Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Njofra</heading2>
<para>
</para>
<para>(Facebook) </para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://scontent.cdninstagram.com/vp/ea1c1a71ca9dced1f57691f96bf355da/5D32C5B1/t51.2885-15/e35/s480x480/13744962_647917202034599_867123219_n.jpg?_nc_ht=scontent-lax3-1.cdninstagram.com"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zlatorog </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FMojaNostalgija%2Fphotos%2Fa.463291377022614%2F772635076088241%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Gol </heading2>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FMojaNostalgija%2Fposts%2F1468895223128886%3A0&amp;width=500"/>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FMojaNostalgija%2Fposts%2F1241446419207102%3A0&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ledenice po kunu </heading2>
<para>
</para>
<para>(Facebook) </para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.moj.ba/wp-content/uploads/2014/04/sladoled-u-vrecicama.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Silk Milk - iako su ga nedavno vraćali </heading2>
<para>


</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.ledo.hr/datastore/imagestore/size_561_350/size_561_350_1425396802010284_silk-milk-2015_product1122x700.jpg?v=0"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>(Ledo)</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Pekabela </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/IJY8nJsyW50?wmode=transparent&amp;jqoemcache=0IPO6"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>BUBI</heading2>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1559560127662599%2Fphotos%2Fa.1559564084328870%2F1559564070995538%2F%3Ftype%3D3&amp;width=500"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Jogurti - sladoledi </heading2>
<para>


</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.3d2d.hr/uploads/article_photo/81/lightbox/D_Slad_K_12_Final0051.jpg?1247230181"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>(facebook) </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kapri sladoled</heading2>
<para>
</para>
<para>(Facebook) </para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2014/09/kapri-sladoled.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Snjeguljica</heading2>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.journal.hr/wp-content/uploads/2015/05/ledosladoledi8.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>

Od Snjeguljice do Njofre: 10 zaboravljenih sladoleda koji bi pasali na ovim vrućinama Najdraže ljetno jelo je, zasigurno, sladoled. Nema tko ga ne voli, nema tko ga ne jede. Ipak, danas su sve popularniji okusi i sladoledi sa 17 vrsta čokolade, raznoraznih boja i dodataka. Malo smo se vratili u prošlost i s tugom u srcu sjetili se jedne dobre stare Snjeguljice, kao i neizostavnog sladoled svakog djetinjstva - Njofre. Kliknite 'Sljedeća' za ostale sladolede.
Napomena: neke i danas možete jesti, ali, kako se kaže, 'nije to to'. 
Njofra


(Facebook) 

   
      
   


Zlatorog 



Gol 





Ledenice po kunu 


(Facebook) 

   
      
   


Silk Milk - iako su ga nedavno vraćali 






   
      
   

(Ledo)

Pekabela 


BUBI


Jogurti - sladoledi 






   
      
   

(facebook) 

Kapri sladoled


(Facebook) 

   
      
   


Snjeguljica


   
      
   
 Pazite da vam ne cure sline 

Od Snjeguljice do Njofre: 10 zaboravljenih sladoleda koji bi pasali na ovim vrućinama

Image 3668933 (auto)

Ovako izgleda kad se milijarderi natječu tko ima veću... Ovo su najveće jahte na svijetu!

'Crko maršal!': 20 zabranjenih viceva iz doba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza zbog kojih ste mogli u zatvor

Zanimljivosti

Najdraže ljetno jelo je, zasigurno, sladoled. Nema tko ga ne voli, nema tko ga ne jede. Ipak, danas su sve popularniji okusi i sladoledi sa 17 vrsta...

Pazite da vam ne cure sline

Prev-next članak

Buzzara.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.</para><hmn:article id="6535d89e-ca39-11ed-af4b-66f04ea42762" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.</para><hmn:article id="c6d62db8-bcfd-11ed-9bb0-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva.</para>

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita Zamislite situaciju: mlada ste djevojka, dočekali ste petak, dan za izlazak, dolazite pred klub, a tamo vas na vratima čeka agresivni zaštitar. Pokušate ući, a on vas grabi za ruku i divljački odgurne, tako da vam na ruci nastane ogromna masnica. Odlučite sve prijaviti policiji, idete kod liječnika da utvrdi ozljedu, a onda s dokumentacijom u policijsku stanicu U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. "On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba."Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima."Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca."Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu."Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita."Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva. ISMIJAO JE I POLICAJAC... 

ISMIJAO JE I POLICAJAC...

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju Direkta</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužiti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li neki lijek? Tajna neka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.</para><hmn:article id="1c7aa4f8-cf3a-11ed-8d98-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba Corellija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?<hmn:linebreak/>A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?<hmn:linebreak/>Dogodi mi se ponekad, da.<hmn:linebreak/>Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?<hmn:linebreak/>Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.<hmn:linebreak/>Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?<hmn:linebreak/>Ima samo to. Facebook nemam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manje<hmn:linebreak/>Pa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali'</para>

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju Legendarna hrvatska pjevačica Tereza Kesovija u Direktu je pričala o LET-u 3 i njihovom hitu ŠČ, otkrila što misli o cajkama, kako objavljuje na Instagramu te kako u današnje vrijeme ima sve manje pravih muškaraca. Na kraju je i zapjevala svoj veliki hit &apos;Moja posljednja i prva ljubavi&apos; Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju DirektaKako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužitiIma li neki lijek? Tajna neka?Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba CorellijaNije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?Dogodi mi se ponekad, da.Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?Ima samo to. Facebook nemam.Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manjePa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali' najveća diva 

najveća diva

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon tri mjeseca na bankomatima nove novčanice – od 50 i 100 eura. Do sada su se u većini slučajeva isplaćivale samo one od 10 i 20.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ide mi to jako na živce, jer kad idem plaćati račune trebam veću svotu i nisam s tim baš zadovoljna", kaže Zagrepčanka Ana Cikojević dok njezinom sugrađaninu Željku Čelepiroviću to ne smeta<hmn:linebreak/>"Ionako većinom plaćam karticama", kaže nam Čelepirović.<hmn:linebreak/>No, od 1. travnja u bankomatima više neće biti samo sitno. Stižu pedesetice, a pojedini će isplaćivati i stotice, uglavnom oni na obali.<hmn:linebreak/>Promijenila se valuta, ali ne i vrijednost unutar bankomata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Najmanja vrijednost je bila 600 tisuća kuna, a najveća 900 tisuća kuna. Vrijednosti su ostale iste.“<hmn:linebreak/>U kojim će apoenima novac izlaziti, ovisi prije svega o modelu bankomata, ali i broju kazeta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako imamo dvije kazete najčešće su punjene s dva apoena. Onda primjerice imamo 20 i 50 eura i onda se određuje algoritmom koliko će se, ovisno o iznosu koji se želi podići dati pedesetica, a koliko dvadesetica", kaže Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.</para><hmn:article id="50fc4aa6-ceef-11ed-8db8-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugim riječima, koliko kazeta toliko i različitih apoena. A koliko stane novčanica? Ovisno o apoenima, ali stane ih oko 600.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ako je manji model, manje je kazeta. Količina od 10 i 20 eura koja se stavljala vrlo brzo se praznila i zato je potreba za povećanjem iznosa vrijednosti u bankomatima, i zato se stavljaju novčanice od 50 i 100 eura", kaže Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara.</para><hmn:image id="7f8fbed8-cf1d-11ed-a5c3-7a8376a387f9" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim što su svi bankomati u zemlji prilagođeni euru, osigurana je i nikad jača zaštita.<hmn:linebreak/>„Boja će se razliti po novčanicama, ta boja nije periva, ona je prepoznatljiva u bilo kakvom korištenju, ne može se koristiti za uplatu na bilo kojim uplatnim uređajima", objašnjava Lidija Stolica</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa su se tako u prva tri mjeseca ove godine dogodila samo tri napada. Sva tri bila su bezuspješna. Iako s eurom živimo već tri mjeseca, kune su i dalje među nama.</para><heading2>Povećava se broj bankomata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je bitno napomenuti kako tih svih 6,2 milijarde kuna se neće vratiti – dio je izgubljen, dio je uništen, a dio će biti ostavljen za sentimentalne potrebe, odnosno za potrebe numizmatike", kaže Tihomir Mavriček.</para><hmn:article id="f9404250-cee3-11ed-8193-d6dae3164230" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Privikavat ćemo se godinu dana koliko po zakonu mora postojati cijena u eurima i kunama, a poslije toga kad budu cijene samo u eurima to će nas jednostavno gurnuti i preko noći ćemo biti svjesni koliko ustvari imamo u džepu", kaže nam Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutačno radi više od 4 tisuće bankomata, a za mjesec dana njihov broj povećat će se za najmanje tisuću i pol. Prvenstveno zbog turističke sezone. A od subote će početi isplaćivati i one od 50 i 100 eura.</para>

Na bankomatima napokon nove novčanice: Od 50 i 100 eura. Saznali smo o čemu ovisi u kojim će apoenima izlaziti novac? Bankomati još danas i sutra izdaju samo novčanice od 10 i 20 eura, Nakon tri mjeseca na bankomatima nove novčanice – od 50 i 100 eura! Do sada su se u većini slučajeva isplaćivale samo one od 10 i 20. Priču o prva tri mjeseca s eurom donosi reporter RTL-a Danas Marko Šiklić Nakon tri mjeseca na bankomatima nove novčanice – od 50 i 100 eura. Do sada su se u većini slučajeva isplaćivale samo one od 10 i 20."Ide mi to jako na živce, jer kad idem plaćati račune trebam veću svotu i nisam s tim baš zadovoljna", kaže Zagrepčanka Ana Cikojević dok njezinom sugrađaninu Željku Čelepiroviću to ne smeta"Ionako većinom plaćam karticama", kaže nam Čelepirović.No, od 1. travnja u bankomatima više neće biti samo sitno. Stižu pedesetice, a pojedini će isplaćivati i stotice, uglavnom oni na obali.Promijenila se valuta, ali ne i vrijednost unutar bankomata.„Najmanja vrijednost je bila 600 tisuća kuna, a najveća 900 tisuća kuna. Vrijednosti su ostale iste.“U kojim će apoenima novac izlaziti, ovisi prije svega o modelu bankomata, ali i broju kazeta."Ako imamo dvije kazete najčešće su punjene s dva apoena. Onda primjerice imamo 20 i 50 eura i onda se određuje algoritmom koliko će se, ovisno o iznosu koji se želi podići dati pedesetica, a koliko dvadesetica", kaže Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.Drugim riječima, koliko kazeta toliko i različitih apoena. A koliko stane novčanica? Ovisno o apoenima, ali stane ih oko 600.„Ako je manji model, manje je kazeta. Količina od 10 i 20 eura koja se stavljala vrlo brzo se praznila i zato je potreba za povećanjem iznosa vrijednosti u bankomatima, i zato se stavljaju novčanice od 50 i 100 eura", kaže Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara.Osim što su svi bankomati u zemlji prilagođeni euru, osigurana je i nikad jača zaštita.„Boja će se razliti po novčanicama, ta boja nije periva, ona je prepoznatljiva u bilo kakvom korištenju, ne može se koristiti za uplatu na bilo kojim uplatnim uređajima", objašnjava Lidija StolicaPa su se tako u prva tri mjeseca ove godine dogodila samo tri napada. Sva tri bila su bezuspješna. Iako s eurom živimo već tri mjeseca, kune su i dalje među nama.Povećava se broj bankomata"To je bitno napomenuti kako tih svih 6,2 milijarde kuna se neće vratiti – dio je izgubljen, dio je uništen, a dio će biti ostavljen za sentimentalne potrebe, odnosno za potrebe numizmatike", kaže Tihomir Mavriček.„Privikavat ćemo se godinu dana koliko po zakonu mora postojati cijena u eurima i kunama, a poslije toga kad budu cijene samo u eurima to će nas jednostavno gurnuti i preko noći ćemo biti svjesni koliko ustvari imamo u džepu", kaže nam Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementaTrenutačno radi više od 4 tisuće bankomata, a za mjesec dana njihov broj povećat će se za najmanje tisuću i pol. Prvenstveno zbog turističke sezone. A od subote će početi isplaćivati i one od 50 i 100 eura. neće biti samo sitno 

neće biti samo sitno

Na bankomatima napokon nove novčanice: Od 50 i 100 eura. Saznali smo o čemu ovisi u kojim će apoenima izlaziti novac?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/29/marina-capolicchija-iz-galizane-ugrizao-poskok-a-on-mrtav-hladan-ubrao-jos-par-sparuga-presvukao-s-854445">Glas Istre</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je.</para>

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu &apos;Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok&apos;, govori Istrijan Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja Glas Istre.Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je. PRVI ovogodišnji ugriz 

PRVI ovogodišnji ugriz

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je HBO- ova serija The Last Of Us, apokaliptična drama koja je započela izbijanjem gljivične bolesti, podigla svijest među masama o potencijalnim opasnostima ljudske infekcije, čini se kako je prvi slučaj gljivične zaraze potvrđen i u stvarnom životu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Serija, naravno, ima dramatičnu slobodu, no stručnjaci kažu kako je dobro da ljudi za ozbiljno shvate moguće prijetnje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smrtonosna gljiva zarazila je čovjeka u Kalkuti i izazvala simptome slične gripi, što je, kažu istraživači, prvi slučaj u svijetu. Chondrostereum purpureum uzrokuje bolest srebrnog lista u flori, najčešće kod vrsta ruža.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Širi se sporama koje se prenose zrakom, a tako je nazvana jer lišće postupno pretvara u srebrnu boju te je često smrtonosna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako u početku nije bilo poznato može li zaraziti ljude, liječnici u Indiji izvijestili su o prvom slučaju. Pacijent je bio 61-godišnji muškarac koji je bio na liječenju u višespecijaliziranim bolnicama Consultant Apollo u Kalkuti, a imao je simptome uključujući kašalj, umor, poteškoće s gutanjem i promukao glas tri mjeseca. </para><hmn:article id="411e1a1c-53d7-11ed-a820-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra se da gljivične infekcije najlakše zahvaćaju osobe s teškim zdavstvenim stanjima, no ovaj čovjek nije imao nikakvu povijest bolesti. Po zanimanju je mikolog, što uključuje rad s gljivama i raznim biljkama.</para><heading2>Kako je infekcija otkrivena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Infekcija je uzrokovala paratrahealni apsces u čovjekovom vratu, djelomično začepivši mu dišne ​​putove. Liječnici su drenirali gnoj i muškarcu su dva mjeseca svakodnevno prepisivali lijekove protiv gljivica. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvije godine kasnije, rekli su da je dobro i da se infekcija nije vratila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> No, pišući u časopisu Medical Mycology Case Reports, liječnici koji su ga liječili rekli su da čovjekov slučaj "pokreće ozbiljna pitanja" u vezi sa sposobnošću biljnih patogena da izazovu bolest kod zdravih ljudi i životinja.</para><hmn:article id="cf412dca-0ca6-11ed-9289-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Ako gljive mogu pobjeći putu fagocitoze i mogu izbjeći imunološki sustav domaćina, tada se mogu uspostaviti kao ljudski patogeni", rekli su.</para><heading2>Opasnost za ljude?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Procjenjuje se da postoje milijuni vrsta gljiva, a znamo samo za oko 150.000 njih. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesorica Elaine Bignell iz Centra za medicinsku mikologiju MRC-a rekla je da bi čovjek u slučaju Kalkuta "mogao imati neku vrstu genetske imunodeficijencije za koju ne znamo". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj pacijent nije imao očite čimbenike rizika za gljivičnu bolest koje bismo inače očekivali", rekla je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesorica je naglasila da nema razloga za uzbunu, ali je dodala da se ne zna puno o ovim infekcijama te da postoji strah da bi se, kako se planet zagrijava zbog klimatskih promjena, poznate i nepoznate gljive mogle pojaviti kao potencijalne prijetnje dok uče preživjeti na toplijem planetu.</para><hmn:article id="f991866e-c953-11ed-8bd0-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mikolozi govore o "mogućnosti patogena na čekanju" , onih koji prevladavaju u okolišu i mogu uzrokovati bolesti kod ljudi pod pravim uvjetima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navela 19 patogena za koje strahuje da bi mogle postati prijetnja javnom zdravlju. Izvijestio je i o "značajnom" porastu gljivičnih infekcija tijekom pandemije COVID-a.</para>

Film apokalipse u stvarnom životu: Otkrili prvi slučaj gljive koja je ubila čovjeka Čovjek iz Kalkute zarazio se smrtonosnom gljivom, imao je simptome slične gripi. Riječ je o gljivi koja uzrokuje bolest srebrnog lista, najčešće kod ruža. Infekcija je izazvala apsces u čovjekovom vratu, djelomično mu začepivši dišne ​​putove, liječnici su mu drenirali gnoj Nakon što je HBO- ova serija The Last Of Us, apokaliptična drama koja je započela izbijanjem gljivične bolesti, podigla svijest među masama o potencijalnim opasnostima ljudske infekcije, čini se kako je prvi slučaj gljivične zaraze potvrđen i u stvarnom životu. Serija, naravno, ima dramatičnu slobodu, no stručnjaci kažu kako je dobro da ljudi za ozbiljno shvate moguće prijetnje.Smrtonosna gljiva zarazila je čovjeka u Kalkuti i izazvala simptome slične gripi, što je, kažu istraživači, prvi slučaj u svijetu. Chondrostereum purpureum uzrokuje bolest srebrnog lista u flori, najčešće kod vrsta ruža.Širi se sporama koje se prenose zrakom, a tako je nazvana jer lišće postupno pretvara u srebrnu boju te je često smrtonosna. Iako u početku nije bilo poznato može li zaraziti ljude, liječnici u Indiji izvijestili su o prvom slučaju. Pacijent je bio 61-godišnji muškarac koji je bio na liječenju u višespecijaliziranim bolnicama Consultant Apollo u Kalkuti, a imao je simptome uključujući kašalj, umor, poteškoće s gutanjem i promukao glas tri mjeseca. Smatra se da gljivične infekcije najlakše zahvaćaju osobe s teškim zdavstvenim stanjima, no ovaj čovjek nije imao nikakvu povijest bolesti. Po zanimanju je mikolog, što uključuje rad s gljivama i raznim biljkama.Kako je infekcija otkrivena?Infekcija je uzrokovala paratrahealni apsces u čovjekovom vratu, djelomično začepivši mu dišne ​​putove. Liječnici su drenirali gnoj i muškarcu su dva mjeseca svakodnevno prepisivali lijekove protiv gljivica. Dvije godine kasnije, rekli su da je dobro i da se infekcija nije vratila. No, pišući u časopisu Medical Mycology Case Reports, liječnici koji su ga liječili rekli su da čovjekov  slučaj "pokreće ozbiljna pitanja" u vezi sa sposobnošću biljnih patogena da izazovu bolest kod zdravih ljudi i životinja. "Ako gljive mogu pobjeći putu fagocitoze i mogu izbjeći imunološki sustav domaćina, tada se mogu uspostaviti kao ljudski patogeni", rekli su.Opasnost za ljude?Procjenjuje se da postoje milijuni vrsta gljiva, a znamo samo za oko 150.000 njih. Profesorica Elaine Bignell iz Centra za medicinsku mikologiju MRC-a rekla je da bi čovjek u slučaju Kalkuta "mogao imati neku vrstu genetske imunodeficijencije za koju ne znamo". "Ovaj pacijent nije imao očite čimbenike rizika za gljivičnu bolest koje bismo inače očekivali", rekla je. Profesorica je naglasila da nema razloga za uzbunu, ali je dodala da se ne zna puno o ovim infekcijama te da postoji strah da bi se, kako se planet zagrijava zbog klimatskih promjena, poznate i nepoznate gljive mogle pojaviti kao potencijalne prijetnje dok uče preživjeti na toplijem planetu.Mikolozi govore o "mogućnosti patogena na čekanju" , onih koji prevladavaju u okolišu i mogu uzrokovati bolesti kod ljudi pod pravim uvjetima. Prošle je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navela 19 patogena za koje strahuje da bi mogle postati prijetnja javnom zdravlju. Izvijestio je i o "značajnom" porastu gljivičnih infekcija tijekom pandemije COVID-a. jezivo 

jezivo

Film apokalipse u stvarnom životu: Otkrili prvi slučaj gljive koja je ubila čovjeka

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradonačelnik Nyírmártonfalve, grada u Mađarskoj, Mihály Filemon, dobio je oko 166.000 eura iz sredstava EU za izgradnju 50 metara dugačke šetnice s nadstrešnicom. Zamišljeno je da posjetitelji dobiju osjećaj kao da šeću kroz krošnje stabala jer je šetnica nekoliko metara podignuta iznad tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je šuma jednostavno nestala, sva stabla sasječena su do korijena, ostao je zastrašujuć prizor ledine na kojoj više nema ni panjeva, ostale su samo konture mjesta gdje su ranije bila stabla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još bizarnije je to što je radni naslov ovog projekta "šetnica u krošnjama", a sada je to jednostavno besmislena šetnica na potpuno praznoj ledini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradonačelnik Mihály Filemon, koji je inače iz vladajuće stranke, europske novce dobio je kao fizička osoba kroz Program ruralnog razvoja. Kako navodi mađarski portal <ulink url="https://english.atlatszo.hu/2023/03/28/the-forest-was-cut-to-the-ground-during-the-construction-of-the-eu-funded-treetop-walkway-in-nyirmartonfalva/">english.atlatszo.hu</ulink>, zahtjev za bespovratna sredstva EU podnio je 2018. godine, a odobrena su mu 2021.</para><hmn:article id="6a18f516-c959-11ed-8ff7-8a9b20bcbc45" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U međuvremenu je Filemon postao gradonačelnik (2019. godine), a zemljište na kojem je niknula šetnica u njegovu je posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su obišli šetnicu te se uvjerili da je ona loše kvalitete, a da borovina, od koje je izgrađena, nije čak ni lakirana pa je izložena vremenskim uvjetima. Vjetar je već odnio krov na jednom dijelu, a sanitarije su završene samo izvana.</para><hmn:image id="c8c6d678-ce0e-11ed-bb31-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mađarski novinari navode da nije ovo jedini ovakav projekt šetnice, i susjedno mjesto Nyíradony također gradi stazu s nadstrešnicom za koju su također dobili europske novce. I László Tasó, član Fidesza u regionalnoj mađarskom parlamentu, također je dao izgraditi šetnicu i za to je također dobio europska sredstva. Novinari navode da je on barem ostavio drveće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su pokušali kontaktirati Mihályja Filemona, gradonačelnika Nyírmártonfalve, posjetili su njegovu gostinjsku kuću za koju je također dobio 123 tisuće eura europskog novca, no čini se da nisu uspjeli.</para><hmn:article id="f991866e-c953-11ed-8bd0-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No nekoliko dana kasnije gradonačelnik je dao intervju za mađarsku televiziju ATV u kojem je naveo da su prijavu predali krajem 2017. ili početkom 2018. godine, ali je, nažalost, evaluacija natječaja trajala četiri godine. U međuvremenu je šuma rasla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad su dobili pismo potpore, krenuli su u realizaciju investicije, no tada je šuma bila četiri godine starija, a cijene u građevinskom sektoru su porasle, pa su razliku morali financirati sami. Budući da je šuma bila zrela za sječu, posjekli su je i novac uložili u izgradnju šetnice nadstrešnice", pojasnio je bizarnu situaciju gradonačelnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako izgleda šetnica u krošnjama, bez krošnja u videu: </para><hmn:video id="b5de50c6-ce0a-11ed-9dc9-5af7008c388b"/>

Mađarski gradonačelnik dobio europske novce da izgradi šetnicu u krošnjama. A onda je sasjekao šumu... Trebala je to biti šetnica koja je podignuta nekoliko metara iznad tla, posjetitelji su trebali dobiti osjećaj da se šetaju krošnjama stabala i gradonačelnik mađarskog Nyírmártonfalve za projekt je dobio oko 166.000 eura europskog novca. A onda su stabla nestala... Gradonačelnik je objasnio: &apos;Šuma je rasla, projekt je trajao godinama, a stabla su bila zrela za sječu&apos; Gradonačelnik Nyírmártonfalve, grada u Mađarskoj,  Mihály Filemon, dobio je oko 166.000 eura iz sredstava EU za izgradnju 50 metara dugačke šetnice s nadstrešnicom. Zamišljeno je da posjetitelji dobiju osjećaj kao da šeću kroz krošnje stabala jer je šetnica nekoliko metara podignuta iznad tla.A onda je šuma jednostavno nestala, sva stabla sasječena su do korijena, ostao je zastrašujuć prizor ledine na kojoj više nema ni panjeva, ostale su samo konture mjesta gdje su ranije bila stabla.Još bizarnije je to što je radni naslov ovog projekta "šetnica u krošnjama", a sada je to jednostavno besmislena šetnica na potpuno praznoj ledini.Gradonačelnik Mihály Filemon, koji je inače iz vladajuće stranke, europske novce dobio je kao fizička osoba kroz Program ruralnog razvoja. Kako navodi mađarski portal english.atlatszo.hu, zahtjev za bespovratna sredstva EU podnio je 2018. godine, a odobrena su mu 2021.U međuvremenu je Filemon postao gradonačelnik (2019. godine), a zemljište na kojem je niknula šetnica u njegovu je posjedu.Novinari su obišli šetnicu te se uvjerili da je ona loše kvalitete, a da borovina, od koje je izgrađena, nije čak ni lakirana pa je izložena vremenskim uvjetima. Vjetar je već odnio krov na jednom dijelu, a sanitarije su završene samo izvana.Mađarski novinari navode da nije ovo jedini ovakav projekt šetnice, i susjedno mjesto Nyíradony također gradi stazu s nadstrešnicom za koju su također dobili europske novce. I László Tasó, član Fidesza u regionalnoj mađarskom parlamentu, također je dao izgraditi šetnicu i za to je također dobio europska sredstva. Novinari navode da je on barem ostavio drveće.Novinari su pokušali kontaktirati Mihályja Filemona, gradonačelnika Nyírmártonfalve, posjetili su njegovu gostinjsku kuću za koju je također dobio 123 tisuće eura europskog novca, no čini se da nisu uspjeli.No nekoliko dana kasnije gradonačelnik je dao intervju za mađarsku televiziju ATV u kojem je naveo da su prijavu predali krajem 2017. ili početkom 2018. godine, ali je, nažalost, evaluacija natječaja trajala četiri godine. U međuvremenu je šuma rasla."Kad su dobili pismo potpore, krenuli su u realizaciju investicije, no tada je šuma bila četiri godine starija, a cijene u građevinskom sektoru su porasle, pa su razliku morali financirati sami. Budući da je šuma bila zrela za sječu, posjekli su je i novac uložili u izgradnju šetnice nadstrešnice", pojasnio je bizarnu situaciju gradonačelnik.Pogledajte kako izgleda šetnica u krošnjama, bez krošnja u videu:  da zaboli glava 

da zaboli glava

Mađarski gradonačelnik dobio europske novce da izgradi šetnicu u krošnjama. A onda je sasjekao šumu...

Užasno glupi vicevi od kojih ćete dobiti upalu smjehuljka, ali samo ako imate specifičan smisao za humor Humor nije ograničen samo kvalitetno smišljenim dosjetkama i pošalicama, nekada nas znaju nasmijati one najgluplje stvari - kao neka semantička vratolomija ili samo nešto što je toliko glupo da je smiješno poput besmislenog vica. To je naravno ukus s kojim se rađa i ne mogu mnogi ljudi uživati u toj vrsti humora. No, za one koji mogu uživati u suludom i besmislenom humoru smo pripremili 20 najgorih viceva za koje smo ikada čuli. 

<para>Humor nije ograničen samo kvalitetno smišljenim dosjetkama i pošalicama, nekada nas znaju nasmijati one najgluplje stvari - kao neka semantička vratolomija ili samo nešto što je toliko glupo da je smiješno poput besmislenog vica. To je naravno ukus s kojim se rađa i ne mogu mnogi ljudi uživati u toj vrsti humora. No, za one koji mogu uživati u suludom i besmislenom humoru smo pripremili 20 najgorih viceva za koje smo ikada čuli.</para>

Užasno glupi vicevi od kojih ćete dobiti upalu smjehuljka, ali samo ako imate specifičan smisao za humor

Bolujete li od tripofobije? Ove fotografije su nama zgadile život, tako da mi vjerojatno bolujemo Tripofobija ilitiga strah od rupa (koliko god to smiješno zvučalo) trend je o kojemu možemo čuti sve češće. Nepravilni oblici pokazali su se kao nešto iznimno uznemiravajuće. Ako za sebe mislite da imate muda od čelika onda je galerija pred vama prava izazovna poslastica. 

<para>Tripofobija ilitiga strah od rupa (koliko god to smiješno zvučalo) trend je o kojemu možemo čuti sve češće. Nepravilni oblici pokazali su se kao nešto iznimno uznemiravajuće. Ako za sebe mislite da imate muda od čelika onda je galerija pred vama prava izazovna poslastica.</para>

Bolujete li od tripofobije? Ove fotografije su nama zgadile život, tako da mi vjerojatno bolujemo

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sklonište životinja "Ottova kućica" iz Peteranca u ponedjeljak je na svom Facebooku objavilo sliku Mandarinske patke uz poruku da traže njena vlasnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi su se doslovno rastopili od slatkoće kad su je vidjeli pa su nanizali komentare:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kako se taj slatkiš našao kod vas. Jako lijepo…hvala vam"; "Kako je krasan, kao da je plišani"; "To vam bude novo zaštitno lice! Samo joj složite bazen!".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No neki su dali i detaljnije informacije gdje ih još ima: "Ima ih u Koprivnici na potoku koliko ih god hoćeš"; "Mandarinska patka, pardon patak. Polako se rasprostranjuje kod nas, po svim jezerima.. vjerojatno ničija, iako ju je netko negdje nekad vjerojatno i imao kod sebe, pa je pobjegla i tako postala "divlja".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kontaktirali smo sklonište "Ottova kućica" te su nam potvrdili da su do jutros pronašli sretnog vlasnika ove Mandarinke. </para><hmn:article id="c70c6470-9046-11ed-b760-9ef2ce43cc0f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, na stranicama <ulink url="https://zoo.hr/patka-mandarinka-aix-galericulata/">zagrebačkog Zoološkog vrta </ulink>o patkama mandarinkama stoji da je rasprostranjena u Kini, Japanu, Koreji i Rusiji. Vrsta je unesena na područje Velike Britanije i nekoliko zemalja središnje Europe te također u SAD.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prirodno stanište su joj rijeke, jezera, močvare i brzi potoci okruženi gustom listopadnom šumom, ali su i dali objašnjenje što je pomoglo da opstanu u prirodu. "Jedan od čimbenika koji je pomogao patkama mandarinkama da opstanu je njihov loš okus. Ova vrsta patke se ne lovi zbog hrane", naveli su na stranicama ZOO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrani se rižom, vodenim biljem, sjemenkama te malim životinjama kao što su puževi, ribe, insekti i žabe. U prirodi u prosjeku živi 7,5 godina, a u ZOO-loškom do 10 godina.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/ottovakucica/posts/pfbid0BkVinYQGpMPfygmvgY6Hjdc4PR4x2o37Hh8emzMekMhc8frLe8S5QCFhb8kj3PzDl"/>

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš' Sklonište za životinje &apos;Ottova kuća&apos; objavilo je na društvenim mrežama da su je našli, a mnogi su se u komentarima raspametili od slatkoće kad su je vidjeli Sklonište životinja "Ottova kućica" iz Peteranca u ponedjeljak je na svom Facebooku objavilo sliku Mandarinske patke uz poruku da traže njena vlasnika.Mnogi su se doslovno rastopili od slatkoće kad su je vidjeli pa su nanizali komentare:"Kako se taj slatkiš našao kod vas. Jako lijepo…hvala vam"; "Kako je krasan, kao da je plišani"; "To vam bude novo zaštitno lice! Samo joj složite bazen!".No neki su dali i detaljnije informacije gdje ih još ima: "Ima ih u Koprivnici na potoku koliko ih god hoćeš"; "Mandarinska patka, pardon patak. Polako se rasprostranjuje kod nas, po svim jezerima.. vjerojatno ničija, iako ju je netko negdje nekad vjerojatno i imao kod sebe, pa je pobjegla i tako postala "divlja".Kontaktirali smo sklonište "Ottova kućica" te su nam potvrdili da su do jutros pronašli sretnog vlasnika ove Mandarinke. Inače, na stranicama zagrebačkog Zoološkog vrta o patkama mandarinkama stoji da je rasprostranjena u Kini, Japanu, Koreji i Rusiji. Vrsta je unesena na područje Velike Britanije i nekoliko zemalja središnje Europe te također u SAD.Prirodno stanište su joj rijeke, jezera, močvare i brzi potoci okruženi gustom listopadnom šumom, ali su i dali objašnjenje što je pomoglo da opstanu u prirodu. "Jedan od čimbenika koji je pomogao patkama mandarinkama da opstanu je njihov loš okus. Ova vrsta patke se ne lovi zbog hrane", naveli su na stranicama ZOO-a.Hrani se rižom, vodenim biljem, sjemenkama te malim životinjama kao što su puževi, ribe, insekti i žabe. U prirodi u prosjeku živi 7,5 godina, a u ZOO-loškom do 10 godina. neobični gost 

neobični gost

Kva, kva, ja sam Mandarinska patka i našli su me u Petrincu: 'Ima ih u Koprivnici koliko hoćeš'

<para>
 Drugi najveći britanski lanac
 trgovina Sainsbury's počeo je s
 probnim testiranjem aplikacije za virtualno čekanje u redu,
 prenosi <ulink url="https://www.bbc.com/news/technology-53569086">BBC</ulink>.
</para>
<para>
 Kupci će moći "stati u red" s udaljene lokacije, primjerice
 iz vlastita automobila, koristeći se mobilnom aplikacijom
 preko koje će pratiti kada je njihov red za kupnju i
 izbjegavajući stajanje ispred trgovine.
 Testiranje je počelo u pet trgovina, a trajat će do sredine
 kolovoza. Stručnjaci poručuju da trgovci moraju naći način za
 smanjenje redova u idućim mjesecima.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8ff19d9a-b9f3-11ec-9e65-0242ac130023"/>
<heading3>
 Visoka cijena epidemije
</heading3>
<para>
 Analitičarka i izvršna direktorica marketinške agencije Savy
 Catherine Shuttleworth ističe da kupci
 zahtijevaju pronalazak rješenja kako bi se
 olakšao život u pandemiji . "Potražnja kupaca za što
 učinkovitijom kupnjom s pomoću tehnologije nikad nije bila veća i
 u to nema sumnje", rekla je Shuttleworth.
</para>
<para>
 Sustav se isprobava u pet trgovina, od koje su tri u Londonu, a
 po jedna u Watfordu i Leicesteru. Glasnogovornik Sainsbury's
 rekao je da će testiranje utvrditi može li aplikacija olakšati
 iskustvo kupnje i omogućiti sigurnost kupaca.
</para>
<para>
 Pandemija koronavirusa Sainsbury's je koštala 500
 milijuna funti samo za prilagodbu trgovina,
 zapošljavanje radne snage i poboljšanja digitalnih usluga.
</para>

Nećete više morati čekati! Trgovački lanac razvija aplikaciju za virtualne redove - prijavite se dok sjedite u autu Aplikacija bi omogućila kupcima da ne stoje ispred trgovine kako bi čekali svoj red za kupnju. 
  Drugi najveći britanski lanac
  trgovina Sainsbury's počeo je s
  probnim testiranjem aplikacije za virtualno čekanje u redu,
  prenosi BBC.


  Kupci će moći "stati u red" s udaljene lokacije, primjerice
  iz vlastita automobila, koristeći se mobilnom aplikacijom
  preko koje će pratiti kada je njihov red za kupnju i
  izbjegavajući stajanje ispred trgovine.
  Testiranje je počelo u pet trgovina, a trajat će do sredine
  kolovoza. Stručnjaci poručuju da trgovci moraju naći način za
  smanjenje redova u idućim mjesecima.



  Visoka cijena epidemije


  Analitičarka i izvršna direktorica marketinške agencije Savy
  Catherine Shuttleworth ističe da kupci
  zahtijevaju pronalazak rješenja kako bi se
  olakšao život u pandemiji . "Potražnja kupaca za što
  učinkovitijom kupnjom s pomoću tehnologije nikad nije bila veća i
  u to nema sumnje", rekla je Shuttleworth.


  Sustav se isprobava u pet trgovina, od koje su tri u Londonu, a
  po jedna u Watfordu i Leicesteru. Glasnogovornik Sainsbury's
  rekao je da će testiranje utvrditi može li aplikacija olakšati
  iskustvo kupnje i omogućiti sigurnost kupaca.


  Pandemija koronavirusa Sainsbury's je koštala 500
  milijuna funti samo za prilagodbu trgovina,
  zapošljavanje radne snage i poboljšanja digitalnih usluga.
 Shopping u koroni 

Shopping u koroni

Nećete više morati čekati! Trgovački lanac razvija aplikaciju za virtualne redove - prijavite se dok sjedite u autu

<para>
 Ratne situacije nikada nisu poželjne, a kada se dogode nasilno i
 iznenadno, nema se vremena napretek za opskrbu stvarima i
 namirnicama koje bi svakoj osobi mogle ustrebati bilo da je riječ
 o kratkoročnoj ili dugoročnoj situaciji za preživljavanje. 
</para>
<heading2>
 Kako složiti komplet za preživljavanje (survival kit) u slučaju
 iznenadnog rata?
</heading2>
<para>
 Baš kao što sama situacija nalaže, radi li se o iznenadnom ratu,
 to može svakoga zateći nespremnog, no kako je svrha ovog članka
 pomoći u pripravnosti za najgori scenarij, bitno je da imamo
 dostupan survival kit koji možemo odmah ponijeti
 sa sobom. Uvijek je teško procijeniti koliko će nas to vremenski
 zateći, no svaki survival kit bi trebao imati 'rok trajanja' za
 barem sedam dana. 
</para>
<heading3>
 Evo liste neophodnih stvari koje bi se trebale naći u tvom
 survival kitu!
</heading3>
<heading2>
 1. Putna torba ili ruksak
</heading2>
<para>
 Savjet: Najbolja opcija su izdržive, lagane i vodootporne torbe i
 ruksaci s mnogo pretinaca. Poput opreme za planinarenje ili
 kampiranje.
</para>
<heading2>
 2. Šator
</heading2>
<para>
 Savjet: Sklopivi šator je poželjno imati ukoliko se nađete u
 situaciji da vam zatreba privremeno utočište protiv vlage,
 hladnoće i kiše. 
</para>
<heading2>
 3. Vreća za spavanje
</heading2>
<para>
 Savjet: Baš poput šatora, dobro je imati vreću za spavanje, jer u
 slučaju rata nikad ne znate gdje vas može zateći situacija za
 noćenje. 
</para>
<heading2>
 4. Termodeka 
</heading2>
<para>
 Savjet: Ukoliko nemate vreću za spavanje, korisno je da barem
 imate termodeku koja će vas ugrijati i zaštititi od izloženosti
 mogućim grubim uvjetima. 
</para>
<heading2>
 5. Prva pomoć 
</heading2>
<para>
 Savjet: U slučaju rata prva pomoć je esencijalan dio survival
 kita. Provjerite da imate zavoje, gaze, ljepljive trake/flastere,
 aspirin, tablete protiv bolova, antibakterijski sprej/mast i
 zaštitne rukavice. 
</para>
<heading2>
 6. Higijenski proizvodi
</heading2>
<para>
  Savjet: Ponesite barem ono osnovno kao što su: četkica za
 zube, pasta, sapun, rola wc papira i higijenski
 ulošci/tamponi. 
</para>
<heading2>
 7. Korisni alati 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Nož
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uže
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Šibice/upaljač
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Multialat poput švicarskog noža
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ručna lampa 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Zviždaljka
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Otvarač za konzerve 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pribor za jelo
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Termosica 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Radio
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Kompas
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 8. Ekstra odjeća 
</heading2>
<para>
 Savjet: ponesite dodatnu odjeću, pogotovo nešto poput vodootporne
 jakne i izdržive obuće za grublje terene. 
</para>
<heading2>
 9. Hrana 
</heading2>
<para>
 Savjet: Kad je riječ o hrani, glavni fokus su namirnice i obroci
 duljeg trajanja i jednostavne
 pripreme. Za hranjiv i zasitan obrok (pogotovo ujutro)
 dobro je imati instant zobene pahuljice (obično pakirane kao
 jednokratni obrok što se može preliti vrućom vodom), dok za veće
 obroke instant juhe, konzerve tunjevine i mesa, konzervirano
 povrće i vakumirani suhomesnati proizvodi duljeg trajanja.
 Umjesto kruha možete ponijeti krekere i tortilje, sve što je
 duljeg trajanja na policama, dok za tekućinu barem par boca
 vode. 
</para>
<heading2>
 10. Korisni dokumenti i dr.
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Zemljopisna karta područja 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Osobni dokumenti 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ekstra gotovina
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Što treba za survival kit u slučaju iznenadnog rata! U slučaju iznenadnog rata bitno je opskrbiti se na vrijeme osnovnim i neophodnim stvarima koje bi nam mogle zatrebati kada se nađemo u situaciji za preživljavanje. Složili smo listu stvari koja bi se trebala naći na tvom popisu za survival kit! 
  Ratne situacije nikada nisu poželjne, a kada se dogode nasilno i
  iznenadno, nema se vremena napretek za opskrbu stvarima i
  namirnicama koje bi svakoj osobi mogle ustrebati bilo da je riječ
  o kratkoročnoj ili dugoročnoj situaciji za preživljavanje. 


  Kako složiti komplet za preživljavanje (survival kit) u slučaju
  iznenadnog rata?


  Baš kao što sama situacija nalaže, radi li se o iznenadnom ratu,
  to može svakoga zateći nespremnog, no kako je svrha ovog članka
  pomoći u pripravnosti za najgori scenarij, bitno je da imamo
  dostupan survival kit koji možemo odmah ponijeti
  sa sobom. Uvijek je teško procijeniti koliko će nas to vremenski
  zateći, no svaki survival kit bi trebao imati 'rok trajanja' za
  barem sedam dana. 


  Evo liste neophodnih stvari koje bi se trebale naći u tvom
  survival kitu!


  1. Putna torba ili ruksak


  Savjet: Najbolja opcija su izdržive, lagane i vodootporne torbe i
  ruksaci s mnogo pretinaca. Poput opreme za planinarenje ili
  kampiranje.


  2. Šator


  Savjet: Sklopivi šator je poželjno imati ukoliko se nađete u
  situaciji da vam zatreba privremeno utočište protiv vlage,
  hladnoće i kiše. 


  3. Vreća za spavanje


  Savjet: Baš poput šatora, dobro je imati vreću za spavanje, jer u
  slučaju rata nikad ne znate gdje vas može zateći situacija za
  noćenje. 


  4. Termodeka 


  Savjet: Ukoliko nemate vreću za spavanje, korisno je da barem
  imate termodeku koja će vas ugrijati i zaštititi od izloženosti
  mogućim grubim uvjetima. 


  5. Prva pomoć 


  Savjet: U slučaju rata prva pomoć je esencijalan dio survival
  kita. Provjerite da imate zavoje, gaze, ljepljive trake/flastere,
  aspirin, tablete protiv bolova, antibakterijski sprej/mast i
  zaštitne rukavice. 


  6. Higijenski proizvodi


   Savjet: Ponesite barem ono osnovno kao što su: četkica za
  zube, pasta, sapun, rola wc papira i higijenski
  ulošci/tamponi. 


  7. Korisni alati 


   
      Nož
  
   
   
      Uže
  
   
   
      Šibice/upaljač
  
   
   
      Multialat poput švicarskog noža
  
   
   
      Ručna lampa 
  
   
   
      Zviždaljka
  
   
   
      Otvarač za konzerve 
  
   
   
      Pribor za jelo
  
   
   
      Termosica 
  
   
   
      Radio
  
   
   
      Kompas
  
   


  8. Ekstra odjeća 


  Savjet: ponesite dodatnu odjeću, pogotovo nešto poput vodootporne
  jakne i izdržive obuće za grublje terene. 


  9. Hrana 


  Savjet: Kad je riječ o hrani, glavni fokus su namirnice i obroci
  duljeg trajanja i jednostavne
  pripreme. Za hranjiv i zasitan obrok (pogotovo ujutro)
  dobro je imati instant zobene pahuljice (obično pakirane kao
  jednokratni obrok što se može preliti vrućom vodom), dok za veće
  obroke instant juhe, konzerve tunjevine i mesa, konzervirano
  povrće i vakumirani suhomesnati proizvodi duljeg trajanja.
  Umjesto kruha možete ponijeti krekere i tortilje, sve što je
  duljeg trajanja na policama, dok za tekućinu barem par boca
  vode. 


  10. Korisni dokumenti i dr.


   
      Zemljopisna karta područja 
  
   
   
      Osobni dokumenti 
  
   
   
      Ekstra gotovina
  
   
 Komplet za preživljavanje 

Komplet za preživljavanje

Što treba za survival kit u slučaju iznenadnog rata!

<heading2>
 Datum i mjesto rođenja
</heading2>
<para>
 Kazimir Ilijaš rođen je 1977. u Zagrebu. 
</para>
<heading2>
 Školovanje
</heading2>
<para>
 Kazimir Ilijaš završio je Pravni fakultet u Zagrebu, stekavši VSS
 spremu kao diplomirani pravnik. 
</para>
<heading2>
 Osoban život
</heading2>
<para>
 Kazimir Ilijaš ima suprugu Ivonu Ilijaš, koja je od svibnja 2020.
 nova direktorica Gradske plinare Zagreb – Opskrba. 
</para>
<heading2>
 Od pravnika do glavnog tajnika Zagrebačkog rukometnog saveza
 (ZRS-a)
</heading2>
<para>
 Nakon fakulteta i odrađene prakse, Kazimira je ljubav prema
 sportu i rukometu odvukla do Zagrebačkog rukometnog saveza, gdje
 do danas obnavlja funkciju glavnog tajnika. 
</para>
<heading2>
 Političke ambicije
</heading2>
<para>
 U studenom 2016. Kazimir Ilijaš je zamijenio Margaretu Mađerić u
 Skupštini Grada Zagreba nakon što je imenovana državnom tajnicom
 u Ministarstvu za demografiju, mlade i socijalnu politiku. Par
 godina kasnije u studenom 2019., mediji su objavili da Ilijaš
 dolazi na mjesto Ivana Kujundžića, predsjednika kluba vijećnika
 HDZ-a i na mjesto zastupnika HDZ-a u Skupštini. Kazimir Ilijaš je
 ujedno šef skupštinskog Odbora za Statut, Poslovnik i propise te
 član mnogih Odbora i Povjerenstva.
</para>
<heading2>
 Političke afere
</heading2>
<heading3>
 <emphasis>Incident lijepljenja plakata</emphasis>
</heading3>
<para>
 U studenom 2015. <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/izbori-2015/1818757/reiner-optuzio-jelica-da-je-fizicki-napao-hdz-ovca-dok-je-lijepio-predizborne-plakate-ovaj-tvrdi-da-je-bilo-suprotno/">
 mediji</ulink> su objavili da je došlo do navodnog incidenta između
 HDZ-ovca Kazimira Ilijaša i Josip Jelića, kandidata iz MOSTA.
 Navodno, tijekom predizborne kampanje u četvrtak 5. studenog,
 Jelić je lijepio plakate po Črnomercu te uočio da su plakati
 MOSTA koji su bili prethodno stavljeni sada skinuti. U blizini je
 uočio i parkirano vozilo u kojem su se nalazili Kazimir Ilijaš (
 tadašnji predsjednik Nadzornog odbora GO HDZ-a) i Tomislav Sokol
 (član HDZ-ovog izbornog stožera). Uskoro je došlo i do fizičkog
 sukoba, dok se još uvijek nagađa tko ga je prvi započeo.
</para>
<heading2>
 Gdje je Kazimir Ilijaš sada? 
</heading2>
<para>
 Kazimir Ilijaš još uvijek obnaša funkciju glavnog tajnika ZRS-a
 te predsjednika Kluba HDZ-a u Gradskoj skupštini.
</para>

Biografija: Kazimir Ilijaš Od pravnika i dugogodišnjeg glavnog tajnika ZRS-a do predsjednika kluba HDZ-a, doznaj sve o Kazimiru Ilijašu. 
  Datum i mjesto rođenja


  Kazimir Ilijaš rođen je 1977. u Zagrebu. 


  Školovanje


  Kazimir Ilijaš završio je Pravni fakultet u Zagrebu, stekavši VSS
  spremu kao diplomirani pravnik. 


  Osoban život


  Kazimir Ilijaš ima suprugu Ivonu Ilijaš, koja je od svibnja 2020.
  nova direktorica Gradske plinare Zagreb – Opskrba. 


  Od pravnika do glavnog tajnika Zagrebačkog rukometnog saveza
  (ZRS-a)


  Nakon fakulteta i odrađene prakse, Kazimira je ljubav prema
  sportu i rukometu odvukla do Zagrebačkog rukometnog saveza, gdje
  do danas obnavlja funkciju glavnog tajnika. 


  Političke ambicije


  U studenom 2016. Kazimir Ilijaš je zamijenio Margaretu Mađerić u
  Skupštini Grada Zagreba nakon što je imenovana državnom tajnicom
  u Ministarstvu za demografiju, mlade i socijalnu politiku. Par
  godina kasnije u studenom 2019., mediji su objavili da Ilijaš
  dolazi na mjesto Ivana Kujundžića, predsjednika kluba vijećnika
  HDZ-a i na mjesto zastupnika HDZ-a u Skupštini. Kazimir Ilijaš je
  ujedno šef skupštinskog Odbora za Statut, Poslovnik i propise te
  član mnogih Odbora i Povjerenstva.


  Političke afere


   Incident lijepljenja plakata


  U studenom 2015. 
  mediji su objavili da je došlo do navodnog incidenta između
  HDZ-ovca Kazimira Ilijaša i Josip Jelića, kandidata iz MOSTA.
  Navodno, tijekom predizborne kampanje u četvrtak 5. studenog,
  Jelić je lijepio plakate po Črnomercu te uočio da su plakati
  MOSTA koji su bili prethodno stavljeni sada skinuti. U blizini je
  uočio i parkirano vozilo u kojem su se nalazili Kazimir Ilijaš (
  tadašnji predsjednik Nadzornog odbora GO HDZ-a) i Tomislav Sokol
  (član HDZ-ovog izbornog stožera). Uskoro je došlo i do fizičkog
  sukoba, dok se još uvijek nagađa tko ga je prvi započeo.


  Gdje je Kazimir Ilijaš sada? 


  Kazimir Ilijaš još uvijek obnaša funkciju glavnog tajnika ZRS-a
  te predsjednika Kluba HDZ-a u Gradskoj skupštini.
 Biografija 

Biografija

Biografija: Kazimir Ilijaš

<para>
 Vjerojatno nikada nitko nije napisao knjigu u pidžami, na
 mobitelu, dok je uspavljivao djecu - ali jedna hrvatska novinarka
 učinila je upravo to i postala pravi hit. Riječ je o pravom
 književnom fenomenu na ovim prostorima – „Mala Kme osvaja
 svijet“ je zbirka ispovijesti sa istoimenog bloga, koji
 je u posljednje dvije godine brutalno iskrenim, necenzuriranim i
 ogoljenim tekstovima osvojio srca više od 9500 stalnih čitatelja.
</para>
<para>
 "Dok nam se sa svih strana smiješe savršene žene sa savršenih
 slika savršenih instagram profila, sa svojom savršenom djecom i
 savršenim kućama, na Maloj Kme se smijemo, plačemo, kukamo i
 veselimo se legićima na podu, kroničnim nesanicama, hrpi prljavog
 veša višoj od najmlađeg djeteta i podočnjacima kao najčešćem
 accessoiresu. Mala Kme je sigurna oaza u kojoj se ne dijele
 savjeti, nema osuđivanja i žena ženi nije vuk. To je prilično
 rijetka pojava u današnje vrijeme i čini mi se da je zato prešla
 granice naše zemlje", kaže Martina Frka Milotić.
 Na promocije knjiga upravo zato dolazi i dolazit će u pidžami te
 bez šminke, a priznaje i da je knjiga nastala na posve
 nesvakidašan način.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0170b550-8f24-11ec-b6c4-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>"Pišem
 dok uspavljujem djecu, Malu Kme i Cicachua. Vjerujem da bi mi
 trebalo puno manje od dvije godine da sam imala više od 15 minuta
 vremena dnevno, ali svatko tko radi, brine o maloj djeci i nema
 pomoć baka servisa 24 sata dnevno zna da je slobodno vrijeme
 endemska biljka u roditeljskom svijetu. U nedostatku boljeg,
 mobitel je morao poslužiti svrsi", pojašnjava autorica, kojoj je
 pisanje profesionalna i osobna ljubav, ali i najbolji ispušni
 ventil.
</para>
<para>
 Martina je dosad pisala za brojne medije, ali na Maloj
 Kme piše po svojem guštu i na svoj način - o čemu
 svjedoči i sama naslovnica knjige, koja je već drugoga dana
 prodaje "srušila internet". Naime, na naslovnici se nalazi vrlo
 poznata obiteljska situacija - mama na wc-u, dok joj djeca, muž,
 pas i mačka ne daju mira. Facebook ju je ocijenio previše
 eksplicitnom i odmah zabranio prodaju, pa se neko vrijeme knjiga
 mogla naručiti isključivo putem web stranice Naklade Fragment.
 Srećom, Martina je uspjela riješiti taj problem pa je sada ljudi
 mogu nabaviti i putem ove društvene mreže.
</para>
<para>
 "Malo mi ide na živce što su dekoltirane ženske grudi
 prihvatljive, ali majka koja doji nije; kao što je prihvatljiv i
 minjak, ali noge umorne mame na wc-u nisu. Kakvu to poruku
 šaljemo našoj djeci? Mislim da se ne bismo trebale sramiti same
 sebe niti svakodnevni život gurati pod tepih kao nešto sramotno.
 Život, majčinstvo, roditeljstvo, sve je to u podjednakoj mjeri
 teško, naporno, prelijepo i neprocjenjivo. Prestanimo raditi tabu
 oko toga", govori Martina poznata po tome što nema dlake na
 jeziku.
</para>
<para>
 Na prvoj promociji knjige Mala Kme osvaja svijet -
 Majčinstvo bez filtera tražilo se mjesto više, nakon
 samo nekoliko dana od puštanja u prodaju već je u planu drugo
 izdanje, a knjiga je već otputovala u Nizozemsku, Austriju,
 Belgiju i diljem regije. Mala Kme doista osvaja svijet kako to
 nitko u Hrvatskoj još nije učinio, a mame iz čitave regije
 jednoglasno kažu - napokon Majčinstvo bez filtera!
</para>

Facebook zabranio prodaju knjige hrvatske novinarke, a ona je napravila nešto što još kod nas nitko nije Mala Kme je sigurna oaza u kojoj se ne dijele savjeti, nema osuđivanja i žena ženi nije vuk 
  Vjerojatno nikada nitko nije napisao knjigu u pidžami, na
  mobitelu, dok je uspavljivao djecu - ali jedna hrvatska novinarka
  učinila je upravo to i postala pravi hit. Riječ je o pravom
  književnom fenomenu na ovim prostorima – „Mala Kme osvaja
  svijet“ je zbirka ispovijesti sa istoimenog bloga, koji
  je u posljednje dvije godine brutalno iskrenim, necenzuriranim i
  ogoljenim tekstovima osvojio srca više od 9500 stalnih čitatelja.


  "Dok nam se sa svih strana smiješe savršene žene sa savršenih
  slika savršenih instagram profila, sa svojom savršenom djecom i
  savršenim kućama, na Maloj Kme se smijemo, plačemo, kukamo i
  veselimo se legićima na podu, kroničnim nesanicama, hrpi prljavog
  veša višoj od najmlađeg djeteta i podočnjacima kao najčešćem
  accessoiresu. Mala Kme je sigurna oaza u kojoj se ne dijele
  savjeti, nema osuđivanja i žena ženi nije vuk. To je prilično
  rijetka pojava u današnje vrijeme i čini mi se da je zato prešla
  granice naše zemlje", kaže Martina Frka Milotić.
  Na promocije knjiga upravo zato dolazi i dolazit će u pidžami te
  bez šminke, a priznaje i da je knjiga nastala na posve
  nesvakidašan način.


   "Pišem
  dok uspavljujem djecu, Malu Kme i Cicachua. Vjerujem da bi mi
  trebalo puno manje od dvije godine da sam imala više od 15 minuta
  vremena dnevno, ali svatko tko radi, brine o maloj djeci i nema
  pomoć baka servisa 24 sata dnevno zna da je slobodno vrijeme
  endemska biljka u roditeljskom svijetu. U nedostatku boljeg,
  mobitel je morao poslužiti svrsi", pojašnjava autorica, kojoj je
  pisanje profesionalna i osobna ljubav, ali i najbolji ispušni
  ventil.


  Martina je dosad pisala za brojne medije, ali na Maloj
  Kme piše po svojem guštu i na svoj način - o čemu
  svjedoči i sama naslovnica knjige, koja je već drugoga dana
  prodaje "srušila internet". Naime, na naslovnici se nalazi vrlo
  poznata obiteljska situacija - mama na wc-u, dok joj djeca, muž,
  pas i mačka ne daju mira. Facebook ju je ocijenio previše
  eksplicitnom i odmah zabranio prodaju, pa se neko vrijeme knjiga
  mogla naručiti isključivo putem web stranice Naklade Fragment.
  Srećom, Martina je uspjela riješiti taj problem pa je sada ljudi
  mogu nabaviti i putem ove društvene mreže.


  "Malo mi ide na živce što su dekoltirane ženske grudi
  prihvatljive, ali majka koja doji nije; kao što je prihvatljiv i
  minjak, ali noge umorne mame na wc-u nisu. Kakvu to poruku
  šaljemo našoj djeci? Mislim da se ne bismo trebale sramiti same
  sebe niti svakodnevni život gurati pod tepih kao nešto sramotno.
  Život, majčinstvo, roditeljstvo, sve je to u podjednakoj mjeri
  teško, naporno, prelijepo i neprocjenjivo. Prestanimo raditi tabu
  oko toga", govori Martina poznata po tome što nema dlake na
  jeziku.


  Na prvoj promociji knjige Mala Kme osvaja svijet -
  Majčinstvo bez filtera tražilo se mjesto više, nakon
  samo nekoliko dana od puštanja u prodaju već je u planu drugo
  izdanje, a knjiga je već otputovala u Nizozemsku, Austriju,
  Belgiju i diljem regije. Mala Kme doista osvaja svijet kako to
  nitko u Hrvatskoj još nije učinio, a mame iz čitave regije
  jednoglasno kažu - napokon Majčinstvo bez filtera!
 Novinarka u pidžami 

Novinarka u pidžami

Facebook zabranio prodaju knjige hrvatske novinarke, a ona je napravila nešto što još kod nas nitko nije

<para>
 Desetljeća istraživanja učinila su sve samo neupitnim da su
 uporaba kanabisa i pojava shizofrenije i psihoza kod nekih ljudi
 povezani. 
</para>
<para>
 Prema novom istraživanju koje je proveo tim istraživača iz Centra
 za ovisnost i mentalno zdravlje (CAMH) i King's Collegea u
 Londonu, geni za shizofreniju mogli bi se pokazati ključnim za
 objašnjenje zašto neki korisnici kanabisa razvijaju psihozu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f65704c6-b9f3-11ec-97ae-0242ac120012"/>
<heading3>
 Okidač za psihoze
</heading3>
<para>
 "Ovi su rezultati značajni jer su to prvi dokaz preko koji smo
 vidjeli da kanabis može pogoditi ljudre koji su genetski
 skloni psihozi", kaže psihijatar CAMH Michael
 Wainberg.
</para>
<para>
 Psihoza je ozbiljno mentalno zdravstveno stanje koje utječe na to
 kako mozak gradi percepciju svijeta oko sebe.
</para>
<para>
 Posljedice mogu biti od samo zbunjujuće do izravno uznemirujućeg,
 tumačenja ili korelacije pogleda i zvukova koji otežavaju
 razlikovanje stvarnosti.
</para>
<para>
 Psihotične epizode, ključni simptom teške depresije, bipolarnog
 poremećaja i shizofrenije, također mogu biti inducirane raznim
 psihoaktivnim tvarima, uključujući aktivni spoj u kanabisu, delta
 9-tetrahidrokanabinol (delta9-THC). Zapravo, istraživanja
 sugeriraju da je kod onih koji su koristili kanabis gotovo četiri
 puta veća vjerojatnost da će doživjeti neki oblik psihoze, u
 usporedbi s ljudima koji ne konzumiraju kanabis.
</para>
<para>
 Međutim, isti bi se broj mogao pojaviti u populacijama u kojima
 ljudi s mentalnim zdravljem koriste kanabis za liječenje
 psihotičnih epizoda.
</para>
<para>
 Daljnja istraživanja sugeriraju da je mala vjerojatno da će samo
 liječenje igrati značajnu ulogu u ovom odnosu, a i studije
 pokazuju da većina ljudi počinje koristiti kanabis ne za
 liječenje simptoma psihoze, već samo za povišenje.
</para>
<para>
 Čak i kada se kontrolira poremećaj osobnosti i koristi
 antipsihotici, rizik ostaje, što otežava opovrgavanje činjenice
 da je kanabis okidač za iskustva psihoze.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1085312a-b9f3-11ec-b493-0242ac130023"/>
<heading3>
 Većina koja koristi kanabis nikada se ne
 približi iskustvu psihoze
</heading3>
<para>
 Ipak, uzevši iz druge perspektive, većina ljudi koji koriste
 kanabis nikada se ne približe iskustvu psihotične epizode, zbog
 čega je važno točno utvrditi gdje su razlike.
</para>
<para>
 Koristeći 100.000 evidencija sudionika iz britanske Biobanke,
 znanstvenici koji stoje iza ovog najnovijeg istraživanja
 analizirali su vezu između genetike, upotrebe kanabisa i
 psihotičnih iskustava.
</para>
<para>
 Sveukupno, nešto više od 4 posto zapisa o uporabi kanabisa
 pokazalo je neku vrstu zabluda ili halucinacijskog iskustva. Ta
 je brojka porasla na 7 posto za one koji su u prošlosti koristili
 kanabis, što zapravo ne iznenađuje. Daljnjim istarživnajem,
 porast je najizraženiji za one s visokim genetskim rezultatom za
 shizofreniju.
</para>
<para>
 "A budući da je bodovanje genetskog rizika još uvijek u ranim
 fazama, istinski utjecaj genetike na odnos kanabisa i psihoze
 može biti čak i veći od onoga što smo ovdje pronašli", kaže
 Wainberg.
</para>
<para>
 No, legalizacijom kanabisa, stavljajući drogu u istu kategoriju
 kao alkohol i duhan u sve većem broju jurisdikcija,
 postaje sve važnije naučiti što više o potencijalnim rizicima.
</para>

Znanstvenici su povezali korištenje kanabisa s pojavom  psihotičnih epizoda i shizofrenijom Psihoza je ozbiljno mentalno zdravstveno stanje koje utječe na to kako mozak gradi percepciju svijeta oko sebe 
  Desetljeća istraživanja učinila su sve samo neupitnim da su
  uporaba kanabisa i pojava shizofrenije i psihoza kod nekih ljudi
  povezani. 


  Prema novom istraživanju koje je proveo tim istraživača iz Centra
  za ovisnost i mentalno zdravlje (CAMH) i King's Collegea u
  Londonu, geni za shizofreniju mogli bi se pokazati ključnim za
  objašnjenje zašto neki korisnici kanabisa razvijaju psihozu.



  Okidač za psihoze


  "Ovi su rezultati značajni jer su to prvi dokaz preko koji smo
  vidjeli da kanabis može pogoditi ljudre koji su genetski
  skloni psihozi", kaže psihijatar CAMH Michael
  Wainberg.


  Psihoza je ozbiljno mentalno zdravstveno stanje koje utječe na to
  kako mozak gradi percepciju svijeta oko sebe.


  Posljedice mogu biti od samo zbunjujuće do izravno uznemirujućeg,
  tumačenja ili korelacije pogleda i zvukova koji otežavaju
  razlikovanje stvarnosti.


  Psihotične epizode, ključni simptom teške depresije, bipolarnog
  poremećaja i shizofrenije, također mogu biti inducirane raznim
  psihoaktivnim tvarima, uključujući aktivni spoj u kanabisu, delta
  9-tetrahidrokanabinol (delta9-THC). Zapravo, istraživanja
  sugeriraju da je kod onih koji su koristili kanabis gotovo četiri
  puta veća vjerojatnost da će doživjeti neki oblik psihoze, u
  usporedbi s ljudima koji ne konzumiraju kanabis.


  Međutim, isti bi se broj mogao pojaviti u populacijama u kojima
  ljudi s mentalnim zdravljem koriste kanabis za liječenje
  psihotičnih epizoda.


  Daljnja istraživanja sugeriraju da je mala vjerojatno da će samo
  liječenje igrati značajnu ulogu u ovom odnosu, a i studije
  pokazuju da većina ljudi počinje koristiti kanabis ne za
  liječenje simptoma psihoze, već samo za povišenje.


  Čak i kada se kontrolira poremećaj osobnosti i koristi
  antipsihotici, rizik ostaje, što otežava opovrgavanje činjenice
  da je kanabis okidač za iskustva psihoze.



  Većina koja koristi kanabis nikada se ne
  približi iskustvu psihoze


  Ipak, uzevši iz druge perspektive, većina ljudi koji koriste
  kanabis nikada se ne približe iskustvu psihotične epizode, zbog
  čega je važno točno utvrditi gdje su razlike.


  Koristeći 100.000 evidencija sudionika iz britanske Biobanke,
  znanstvenici koji stoje iza ovog najnovijeg istraživanja
  analizirali su vezu između genetike, upotrebe kanabisa i
  psihotičnih iskustava.


  Sveukupno, nešto više od 4 posto zapisa o uporabi kanabisa
  pokazalo je neku vrstu zabluda ili halucinacijskog iskustva. Ta
  je brojka porasla na 7 posto za one koji su u prošlosti koristili
  kanabis, što zapravo ne iznenađuje. Daljnjim istarživnajem,
  porast je najizraženiji za one s visokim genetskim rezultatom za
  shizofreniju.


  "A budući da je bodovanje genetskog rizika još uvijek u ranim
  fazama, istinski utjecaj genetike na odnos kanabisa i psihoze
  može biti čak i veći od onoga što smo ovdje pronašli", kaže
  Wainberg.


  No, legalizacijom kanabisa, stavljajući drogu u istu kategoriju
  kao alkohol i duhan u sve većem broju jurisdikcija,
  postaje sve važnije naučiti što više o potencijalnim rizicima.
 novo istraživanje 

novo istraživanje

Znanstvenici su povezali korištenje kanabisa s pojavom  psihotičnih epizoda i shizofrenijom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/kakav-bahatluk-poznati-splicani-koristili-gradske-stanove-a-stekli-druge-nekretnine-jos-i-banovini-duguju-za-najam-1276260">Slobodna Dalmacija</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.</para><hmn:article id="125888ba-ccaf-11ed-9805-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš, nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta<ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/cikes-o-izbacivanju-iz-gradskog-stana-nisam-dobio-nikakav-papir-iz-banovine-ali-zato-jesam-30-nagrada-1276339"> Slobodu Dalmaciju</ulink> rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio.</para>

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava... Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi Slobodna Dalmacija.Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš,  nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta Slobodu Dalmaciju rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio. potvrdila maja đerek  

potvrdila maja đerek 

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

SRETNO SU SLETJELI

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.</para><hmn:article id="11cb9f34-8ebd-11ed-bb77-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.</para><heading2>Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.</para><hmn:article id="e54154a8-c352-11ec-8474-4661a5d38be0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju.<hmn:linebreak/>"Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam.</para>

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura Dobrih radnika nema ni za lijeka, pa se i čistačice povećalom traže. Sugovornici kažu da nije problem što nema kvalitetne radne snage, nego što uopće nema tko raditi. A tu je i crno tržište koji je glavni problem Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac."Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju."Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam. nema tko raditi 

nema tko raditi

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra večeras oko 20:25 treslo se tlo u Austriji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potres magnitude 3.9 pogodio je Austriju i to 12 km zapadno od Neunkirchena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dubina potresa je dva kilometra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stanovnici Schottwiena, koji se nalazi šest kilometara od epicentra, javili su se s komentarima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao da se balkon srušio na kuću'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su naveli i da su im čaše pale s polica.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LastQuake/status/1641537654507315213?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Etweet"/>

Potres 3.9 pogodio Austriju: 'Treslo je kao da se balkon srušio na kuću' Potres magnitude 3.9 pogodio je Austriju i to 12 km zapadno od Neunkirchena Prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra večeras oko 20:25 treslo se tlo u Austriji.Potres magnitude 3.9 pogodio je Austriju i to 12 km zapadno od Neunkirchena.Dubina potresa je dva kilometra.Stanovnici Schottwiena, koji se nalazi šest kilometara od epicentra, javili su se s komentarima. "Kao da se balkon srušio na kuću'Neki su naveli i da su im čaše pale s polica. opet trešnja 

Od Snjeguljice do Njofre: 10 zaboravljenih sladoleda koji bi pasali na ovim vrućinama

Njofra

Zlatorog

Više s weba

Pročitajte još

Što treba za survival kit u slučaju iznenadnog rata!

Biografija: Kazimir Ilijaš

Facebook zabranio prodaju knjige hrvatske novinarke, a ona je napravila nešto što još kod nas nitko nije

Znanstvenici su povezali korištenje kanabisa s pojavom psihotičnih epizoda i shizofrenijom

Pročitajte još

Što treba za survival kit u slučaju iznenadnog rata!

Biografija: Kazimir Ilijaš

Facebook zabranio prodaju knjige hrvatske novinarke, a ona je napravila nešto što još kod nas nitko nije

Znanstvenici su povezali korištenje kanabisa s pojavom psihotičnih epizoda i shizofrenijom

Više s weba