo silazite
      
   
   
      
         ne surađujete zajedno, samo surađujete
      
   
   
      
         nije 'jednom riječju', nego je riječju 
      
   



   
      
   


   via GIPHY


SAMNOM vs. SA MNOM 










Vrlo jednostavno:

   nije samnom, nego je sa mnom (odvojeno)

- isto kao što je i, primjerice: s tobom, s Anom, s njom, s njima...


   
      
   


   via GIPHY


PJEVATI ĆU vs. PJEVAT ĆU 


















pjevat ću, pjevat ćeš, pjevat će,... 
svirat ću, svirat ćeš, svirat ćemo,...
zaglibit ću, zaglibit ćeš, zaglibit će...

   ALI

ja ću pjevati, ti ćeš pjevati, on će pjevati...
ja ću svirati, ti ćeš svirati, on će svirati...
--&gt; ovisi o poziciji pomoćnog glagola 


   
      
   


   via GIPHY


SLIJEDEĆI vs. SLJEDEĆI 










Drugo je pridjev, prvo je glagolski prilog sadašnji.
ODNOSNO: 
      Sljedeći put kad te vidim, donesi novce.
   


   
                           Slijedeći taj trag, našli smo kućicu. 
   



   
      
   


   via GIPHY


Mladež




Mladež su mladi. Ne uklanjaju se, na njima svijet ostaje.


   
      
   


Sumljam




Postoji posebni krug pakla za one koji stavljaju 'lj' i 'nj' tamo gdje ne treba.
(Foto: Facebook)

   
      
   


JER ili JEL












   
      
   


   Jer 
   ili
   jel
   ja
    sam 
   skitnica
   ?

Nevjerojatno ali istinito - poneki od nas brkaju te dvije riječi, koje čak ne spadaju ni u istu vrstu. Jer je veznik, a jel (točnije jel') je skraćeni oblik od upitne forme je li.

Drugim riječima, jer znači zbog, zato što i slično, a jel' ćemo upotrijebiti kad nekome postavljamo pitanje, i to u neslužbenoj komunikaciji. Na primjer: Jel' imaš vremena? (Dakle, jel' spada u razgovorni jezik, a u standardnom hrvatskom jeziku reći ćemo Imaš li vremena?).

   Jasna Zlokić, dakle, pjeva Jer ja sam skitnica.


Vjerojatno ili vjerovatno




Pravilno je i piše se vjerojatno. Vjerojatno i drugi oblici kao što su vjerojatnije, vjerojatna, vjerojatan dio su standardnog hrvatskog jezika i preuzeti su iz ruskog jezika. Oblike je lako povezati uz glagol vjerovati koji su nastali zamjenom  glasa j u v.(vjerovatan i vjerovatno) ali norma hrvatskog standardnog jezika preporučuje oblike s j – (najvjerojatnije, nevjerojatno, nevjerojatnije). 

   


Inekcija






Zašto je većina navikla govoriti ‘inekcija’ kad je ispravno reći ‘injekcija’? I zapravo se ne radi samo o medicinskom terminu, nego i o matematičkoj funkciji. A sve to skupa korijen vuče iz latinskog glagola inicio, što znači ‘baciti’ i koji se zapravo klasičnim izgovorom čita ‘injikio’. Zato apsolutno ne moramo čupati kosu ako nam ono što je ispravno zvuči glupo jer zapravo ispravnije ne može biti.


   
      
   


   via GIPHY


Blomba






Premda online jezični savjetnik nudi riječ blomba kao razgovornu opciju, jedini izgovor koji možete imati, ako je koristite, jest – humor. A objektivno gledano i nije nešto pretjerano zabavno govoriti blomba bez nekog posebnog razloga. Blomba, blomba, blomba… Da, nije zabavno. Jedino rješenje je zapamtiti da se ono što vam zubar kelji na zub zove plomba, a ne blomba. Također, prema Aniću, to je 'limena pločica ili spljošten komadić olova kojim se pečate različiti predmeti, pošiljke i slično'.


   
      
   


   via GIPHY


Pazduh






Kako je injekcija izgubila jedno slovo, tako je pazuh jedno dobio. Zašto je to baš ‘d’ i koja je njegova važnost, nemamo pojma, najiskrenije. No pazduh na online Hrvatskom jezičnom portalu ne postoji i ako ga potražite, dobit ćete već poznati odgovor: ‘Nijedna natuknica u rječničkoj bazi ne zadovoljava zadane uvjete.’ Kakav šok!


   
      
   


   via GIPHY
 od kojih nam se diže kosa na glavi 

od kojih nam se diže kosa na glavi

Hrvatski je naš službeni jezik već 171 godinu, ali neki i dalje SUMLJAJU: TOP 20 najčešćih pravopisnih grešaka

Playboy ili kompjuterski časopis? Ovako su izgledale naslovnice kompjuterskih magazina u bivšoj Jugi 70ih i 80ih godina, radi njihove velike popularnosti, računala su se prodavala kao najbolji sportski automobili. U našoj galeriji složili smo najbolje naslovnice kompjuterskih časopisa iz bivše Jugoslavije... 

<para>70ih i 80ih godina, radi njihove velike popularnosti, računala su se prodavala kao najbolji sportski automobili. U našoj galeriji složili smo najbolje naslovnice kompjuterskih časopisa iz bivše Jugoslavije...</para>

Playboy ili kompjuterski časopis? Ovako su izgledale naslovnice kompjuterskih magazina u bivšoj Jugi

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najnoviji primjer je usluga od jučer kada je turist vožnju od Splita do zračne luke platio gotovo 180 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radim u 'rent a caru' i maloprije dolazi stranka u Zračnoj luci Split i žele od nas preuzeti osobni automobil. Gledam ljude, izvan sebe su, pitali su me je li normalno da se iz Splita (Trajektna luka) do aerodroma naplati 180 eura!!? Na to mu kolega kaže da zove policiju jer da to nema veze s mozgom", prepričao je za <ulink url="https://www.dalmacijadanas.hr/taksist-im-izbio-180-eura-od-splita-do-zracne-luke-slucaj-prijavljen-i-policiji-ispred-ociju-javnosti-on-je-dno-dna-ali-pred-zakonom-je-jedan-kroz-jedan/?utm_source=Kraken&amp;utm_medium=Push&amp;utm_campaign=01-06-2023">Dalmaciju danas </ulink>muškarac nevjerojatnu priču. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentira da je dovoljno da netko stavi taksi oznaku na krov i da je "taksist", </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost, kada izda fiskalni račun, on je apsolutno jedan kroz jedan ispred zakona. Ispred očiju javnosti on je dno dna, ispred očiju normalnih prijevoznika on je dno dna, ali pred zakonom je jedan kroz jedan", komentirao je slučaj Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika pri Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije.</para><hmn:article id="52252c4a-ffe1-11ed-b52d-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prisjeća se da je nekad cijene taksija odrađivao Grad, bila je ljetna i zimska tarifa od 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljetna je bila 20 kuna start, deset kuna po kilometru. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi kao obrtnička komora radimo s Gradom kako bi se ovakve stvari prestale događati i da se zna momentalno tko je osoba koja je ovakvo nešto napravila. Na začetku smo sezone i sigurno će ovoga biti sve više. Svakodnevno se to događa, a samo dio dođe u javnost", kaže Topić.</para>

Od Trajektne luke Split do zračne luke oderali ih za 180 eura? Ceh prijevoznika imao je što reći... Milivoj Topić prisjeća se da je nekad Grad Split određivao cjenike koji su zimi bile 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljeti je start bio 20 kuna te za svaki kilometar dodatnih 10 kuna. Kaže, ovakvih slučajeva bit će sve više jer ide sezona Najnoviji primjer je usluga od jučer kada je turist vožnju od Splita do zračne luke platio gotovo 180 eura."Radim u 'rent a caru' i maloprije dolazi stranka u Zračnoj luci Split i žele od nas preuzeti osobni automobil. Gledam ljude, izvan sebe su, pitali su me je li normalno da se iz Splita (Trajektna luka) do aerodroma naplati 180 eura!!? Na to mu kolega kaže da zove policiju jer da to nema veze s mozgom", prepričao je za Dalmaciju danas muškarac nevjerojatnu priču. Komentira da je dovoljno da netko stavi taksi oznaku na krov i da je "taksist", "Nažalost, kada izda fiskalni račun, on je apsolutno jedan kroz jedan ispred zakona. Ispred očiju javnosti on je dno dna, ispred očiju normalnih prijevoznika on je dno dna, ali pred zakonom je jedan kroz jedan", komentirao je slučaj Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika pri Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije.Prisjeća se da je nekad cijene taksija odrađivao Grad, bila je ljetna i zimska tarifa od 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljetna je bila 20 kuna start, deset kuna po kilometru. "Mi kao obrtnička komora radimo s Gradom kako bi se ovakve stvari prestale događati i da se zna momentalno tko je osoba koja je ovakvo nešto napravila. Na začetku smo sezone i sigurno će ovoga biti sve više. Svakodnevno se to događa, a samo dio dođe u javnost", kaže Topić. krenulo 'deranje' 

krenulo 'deranje'

Od Trajektne luke Split do zračne luke oderali ih za 180 eura? Ceh prijevoznika imao je što reći...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doznaju <ulink url="https://www.24sata.hr/news/sutkinja-iz-zambije-danas-donosi-odluku-o-hrvatima-i-posvajanju-hoce-ih-osloboditi-913932">24 sata</ulink>, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. </para><hmn:article id="9c2dbb58-0050-11ee-99dc-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.</para><para>Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje: <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="a21a6cce-005e-11ee-b5ba-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji! Nakon pola godine, četiri para napokon se vraćaju u Hrvatsku Četiri Hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz DR Kongo, uhićena su prije više od šest mjeseci zbog sumnje u pokušaj trgovanja ljudima Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!Kako doznaju 24 sata, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje:  UPRAVO ODLUČENO 

UPRAVO ODLUČENO

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji! Nakon pola godine, četiri para napokon se vraćaju u Hrvatsku

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="034257da-fed1-11ed-a154-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/>

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine. PITALI SMO VAS 

Nakon brodoloma, ostao živjeti sam na mediteranskom otočiću. I tako već 28 godina!

Najčitanije

'Pumpaj', 'Šumica', 'Ja sam vlak': CRO DANCE TRASH je i dalje popularan, evo 20 svevremenskih hitova

'Ako te boli želudac, popij Pelinkovac': Svaki alkohol dobar je za neke tegobe, pronađi onaj koji će riješiti tvoje

20 totalno cool zanimljivosti o psima: Ova pasmina će vam najprije pronaći srodnu dušu

Još iz rubrike

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

Bivši izraelski dužnosnik tvrdi: 'Izrael i SAD sklopili su ugovor s vanzemaljcima. Postoji baza na Marsu'

Napuštena i zapuštena Hrvatska: TOP 30 zaboravljenih 'ljepotica' koje iz dana u dan sve više propadaju

Više s weba

Pročitajte još

Vozači alergični na pelud jednako su skloni nesrećama kao i oni pijani? Iznenađujući podaci njemačke agencije

Ako ste bez ideja: 20 fora 'matching' tetovaža za zaljubljene parove

Hrvatski je naš službeni jezik već 171 godinu, ali neki i dalje SUMLJAJU: TOP 20 najčešćih pravopisnih grešaka

Playboy ili kompjuterski časopis? Ovako su izgledale naslovnice kompjuterskih magazina u bivšoj Jugi

Pročitajte još

Vozači alergični na pelud jednako su skloni nesrećama kao i oni pijani? Iznenađujući podaci njemačke agencije

Ako ste bez ideja: 20 fora 'matching' tetovaža za zaljubljene parove

Hrvatski je naš službeni jezik već 171 godinu, ali neki i dalje SUMLJAJU: TOP 20 najčešćih pravopisnih grešaka

Playboy ili kompjuterski časopis? Ovako su izgledale naslovnice kompjuterskih magazina u bivšoj Jugi

Više s weba