Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

SP rukomet 2023

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Vlasi (Vlaji)</heading2>
<para>






</para>
<para>Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. Tijekom ratovanja Vlaha u suradnji s Bugarima protiv Bizanta Vlah se koristi kao pogrdan naziv u različitim oblicima. Nitko ne zna tko su Vlasi i odakle točno dolaze. U različitim jezicima, na različitim prostorima i u različitim vremenima se koristi za totalno drugačije etnicitete - od Rumunja do žitelja Dalmatinske zagore.</para>
<para>Međutim, uvijek isto znači - pogrdan naziv koji bi značio seljak, seljačina, brđanin itd. U zadnje vrijeme su Vlaji i njihovi potomci uzeli taj pogrdan naziv i pretvorili ga u ponosno ime za svoju malu zajednicu. Tako da se, naprimjer, u Benkovcu održava festival alternativne glazbe pod nazivom Vlajternativa koju organizira udruga Vlajter-ego. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/5VKbvrjxpVJCM"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/5VKbvrjxpVJCM">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dotepenac</heading2>
<para>




</para>
<para>Dotepenac, dođoš ili dotepuh se najčešće koristi na području grada Zagreba i opisuje osobu koja je iz drugih dijelova zemlje došla u Zagreb. Dotepenac je netko tko je nekulturan i tko ne poznaje kulturu podneblja u kojem se nalazi. Ukratko; pogrdan naziv za došljake. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/oYtVHSxngR3lC"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mfw-everything-reddit-oYtVHSxngR3lC">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Boduli </heading2>
<para>






</para>
<para>U Dalmaciji se naziv bodul koristi za sve stanovnike otoka. Ne zna se odakle točno dolazi ta riječ, no pretpostavlja se da dolazi iz mletačkog bodolo koja označava malenog i debelog čovjeka. Prema drugim izvorima, bodul je izvedenica od latinske riječi vadum koja označava glupu osobu. U Dalmaciji se naziv dandanas koristi kao naziv za škrtu osobu koja je porijeklom s otoka.</para>
<para>Dalmatinci vjeruju da su svi žitelji otoka škrti, što vjerojatno dolazi iz toga da su otoci notorno škrta zemlja pa bi bilo logično da su osobe u prošlom tisućljeću s tog podneblja malo škrtije od ljudi s priobalja. No, naravno, taj negativni stereotip je vjerojatno nastao u totalno drugim uvjetima. Baš kao i Vlaji, boduli su usvojili svoj pogrdni naziv i sada ga ponosno nose. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/26ufdipQqU2lhNA4g"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/producthunt-mind-blown-blow-your-26ufdipQqU2lhNA4g">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Krkan</heading2>
<para>
</para>
<para>Krkan se često koristi kao pogrdan naziv za osobe koje se smatraju primitivnima ili prostima, ali ovo je jedan od rijetkih naziva koji također označava stas osobe. Krkan jednostavno ne može biti mršav. Krkani su mišićavi i krupni. Iako se ne zna odakle točno dolazi naziv, pretpostavlja se da dolazi s područja rijeke Krke jer su ljudi s tih prostora često opisivani kao neotesani, žilavi i krupni. Naziv je vjerojatno usko vezan s Morlacima. Iako je naziv nekada bio pogrdan, u moderno doba je dobio novo značenje te postao simpatičan naziv za osobu u nekim dijelovima Hrvatske.</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/l3q2K5jinAlChoCLS"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mashable-l3q2K5jinAlChoCLS">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Žabari</heading2>
<para>




</para>
<para>Žabari su oni koji žive daleko od mora ili koji žive uz rijeku, dakle oni koji ne poznaju more. Žabar je također pogrdni naziv za osobu sa sela ili iz manjih gradova, tj. sinonim za malograđanina ili provincijalca.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/fpXxIjftmkk9y"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/fpXxIjftmkk9y">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Gedžo</heading2>
<para>




</para>
<para>Gedžo je izraz koji se često koristio na prostorima Jugoslavije. Odnosi se na ljude iz Srbije i označava divljaka ili primitivca. Pojam se često veže uz seljaka ili prostaka, a u romskom jeziku označava Srbina.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/WuGSL4LFUMQU"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/oooh-WuGSL4LFUMQU">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Balije</heading2>
<para>




</para>
<para>Ne zna se odakle točno dolazi naziv balije, no pretpostavlja se da dolazi iz latinske riječi balantes što znači ovce. U Hrvatskoj, balija označava osobu koja je prešla s katoličke ili pravoslavne vjere na onu muslimansku što bi ju označavalo kao 'izdajnika' vlastitog roda i prezimena. Balija se često koristi kao sinonim za stanovnike Bosne i Hercegovine. Sama riječ opisuje nekoga tko je neotesan, nekulturan i primitivan. Nekada se koristi i naziv šljivar.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/Lcn0yF1RcLANG"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/food-ahead-upcoming-Lcn0yF1RcLANG">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Bezjaci</heading2>
<para>




</para>
<para>Štokavci i Čakavci znaju kajkavce zvati Bezjacima. Bezjak je priglup i prost čovjek. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/ToMjGpnXBTw7vnokxhu"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/surprised-woah-keanu-reeves-ToMjGpnXBTw7vnokxhu">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kauri, rišćani</heading2>
<para>




</para>
<para>Kauri su podrugljiv muslimanski naziv za kršćane (nevjernike). Dolazi iz riječi gavur koje znači nevjernik, a dandanas se mogu naći ljudi s tim prezimenima u Zagrebu, Kutini i Novskoj. Rišćanin označava pravoslavca.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/l0IypeKl9NJhPFMrK"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/reactionseditor-wtf-mind-blown-l0IypeKl9NJhPFMrK">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Morlaci</heading2>
<para>




</para>
<para>Pogrdan naziv za stanovnike Dalmatinske zagore. Morlaci su zapravo etnološka skupina koja se nalazila i prije dolaska Slavena (moguće Iliri) koji su bili pastiri nižeg, ali i žilavijeg, rasta. Mogli su biti i katoličke i pravoslavne vjere. Sama riječi dolazi od talijanskog Morlacco što znači 'crni Vlah'; što samo vjerojatno potiče od toga da su Morlaci često bili tamnije puti i nosili crnu odjeću. Murlak (izvedenica) može značiti divljak ili seljačina. </para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/aWPGuTlDqq2yc"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/celebrity-reshuffle-aWPGuTlDqq2yc">via GIPHY</ulink>
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Škutori </heading2>
<para>




</para>
<para>Škutori su naziv za zapadne Hercegovce. U pravilu - škutor je svaka osoba koja se nalazi zapadnije od vas u Hercegovini. U Imotskom; škutor označava otočane i škrte osobe (opet isto). Škutor dolazi od riječi executor, tj. izvršitelj ili krvnik. Postoji i zapis: "Kad su nekad davno Imoćani napadali na naš kraj, koji je bijo, biva, pod Turčinom, nisu imali štitove nego sačeve (peke), a saču su govorili škut, škuto. Pa su ji prozvali Škutorin." Također se koristi naziv Šperac.</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://giphy.com/embed/3XR0chfiSTtAI"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para>
 <ulink url="https://giphy.com/gifs/mind-blown-3XR0chfiSTtAI">via GIPHY</ulink>
</para>

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci? Hrvati se vole našaliti jedno s drugim, ali također vole izmišljati psovke i nazive da bi što lakše jedno drugoga uvrijedili kada se zagrije rasprava tijekom kartanja. U ovaj story smo skupili sve najčešće pogrdne nazive koje ćete vjerojatno čuti barem jednom u životu od nekoga. Da biste saznali tko su kauri, šljivari i Morlaci, kliknite 'SLJEDEĆA'. 
Vlasi (Vlaji)








Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. Tijekom ratovanja Vlaha u suradnji s Bugarima protiv Bizanta Vlah se koristi kao pogrdan naziv u različitim oblicima. Nitko ne zna tko su Vlasi i odakle točno dolaze. U različitim jezicima, na različitim prostorima i u različitim vremenima se koristi za totalno drugačije etnicitete - od Rumunja do žitelja Dalmatinske zagore.
Međutim, uvijek isto znači - pogrdan naziv koji bi značio seljak, seljačina, brđanin itd. U zadnje vrijeme su Vlaji i njihovi potomci uzeli taj pogrdan naziv i pretvorili ga u ponosno ime za svoju malu zajednicu. Tako da se, naprimjer, u Benkovcu održava festival alternativne glazbe pod nazivom Vlajternativa koju organizira udruga Vlajter-ego. 


   
      
   


   via GIPHY


Dotepenac






Dotepenac, dođoš ili dotepuh se najčešće koristi na području grada Zagreba i opisuje osobu koja je iz drugih dijelova zemlje došla u Zagreb. Dotepenac je netko tko je nekulturan i tko ne poznaje kulturu podneblja u kojem se nalazi. Ukratko; pogrdan naziv za došljake. 


   
      
   


   via GIPHY


Boduli 








U Dalmaciji se naziv bodul koristi za sve stanovnike otoka. Ne zna se odakle točno dolazi ta riječ, no pretpostavlja se da dolazi iz mletačkog bodolo koja označava malenog i debelog čovjeka. Prema drugim izvorima, bodul je izvedenica od latinske riječi vadum koja označava glupu osobu. U Dalmaciji se naziv dandanas koristi kao naziv za škrtu osobu koja je porijeklom s otoka.
Dalmatinci vjeruju da su svi žitelji otoka škrti, što vjerojatno dolazi iz toga da su otoci notorno škrta zemlja pa bi bilo logično da su osobe u prošlom tisućljeću s tog podneblja malo škrtije od ljudi s priobalja. No, naravno, taj negativni stereotip je vjerojatno nastao u totalno drugim uvjetima. Baš kao i Vlaji, boduli su usvojili svoj pogrdni naziv i sada ga ponosno nose. 


   
      
   


   via GIPHY


Krkan


Krkan se često koristi kao pogrdan naziv za osobe koje se smatraju primitivnima ili prostima, ali ovo je jedan od rijetkih naziva koji također označava stas osobe. Krkan jednostavno ne može biti mršav. Krkani su mišićavi i krupni. Iako se ne zna odakle točno dolazi naziv, pretpostavlja se da dolazi s područja rijeke Krke jer su ljudi s tih prostora često opisivani kao neotesani, žilavi i krupni. Naziv je vjerojatno usko vezan s Morlacima. Iako je naziv nekada bio pogrdan, u moderno doba je dobio novo značenje te postao simpatičan naziv za osobu u nekim dijelovima Hrvatske.

   
      
   


   via GIPHY


Žabari






Žabari su oni koji žive daleko od mora ili koji žive uz rijeku, dakle oni koji ne poznaju more. Žabar je također pogrdni naziv za osobu sa sela ili iz manjih gradova, tj. sinonim za malograđanina ili provincijalca.


   
      
   


   via GIPHY


Gedžo






Gedžo je izraz koji se često koristio na prostorima Jugoslavije. Odnosi se na ljude iz Srbije i označava divljaka ili primitivca. Pojam se često veže uz seljaka ili prostaka, a u romskom jeziku označava Srbina.


   
      
   


   via GIPHY


Balije






Ne zna se odakle točno dolazi naziv balije, no pretpostavlja se da dolazi iz latinske riječi balantes što znači ovce. U Hrvatskoj, balija označava osobu koja je prešla s katoličke ili pravoslavne vjere na onu muslimansku što bi ju označavalo kao 'izdajnika' vlastitog roda i prezimena. Balija se često koristi kao sinonim za stanovnike Bosne i Hercegovine. Sama riječ opisuje nekoga tko je neotesan, nekulturan i primitivan. Nekada se koristi i naziv šljivar.


   
      
   


   via GIPHY


Bezjaci






Štokavci i Čakavci znaju kajkavce zvati Bezjacima. Bezjak je priglup i prost čovjek. 


   
      
   


   via GIPHY


Kauri, rišćani






Kauri su podrugljiv muslimanski naziv za kršćane (nevjernike). Dolazi iz riječi gavur koje znači nevjernik, a dandanas se mogu naći ljudi s tim prezimenima u Zagrebu, Kutini i Novskoj. Rišćanin označava pravoslavca.


   
      
   


   via GIPHY


Morlaci






Pogrdan naziv za stanovnike Dalmatinske zagore. Morlaci su zapravo etnološka skupina koja se nalazila i prije dolaska Slavena (moguće Iliri) koji su bili pastiri nižeg, ali i žilavijeg, rasta. Mogli su biti i katoličke i pravoslavne vjere. Sama riječi dolazi od talijanskog Morlacco što znači 'crni Vlah'; što samo vjerojatno potiče od toga da su Morlaci često bili tamnije puti i nosili crnu odjeću. Murlak (izvedenica) može značiti divljak ili seljačina. 


   
      
   


   via GIPHY


Škutori 






Škutori su naziv za zapadne Hercegovce. U pravilu - škutor je svaka osoba koja se nalazi zapadnije od vas u Hercegovini. U Imotskom; škutor označava otočane i škrte osobe (opet isto). Škutor dolazi od riječi executor, tj. izvršitelj ili krvnik. Postoji i zapis: "Kad su nekad davno Imoćani napadali na naš kraj, koji je bijo, biva, pod Turčinom, nisu imali štitove nego sačeve (peke), a saču su govorili škut, škuto. Pa su ji prozvali Škutorin." Također se koristi naziv Šperac.


   
      
   


   via GIPHY
 Tko je žabar, a tko šljivar? 

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci?

Image 3724633 (auto)

20 genijalnih fotografija životinja uhvaćenih na kameri Google Street Viewa

Tko bi rekao? Za srce je štetnije dugo sjediti kod kuće nego na poslu

Zanimljivosti

Tko je žabar, a tko šljivar?

Prev-next članak

Buzzara.hr

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjetsko rukometno prvenstvo još uvijek traje, no za Hrvatsku je završilo prije par dana nakon utakmice protiv Bahreina. Povodom toga u podcastu <ulink url="https://www.youtube.com/watch?v=XzA2l4kzqsQ">Iza</ulink> <ulink url="https://www.youtube.com/watch?v=XzA2l4kzqsQ">Tribine</ulink> gostovao je Vlado Matanović, krilo PPD Zagreba koje je zbog ozljede otpalo s popisa izborniku Hrvoju Horvatu.</para><hmn:article id="d51ddbe0-9841-11ed-847e-46c62fe6fcd3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan je od mnogih čudesnih talenata iz Kozale koja je stvorila dosta kvalitetnih igrača za reprezentaciju. Tu su svoje prve korake napravili: Tin Lučin, Halil Jaganjac i Filip Glavaš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo je Glavaš bio tema na početku razgovora, a Matanović je podijelio svoje razmišljanje o otkriću naše reprezentacije te rekao kako je razmišljao i o prestanku bavljenja ozbiljnim rukometom.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="7af55c14-9c02-11ed-9390-7aee65c3aa52"/><heading2>'On je pravi primjer'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glavaš je trenutno peti strijelac Svjetskog prvenstva, ne znam koliko njih to uopće zna. On je pravi primjer. Ja sam došao u reprezentaciju iz Velenja, a on je došao iz Trebnja i mislim da je pokazao kakav je talent, igrač i koliko može.</para><hmn:article id="18f78480-4a7a-11ed-bc87-4ed5b97d6495" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne igra u Barceloni ni Kielu već u Trebnju gdje ima jako dobrog trenera koji ga forsira. Vidim da mu se sve vratilo na SP-u i da uvijek iskoči netko, ali nadam se da će ovo potrajati i da će nastaviti ovako", rekao je i dodao:</para><hmn:video id="3028cd84-9bc5-11ed-81a5-7a46649f2f95"/><heading2>'Razmišljao je o odustajanju'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poznajemo se iz Kozale gdje smo krenuli igrati. Nismo čak igrali zajedno već jedan protiv drugoga dok je bio u Zametu, a ja u Umagu. Trenirali smo zajedno s našim kondicijskim trenerom preko ljeta. On je završio i fakultet.</para><hmn:article id="f15365d2-9b4d-11ed-ba5c-dae470215047" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Govorio je: 'Ići ću na fakultet, ne zanima me previše to. Naći ću tu neki klub'. Stvarno sam mu govorio da ne odustane i da se trudi. Možda je to i moja zasluga, neka uzet ću si to. Otišao je u Sloveniju za možda neki manji novac, ali mu se sve isplatilo i jako mi je drago zbog njega", zaključio je Matanović.</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921"/>

Vlado Matanović o otkriću Kauboja: 'Glavaš je htio odustati od rukometa, a onda sam...' Upravo je Glavaš bio tema na početku razgovora, a Matanović je podijelio svoje razmišljanje o otkriću naše reprezentacije te rekao kako je razmišljao i o prestanku bavljenja ozbiljnim rukometom Svjetsko rukometno prvenstvo još uvijek traje, no za Hrvatsku je završilo prije par dana nakon utakmice protiv Bahreina. Povodom toga u podcastu Iza Tribine gostovao je Vlado Matanović, krilo PPD Zagreba koje je zbog ozljede otpalo s popisa izborniku Hrvoju Horvatu.Jedan je od mnogih čudesnih talenata iz Kozale koja je stvorila dosta kvalitetnih igrača za reprezentaciju. Tu su svoje prve korake napravili: Tin Lučin, Halil Jaganjac i Filip Glavaš.Upravo je Glavaš bio tema na početku razgovora, a Matanović je podijelio svoje razmišljanje o otkriću naše reprezentacije te rekao kako je razmišljao i o prestanku bavljenja ozbiljnim rukometom.'On je pravi primjer'"Glavaš je trenutno peti strijelac Svjetskog prvenstva, ne znam koliko njih to uopće zna. On je pravi primjer. Ja sam došao u reprezentaciju iz Velenja, a on je došao iz Trebnja i mislim da je pokazao kakav je talent, igrač i koliko može.Ne igra u Barceloni ni Kielu već u Trebnju gdje ima jako dobrog trenera koji ga forsira. Vidim da mu se sve vratilo na SP-u i da uvijek iskoči netko, ali nadam se da će ovo potrajati i da će nastaviti ovako", rekao je i dodao:'Razmišljao je o odustajanju'"Poznajemo se iz Kozale gdje smo krenuli igrati. Nismo čak igrali zajedno već jedan protiv drugoga dok je bio u Zametu, a ja u Umagu. Trenirali smo zajedno s našim kondicijskim trenerom preko ljeta. On je završio i fakultet.Govorio je: 'Ići ću na fakultet, ne zanima me previše to. Naći ću tu neki klub'. Stvarno sam mu govorio da ne odustane i da se trudi. Možda je to i moja zasluga, neka uzet ću si to. Otišao je u Sloveniju za možda neki manji novac, ali mu se sve isplatilo i jako mi je drago zbog njega", zaključio je Matanović. KLJUČAN TRENUTAK 

KLJUČAN TRENUTAK

Vlado Matanović o otkriću Kauboja: 'Glavaš je htio odustati od rukometa, a onda sam...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je psihijatar Slavko Sakoman šokirao javnost pričom, koju je čuo od svog pacijenta, da su policajci na intervenciji tijekom Stare godine uzimali kokain, a policija je nakon toga istragom ustvrdila da to nije istina, večeras se medijima ponovno obratio te naveo da povlači svoju priču. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegovu objavu donosimo u cijelosti: </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hvala na svemu učinjenom za javno dobro. Otac onog mladića me nazvao i rekao nakon razgovora sa sinom da 'svima' kažem da je 'sin izmislio priču radi mame'. Time i moja priča o toj temi prestaje. No moram dodati: Ako Vlada RH smatra da je tom pričom i negiranjem te priče narušen njen ugled, ja Vladi RH poručujem da je njen ugled sigurno bio višestruko teže narušen, kada je krovno EU tijelo za pitanje droga (EMCDDA) u izvješću za 2021. objavilo da se Zagreb te godine po potrošnji amfetamina našao na prvom mjestu liste od 82 grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj podatak govori da je po trovanju građana drogom i velikom crnom biznisu povezanom s prodajom droga izbio na neslavno prvo mjesto. Ttko je za to odgovoran? Zagreb je bio na prvom mjestu po trovanju kanabisom u radne dane, na šestom mjestu po trovanju drogom ecstasy i na osmom mjestu po drogiranju kokainom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri vrhu smo EU zemalja po korupciji i navlačenju građana (masovnim oglašavanjem) na kockanje. Ovdje se radi o ogromnoj ugrozi zdravlja stotine tisuća građana i gubitku novca a zaradi org kriminala a tom pitanju ni Vlada a biti Sabor nije posvetio niti jednu ozbiljnu raspravu. Time se svakodnevno ruši ugled Vlade RH u očima građana koji financiraju rad te institucije."</para>

Sakoman priznao da je policija u pravu: 'Sin je izmislio priču radi mame' Ipak, iskoristio je priliku i pobrojati kakvo je stanje oko droge u Hrvatskoj pa naveo da he krovno EU tijelo za pitanje droga objavilo da je Zagreb u 2021. po potrošnji amfetamina našao na prvom mjestu liste od 82 grada, da je Zagreb bio i na prvom mjestu po trovanju kanabisom u radne dane,  ana šestom mjestu po trovanju drogom ecstasy i na osmom mjestu po drogiranju kokainom Nakon što je psihijatar Slavko Sakoman šokirao javnost pričom, koju je čuo od svog pacijenta, da su policajci na intervenciji tijekom Stare godine uzimali kokain, a policija je nakon toga istragom ustvrdila da to nije istina, večeras se medijima ponovno obratio te naveo da povlači svoju priču. Njegovu objavu donosimo u cijelosti: "Hvala na svemu učinjenom za javno dobro. Otac onog mladića me nazvao i rekao nakon razgovora sa sinom da 'svima' kažem da je 'sin izmislio priču radi mame'. Time i moja priča o toj temi prestaje. No moram dodati: Ako Vlada RH smatra da je tom pričom i negiranjem te priče narušen njen ugled, ja Vladi RH poručujem da je njen ugled sigurno bio višestruko teže narušen, kada je krovno EU tijelo za pitanje droga (EMCDDA) u izvješću za 2021. objavilo da se Zagreb te godine po potrošnji amfetamina našao na prvom mjestu liste od 82 grada. Taj podatak govori da je po trovanju građana drogom i velikom crnom biznisu povezanom s prodajom droga izbio na neslavno prvo mjesto. Ttko je za to odgovoran? Zagreb je bio na prvom mjestu po trovanju kanabisom u radne dane, na šestom mjestu po trovanju drogom ecstasy i na osmom mjestu po drogiranju kokainom. Pri vrhu smo EU zemalja po korupciji i navlačenju građana (masovnim oglašavanjem) na kockanje. Ovdje se radi o ogromnoj ugrozi zdravlja stotine tisuća građana i gubitku novca a zaradi org kriminala a tom pitanju ni Vlada a biti Sabor nije posvetio niti jednu ozbiljnu raspravu. Time se svakodnevno ruši ugled Vlade RH u očima građana koji financiraju rad te institucije." obrat u slučaju 'kokain' 

obrat u slučaju 'kokain'

Sakoman priznao da je policija u pravu: 'Sin je izmislio priču radi mame'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je bila ta pjesma o kojoj svi pričaju, jedna od najslušanijih kandidata za hrvatskog predstavnika. Pjesma o kojoj brojni kritičari imaju samo riječi hvale. A ako na Eurosong želi Johnny Rotten iz Sex Pistolsa, što ne bi i LET3, gosti večerašnjeg Direkta - Mrle i Prlja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Malo me strah kad dolazite u goste, uvijek se bojim da će biti neočekivane golotinje, rupa na hlačama, čudnih stvari, večeras malo Lenjina koje ste donijeli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovdje imamo Lenjin 1 i Lenjin 4. I jedne lijepe cipele smo donijeli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadam se da je cipela najšokantnija večeras. Ali niste se depilirali za Direkt?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: Mi puštamo dlake, nije mi ugodno... dlake na muškarcima i na ženama. Ovo je uvodni outfit. Četiri jahača apokalipse - rat, glad, smrt, bolest, kuga. Peti je HDZ.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislite li da imate pobjedničku pjesmu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja: Ne razmišljamo o tome. Ali da. Odlična je pjesma, super su reakcije, društvene mreže gore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imate i najviše pregleda?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: To je lavina. Trendovi kad se pokrenu, onda ih je teško zaustaviti. Naš trend, nažalost, bojim se da ćemo ih pobijediti. Bojim se da nam netko smješta, kladioničarski lobij. Jesu li to sile, zavjere kozmičke, kao da nas guraju da pobijedimo. Ako pobijedimo na hrvatskom prvenstvu, morat ćemo i na europskom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Guraju li vas kladionice i onda na pobjedu na Eurosongu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: Ne znamo kako će ići dalje, ali sumnjivo izgleda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hajdemo mi malo o Mama ŠČ. Mama ljubila morona, Armagedon nona, mali podli psihopat, traktor, mama idem u rat", sve su to stihovi "Mame ŠČ". Pjevate li o Putinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja: Ma ne... O nekom tko je počeo rat. Sigurno da je on istaknut kao igrač, definitivno, bahatluka koji misli da je Planeta njegova igračka. Ali to se može svesti na najniže nivoe, od onih koji parkiraju gdje hoće, do onih koji misle da mogu preko reda ići.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: pa i bahati traktoristi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali ste u trendu, lani je pobijedila Ukrajina, vi imate antiratnu pjesmu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrlje. Radio sam ove godine kazališnu predstavu u Splitu "LizistRATa" i tamo smo obrađivali temu rata. Tekstovi su bili iz Ilijade, raznih pisaca hrvatskih i stranih. To me inspiriralo za antiratnu pjesmu. Kako smo je napravili, ideja je bila da napravimo ratnu operu. Tako da je ta pjesma dio ratne opere. Glazba koja je dobrim dijelom nastala u predstavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjerojatno ste čitali kritike, Dragaš kaže da ste najbolji predstavnik Hrvatske za Eurosong, mnogi kažu da ste favoriti, Anđela Jurkas kaže: 'Ako ovaj nadrikolaž ne pobijedi, džaba ste krečili...?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: Kažem, to je neka zavjera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste li čuli pjesme protukandidata?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja: Ovo je jedan komadić mozaika što je Let 3, koji nije dovršen. Komadić će ispuniti naš mozaik, ali on nikad neće biti završen. To je Let 3 i odlučili smo otići na Doru, pokazati najbolje što znamo. Tutta forza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: mi imamo dobru pjesmu, posložilo se. Ideja je splitske predstave, inspiracija je od pjesme Peđe Lucića. Potrefilo se, imamo dobru pjesmu i to je sigurno zašto idemo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li onih koji su vam rekli "pjesma je glupa, kakvog smisla ima"?<hmn:linebreak/>Mrle: Ona je tipično naša pjesma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako izgledaju vaše pripreme za natjecanje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja: Sjajno je ispalo da se poklopila Dora taman ispred naše tradicionalne svetkovine Antivalentinova 18. veljače u Domu Sportova. Tako da pripreme za oba inventa idu zajedno, to su mentalne i fizičke pripreme. Teretana.... Imamo probe gdje jedan drugog jako naljutimo, pa onda mazimo, ovisi o stupnju i nivou ljutnje. Nekad se samom mazimo po uhu, a ako se jako razljutimo onda se to maženje dublje. Invazivno...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle goli nastupate?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Htjeli smo doći goli pa nam nisi dala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Moramo paziti, djeca nas gledaju...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mi se goli najbolje osjećamo, ali zbog takvih kao ti moramo se obući.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja: Kažu da su se bojala, ako se dvojica boje onda je dvoboj... pa višeboj...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovi Lenjini? Što rade?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: Lenjin 2 i 3 su u orbiti, jedan i 4 su u studiju. Ako hoćeš zapalit ćemo ih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nemojte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: Na stageu će letjeti, po dvorani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pratite li Eurosong?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mrle: S djecom to pratimo, ona to vole.<hmn:linebreak/>Prlja: Bila je simpatična pjesmica ova Tik tok, mislio sam da će proći...</para>

O pobjedi: 'To su sile kozmičke zavjere, kao da nas guraju da pobijedimo na Dori, pa i na Euroviziji' Otkrili su da im paralelno teku pripreme za tradicionalnu svetkovinu Antivalentinova 18. veljače i otkrivaju: &apos;Prvo jedan drugog jako naljutimo, pa onda mazimo, ovisi o stupnju i nivou ljutnje. Nekad se samom mazimo po uhu, a ako se jako razljutimo onda se to maženje dublje. Invazivno...&apos; To je bila ta pjesma o kojoj svi pričaju, jedna od najslušanijih kandidata za hrvatskog predstavnika. Pjesma o kojoj brojni kritičari imaju samo riječi hvale. A ako na Eurosong želi Johnny Rotten iz Sex Pistolsa, što ne bi i LET3, gosti večerašnjeg Direkta - Mrle i Prlja.Malo me strah kad dolazite u goste, uvijek se bojim da će biti neočekivane golotinje, rupa na hlačama, čudnih stvari, večeras malo Lenjina koje ste donijeli.Ovdje imamo Lenjin 1 i Lenjin 4. I jedne lijepe cipele smo donijeli.Nadam se da je cipela najšokantnija večeras. Ali niste se depilirali za Direkt?Mrle: Mi puštamo dlake, nije mi ugodno... dlake na muškarcima i na ženama. Ovo je uvodni outfit. Četiri jahača apokalipse - rat, glad, smrt, bolest, kuga. Peti je HDZ.Mislite li da imate pobjedničku pjesmu?Prlja: Ne razmišljamo o tome. Ali da. Odlična je pjesma, super su reakcije, društvene mreže gore.Imate i najviše pregleda?Mrle: To je lavina. Trendovi kad se pokrenu, onda ih je teško zaustaviti. Naš trend, nažalost, bojim se da ćemo ih pobijediti. Bojim se da nam netko smješta, kladioničarski lobij. Jesu li to sile, zavjere kozmičke, kao da nas guraju da pobijedimo. Ako pobijedimo na hrvatskom prvenstvu, morat ćemo i na europskom.Guraju li vas kladionice i onda na pobjedu na Eurosongu?Mrle: Ne znamo kako će ići dalje, ali sumnjivo izgleda.Hajdemo mi malo o Mama ŠČ. Mama ljubila morona, Armagedon nona, mali podli psihopat, traktor, mama idem u rat", sve su to stihovi "Mame ŠČ". Pjevate li o Putinu?Prlja: Ma ne... O nekom tko je počeo rat. Sigurno da je on istaknut kao igrač, definitivno, bahatluka koji misli da je Planeta njegova igračka. Ali to se može svesti na najniže nivoe, od onih koji parkiraju gdje hoće, do onih koji misle da mogu preko reda ići.Mrle: pa i bahati traktoristi.Ali ste u trendu, lani je pobijedila Ukrajina, vi imate antiratnu pjesmu?Mrlje. Radio sam ove godine kazališnu predstavu u Splitu "LizistRATa" i tamo smo obrađivali temu rata. Tekstovi su bili iz Ilijade, raznih pisaca hrvatskih i stranih. To me inspiriralo za antiratnu pjesmu. Kako smo je napravili, ideja je bila da napravimo ratnu operu. Tako da je ta pjesma dio ratne opere. Glazba koja je dobrim dijelom nastala u predstavi.Vjerojatno ste čitali kritike, Dragaš kaže da ste najbolji predstavnik Hrvatske za Eurosong, mnogi kažu da ste favoriti, Anđela Jurkas kaže: 'Ako ovaj nadrikolaž ne pobijedi, džaba ste krečili...?Mrle: Kažem, to je neka zavjera.Jeste li čuli pjesme protukandidata?Prlja: Ovo je jedan komadić mozaika što je Let 3, koji nije dovršen. Komadić će ispuniti naš mozaik, ali on nikad neće biti završen. To je Let 3 i odlučili smo otići na Doru, pokazati najbolje što znamo. Tutta forza.Mrle: mi imamo dobru pjesmu, posložilo se. Ideja je splitske predstave, inspiracija je od pjesme Peđe Lucića. Potrefilo se, imamo dobru pjesmu i to je sigurno zašto idemo.Ima li onih koji su vam rekli "pjesma je glupa, kakvog smisla ima"?Mrle: Ona je tipično naša pjesma.Kako izgledaju vaše pripreme za natjecanje?Prlja: Sjajno je ispalo da se poklopila Dora taman ispred naše tradicionalne svetkovine Antivalentinova 18. veljače u Domu Sportova. Tako da pripreme za oba inventa idu zajedno, to su mentalne i fizičke pripreme. Teretana.... Imamo probe gdje jedan drugog jako naljutimo, pa onda mazimo, ovisi o stupnju i nivou ljutnje. Nekad se samom mazimo po uhu, a ako se jako razljutimo onda se to maženje dublje. Invazivno...Dakle goli nastupate?Htjeli smo doći goli pa nam nisi dala.Moramo paziti, djeca nas gledaju...Mi se goli najbolje osjećamo, ali zbog takvih kao ti moramo se obući.Prlja: Kažu da su se bojala, ako se dvojica boje onda je dvoboj... pa višeboj...Ovi Lenjini? Što rade?Mrle: Lenjin 2 i 3 su u orbiti, jedan i 4 su u studiju. Ako hoćeš zapalit ćemo ih.Nemojte.Mrle: Na stageu će letjeti, po dvorani.Pratite li Eurosong?Mrle: S djecom to pratimo, ona to vole.Prlja: Bila je simpatična pjesmica ova Tik tok, mislio sam da će proći... LET 3 KOD MOJMIRE 

LET 3 KOD MOJMIRE

O pobjedi: 'To su sile kozmičke zavjere, kao da nas guraju da pobijedimo na Dori, pa i na Euroviziji'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvo je bio na čelu SDP-a, a zatim u premijerskoj fotelji, sada je predsjednik Republike. Zoran Milanović, priznaje kako ga je posao političara u potpunosti promijenio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Loše sam. Prije sam mogao ići trčati na Sljeme, voziti bicikl, ići na Biokovo nakon cijele noći posla. Sve to dok sam bio premijer. Puno se sjedi, previše se pije. Nezdravo se živi i to su činjenice, ne želim više živjeti kao kad sam imao 45 godina", rekao je Milanović.</para><hmn:article id="97790bee-4421-11ed-96a5-ce878ffcd8eb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Puno više radnog staža od Milanovića ima veteran hrvatske politike Vladimir Šeks. Jedan je od tvoraca Ustava, ali i HDZ-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije tu stao - i u Hrvatskom saboru bio je doslovno sve: predsjednik, potpredsjednik i zastupnik. I uvijek se znao dobro našaliti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Politička konkurencija, po radnom stažu, mu je Furio Radin, najdugovječniji saborski zastupnik. Tamo je od 1992. godine.</para><hmn:article id="8006da92-5f9a-11ed-b968-e2322e6e985e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tajna moje dugovječnosti je što mi nitko nikad nije naređivao. Meni osobno su se promijenile godin,e tada sam ih imao 42, a sad ih imam 30 više", kazao je Radin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nisu jedini - sva sila poznatih lica pred kamerama je prošla brojne transformacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi od njih i dalje plove istim, ili barem sličnim političkim vodama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi se mi mijenjamo, pa tako i oni. Njihov posao zna biti težak, stresan, zato se najčešće udebljaju, posjede, kod nekih je to vidljivo više kod nekih manje", objasnio je Petar Tanta, komunikacijski stručnjak.</para><hmn:article id="48d2bafe-7d8c-11ed-949e-8625f8c2beda" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od europarlamentarca do premijera i Andrej Plenković je često znao priznati kako uz posao političara ide neuredan način života, manjak rekreacije i povišena količina stresa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kolinda Grabar Kitarović pravu transformaciju je doživjela kada je njezina politička karijera završila. Potpuno je drukčije izgledala kad je prve političke korake tek napravila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sada, dok volontira u Olimpijskom odboru, predah od političkih peripetija, dobro joj stoji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imamo paradoks, dok su na vlasti, cijeli njihov fizički izgled ide nagore, iako se trude to zamaskirati i onda imate slučaj Kolinde Grabar Kitarović, koja izgleda sada bolje, stesala se i općenito izgleda bolje nego kad je bila predsjednica, otišao je stres s Pantovčaka", pojasnio je Tanta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki više, neki manje, ali mnogi politički akteri su se itekako promijenili. Samo, njihove tranformacije, za razliku od naših - nisu prošle nezapaženo.</para>

Grabar-Kitarović se stesala, a Milanović o političkoj karijeri kaže: 'Previše se sjedi, pije...' Kako godine prolaze, pred kamerama se mijenjaju i političari. Neki promjene podnose dobro, drugi baš i ne. Posebna kategorija su oni koji izgledaju bolje nakon što odu iz politike. Prisjetili smo se kako su se s godinama mijenjali i njihovi izgledi Prvo je bio na čelu SDP-a, a zatim u premijerskoj fotelji, sada je predsjednik Republike. Zoran Milanović, priznaje kako ga je posao političara u potpunosti promijenio."Loše sam. Prije sam mogao ići trčati na Sljeme, voziti bicikl, ići na Biokovo nakon cijele noći posla. Sve to dok sam bio premijer. Puno se sjedi, previše se pije. Nezdravo se živi i to su činjenice, ne želim više živjeti kao kad sam imao 45 godina", rekao je Milanović.Puno više radnog staža od Milanovića ima veteran hrvatske politike Vladimir Šeks. Jedan je od tvoraca Ustava, ali i HDZ-a.Nije tu stao -  i u Hrvatskom saboru bio je doslovno sve: predsjednik, potpredsjednik i zastupnik. I uvijek se znao dobro našaliti.Politička konkurencija, po radnom stažu, mu je Furio Radin, najdugovječniji saborski zastupnik. Tamo je od 1992. godine."Tajna moje dugovječnosti je što mi nitko nikad nije naređivao. Meni osobno su se promijenile godin,e tada sam ih imao 42, a sad ih imam 30 više", kazao je Radin.Nisu jedini - sva sila poznatih lica pred kamerama je prošla brojne transformacije.Mnogi od njih i dalje plove istim, ili barem sličnim političkim vodama."Svi se mi mijenjamo, pa tako i oni. Njihov posao zna biti težak, stresan, zato se najčešće udebljaju, posjede, kod nekih je to vidljivo više kod nekih manje", objasnio je Petar Tanta, komunikacijski stručnjak.Od europarlamentarca do premijera i Andrej Plenković je često znao priznati kako uz posao političara ide neuredan način života, manjak rekreacije i povišena količina stresa.Kolinda Grabar Kitarović pravu transformaciju je doživjela kada je njezina politička karijera završila. Potpuno je drukčije izgledala kad je prve političke korake tek napravila.A sada, dok volontira u Olimpijskom odboru, predah od političkih peripetija, dobro joj stoji.Imamo paradoks, dok su na vlasti, cijeli njihov fizički izgled ide nagore, iako se trude to zamaskirati i onda imate slučaj Kolinde Grabar Kitarović, koja izgleda sada bolje, stesala se i općenito izgleda bolje nego kad je bila predsjednica, otišao je stres s Pantovčaka", pojasnio je Tanta.Neki više, neki manje, ali mnogi politički akteri su se itekako promijenili. Samo, njihove tranformacije, za razliku od naših - nisu prošle nezapaženo. transformacija pred kamerama 

transformacija pred kamerama

Grabar-Kitarović se stesala, a Milanović o političkoj karijeri kaže: 'Previše se sjedi, pije...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Yassine Benrahou je novi igrač splitskog Hajduka. Na Poljud stiže iz Nimesa, posljednjeplasirane momčadi francuske druge lige. Procijenjen na 2,2 milijuna eura, no u momčad Ivana Leke stiže bez odštete.</para><hmn:article id="19064ebc-9dbc-11ed-beea-9e58ae587d2f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hajduk je na Tik Toku radio lajv gdje su navijači mogli postavljati pitanje svom novom pojačanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koji broj si uzeo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Broj 11</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koja noga ti ja jača</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Lijeva</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="7f5a3924-968e-11ed-97c2-4a6fa791e730"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hoćeš li igrati protiv Istre?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Nadam se da ću biti u momčadi</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliko si zabio golova lani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Zabio sam 11 golova i imao 9 asistencija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja ili Messi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Livaja</para><hmn:article id="bbb8eac0-9cd1-11ed-9d2e-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja ili Ronaldo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Livaja</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gol ili asistencija?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Oboje</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je bio tvoj idol?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Volim Cristiana, Hazarda, dosta igrača.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4499771c-94ec-11ed-a13a-268e6b967069"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do kad si potpisao?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Do 2026. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što očekuješ?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>- Borbu za naslov i Kup.</para>

Hajdukovo pojačanje najavilo borbu za ligu i Kup: 'Livaja je bolji od Messija i Ronalda' Hajduk je na Tik Toku radio lajv gdje su navijači mogli postavljati pitanje svom novom pojačanju Yassine Benrahou je novi igrač splitskog Hajduka. Na Poljud stiže iz Nimesa, posljednjeplasirane momčadi francuske druge lige. Procijenjen na 2,2 milijuna eura, no u momčad Ivana Leke stiže bez odštete.Hajduk je na Tik Toku radio lajv gdje su navijači mogli postavljati pitanje svom novom pojačanju.Koji broj si uzeo?- Broj 11Koja noga ti ja jača- LijevaHoćeš li igrati protiv Istre?- Nadam se da ću biti u momčadiKoliko si zabio golova lani?- Zabio sam 11 golova i imao 9 asistencijaLivaja ili Messi?- LivajaLivaja ili Ronaldo?- LivajaGol ili asistencija?- ObojeTko je bio tvoj idol?- Volim Cristiana, Hazarda, dosta igrača.Do kad si potpisao?- Do 2026. godine.Što očekuješ?- Borbu za naslov i Kup. ODGOVARAO JE NAVIJAČIMA 

ODGOVARAO JE NAVIJAČIMA

Hajdukovo pojačanje najavilo borbu za ligu i Kup: 'Livaja je bolji od Messija i Ronalda'

U Gaženicu uplovio američki ratni brod, nema najavljenih vježbi, no ne zna se zašto je tu Ovaj brzi borbeni brod za opskrbu obično prati nosače aviona, a u Zadar je doplovio samostalno iz luke Augusta u Italiji. Najavljenih vježbi s hrvatskom vojskom nema i nije poznat razlog njegova boravka u Zadru, tek da je MORH brodu partnerske američke flote odobrio uplovljavanje. Đoni Štambak, pomoćnik ravnatelja za komercijalno-operativne poslove Lučke uprave Zadar, za RTL Danas rekao je: &quot;Radi se o brodu 230 metara dužine, 12 metara gaza. To je brod iz 1991. godine. Došao je 24. i očekujemo da će, prema najavama, ostati oko dva tjedna.&quot; 

<para>Ovaj brzi borbeni brod za opskrbu obično prati nosače aviona, a u Zadar je doplovio samostalno iz luke Augusta u Italiji. Najavljenih vježbi s hrvatskom vojskom nema i nije poznat razlog njegova boravka u Zadru, tek da je MORH brodu partnerske američke flote odobrio uplovljavanje. Đoni Štambak, pomoćnik ravnatelja za komercijalno-operativne poslove Lučke uprave Zadar, za RTL Danas rekao je: &quot;Radi se o brodu 230 metara dužine, 12 metara gaza. To je brod iz 1991. godine. Došao je 24. i očekujemo da će, prema najavama, ostati oko dva tjedna.&quot;</para>

U Gaženicu uplovio američki ratni brod, nema najavljenih vježbi, no ne zna se zašto je tu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na ulicama Rima se pojavilo tisuće plakata Adolfa Hitlera koji nosi dres Rome, piše talijanska <ulink url="https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/26-01-2023/hitler-maglia-roma-adesivi-vergogna-sdegno-sindaco-gualtieri-4502137957330.shtml">Gazetta dello sport</ulink>. Nije poznata poruka i povod ovog djela, no prvi se oglasio gradonačelnik i rekao:</para><hmn:article id="876704b0-82d1-11ed-b3e6-1a14b6627bd9" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Fotografije koje predstavljaju Hitlera u dresu Rome, a koje su danas osvanule u gradu su prava sramota samo nekoliko dana prije Dana sjećanja. Poduzeli smo mjere za njihovo hitno uklanjanje".</para><hmn:article id="91db0466-8dd8-11ed-994f-a65a72ca2f26" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gazzeta je napisala kako se dogodilo nešto nezamislivo i da su to 'Plakati srama'. Dodali su i kako to nažalost nije prvi takav slučaj. Slična stvar se dogodila i 2017. godine, a tada su navijači Lazija završili u centru pažnje.</para>

Sramotne scene na ulicama Rima: Pojavilo se na tisuće plakata Hitlera u dresu Rome Slična stvar se dogodila i 2017. godine, a tada su navijači Lazija završili u centru pažnje Na ulicama Rima se pojavilo tisuće plakata Adolfa Hitlera koji nosi dres Rome, piše talijanska Gazetta dello sport. Nije poznata poruka i povod ovog djela, no prvi se oglasio gradonačelnik i rekao:"Fotografije koje predstavljaju Hitlera u dresu Rome, a koje su danas osvanule u gradu su prava sramota samo nekoliko dana prije Dana sjećanja. Poduzeli smo mjere za njihovo hitno uklanjanje".Gazzeta je napisala kako se dogodilo nešto nezamislivo i da su to 'Plakati srama'. Dodali su i kako to nažalost nije prvi takav slučaj. Slična stvar se dogodila i 2017. godine, a tada su navijači Lazija završili u centru pažnje. NEOČEKIVANO 

NEOČEKIVANO

Sramotne scene na ulicama Rima: Pojavilo se na tisuće plakata Hitlera u dresu Rome

Ne da se Ćiro: Trener svih trenera prošetao gradom u pratnji svog sina Legendarni Ćiro Blažević u pratnji svog sina Miroslava prošetao je Zagrebom. Ćiro se posljednjih godina bori sa svojim zdravstvenim stanjem i lijepo je vidjeti da se i dalje, unatoč svim problemima dobro drži. 

<para>Legendarni Ćiro Blažević u pratnji svog sina Miroslava prošetao je Zagrebom. Ćiro se posljednjih godina bori sa svojim zdravstvenim stanjem i lijepo je vidjeti da se i dalje, unatoč svim problemima dobro drži.</para>

Ne da se Ćiro: Trener svih trenera prošetao gradom u pratnji svog sina

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Georgina Rodriguez, inače supruga jednog od najboljih nogometaša na svijetu Cristiana Ronalda, našla se u centru pozornosti nakon što se pojavila na ceremoniji u Saudijskoj Arabiji.</para><hmn:article id="0b7ccd9c-9d7c-11ed-bba8-f69cfb5957fb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, pred velikim brojem ljudi, Georgina je odgovarala na pitanja voditeljice na događaju Joy Awards, a nogometni svijet se neugodno iznenadio s činjenicom da joj engleski jezik i ne ide baš najbolje. Video pogledajte <ulink url="https://www.tiktok.com/@yunus_q22/video/7191498537161493803?embed_source=121331973%2C120811592%2C120810756%3Bnull%3Bembed_masking&amp;refer=embed&amp;referer_url=www.kurir.rs%2F&amp;referer_video_id=7191498537161493803">OVDJE</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na vama je da procjenite sami je li ju samo 'pojela' trema ili jednostano stvarno ne govori najbolje engleski. Usljedile su brojne reakcije na društvenim mrežama te je video postao hit.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="2757d20c-9c99-11ed-b2b3-32e04c3867ce"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hvala vam puno.Sretna sam zbog naklonosti ljudi i šaljem puno ljubavi za svakog od vas. Ovo je san. Volim Saudijsku Arabiju, svoju obitelj i svoj klub", rekla je.</para><hmn:tiktok src="https://www.tiktok.com/@yunus_q22/video/7191498537161493803?embed_source=121331973%2C120811592%2C120810756%3Bnull%3Bembed_masking&amp;refer=embed&amp;referer_url=www.kurir.rs%2F&amp;referer_video_id=7191498537161493803"/>

Video koji je obišao svijet: Pogledajte kako Ronaldova supruga govori engleski Na vama je da procjenite sami je li ju samo &apos;pojela&apos; trema ili jednostano stvarno ne govori najbolje engleski. Usljedile su brojne reakcije na društvenim mrežama te je video postao hit Georgina Rodriguez, inače supruga jednog od najboljih nogometaša na svijetu Cristiana Ronalda, našla se u centru pozornosti nakon što se pojavila na ceremoniji u Saudijskoj Arabiji.Naime, pred velikim brojem ljudi, Georgina je odgovarala na pitanja voditeljice na događaju Joy Awards, a nogometni svijet se neugodno iznenadio s činjenicom da joj engleski jezik i ne ide baš najbolje. Video pogledajte OVDJE.Na vama je da procjenite sami je li ju samo 'pojela' trema ili jednostano stvarno ne govori najbolje engleski. Usljedile su brojne reakcije na društvenim mrežama te je video postao hit."Hvala vam puno.Sretna sam zbog naklonosti ljudi i šaljem puno ljubavi za svakog od vas. Ovo je san. Volim Saudijsku Arabiju, svoju obitelj i svoj klub", rekla je. GEORGINA RODRIGEZ 

GEORGINA RODRIGEZ

Video koji je obišao svijet: Pogledajte kako Ronaldova supruga govori engleski

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije dvadeset dana u Hrvatskoj je nova valuta postala euro, a građani Europske unije uskoro će plaćati i s novom kovanicom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kovanica od dva eura s motivom arhitektonskog čuda, hamburške Elbphilharmonie - koncertne dvorane i kulturnog spomenika postat će novi znak na spomenutoj kovanici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako će Nijemci od 24. siječnja, kada će biti izdana, krenuti plaćati s novom kovanicom, a uskoro će ona doći i u Hrvatsku - osobito kada znamo koliko turista imamo iz iste države, ali i koliko je Hrvata u Njemačkoj.</para><hmn:article id="2302f2c0-93fe-11ed-8c78-3ab8d9806a8e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U promet bi trebalo biti pušteno do 30 milijuna kovanica, a ona kovanica označava početak serije Savezne države II, u kojoj se svake godine odaje počast jednoj pokrajini izdavanjem kovanice od dva eura s lokalnim motivom, piše<ulink url="https://revijahak.hr/2023/01/21/nova-kovanica-od-dva-eura-na-njoj-je-prepoznatljivo-arhitektonsko-remek-djelo/"> Revija HAK.</ulink></para>

Stiže nova kovanica eura. Na sebi ima gromadu od 110 metara, puštaju 30 milijuna primjeraka Označava početak serije Savezne države II, u kojoj se svake godine odaje počast jednoj pokrajini izdavanjem kovanice od dva eura s lokalnim motivom Prije dvadeset dana u Hrvatskoj je nova valuta postala euro, a građani Europske unije uskoro će plaćati i s novom kovanicom.Kovanica od dva eura s motivom arhitektonskog čuda, hamburške Elbphilharmonie - koncertne dvorane i kulturnog spomenika postat će novi znak na spomenutoj kovanici.Tako će Nijemci od 24. siječnja, kada će biti izdana, krenuti plaćati s novom kovanicom, a uskoro će ona doći i u Hrvatsku - osobito kada znamo koliko turista imamo iz iste države, ali i koliko je Hrvata u Njemačkoj.U promet bi trebalo biti pušteno do 30 milijuna kovanica, a ona kovanica označava početak serije Savezne države II, u kojoj se svake godine odaje počast jednoj pokrajini izdavanjem kovanice od dva eura s lokalnim motivom, piše Revija HAK. 24. SIJEČNJA 

24. SIJEČNJA

Stiže nova kovanica eura. Na sebi ima gromadu od 110 metara, puštaju 30 milijuna primjeraka

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Tomato </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/4ZjnUKVS0m8?wmode=transparent&amp;jqoemcache=AlFWv"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>HEP </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/kFILRNOSKX4?wmode=transparent&amp;jqoemcache=hhVb5"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Ožujsko pivo </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/UqGBRGTIpGk?wmode=transparent&amp;jqoemcache=USCFH"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/5v954wKKaoY?wmode=transparent&amp;jqoemcache=O2qq1"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/nHudf9eFSbU?wmode=transparent&amp;jqoemcache=WMQMd"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Karlovačko retro </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/W4dMQcYJZ7Y?wmode=transparent&amp;jqoemcache=IrdkU"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>LEDO </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/9eXr4LiE7LM?wmode=transparent&amp;jqoemcache=ZFZvC"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>B.net </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/4UzY8-_Ox1Y?wmode=transparent&amp;jqoemcache=p08gK"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dorina s rižom </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/QZhsUsImHsc?wmode=transparent&amp;jqoemcache=BrEPW"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Iskon</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/EH8aYL0xTsk?wmode=transparent&amp;jqoemcache=iIy37"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Erste Milo Hrnić</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/D7jgbwTl1iQ?wmode=transparent&amp;jqoemcache=WNAUR"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Meggle - Jagoda je žedna</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/MWM7ML-O8MM?wmode=transparent&amp;jqoemcache=tATlW"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Zmajo - Simpa</heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/AD6puJKGh94?wmode=transparent&amp;jqoemcache=T4UPX"/>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Karlovačko - Severina i Crvena Jabuka </heading2>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/Op6eGYcw6wU?wmode=transparent&amp;jqoemcache=ixTgc"/>

Ožujsko, HEP, Ledo: Ovo su po mnogima najbolje hrvatske reklame Bilo da su nas zabavile, nasmijale, naučile ili naježile - ovo su po mnogima najkomentiranije i najbolje hrvatske reklame. Bilo je tu svega - od Zmaje koji peče kokice i brani tron u Dubrovniku, preko odličnih reklama za piva, do legendarnih Ledovih reklama. Kliknite 'SLJEDEĆA' i podsjetite se ako ste neke zaboravili: 
Tomato 


HEP 


Ožujsko pivo 




Karlovačko retro 


LEDO 


B.net 


Dorina s rižom 


Iskon


Erste Milo Hrnić


Meggle - Jagoda je žedna


Zmajo - Simpa


Karlovačko - Severina i Crvena Jabuka 
 Sjećate li ih se? 

Sjećate li ih se?

Ožujsko, HEP, Ledo: Ovo su po mnogima najbolje hrvatske reklame

<para>
 Ubija stanice raka, usporava starenje, produljuje život, snižava
 tlak. Sve to radi, kako joj tepaju, najzdravija biljka na svijetu
 - aronija. A još zdravija od nje je navodno
 slična takva plava bobica koja se zove haskap.
  
</para>
<para>
 "Sam sok od aronije je izuzetno zdrav jer, nekoliko puta je, što
 se tiče osoba koje imaju problem sa slabokrvnošću on je najmanje
 tri puta jači od kupinovog vina koje osim toga ima i alkohola u
 sebi", kaže proizvođač aronije Vladimir Remenar iz Dugog
 Sela.
</para>
<para>
 Uz aroniju sve popularniji postaje i
 haskap koji je zasadilo 20
 poljoprivrednih gospodarstava u našoj zemlji. Japanci
 tvrde da haskap produžuje život.
</para>
<para>
 Haskap pomaže očuvanju jetre, poboljšava
 kognitivne sposobnosti, poboljšava kardiovaskularnu sliku,
 snižava šećer i čuva vid. 
</para>
<para>
 "Do sad bismo potrošili oko 10 tisuća eura, ne računajući rad, to
 ne želimo računat. Ako sve bude u redu sljedeće godine bi trbali
 vratit uložena sredstva, ako ne bude mraza, tuče, skakavaca čega
 sve već ne", kaže proizvođač haskapa Goran Žabić iz
 Kapelice kod Garešnice.
</para>
<para>
 I haskap i aronija zbog otpornosti na hladnoću nazivaju
 se sibirskim borovnicama. Razlika je između
 bobica što je haskap ukusniji - pa se jede,
 dok se od aronije uglavnom radi sok ili džem.
</para>
<para>
  <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Za aroniju ste čuli, a znate li što je haskap? Nova super bobica stigla u Hrvatsku Pomama za bobicama traje već neko vrijeme, pa se sve više ljudi počelo baviti njihovim uzgojem 
  Ubija stanice raka, usporava starenje, produljuje život, snižava
  tlak. Sve to radi, kako joj tepaju, najzdravija biljka na svijetu
  - aronija. A još zdravija od nje je navodno
  slična takva plava bobica koja se zove haskap.
   


  "Sam sok od aronije je izuzetno zdrav jer, nekoliko puta je, što
  se tiče osoba koje imaju problem sa slabokrvnošću on je najmanje
  tri puta jači od kupinovog vina koje osim toga ima i alkohola u
  sebi", kaže proizvođač aronije Vladimir Remenar iz Dugog
  Sela.


  Uz aroniju sve popularniji postaje i
  haskap koji je zasadilo 20
  poljoprivrednih gospodarstava u našoj zemlji. Japanci
  tvrde da haskap produžuje život.


   Haskap pomaže očuvanju jetre, poboljšava
  kognitivne sposobnosti, poboljšava kardiovaskularnu sliku,
  snižava šećer i čuva vid. 


  "Do sad bismo potrošili oko 10 tisuća eura, ne računajući rad, to
  ne želimo računat. Ako sve bude u redu sljedeće godine bi trbali
  vratit uložena sredstva, ako ne bude mraza, tuče, skakavaca čega
  sve već ne", kaže proizvođač haskapa Goran Žabić iz
  Kapelice kod Garešnice.


   I haskap i aronija zbog otpornosti na hladnoću nazivaju
  se sibirskim borovnicama. Razlika je između
  bobica što je haskap ukusniji - pa se jede,
  dok se od aronije uglavnom radi sok ili džem.


    Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!​
   ​
 dobra hrana 

dobra hrana

Za aroniju ste čuli, a znate li što je haskap? Nova super bobica stigla u Hrvatsku

<para>
 Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
 izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
 možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
 isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
 upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  
</para>
<para>
 *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
 redovni postupak izdavanja putovnice.
</para>
<para>
 Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti <ulink url="https://policija.gov.hr/policijske-uprave/104">ovdje</ulink>.
</para>
<heading2>
 Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
 osobno.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
 za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
 drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
 sastavu tih drugih policijskih uprava.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
 poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
 proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
 proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
 modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
 putovnica)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
 temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
 izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
 za biometrijsku putovnicu!)
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
 vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
 podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
 se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
 uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
 ruke.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
 zahtjev? 
</heading2>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
 izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
 iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
 Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
 rodni list.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
 roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
 otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading2>
 Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?
</heading2>
<para>
 Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
 sati. 
</para>
<heading2>
 Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 
</heading2>
<para>
 Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
 predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
 30. 
</para>
<para>
 Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
 pronaći <ulink url="https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/putovnica-330/330">
 ovdje</ulink>.
</para>

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku Hitno vam treba nova putovnica? Evo kako doći do nove isprave žurnim postupkom u RH! 
  Nađete li se u situaciji u kojoj ne možete čekati do 30 dana
  izrade nove putovnice, postoji i opcija žurnog postupka s kojim
  možete dobiti nove isprave u roku od 48 sati. 


  Gdje mogu pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


  Živite li u Zagrebu, izdavanje nove putovnice po žurnom postupku
  isključivo možete samo pokrenuti osobnim dolaskom u Policijskoj
  upravi zagrebačkoj, u Petrinjskoj 30.  


  *Napomena: Putem e-građanina može se samo pokrenuti
  redovni postupak izdavanja putovnice.


  Popis policijskih uprava u RH možete vidjeti ovdje.


  Kako pokrenuti žurni postupak za novu putovnicu? 


   
      Ispunjavanjem zahtjeva za izdavanje putovnice koji se podnosi
  osobno.
  
   
   
      Dokaz o uplati novčanog iznosa od 410 kuna, odnosno 465 kuna
  za putovnicu u žurnom postupku za koju se zahtjev podnosi u
  drugim policijskim upravama ili u policijskim postajama koje su u
  sastavu tih drugih policijskih uprava.
  
   
   
      Uplata se može izvršiti na uplatnom mjestu pošte, FINA-e,
  poslovne banke ili putem internet bankarstva na račun državnog
  proračuna RH. Uplatu je potrebno izvršiti na IBAN državnog
  proračuna broj: HR1210010051863000160 uz naznaku za putovnicu po
  modelu HR65 7005-434-OIB (navesti OIB osobe kojoj će se izraditi
  putovnica)
  
   
   
      Potrebno je donijeti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
  temelju koje se može provjeriti identitet (poput rodnog lista).
  
   
   
      1 fotografiju dimenzija 35 x 45 mm, ukoliko osoba već nema
  izdanu eOsobnu iskaznicu. (Napomenite fotografu da je fotografija
  za biometrijsku putovnicu!)
  
   
   
      Ponijeti staru putnu ispravu, koja  će se poništiti i
  vratiti (osim ako se putna isprava ne podiže prvi puta).
  
   
   
      Napomena: Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako
  podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima
  se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke
  uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge
  ruke.
  
   


  Što kada je osoba maloljetna ili poslovno nesposobna predati
  zahtjev? 


   
      Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za
  izdavanje putovnice podnose roditelji, odnosno zakonski zastupnik
  
   
   
      Za dijete koje ranije nema izdanu putovnicu, niti osobnu
  iskaznicu, a nije upisano u maticu rođenih na području Republike
  Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili
  rodni list.
  
   
   
      Za dijete koje je navršilo 12 godina mora biti prisutan
  roditelj ili skrbnik radi potpisivanja zahtjeva i radi davanja
  otisaka prstiju koji se pohranjuju u čipu biometrijske putovnice.
  
   


  Koliko dugo se čeka nova putovnica nakon predaje žurnog zahtjeva?


  Po žurnom postupku nova putovnica se izdaje u roku od 48
  sati. 


  Gdje mogu podići svoju novu putovnicu? 


  Novu putovnicu možete podići na policijskoj postaji gdje ste
  predali zahtjev, odnosno u slučaju Zagreba u Petrinjskoj
  30. 


  Više informacija o podnošenju zahtjeva za osobne isprave možete
  pronaći 
  ovdje.
 Procedura žurne putovnice 

Procedura žurne putovnice

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

<para>
 Sinusitis, rinosinuitis ili upala sinusa…kako god zvali ovu
 neugodnu bolest, svima nam je dobro poznata, iz osobnog iskustva,
 ali i ako ste roditelj (djeca također mogu imati upale sinusa).
 Iako upala sinusa prolazi sama od sebe, najčešće u roku od 2-3
 tjedna (akutni sinuitis može trajati do najviše 12 tjedana), uz
 pomoć pravog lijeka taj se neugodan period može učiniti
 podnošljivijim.
</para>
<para>
 Sinuitis se razvija kad dođe do infekcije, oticanja i upale
 sluznice sinusa. Obično ga uzrokuju virusi, a u manjem broju
 slučajeva bakterije, dok su gljivice rijetki uzročnik. Ostala
 stanja kao što su alergije, polipi u nosu i infekcije zuba
 također mogu pridonijeti pojavi bolova u sinusima i drugim
 simptomima njihove upale. Iako se upala sinusa može javiti u bilo
 koje doba godine, najčešća je u sezoni prehlade i gripe, odnosno
 u jesenskom i zimskom periodu, piše portal <ulink url="https://zivim.gloria.hr/zivim/disem/kako-razlikovati-upalu-sinusa-od-koronavirusa-obratite-paznju-na-ove-simptome-15124198">Živim.hr</ulink>.
</para>
<heading3>
 Glavobolja, slijevanje sekreta i začepljen nos
</heading3>
<para>
 Najčešći simptomi po kojima možete prepoznati da imate upalu
 sinusa, a oni koji su tome skloni sigurno ih već dobro poznaju,
 su bol i pritisak u području oko očiju i nosa, glavobolja,
 začepljen nos s pratećim bjelkastim ili žuto-zelenim sekretom
 koji može uzrokovati i upalu grla, kašalj te promuklost, a
 katkada može biti prisutna i povišena tjelesna temperatura.
 Karakteristično je i slijevanje sekreta straga, niz zadnju
 stijenku ždrijela, a nerijetko su prisutni i umor i iscrpljenost,
 kao i bol u uhu. Tipično je i disanje kroz usta te pričanje kroz
 nos, dok se rjeđe javljaju smanjen osjet mirisa i neugodan zadah.
 Glavobolja je jača ujutro, jer se preko noći sekret nakupljao u
 sinusima.
</para>
<heading3>
 Je li Covid ili sinusitis?
</heading3>
<para>
 Ovo je pitanje koje nam se svima nameće u uvjetima pandemije kad
 nas svaki šmrcaj ili stezanje u grlu čini sumnjičavima i tjera da
 se zapitamo jesmo li se zarazili koronavirusom. U ovom slučaju to
 je pitanje zaista opravdano jer se neki simptomi ovih dviju
 bolesti preklapaju, a obje se bolesti češće javljaju u uvjetima
 kad više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, kao što je to
 slučaj u zimskim mjesecima. Iako i sinuitis i Covid-19 mogu
 uzrokovati povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bol u grlu
 i začepljenost nosa, ipak postoje i neke razlike među njima.
</para>
<para>
 Sinuitis uzrokuje više neugode, pritiska i boli u području lica i
 čela, izrazitu začepljenost nosa, a karakteristični obojeni
 sekret curi iz nosa ili se slijeva straga niz ždrijelo. U svakom
 slučaju, bol ili pritisak u sinusima (u području oko očiju ili u
 cijelom licu) te slijevanje sekreta niz ždrijelo prilično su
 dobri pokazatelji da bi se moglo raditi o upali sinusa jer to
 nisu tipični simptomi Covida-19.
</para>
<para>
 S druge strane, Covid-19 uzrokuje više suh i nadražujući kašalj,
 gubitak osjeta okusa i mirisa te u većini slučajeva više simptoma
 od strane donjeg dijela dišnog sustava, poput otežanog disanja,
 pritiska i boli u prsima, kratkoće daha i slično. Također,
 simptomi koji su više specifični za Covid-19 i rijetko se
 javljaju kod infekcije sinusa su bolovi u tijelu, probavne tegobe
 poput mučnine, povraćanja ili proljeva te gubitak okusa i mirisa.
</para>

Ova bolest se zabunom može protumačiti kao korona, ključan je jedan simptom Tipično je i disanje kroz usta te pričanje kroz nos, dok se rjeđe javljaju smanjen osjet mirisa i neugodan zadah 
  Sinusitis, rinosinuitis ili upala sinusa…kako god zvali ovu
  neugodnu bolest, svima nam je dobro poznata, iz osobnog iskustva,
  ali i ako ste roditelj (djeca također mogu imati upale sinusa).
  Iako upala sinusa prolazi sama od sebe, najčešće u roku od 2-3
  tjedna (akutni sinuitis može trajati do najviše 12 tjedana), uz
  pomoć pravog lijeka taj se neugodan period može učiniti
  podnošljivijim.


  Sinuitis se razvija kad dođe do infekcije, oticanja i upale
  sluznice sinusa. Obično ga uzrokuju virusi, a u manjem broju
  slučajeva bakterije, dok su gljivice rijetki uzročnik. Ostala
  stanja kao što su alergije, polipi u nosu i infekcije zuba
  također mogu pridonijeti pojavi bolova u sinusima i drugim
  simptomima njihove upale. Iako se upala sinusa može javiti u bilo
  koje doba godine, najčešća je u sezoni prehlade i gripe, odnosno
  u jesenskom i zimskom periodu, piše portal Živim.hr.


  Glavobolja, slijevanje sekreta i začepljen nos


  Najčešći simptomi po kojima možete prepoznati da imate upalu
  sinusa, a oni koji su tome skloni sigurno ih već dobro poznaju,
  su bol i pritisak u području oko očiju i nosa, glavobolja,
  začepljen nos s pratećim bjelkastim ili žuto-zelenim sekretom
  koji može uzrokovati i upalu grla, kašalj te promuklost, a
  katkada može biti prisutna i povišena tjelesna temperatura.
  Karakteristično je i slijevanje sekreta straga, niz zadnju
  stijenku ždrijela, a nerijetko su prisutni i umor i iscrpljenost,
  kao i bol u uhu. Tipično je i disanje kroz usta te pričanje kroz
  nos, dok se rjeđe javljaju smanjen osjet mirisa i neugodan zadah.
  Glavobolja je jača ujutro, jer se preko noći sekret nakupljao u
  sinusima.


  Je li Covid ili sinusitis?


  Ovo je pitanje koje nam se svima nameće u uvjetima pandemije kad
  nas svaki šmrcaj ili stezanje u grlu čini sumnjičavima i tjera da
  se zapitamo jesmo li se zarazili koronavirusom. U ovom slučaju to
  je pitanje zaista opravdano jer se neki simptomi ovih dviju
  bolesti preklapaju, a obje se bolesti češće javljaju u uvjetima
  kad više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, kao što je to
  slučaj u zimskim mjesecima. Iako i sinuitis i Covid-19 mogu
  uzrokovati povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bol u grlu
  i začepljenost nosa, ipak postoje i neke razlike među njima.


  Sinuitis uzrokuje više neugode, pritiska i boli u području lica i
  čela, izrazitu začepljenost nosa, a karakteristični obojeni
  sekret curi iz nosa ili se slijeva straga niz ždrijelo. U svakom
  slučaju, bol ili pritisak u sinusima (u području oko očiju ili u
  cijelom licu) te slijevanje sekreta niz ždrijelo prilično su
  dobri pokazatelji da bi se moglo raditi o upali sinusa jer to
  nisu tipični simptomi Covida-19.


  S druge strane, Covid-19 uzrokuje više suh i nadražujući kašalj,
  gubitak osjeta okusa i mirisa te u većini slučajeva više simptoma
  od strane donjeg dijela dišnog sustava, poput otežanog disanja,
  pritiska i boli u prsima, kratkoće daha i slično. Također,
  simptomi koji su više specifični za Covid-19 i rijetko se
  javljaju kod infekcije sinusa su bolovi u tijelu, probavne tegobe
  poput mučnine, povraćanja ili proljeva te gubitak okusa i mirisa.
 Dobro je znati 

Dobro je znati

Ova bolest se zabunom može protumačiti kao korona, ključan je jedan simptom

<heading2>
 Datum i mjesto rođenja
</heading2>
<para>
 Mislav Herman rođen je 21. ožujka 1977. u Zagrebu.
</para>
<heading2>
 Školovanje
</heading2>
<para>
 Mislav Herman se školovao u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića,
 a nakon jezične gimnazije upisao je Medicinski fakultet, gdje je
 2008. završio za specijalista ginekologije i opstetricije. 
</para>
<heading2>
 Osoban život
</heading2>
<para>
 Medicina, kao nasljedan poziv utjecala je na Hermana s obzirom da
 mu je otac Radoslav Herman ginekolog i bivši ravnatelj KBC-a
 Sestre milosrdnice, dok majka Vinka Luetić Herman liječnica opće
 prakse, kao i sestra. Prema medijima, Mislav Herman se oženio
 2007. i supruga mu je isto u medicinskim vodama. 
</para>
<heading2>
 Političke ambicije i HDZ
</heading2>
<para>
 Još kao student od 1997., Mislav Herman je bio aktivan u Mladeži
 HDZ-a te je s vremenom postao predsjednik Odbora za branitelje,
 član Odbora za izbor i imenovanja, član Odbora za zdravstvo i
 član Odbora za javna priznanja. 
</para>
<para>
 U lipnju 2017. ušao je u Gradsku skupštinu kao zastupnik zajedno
 s kolegom Kazimirom Ilijašem, na zamjeni Nikoline Brnjac i
 Krunoslava Katičića.
</para>
<para>
 Obnašao je poziciju šefa gradskog ogranka Gornji grad-Medveščak,
 a u <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3931124/lijecnik-mislav-herman-izabran-je-za-novog-predsjednika-zagrebackog-hdz-a/">
 listopadu 2020.</ulink> izabran je za predsjednika zagrebačke Gradske
 organizacije HDZ-a. Time je zamijenio Andriju Mikulića, koji je
 imenovan za glavnog državnog inspektora. Ujedno, to je bila i
 godina kada HDZ-ov kandidat Davor Filipović nije prošao najbolje
 u prvom krugu lokalnih izbora. 
</para>
<heading2>
 Političke afere
</heading2>
<para>
 Zasada, nema zabilježenih afera koje bi se direktno asocirale s
 Mislavom Hermanom, no njegova majka Vinka Luetić Herman se našla
 među imenima u „<ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/crna-kronika/4036102/poznati-doktor-osudjen-jer-je-sredjivao-lazne-mirovine-pa-tuzio-drzavu-zbog-uvjeta-u-zatvoru-evo-koliku-je-dobio-odstetu/">aferi
 Rubala</ulink>“ dok je obnašala funkciju revizorice za mirovine u
 HZMO-u. Prije 6 godina nepravomoćno je osuđena zbog sređivanja
 lažnih invalidskih mirovina, zajedno s dr. Dragom Rubalom i 68
 drugih optuženika. 
</para>
<heading2>
 Gdje je Mislav Herman sada? 
</heading2>
<para>
 U rujnu 2021. preko medija, Mislav Herman je najavio svoju
 kandidaturu za predsjednika HDZ-a, dok će mu protivnici biti Ivan
 Kujundžić i Pavo Kostopeč. Dobije li na izborima, Herman će
 zamijeniti Dragu Prgometa, koji je dao ostavku 28. rujna 2021. s
 objašnjenjem da se u vrijeme pandemije mora više posvetiti svom
 liječničkom pozivu. 
</para>
<para>
 Krajem rujna, Kujundžić je najavio da se povlači iz utrke, dok
 Herman i Kostopeč su predali potrebne potpise. Prvi krug će se
 navodno održati 17. listopada, dok drugi, bude li potrebno 24.
 listopada. 
</para>

Biografija: Mislav Herman Poznati ginekolog iz Petrove u utrci za predsjednika HDZ-a u 2021. Doznajte sve o Mislavu Hermanu, novoj zvijezdi HDZ-a. 
  Datum i mjesto rođenja


  Mislav Herman rođen je 21. ožujka 1977. u Zagrebu.


  Školovanje


  Mislav Herman se školovao u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića,
  a nakon jezične gimnazije upisao je Medicinski fakultet, gdje je
  2008. završio za specijalista ginekologije i opstetricije. 


  Osoban život


  Medicina, kao nasljedan poziv utjecala je na Hermana s obzirom da
  mu je otac Radoslav Herman ginekolog i bivši ravnatelj KBC-a
  Sestre milosrdnice, dok majka Vinka Luetić Herman liječnica opće
  prakse, kao i sestra. Prema medijima, Mislav Herman se oženio
  2007. i supruga mu je isto u medicinskim vodama. 


  Političke ambicije i HDZ


  Još kao student od 1997., Mislav Herman je bio aktivan u Mladeži
  HDZ-a te je s vremenom postao predsjednik Odbora za branitelje,
  član Odbora za izbor i imenovanja, član Odbora za zdravstvo i
  član Odbora za javna priznanja. 


  U lipnju 2017. ušao je u Gradsku skupštinu kao zastupnik zajedno
  s kolegom Kazimirom Ilijašem, na zamjeni Nikoline Brnjac i
  Krunoslava Katičića.


  Obnašao je poziciju šefa gradskog ogranka Gornji grad-Medveščak,
  a u 
  listopadu 2020. izabran je za predsjednika zagrebačke Gradske
  organizacije HDZ-a. Time je zamijenio Andriju Mikulića, koji je
  imenovan za glavnog državnog inspektora. Ujedno, to je bila i
  godina kada HDZ-ov kandidat Davor Filipović nije prošao najbolje
  u prvom krugu lokalnih izbora. 


  Političke afere


  Zasada, nema zabilježenih afera koje bi se direktno asocirale s
  Mislavom Hermanom, no njegova majka Vinka Luetić Herman se našla
  među imenima u „aferi
  Rubala“ dok je obnašala funkciju revizorice za mirovine u
  HZMO-u. Prije 6 godina nepravomoćno je osuđena zbog sređivanja
  lažnih invalidskih mirovina, zajedno s dr. Dragom Rubalom i 68
  drugih optuženika. 


  Gdje je Mislav Herman sada? 


  U rujnu 2021. preko medija, Mislav Herman je najavio svoju
  kandidaturu za predsjednika HDZ-a, dok će mu protivnici biti Ivan
  Kujundžić i Pavo Kostopeč. Dobije li na izborima, Herman će
  zamijeniti Dragu Prgometa, koji je dao ostavku 28. rujna 2021. s
  objašnjenjem da se u vrijeme pandemije mora više posvetiti svom
  liječničkom pozivu. 


  Krajem rujna, Kujundžić je najavio da se povlači iz utrke, dok
  Herman i Kostopeč su predali potrebne potpise. Prvi krug će se
  navodno održati 17. listopada, dok drugi, bude li potrebno 24.
  listopada. 
 Biografija 

Biografija

Biografija: Mislav Herman

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski rukometni izbornik Hrvoje Horvat dao je bizaran intervju na nakon jučerašnje pobjede protiv Bahreina i, pokazalo se, ispadanja sa Svjetskog prvenstva. Horvat je u kameru rukama pokazivao srce, a nakon toga je samo otvarao usta na pitanja naše Ines Gode Forjan.</para><hmn:video id="fda08d9c-9b4d-11ed-9122-dae470215047"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Petar Metličić i Goran Šprem rekli su da je to što je napravio sramota i da im nije jasno zašto se Horvat na to odlučio, a Božidar Jović je u komentaru <ulink url="https://www.index.hr/sport/clanak/jovic-sramite-se-svi-koji-ste-ovakvog-lika-postavili-za-hrvatskog-izbornika/2431798.aspx">za Index.hr </ulink>rekao da se mogu sramiti i Horvat i svi oni "koji su takvog lika postavili za hrvatskog izbornika".</para><heading2>"Sram neka ga bude"</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Bez teksta sam. Ovo što je Horvat napravio je lakrdija i sramota. Blamaža jednog izbornika koji bi trebao predstavljati Hrvatsku u svijetu. Zamislite da ovako nešto napravi premijer ili netko od hrvatskih ministara u Bruxellesu. Bio bi to skandal svjetskih razmjera. Sram neka ga bude, i njega i sve one koji su takvog lika postavili za izbornika. Ovo je bilo bezobrazno nepoštovanje novinara, javnosti i samog rukometa'', rekao je Jović za Index.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dan kasnije na Instagramu se javila i Jasenka Sparks, Horvatova sestra i udovica preminulog Iztoka Puca. Ona je i prošle godine stala u obranu svojeg brata nakon kritika Petra Metličića, a ovaj put je izvrijeđala Jovića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Božidar Jović = ljudska mizerija. Kakva šteta da je moj pokojni muž toj ljudskoj sramoti pomogao izaći iz Bosne i da smo ga ugostili u našem domu. Da je danas živ može zahvaliti mojem pokojnom suprugu koji ga je iz Bosne prevezao u Hrvatsku za vrijeme rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko je sposoban da nije sam znao ni granicu prijeći, a sad si je umislio da njegovo mišljenje nekome nešto znači. Lijepo je spasiti život, ali svako govno nije vrijedno rizika. Jović je jedan od tih. Kako je lijepo biti okružen slonovima na Tajlandu, a ne kao moj brat hijenama u Hrvatskoj", napisala je Sparks.</para><columns><column size="1"><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CnyZg_TrLxJ/"/></column></columns><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto kasnije postavila je još jednu objavu s fotografijama Jovića i Metličića te je ponovila rečenicu: "Kako je lijepo biti okružen slonovima na Tajlandu, a ne kao moj brat hijenama u Hrvatskoj."</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921"/>

Oglasila se Horvatova sestra i odgovorila rukometnoj legendi: 'On je ljudska sramota' Prije godinu dana, tijekom Europskog prvenstva, u Horvatovu obranu stale su obje njegove sestre, Vanja Horvat i Jasenka Sparks. Vanja je bila nešto blaža dok je Sparks prozvala Metličića u statusu, koji je kasnije obrisala. Hrvatski rukometni izbornik Hrvoje Horvat dao je bizaran intervju na nakon jučerašnje pobjede protiv Bahreina i, pokazalo se, ispadanja sa Svjetskog prvenstva. Horvat je u kameru rukama pokazivao srce, a nakon toga je samo otvarao usta na pitanja naše Ines Gode Forjan.Petar Metličić i Goran Šprem rekli su da je to što je napravio sramota i da im nije jasno zašto se Horvat na to odlučio, a Božidar Jović je u komentaru za Index.hr rekao da se mogu sramiti i Horvat i svi oni "koji su takvog lika postavili za hrvatskog izbornika"."Sram neka ga bude"''Bez teksta sam. Ovo što je Horvat napravio je lakrdija i sramota. Blamaža jednog izbornika koji bi trebao predstavljati Hrvatsku u svijetu. Zamislite da ovako nešto napravi premijer ili netko od hrvatskih ministara u Bruxellesu. Bio bi to skandal svjetskih razmjera. Sram neka ga bude, i njega i sve one koji su takvog lika postavili za izbornika. Ovo je bilo bezobrazno nepoštovanje novinara, javnosti i samog rukometa'', rekao je Jović za Index.Dan kasnije na Instagramu se javila i Jasenka Sparks, Horvatova sestra i udovica preminulog Iztoka Puca. Ona je i prošle godine stala u obranu svojeg brata nakon kritika Petra Metličića, a ovaj put je izvrijeđala Jovića."Božidar Jović = ljudska mizerija. Kakva šteta da je moj pokojni muž toj ljudskoj sramoti pomogao izaći iz Bosne i da smo ga ugostili u našem domu. Da je danas živ može zahvaliti mojem pokojnom suprugu koji ga je iz Bosne prevezao u Hrvatsku za vrijeme rata.Toliko je sposoban da nije sam znao ni granicu prijeći, a sad si je umislio da njegovo mišljenje nekome nešto znači. Lijepo je spasiti život, ali svako govno nije vrijedno rizika. Jović je jedan od tih. Kako je lijepo biti okružen slonovima na Tajlandu, a ne kao moj brat hijenama u Hrvatskoj", napisala je Sparks.Nešto kasnije postavila je još jednu objavu s fotografijama Jovića i Metličića te je ponovila rečenicu: "Kako je lijepo biti okružen slonovima na Tajlandu, a ne kao moj brat hijenama u Hrvatskoj." PONOVNO SE JAVILA 

PONOVNO SE JAVILA

Oglasila se Horvatova sestra i odgovorila rukometnoj legendi: 'On je ljudska sramota'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska rukometna reprezentacija je u posljednjem kolu drugog kruga na Svjetskom prvenstvu u Malmousu svladali Bahrein s 43-32. Izbornik Hrvoje Horvat je nakon utakmice podijelio svoja razmišljanja.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rezultat prvog poluvremena sve govori, primili smo previše pogodaka. Računali smo na 7,8 razlike, ali ništa od toga. Drugo poluvrijeme je bilo bolje, noge su bile teške, suci su im puštali duge napade. Dečki su sve ostavili na terenu, napadački dobro, prvo poluvrijeme loše obrambeno".</para><hmn:article id="078e56f2-9b55-11ed-8a0c-dae470215047" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ostvarili smo te kvalifikacije za OI, to nam je bilo u viziru, pogotovo nakon utakmice s Egiptom. Odigrali smo dobar turnir, pokazali smo tu 5-1 zonu koja bi trebala postati zaštitni znak. Dugoročno možemo očekivati da nas ta zona vrati u vrh svjetskog rukometa. Neke stvari sam obećao Ivanu, ne bi puno pričao".</para><hmn:video id="fda08d9c-9b4d-11ed-9122-dae470215047"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trenutno jedva čekam da vidim obitelj, pa ćemo vidjeti. Kažem obećao sam neke stvari, pa ne bi to komentirao, preintimno je".</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="80cd19ee-9b56-11ed-ab6e-3a1b53c49b6e"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je bilo, greška neka? Odgovorio sam".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi želimo igrati, boriti se za medalju, milimetri su nas dijelili od toga. Trebalo nam je i malo sreće, imali smo korona prvenstvo, treba i sreće i da nemamo ozljede. Ovo prvenstvo to nismo imali".</para><hmn:article id="acd194c4-9b52-11ed-885f-8676df1d29f7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radili smo na toj 5-1 obrani, ona se pokazala da može biti ubojito oružje u budućnosti. Teško je to u devet dana sve porihtati i urediti. Prije svega, treba nam jedan sustav, trebamo puhati u isto jedro da izađemo iz podbačaja. Treba vidjeti kako sve poboljšati, tu nismo bitni mi, nego kako ići naprijed".</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921"/>

Što to radi Horvat nakon utakmice? Gestikulirao je rukama i samo otvarao usta Izbornik Hrvoje Horvat je nakon utakmice podijelio svoja razmišljanja Hrvatska rukometna reprezentacija je u posljednjem kolu drugog kruga na Svjetskom prvenstvu u Malmousu svladali Bahrein s 43-32. Izbornik Hrvoje Horvat je nakon utakmice podijelio svoja razmišljanja."Rezultat prvog poluvremena sve govori, primili smo previše pogodaka. Računali smo na 7,8 razlike, ali ništa od toga. Drugo poluvrijeme je bilo bolje, noge su bile teške, suci su im puštali duge napade. Dečki su sve ostavili na terenu, napadački dobro, prvo poluvrijeme loše obrambeno"."Ostvarili smo te kvalifikacije za OI, to nam je bilo u viziru, pogotovo nakon utakmice s Egiptom. Odigrali smo dobar turnir, pokazali smo tu 5-1 zonu koja bi trebala postati zaštitni znak. Dugoročno možemo očekivati da nas ta zona vrati u vrh svjetskog rukometa. Neke stvari sam obećao Ivanu, ne bi puno pričao"."Trenutno jedva čekam da vidim obitelj, pa ćemo vidjeti. Kažem obećao sam neke stvari, pa ne bi to komentirao, preintimno je"."Što je bilo, greška neka? Odgovorio sam"."Mi želimo igrati, boriti se za medalju, milimetri su nas dijelili od toga. Trebalo nam je i malo sreće, imali smo korona prvenstvo, treba i sreće i da nemamo ozljede. Ovo prvenstvo to nismo imali"."Radili smo na toj 5-1 obrani, ona se pokazala da može biti ubojito oružje u budućnosti. Teško je to u devet dana sve porihtati i urediti. Prije svega, treba nam jedan sustav, trebamo puhati u isto jedro da izađemo iz podbačaja. Treba vidjeti kako sve poboljšati, tu nismo bitni mi, nego kako ići naprijed". DOJAM IZBORNIKA 

DOJAM IZBORNIKA

Što to radi Horvat nakon utakmice? Gestikulirao je rukama i samo otvarao usta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom posljednja 24 sata mnogo se toga dogodilo u hrvatskom rukometu. Reprezentacija je usprkos pobjedi protiv Bahreina eliminirana sa SP-a prije četvrtfinala te je zauzela 9. mjesto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon posljednjeg susreta Kauboja na prvenstvu izbornik<ulink url="https://danas.hr/sport/sp-rukomet/sto-to-radi-horvat-nakon-utakmice-gestikulirao-je-rukama-i-samo-otvarao-usta-79cd3b3a-9b4f-11ed-bc4b-62ec5dc5fa7f"> Hrvoje Horvat je u 'razgovoru' s RTL-ovom novinarkom Ines Goda Forjan</ulink> izveo bizaran performans u kojem je umjesto konkretnog odgovora na pitanje 'ima li podršku Saveza' samo gestikulirao i otvarao usta.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potom su eter preplavile <ulink url="https://danas.hr/sport/sp-rukomet/legende-rukometa-zgrozene-ponasanjem-izbornika-pero-mu-porucio-cveba-horvat-vrimeje-75f5db96-9b51-11ed-9d5a-dae470215047">brojne reakcije</ulink> rukometne javnosti, <ulink url="https://danas.hr/sport/sp-rukomet/oglasila-se-horvatova-sestra-i-odgovorila-rukometnoj-legendi-on-je-ljudska-sramota-3bd37c4a-9bdb-11ed-9944-32e04c3867ce">ali i kontrareakcije</ulink>. Također, oglasio se i Hrvatski rukometni savez koji je nastup Kauboja na SP-u označio kao – neuspješan.</para><hmn:video id="fda08d9c-9b4d-11ed-9122-dae470215047"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok iščekujemo hoće li Hrvoje Horvat ostati izbornik reprezentacije za<ulink url="https://www.index.hr/sport/clanak/cervar-o-horvatu-imao-bih-svasta-reci/2431997.aspx"> Index.hr</ulink> je svoje viđenje situacije iznio i koordinator svih muških reprezentacija i najtrofejniji hrvatski rukometni izbornik u povijesti Lino Červar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možda i nije trenutak da ja odmah reagiram. Pustimo da prođe par dana pa ću onda reći što mislim. Nije moj stil da ja sad odmah ispadam pametnjaković, iako bih imao što reći. Vodio sam reprezentaciju u 250 utakmica i svašta se čovjeku nakupi, bolje je da nešto pametno kažem, a ne pod emocijama", konstatirao je Červar.</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921"/>

Lino Červar o Horvatu: 'Imao bih što za reći...' Dok iščekujemo hoće li Hrvoje Horvat ostati izbornik reprezentacije svoje je viđenje situacije iznio i koordinator svih muških reprezentacija i najtrofejniji hrvatski rukometni izbornik u povijesti Lino Červar Tijekom posljednja 24 sata mnogo se toga dogodilo u hrvatskom rukometu. Reprezentacija je usprkos pobjedi protiv Bahreina eliminirana sa SP-a prije četvrtfinala te je zauzela 9. mjesto.Nakon posljednjeg susreta Kauboja na prvenstvu izbornik Hrvoje Horvat je u 'razgovoru' s RTL-ovom novinarkom Ines Goda Forjan izveo bizaran performans u kojem je umjesto konkretnog odgovora na pitanje 'ima li podršku Saveza' samo gestikulirao i otvarao usta.Potom su eter preplavile brojne reakcije rukometne javnosti, ali i kontrareakcije. Također, oglasio se i Hrvatski rukometni savez koji je nastup Kauboja na SP-u označio kao – neuspješan.Dok iščekujemo hoće li Hrvoje Horvat ostati izbornik reprezentacije za Index.hr je svoje viđenje situacije iznio i koordinator svih muških reprezentacija i najtrofejniji hrvatski rukometni izbornik u povijesti Lino Červar."Možda i nije trenutak da ja odmah reagiram. Pustimo da prođe par dana pa ću onda reći što mislim. Nije moj stil da ja sad odmah ispadam pametnjaković, iako bih imao što reći. Vodio sam reprezentaciju u 250 utakmica i svašta se čovjeku nakupi, bolje je da nešto pametno kažem, a ne pod emocijama", konstatirao je Červar. MAGO DI UMAGO 

MAGO DI UMAGO

Lino Červar o Horvatu: 'Imao bih što za reći...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska rukometna reprezentacija u ponedjeljak igra svoju posljednju utakmicu u grupnoj fazi SP-a, a protivnik je Bahrein. Kaubojima treba pobjeda od preko 20 pogodaka razlike i poraz Danske u susretu s Egiptom kako bi prošli u četvrtfinale.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok iščekujemo dva čuda u jednom danu osluškujemo bilo rukometnog svijeta. Iako Kauboji nisu na razini na kakvoj su bili prije 15-20 godina i dalje uživaju respekt diljem svijeta.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><heading2>'Pritisak javnosti ste prenijeli na igrače'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od onih koji biranim riječima govori o našem rukometu je i srpska legenda Momir Ilić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čovjek je to koji je godinama stvarao ime igrajući za Gorenje, Gummersbach, Kiel i Vezsprem, a u rukometnu povijest se upisao kao prvi igrač sa više od 100 zabijenih pogodaka u tri uzastopne sezone Lige prvaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je trener u Vezspremu, a o hrvatskoj reprezentaciji je govorio za <ulink url="https://net.hr/sport/rukomet-2023/legendarni-srpski-rukometas-ekskluzivno-e3f23d90-9a3b-11ed-9a87-5a56c4712174">Net.hr</ulink>.</para><hmn:video id="a04cbd5c-99cf-11ed-9452-92f813bd5391"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Utakmica s Danskom je bila odlična, Hrvatska je tu utakmicu odigrala odlično. No, dogodio se taj jedan nesvjesni peh na početku turnira od Egipta. Sigurno da se vrati ta utakmica, da se ponovno odigra, tako ne bi završila. U to sam sto posto siguran. Loš dan je bio za Hrvatsku. Nikad nisam vidio Hrvatsku u tako lošem izdanju i nitko takvo što niti nije očekivao', konstatirao je Ilić pa nastavio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Međutim, jako dobro to nekako 'marketinški' u Hrvatskoj vi radite. Taj pritisak u javnosti i medija prenijeli ste nekako na same igrače. I onda, vidio sam odjednom to jedno ujedinjenje protiv Danske, a to ujedinjenje je bio strah', kaže legendarni lijevi vanjski.</para><heading2>'Veza Cindrić - Špikić je funkcionirala'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ilić očigledno iznimno cijeni Domagoja Duvnjaka kojeg je u više navrata istaknuo njegovu ulogu u momčadi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Hrvatska je odigrala fenomenalnu utakmicu, prvenstveno u obrani, s Duvnjakom naprijed u toj 5+1 agresivnoj obrani. Duletova uloga je bila zapažena pritom. Normalno, i ostali su se pokazali ali on je bio taj koji je nekako donosio sigurnost uz vratara, u tim nekim važnim trenucima", kazao je, a onda se dotaknuo i Luke Cindrića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Luka Cindrić je odigrao jako dobro poslije svih kritika javnosti i medija u vašoj zemlji - zajedno sa Šipićem - i ta jedna veza Cindrića i Šipića je funkcionirala. Isto tako i Martinović koji je odigrao jako dobru utakmicu i Karačić koji je bio nekako najstabilniji dosad, barem što sam ja vidio, moja neka percepcija iz ovih par utakmica. Belgija, SAD i Maroko pritom nisu mjerila. Ostaje žal za tim Egiptom", zaključio je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je Momir Ilić i situaciju u rukometu u Hrvatskoj i Srbiji.</para><hmn:video id="7702d1ae-99af-11ed-9088-563e0ae2fb12"/><heading2>'Nevjerojatna je motivacija kod Hrvatske'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dat ću vam jednu paralelu. Moram biti pritom surovo iskren i objasniti o čemu se tu zapravo radi. Nevjerojatna je stvar kod vas ta jedna emocija i naboj, nevjerojatna je ta motivacija kod Hrvatske, da li to bio rukomet ili nogomet, svejedno. Vidjeli smo te stvari i u nogometu kod vas. Najjača strana hrvatskog rukometa je sigurno to', priznao je, a onda je iznenadio prilikom 'dijeljenja lovorika zaslužnima' istaknuvši čovjeka o kojem u Lijepoj našoj vladaju podijeljena mišljenja.</para><hmn:article id="c746848e-99ce-11ed-aad1-9206c83b2a6a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Zoran Gobac postavio je temelje hrvatskog rukometa, od davnih 90-tih godina uz HRS. Ja znam definitivno, puno razgovora s pokojnim Velimirom Kljaićem i kako je sve to ranije teklo. To je jedna jako velika stvar. Uz taj rad s mlađim kategorijama Hrvatska uvijek ima kvalitetne igrače. Nažalost, u usporedbi sa Srbijom, mi smo imali problem još od prije da se igrači ne odazivaju baš pozivu izbornika. Sve je to naslijeđeno kod nas od prijašnjih generacija, a sve je to posljedica toga da u srpskom rukometnom savezu stvari nisu bile čiste. I tu se sistematski i simptomatično nasljeđivao problem. E vidite, to se u Hrvatskoj, to se kod vas ne može dogoditi. Rijetko kad se dogodi da se jedan igrač ne odazove pozivu izbornika. To je jedna jako bitna stvar', zaključio je Ilić u <ulink url="https://net.hr/sport/rukomet-2023/legendarni-srpski-rukometas-ekskluzivno-e3f23d90-9a3b-11ed-9a87-5a56c4712174">razgovoru za Net.hr</ulink>.</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921"/>

Veliki srpski rukometaš nahvalio Kauboje pa iznenadio: 'On je postavio temelje hrvatskog rukometa' Čovjek je to koji je godinama stvarao ime igrajući za Gorenje, Gummersbach, Kiel i Vezsprem, a u rukometnu povijest se upisao kao prvi igrač sa više od 100 zabijenih pogodaka u tri uzastopne sezone Lige prvaka Hrvatska rukometna reprezentacija u ponedjeljak igra svoju posljednju utakmicu u grupnoj fazi SP-a, a protivnik je Bahrein. Kaubojima treba pobjeda od preko 20 pogodaka razlike i poraz Danske u susretu s Egiptom kako bi prošli u četvrtfinale.Dok iščekujemo dva čuda u jednom danu osluškujemo bilo rukometnog svijeta. Iako Kauboji nisu na razini na kakvoj su bili prije 15-20 godina i dalje uživaju respekt diljem svijeta.'Pritisak javnosti ste prenijeli na igrače'Jedan od onih koji biranim riječima govori o našem rukometu je i srpska legenda Momir Ilić.Čovjek je to koji je godinama stvarao ime igrajući za Gorenje, Gummersbach, Kiel i Vezsprem, a u rukometnu povijest se upisao kao prvi igrač sa više od 100 zabijenih pogodaka u tri uzastopne sezone Lige prvaka.Danas je trener u Vezspremu, a o hrvatskoj reprezentaciji je govorio za Net.hr.'Utakmica s Danskom je bila odlična, Hrvatska je tu utakmicu odigrala odlično. No, dogodio se taj jedan nesvjesni peh na početku turnira od Egipta. Sigurno da se vrati ta utakmica, da se ponovno odigra, tako ne bi završila. U to sam sto posto siguran. Loš dan je bio za Hrvatsku. Nikad nisam vidio Hrvatsku u tako lošem izdanju i nitko takvo što niti nije očekivao', konstatirao je Ilić pa nastavio.'Međutim, jako dobro to nekako 'marketinški' u Hrvatskoj vi radite. Taj pritisak u javnosti i medija prenijeli ste nekako na same igrače. I onda, vidio sam odjednom to jedno ujedinjenje protiv Danske, a to ujedinjenje je bio strah', kaže legendarni lijevi vanjski.'Veza Cindrić - Špikić je funkcionirala'Ilić očigledno iznimno cijeni Domagoja Duvnjaka kojeg je u više navrata istaknuo njegovu ulogu u momčadi.'Hrvatska je odigrala fenomenalnu utakmicu, prvenstveno u obrani, s Duvnjakom naprijed u toj 5+1 agresivnoj obrani. Duletova uloga je bila zapažena pritom. Normalno, i ostali su se pokazali ali on je bio taj koji je nekako donosio sigurnost uz vratara, u tim nekim važnim trenucima", kazao je, a onda se dotaknuo i Luke Cindrića."Luka Cindrić je odigrao jako dobro poslije svih kritika javnosti i medija u vašoj zemlji - zajedno sa Šipićem - i ta jedna veza Cindrića i Šipića je funkcionirala. Isto tako i Martinović koji je odigrao jako dobru utakmicu i Karačić koji je bio nekako najstabilniji dosad, barem što sam ja vidio, moja neka percepcija iz ovih par utakmica. Belgija, SAD i Maroko pritom nisu mjerila. Ostaje žal za tim Egiptom", zaključio je.Usporedio je Momir Ilić i situaciju u rukometu u Hrvatskoj i Srbiji.'Nevjerojatna je motivacija kod Hrvatske'"Dat ću vam jednu paralelu. Moram biti pritom surovo iskren i objasniti o čemu se tu zapravo radi. Nevjerojatna je stvar kod vas ta jedna emocija i naboj, nevjerojatna je ta motivacija kod Hrvatske, da li to bio rukomet ili nogomet, svejedno. Vidjeli smo te stvari i u nogometu kod vas. Najjača strana hrvatskog rukometa je sigurno to', priznao je, a onda je iznenadio prilikom 'dijeljenja lovorika zaslužnima' istaknuvši čovjeka o kojem u Lijepoj našoj vladaju podijeljena mišljenja.'Zoran Gobac postavio je temelje hrvatskog rukometa, od davnih 90-tih godina uz HRS. Ja znam definitivno, puno razgovora s pokojnim Velimirom Kljaićem i kako je sve to ranije teklo. To je jedna jako velika stvar. Uz taj rad s mlađim kategorijama Hrvatska uvijek ima kvalitetne igrače. Nažalost, u usporedbi sa Srbijom, mi smo imali problem još od prije da se igrači ne odazivaju baš pozivu izbornika. Sve je to naslijeđeno kod nas od prijašnjih generacija, a sve je to posljedica toga da u srpskom rukometnom savezu stvari nisu bile čiste. I tu se sistematski i simptomatično nasljeđivao problem. E vidite, to se u Hrvatskoj, to se kod vas ne može dogoditi. Rijetko kad se dogodi da se jedan igrač ne odazove pozivu izbornika. To je jedna jako bitna stvar', zaključio je Ilić u razgovoru za Net.hr. ISTINSKA LEGENDA 

ISTINSKA LEGENDA

Veliki srpski rukometaš nahvalio Kauboje pa iznenadio: 'On je postavio temelje hrvatskog rukometa'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zamišljao sam sto načina na koji ću započeti ovaj tekst. Pokušavao sam pronaći usporedbe koje bi povukao, alegoriju koju bi iskoristio da opišem što se upravo dogodilo, odnosno ono što se već godinama događa. Dovoljno je bilo da iz redakcije izađem na hodnik. Kroz široke hodnike, nekoliko ljudi i razne stvari koje ti mogu odvući pažnju, ugledao sam tri lica. Tri lica koja se ističu na nekoliko stotina kvadrata hodnika i među desetak ljudi. Ne možete ih promašiti. Lica su to ljudi kojima je uništeno ono što su oni svojim rukama, pa koliko god nakaradno zvučalo, svojom krvlju i žuljevima stvorili.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska rukometna reprezentacija pobjedom protiv Bahreina završila je svoj nastup na Svjetskom prvenstvu. Četiri pobjede, jedan poraz i jedan remi krajnji je učinak Kauboja na ovom prvenstvu. Iako statistika ne zvuči loše, potrebno je vidjeti koga je Hrvatska pobijedila. Četiri pobjede protiv reprezentacija iz četvrtog jakosnog šešira nije pokazatelj nikakve kvalitete. Poraz protiv Egipta nešto je o čemu su ispisane već stotine papira, dok je remi protiv Danske jedino na što možemo biti ponosni. No problem hrvatskog rukometa nije ova utakmica protiv Bahreina, nije niti poraz protiv Egipta niti deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu. Ovo i prošlo Svjetsko prvenstvo, pa i prošla europska smotra i ne pojavljivanje na Olimpijskim igrama samo su predstava. Dečki koji su odigrali ovo prvenstvo samo su produkt svega što se godinama radilo pogrešno.</para><hmn:article id="52780fd2-9aab-11ed-8382-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Izbornik koji to više nije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi igrači na terenu zasluženo su se našli u dresu reprezentacije. Nisu to loši igrači, odnosno igrači koji ne znaju igrati rukomet. Oni su svi u samom vrhu europskog rukometa, odlično igraju u velikim klubovima i nemoguće je da takvi igrači budu zadovoljni devetim mjestom. Ne možete promijeniti igrače u reprezentaciji niti igrati s više od onoga što imate u svom bazenu igrača. No sjetimo se samo prošlog europskog prvenstva i poraza protiv Crne Gore. Igrači za koje šarolika javnost nikada nije čula demonstrirali su kako treba izgledati jedna rukometna partija. Dakle reprezentaciju ne čine imena i pojedinac. Skup je to igrača u kojem svatko mora znati svoju ulogu i moraju biti prava klapa. Ova reprezentacija je klapa, dečki dobro funkcioniraju međusobno. Većina njih su mladi igrači i s godinama će im još prirodnije postati igrati za reprezentaciju. Hrvatska ima budućnost u igračkom kadru i ovakvim rezultatima samo srozava reputaciju igračima od kojih je većina njih na samom početku karijere. Reprezentaciju ne čine igrači, reprezentaciju čini sustav.</para><hmn:article id="f1d1dd4c-9263-11ed-9e7f-3ab8d9806a8e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan važan, možda i najvažniji dio tog sustava je izbornik. Od kada sam počeo raditi na RTL-u, odnosno portalu Danas.hr, nekoliko stotina puta mi se dogodilo da krenem pisati "Izbornik Horvat". Izbornik velikim slovom. U moru tipfelera taj mi je postao uvjerljivo najdraži. On je nekakvo moj shvaćanje tog posla i te funkcije. Ti si izbornik čovječe. Netko si kome je povjereno da svojim znanjem i mudrošću upravlja strojem koji na sebi ima nacionalna obilježja. Netko si tko stoji ispred svojih igrača i tko bi trebao biti ograda koji će štiti one koji su dali sve od sebe na terenu, a one koji nisu izbaciti ispred te ograde. Kada momčad uspije i na nekom natjecanju ostvari uspjeh, odnosno čeka u redu za dodjelu medalja, tada trener stoji posljednji u redu. Svoje igrače stavlja ispred sebe jer su ga oni doveli do te medalje i okrunili ga kao uspješnog izbornika. Kada momčad ne uspije, odnosno podbaci, tada izbornik mora stati ispred svoje ekipe. Pokazati da je on pogriješio i da ima puno povjerenje u igrače koje je izabrao. Izbornik je najnezahvalnija sportska funkcija koja se mora obnašati mudro i s poniznošću.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="80cd19ee-9b56-11ed-ab6e-3a1b53c49b6e"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako sam od početka bio ljubitelj lika i djela Hrvoja Horvata i smatrao ga odličnim za Izbornika zbog toga što je radio u Nexeu i Dubravi, smatram kako je ispucao sav svoj kredit. Porazi i neuspjesi koje je postigao na posljednja dva natjecanja, odnosno ne plasmanom na Olimpijske igre dovoljan su razlog da nadređeni počnu razmišljati o sljedećoj opciji na ovoj poziciji. On je vrhunski stručnjak i ono što on traži od igrača je rukomet koji je moderan i koji bi u teoriji trebao biti vrhunski. No greške koje su mu se događale kroz posljednja dva natjecanja su neoprostive. Ne pretpostaviti da je Branko Vujović igrač koji može zabiti više od deset golova ako mu se otvori, bezrazložno ne igranje 5-1 obrane u utakmici protiv Egipta kada u svojoj momčadi imaš pojam rukometne inteligencije koja to igra bolje od ikoga na svijetu i ostale nelogične stvari koje su se događale ostat će ono najupečatljivije u njegovoj izborničkoj karijeri . </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U najmanju ruku nevjerojatna utakmica između Portugala i Francuske ostavila nas je bez Olimpijskih igara, koronavirus otjerao s prošlog europskog prvenstva, a jedan poraz eliminirao iz četvrtfinala na ovom prvenstvu. Istina je, sve su to validni i nesretni razlozi koji su nas udaljili od uspjeha. No biti najbolji ne znači igrati kako treba samo protiv Danske i velikih reprezentacija. Biti najbolji znači pohrvati se sa svim problemima, potući se sa svim nedaćama i uzeti u obzir sve što te od uspjeha može udaljiti. Biti najbolji znači ponašati se kao najbolji. Nepoštovanje prema kolegici Ines Godi Forjan i slanje srca svekolikom pučanstvu, pa bit ću malo i bezobrazan, potpisivanje ugovora s novim klubom nekoliko tjedana prije prvenstva dokaz su da izbornik nije Izbornik. Hrvoje Horvat je veliki stručnjak, možda i najpotentniji hrvatski trener no on više nije izbornik čak iako ostane na ovoj funkciji.</para><hmn:video id="fda08d9c-9b4d-11ed-9122-dae470215047"/><heading2>Bolest zvana rukometni golmani</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem hrvatskih golmana nije problem. To je bolest. Bolest od koje su izbornici i savez, pa i svi mi koji rukomet pratimo oboljeli još tamo od odlaska Mirka Alilovića. Ponovno su vratari podbacili i nisu bili na razini koja se od njih očekuje. Mate Šunjić je na 33 posto obrana i najbolji je hrvatski čuvar mreže na ovom prvenstvu. S dvadeset obrana protiv Belgije uvelike je skočio na ljestvici najboljih vratara na ovom prvenstvu i trenutno zauzima dvanaesto mjesto. Dino Slavić skupio je 20 obrana, dok je Dominik Kuzmanović na 14. Iako to nisu spektakularni brojevi, nekakav napredak barem postoji. Ipak, vrlo je vjerojatno, ako se može suditi po dosadašnjem sustavu rada, odnosno izboru igrača, kako će se taj napredak sa sljedećim prvenstvom i popisom igrača poništiti. Ako Hrvatska ne bude imala striktno određenog prvog, drugog i trećeg golmana, napretka nikada neće biti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imamo Matu Šunjića koji je iskusan i brani jako dobro u Francuskoj. Ovo mu je tek drugo natjecanje s reprezentacijom i ovisno o njegovoj formi, koja je u klupskom rukometu za sada konstantna, on ima još dovoljno kredita da se naše na sljedećim popisima. Dominik Kuzmanović jedan je od najvećih golmanskih potencijala u Europi. Ako do sada nismo imali mladog golmana kojeg se isplati istrpjeti i ulagati u njega, u Kuzmanoviću to napokon imamo. Svako sljedeće izostavljanje njega s reprezentativnog popisa, pa čak i ostavljanje na tribinama u nekoj od utakmica je greška i korak unazad. Tu su još Marin Šego koji nema zavidnu minutažu u klubu, Matej Mandić koji je ozlijeđen i Ivan Pešić koji je također ozlijeđen. Dino Slavić ima izvrsnu sezonu i ako ovako nastavi zasigurno će se obratiti pozornost na njega. Oni su tu u kombinaciji i forma će ovisiti o tome tko je reprezentativni kalibar. No Dominik Kuzmanović je budućnost hrvatskog rukometa i čovjek koji može riješiti naš problem i pretvoriti ga u jednu od največih prednosti ove ekipe.</para><hmn:video id="1314bf6a-9b4c-11ed-b3e9-060e764be420"/><heading2>Deveta mjesta su realnost</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski rukomet doživio je neuspjeh na posljednjih šest velikih natjecanja. I da, neuspjeh je kada hrvatska rukometna reprezentacija ne osvoji medalju na velikom natjecanju. To će vam reći i ona tri tužna lica s početka priče. Neuspjeh su peta, šesta, osma i deveta mjesta. Taj neuspjeh ne leži u igračima, trenerima ili golmanima. Taj neuspjeh leži na temeljima toga što u hrvatskoj imate dva i pol profesionalna kluba. Neuspjeh se temelji što igrači moraju dobro razmisliti u koji će klub doći jer gotovo da nigdje nisi siguran hoće li plača stići na vrijeme.</para><hmn:video id="393a078c-9b46-11ed-81e7-060e764be420"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neuspjeh se temelji na tome što treneri mlađih dobnih kategorija rade od 8 do 16 i zatim s posla trče najmlađim rukometašima usađivati osnovna znanja i ljubav prema rukometu. Za to što imaju strpljenja za dvadesetak malih i nestašnih glava, što se bave podučavanjem i što umjesto s obitelji vrijeme provode po dvoranama koje najčešće nisu niti najmanje funkcionalne za trening su plaćeni tako da si mogu platiti mjesečnu količinu goriva koje potroše za putovanje na treninge i utakmice. Najosnovnijih trenera je malo, možete onda zamisliti koliko je tek malo trenera golmana i kondicijskih trenera. Problem hrvatskog rukometa leži u tome što klubovi moraju moliti višu silu da ne padne kiša na dan utakmice kako ne bi imali problema s održavanjem utakmice. Rukomet u hrvatskoj ne postoji. On je odavno mrtav i živi na dobroj volji i financijama entuzijasta i ljudi koji ovaj sport bezkompromisno vole. Tako je već dugi niz godina. Hrvatska rukometna reprezentacija bila je jedina stvar koja je donosila svijetlo u hrvatski rukomet. Reprezentacija je bila jedini način na koji ste mogli privući nove mlade rukometaša da se počnu baviti ovim sportom. Rukometna reprezentacija i siječanjska prvenstva bili su poput Božića za sve nas koji cijele godine živimo rukomet. Tog Božića više nema, a Grinchevi će se vjerujem pronaći sami.</para><para>Ovakvi rezultati su budućnost hrvatskog rukometa. Moramo se pomiriti da će šesta, sedma i osma mjesta postati naša realnost. Iako Hrvatska ima dobru momčad punu potencijala, ako se neke stvari ne promjene, morat ćemo se pomiriti da nas vesele pobjede protiv Bahreina, SAD-a i Maroka. Moramo se pomirit, koliko god teško bilo, da će naši, pa usudio bi se reći heroji, koji su nas sve natjerali da zavolimo ovaj sport imati tužna i bijesna lica. Moramo se pomiriti da je hrvatski rukomet na samom dnu provalije, a izgleda kako nitko nema namjeru baciti mu uže. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Hrvatski rukomet postao je ruglo pred očima onih koji su godinama stvarali njegovu reputaciju Za Hrvatsku je ovo prvenstvo bilo važno iz više razloga. Dobrim rezultatom pokazali bi da je serija neuspjeha samo serija loših rezultata. Devetim mjestom pokazali smo da jedini kontinuitet kojeg ima hrvatska su loši rezultati i zanemarivanje rukometa. Rukometa koji nam je godinama bio ponos. Zamišljao sam sto načina na koji ću započeti ovaj tekst. Pokušavao sam pronaći usporedbe koje bi povukao, alegoriju koju bi iskoristio da opišem što se upravo dogodilo, odnosno ono što se već godinama događa. Dovoljno je bilo da iz redakcije izađem na hodnik. Kroz široke hodnike, nekoliko ljudi i razne stvari koje ti mogu odvući pažnju, ugledao sam tri lica. Tri lica koja se ističu na nekoliko stotina kvadrata hodnika i među desetak ljudi. Ne možete ih promašiti. Lica su to ljudi kojima je uništeno ono što su oni svojim rukama, pa koliko god nakaradno zvučalo, svojom krvlju i žuljevima stvorili.Hrvatska rukometna reprezentacija pobjedom protiv Bahreina završila je svoj nastup na Svjetskom prvenstvu. Četiri pobjede, jedan poraz i jedan remi krajnji je učinak Kauboja na ovom prvenstvu. Iako statistika ne zvuči loše, potrebno je vidjeti koga je Hrvatska pobijedila. Četiri pobjede protiv reprezentacija iz četvrtog jakosnog šešira nije pokazatelj nikakve kvalitete. Poraz protiv Egipta nešto je o čemu su ispisane već stotine papira, dok je remi protiv Danske jedino na što možemo biti ponosni. No problem hrvatskog rukometa nije ova utakmica protiv Bahreina, nije niti poraz protiv Egipta niti deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu. Ovo i prošlo Svjetsko prvenstvo, pa i prošla europska smotra i ne pojavljivanje na Olimpijskim igrama samo su predstava. Dečki koji su odigrali ovo prvenstvo samo su produkt svega što se godinama radilo pogrešno.Izbornik koji to više nijeSvi igrači na terenu zasluženo su se našli u dresu reprezentacije. Nisu to loši igrači, odnosno igrači koji ne znaju igrati rukomet. Oni su svi u samom vrhu europskog rukometa, odlično igraju u velikim klubovima i nemoguće je da takvi igrači budu zadovoljni devetim mjestom. Ne možete promijeniti igrače u reprezentaciji niti igrati s više od onoga što imate u svom bazenu igrača. No sjetimo se samo prošlog europskog prvenstva i poraza protiv Crne Gore. Igrači za koje šarolika javnost nikada nije čula demonstrirali su kako treba izgledati jedna rukometna partija. Dakle reprezentaciju ne čine imena i pojedinac. Skup je to igrača u kojem svatko mora znati svoju ulogu i moraju biti prava klapa. Ova reprezentacija je klapa, dečki dobro funkcioniraju međusobno. Većina njih su mladi igrači i s godinama će im još prirodnije postati igrati za reprezentaciju. Hrvatska ima budućnost u igračkom kadru i ovakvim rezultatima samo srozava reputaciju igračima od kojih je većina njih na samom početku karijere. Reprezentaciju ne čine igrači, reprezentaciju čini sustav.Jedan važan, možda i najvažniji dio tog sustava je izbornik. Od kada sam počeo raditi na RTL-u, odnosno portalu Danas.hr, nekoliko stotina puta mi se dogodilo da krenem pisati "Izbornik Horvat". Izbornik velikim slovom. U moru tipfelera taj mi je postao uvjerljivo najdraži. On je nekakvo moj shvaćanje tog posla i te funkcije. Ti si izbornik čovječe. Netko si kome je povjereno da svojim znanjem i mudrošću upravlja strojem koji na sebi ima nacionalna obilježja. Netko si tko stoji ispred svojih igrača i tko bi trebao biti ograda koji će štiti one koji su dali sve od sebe na terenu, a one koji nisu izbaciti ispred te ograde. Kada momčad uspije i na nekom natjecanju ostvari uspjeh, odnosno čeka u redu za dodjelu medalja, tada trener stoji posljednji u redu. Svoje igrače stavlja ispred sebe jer su ga oni doveli do te medalje i okrunili ga kao uspješnog izbornika. Kada momčad ne uspije, odnosno podbaci, tada izbornik mora stati ispred svoje ekipe. Pokazati da je on pogriješio i da ima puno povjerenje u igrače koje je izabrao. Izbornik je najnezahvalnija sportska funkcija koja se mora obnašati mudro i s poniznošću.Iako sam od početka bio ljubitelj lika i djela Hrvoja Horvata i smatrao ga odličnim za Izbornika zbog toga što je radio u Nexeu i Dubravi, smatram kako je ispucao sav svoj kredit. Porazi i neuspjesi koje je postigao na posljednja dva natjecanja, odnosno ne plasmanom na Olimpijske igre dovoljan su razlog da nadređeni počnu razmišljati o sljedećoj opciji na ovoj poziciji. On je vrhunski stručnjak i ono što on traži od igrača je rukomet koji je moderan i koji bi u teoriji trebao biti vrhunski. No greške koje su mu se događale kroz posljednja dva natjecanja su neoprostive. Ne pretpostaviti da je Branko Vujović igrač koji može zabiti više od deset golova ako mu se otvori, bezrazložno ne igranje 5-1 obrane u utakmici protiv Egipta kada u svojoj momčadi imaš pojam rukometne inteligencije koja to igra bolje od ikoga na svijetu i ostale nelogične stvari koje su se događale ostat će ono najupečatljivije u njegovoj izborničkoj karijeri . U najmanju ruku nevjerojatna utakmica između Portugala i Francuske ostavila nas je bez Olimpijskih igara, koronavirus otjerao s prošlog europskog prvenstva, a jedan poraz eliminirao iz četvrtfinala na ovom prvenstvu. Istina je, sve su to validni i nesretni razlozi koji su nas udaljili od uspjeha. No biti najbolji ne znači igrati kako treba samo protiv Danske i velikih reprezentacija. Biti najbolji znači pohrvati se sa svim problemima, potući se sa svim nedaćama i uzeti u obzir sve što te od uspjeha može udaljiti. Biti najbolji znači ponašati se kao najbolji. Nepoštovanje prema kolegici Ines Godi Forjan i slanje srca svekolikom pučanstvu, pa bit ću malo i bezobrazan, potpisivanje ugovora s novim klubom nekoliko tjedana prije prvenstva dokaz su da izbornik nije Izbornik. Hrvoje Horvat je veliki stručnjak, možda i najpotentniji hrvatski trener no on više nije izbornik čak iako ostane na ovoj funkciji.Bolest zvana rukometni golmaniProblem hrvatskih golmana nije problem. To je bolest. Bolest od koje su izbornici i savez, pa i svi mi koji rukomet pratimo oboljeli još tamo od odlaska Mirka Alilovića. Ponovno su vratari podbacili i nisu bili na razini koja se od njih očekuje. Mate Šunjić je na 33 posto obrana i najbolji je hrvatski čuvar mreže na ovom prvenstvu. S dvadeset obrana protiv Belgije uvelike je skočio na ljestvici najboljih vratara na ovom prvenstvu i trenutno zauzima dvanaesto mjesto. Dino Slavić skupio je 20 obrana, dok je Dominik Kuzmanović na 14. Iako to nisu spektakularni brojevi, nekakav napredak barem postoji. Ipak, vrlo je vjerojatno, ako se može suditi po dosadašnjem sustavu rada, odnosno izboru igrača, kako će se taj napredak sa sljedećim prvenstvom i popisom igrača poništiti. Ako Hrvatska ne bude imala striktno određenog prvog, drugog i trećeg golmana, napretka nikada neće biti. Imamo Matu Šunjića koji je iskusan i brani jako dobro u Francuskoj. Ovo mu je tek drugo natjecanje s reprezentacijom i ovisno o njegovoj formi, koja je u klupskom rukometu za sada konstantna, on ima još dovoljno kredita da se naše na sljedećim popisima. Dominik Kuzmanović jedan je od najvećih golmanskih potencijala u Europi. Ako do sada nismo imali mladog golmana kojeg se isplati istrpjeti i ulagati u njega, u Kuzmanoviću to napokon imamo. Svako sljedeće izostavljanje njega s reprezentativnog popisa, pa čak i ostavljanje na tribinama u nekoj od utakmica je greška i korak unazad. Tu su još Marin Šego koji nema zavidnu minutažu u klubu, Matej Mandić koji je ozlijeđen i Ivan Pešić koji je također ozlijeđen. Dino Slavić ima izvrsnu sezonu i ako ovako nastavi zasigurno će se obratiti pozornost na njega. Oni su tu u kombinaciji i forma će ovisiti o tome tko je reprezentativni kalibar. No Dominik Kuzmanović je budućnost hrvatskog rukometa i čovjek koji može riješiti naš problem i pretvoriti ga u jednu od največih prednosti ove ekipe.Deveta mjesta su realnostHrvatski rukomet doživio je neuspjeh na posljednjih šest velikih natjecanja. I da, neuspjeh je kada hrvatska rukometna reprezentacija ne osvoji medalju na velikom natjecanju. To će vam reći i ona tri tužna lica s početka priče. Neuspjeh su peta, šesta, osma i deveta mjesta. Taj neuspjeh ne leži u igračima, trenerima ili golmanima. Taj neuspjeh leži na temeljima toga što u hrvatskoj imate dva i pol profesionalna kluba. Neuspjeh se temelji što igrači moraju dobro razmisliti u koji će klub doći jer gotovo da nigdje nisi siguran hoće li plača stići na vrijeme.Neuspjeh se temelji na tome što treneri mlađih dobnih kategorija rade od 8 do 16 i zatim s posla trče najmlađim rukometašima usađivati osnovna znanja i ljubav prema rukometu. Za to što imaju strpljenja za dvadesetak malih i nestašnih glava, što se bave podučavanjem i što umjesto s obitelji vrijeme provode po dvoranama koje najčešće nisu niti najmanje funkcionalne za trening su plaćeni tako da si mogu platiti mjesečnu količinu goriva koje potroše za putovanje na treninge i utakmice. Najosnovnijih trenera je malo, možete onda zamisliti koliko je tek malo trenera golmana i kondicijskih trenera. Problem hrvatskog rukometa leži u tome što klubovi moraju moliti višu silu da ne padne kiša na dan utakmice kako ne bi imali problema s održavanjem utakmice. Rukomet u hrvatskoj ne postoji. On je odavno mrtav i živi na dobroj volji i financijama entuzijasta i ljudi koji ovaj sport bezkompromisno vole. Tako je već dugi niz godina. Hrvatska rukometna reprezentacija bila je jedina stvar koja je donosila svijetlo u hrvatski rukomet. Reprezentacija je bila jedini način na koji ste mogli privući nove mlade rukometaša da se počnu baviti ovim sportom. Rukometna reprezentacija i siječanjska prvenstva bili su poput Božića za sve nas koji cijele godine živimo rukomet. Tog Božića više nema, a Grinchevi će se vjerujem pronaći sami.Ovakvi rezultati su budućnost hrvatskog rukometa. Moramo se pomiriti da će šesta, sedma i osma mjesta postati naša realnost. Iako Hrvatska ima dobru momčad punu potencijala, ako se neke stvari ne promjene, morat ćemo se pomiriti da nas vesele pobjede protiv Bahreina, SAD-a i Maroka. Moramo se pomirit, koliko god teško bilo, da će naši, pa usudio bi se reći heroji, koji su nas sve natjerali da zavolimo ovaj sport imati tužna i bijesna lica. Moramo se pomiriti da je hrvatski rukomet na samom dnu provalije, a izgleda kako nitko nema namjeru baciti mu uže.  RUKOMET VIŠE NIJE PONOS 

RUKOMET VIŠE NIJE PONOS

Hrvatski rukomet postao je ruglo pred očima onih koji su godinama stvarali njegovu reputaciju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ove godine u veljači podnosti će se prijave poreza na dohodak. Neki iste moraju obavezno podnijeti dok drugi mogu po vlastitom izboru podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na dohodak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava naime provodi godišnji obračun poreza u posebnom postupku za građane koji primaju isključivo dohotke od nesamostalnog rada (plaća, honorari), te oni ne trebaju podnositi prijavu, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/provjerili-smo-tko-ove-godine-ima-pravo-na-povrat-poreza-i-kome-se-smijesi-najveci-dobitak-foto-20230127">tportal.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, građani koji su u 2022. ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti poput obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede, šumarstva te proizvodnje električne energije i ostalih djelatnosti po kojima se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, dužni su samostalno popuniti i predati poreznu prijavu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijavu su dužni podnijeti i pomorci u međunarodnoj plovidbi te porezni obveznici koji su dobili nalog Porezne uprave da naknadno plate porez na dohodak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi oni koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, koja se podnosi pomoću obrasca DOH, mogu ju podnijeti preko sustava ePorezna ili mobilne aplikacije mPorezna, odnosno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu najkasnije do utorka 28. veljače 2023.</para><hmn:article id="559de0f2-8f3d-11ed-92e5-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani koji nisu dužni podnositi prijavu mogu zatražiti priznavanje poreznih olakšica temeljem dostave podataka kojima Porezna uprava ne raspolaže kako bi ostvarili povrat poreza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za to su potrebnu podaci važni za utvrđivanje prava koje možete pronaći na stranicama <ulink url="https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19662">Porezne uprave. </ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku podnosi se pomoću obrasca ZPP - DOH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice, ako se u vašoj obitelji povećao broj uzdržavanih članova ili ste se preselili na lokaciju s nižim poreznim stopama, možete podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako je zahtjev pravovaljan, poreznici će uzeti u obzir navedene podatke,u slučaju nedostataka, tražit će dodatne dokaze (vjerodostojne isprave i sl.).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku popunjavanjem obrasca ZPP-DOH podnose i porezni obveznici koji žele raspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji, koji su platili porez na dohodak u inozemstvu ili oni koji žele isplatu povrata više plaćenog poreza na određeni račun.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na osnovi evidencija i podataka kojima raspolaže i na osnovi podataka koje je dostavio porezni obveznik, Porezna uprava u posebnom postupku utvrđuje postoji li razlika između uplaćenih poreza i godišnje porezne obveze.</para><hmn:article id="ed34cbf6-7499-11ed-9606-ea9a5a6d0a85" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rješenje s iznosom povrata poreza najkasnije do 30. lipnja dobit će porezni obveznici koji tijekom godine nisu u potpunosti iskoristili osnovni porezni odbitak ili neko drugo porezno umanjenje. Ako su koristili neku poreznu olakšicu na koju nisu imali pravo, dobit će rješenje za uplatu razlike poreza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle godine pravo na povrat poreza na dohodak ostvarilo je oko 660 tisuća građana te im je ukupno isplaćeno 1,7 milijardi kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najveći povrat poreza mogu očekivati mlađi od 30 godina jer imaju pravo na povrat čitavog ili polovice uplaćenog poreza u 2022. Zaposlenici koji su u 2022. bili mlađi od 25 godina imaju pravo na povrat cjelokupnog poreza na dohodak i prireza, a onima između 26 i 30 godina života država će vratiti polovicu naplaćenih davanja. Porezna obveza mladima umanjuje se do godišnje osnovice od 47.780,28 eura (360.000 kuna).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Informativni izračun obračuna poreza i prireza možete napraviti pomoću <ulink url="https://kalkulator.porezna-uprava.hr/#/app/home">Poreznog kalkulatora</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važno je napomenuti i da je Porezna uprava objavila da je zaprimljen je veliki broj prijava o lažnim porukama​ u​ kojima se od​ porezn​ih obveznika traži uplata poreza ili se obavještavaju da im je odobren povrat, a mailovi stižu sa različitih adresa, zbog čega se građane upozorava na dodatnu provjeru te brisanje istih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savjetuju promjenu svih lozinki e-mail računa, kao i dodatan oprez pri otvaranju privitaka nepoznatih pošiljatelja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>​​</para>

Kreću prijave poreza, tko ih mora obavezno podnijeti? Porezna upozorava i na prevare Svi oni koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, koja se podnosi pomoću obrasca DOH, mogu ju podnijeti preko sustava ePorezna ili mobilne aplikacije mPorezna, odnosno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu najkasnije do utorka 28. veljače 2023. Ove godine u veljači podnosti će se prijave poreza na dohodak. Neki iste moraju obavezno podnijeti dok drugi mogu po vlastitom izboru podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na dohodak.Porezna uprava naime provodi godišnji obračun poreza u posebnom postupku za građane koji primaju isključivo dohotke od nesamostalnog rada (plaća, honorari), te oni ne trebaju podnositi prijavu, piše tportal.S druge strane, građani koji su u 2022. ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti poput obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede, šumarstva te proizvodnje električne energije i ostalih djelatnosti po kojima se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, dužni su samostalno popuniti i predati poreznu prijavu.Prijavu su dužni podnijeti i pomorci u međunarodnoj plovidbi te porezni obveznici koji su dobili nalog Porezne uprave da naknadno plate porez na dohodak.Svi oni koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, koja se podnosi pomoću obrasca DOH, mogu ju podnijeti preko sustava ePorezna ili mobilne aplikacije mPorezna, odnosno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu najkasnije do utorka 28. veljače 2023.Građani koji nisu dužni podnositi prijavu mogu zatražiti priznavanje poreznih olakšica temeljem dostave podataka kojima Porezna uprava ne raspolaže kako bi ostvarili povrat poreza.Za to su potrebnu podaci važni za utvrđivanje prava koje možete pronaći na stranicama Porezne uprave. Zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku podnosi se pomoću obrasca ZPP - DOH.Primjerice, ako se u vašoj obitelji povećao broj uzdržavanih članova ili ste se preselili na lokaciju s nižim poreznim stopama, možete podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku.Ako je zahtjev pravovaljan, poreznici će uzeti u obzir navedene podatke,u slučaju nedostataka, tražit će dodatne dokaze (vjerodostojne isprave i sl.).Zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku popunjavanjem obrasca ZPP-DOH podnose i porezni obveznici koji žele raspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji, koji su platili porez na dohodak u inozemstvu ili oni koji žele isplatu povrata više plaćenog poreza na određeni račun.Na osnovi evidencija i podataka kojima raspolaže i na osnovi podataka koje je dostavio porezni obveznik, Porezna uprava u posebnom postupku utvrđuje postoji li razlika između uplaćenih poreza i godišnje porezne obveze.Rješenje s iznosom povrata poreza najkasnije do 30. lipnja dobit će porezni obveznici koji tijekom godine nisu u potpunosti iskoristili osnovni porezni odbitak ili neko drugo porezno umanjenje. Ako su koristili neku poreznu olakšicu na koju nisu imali pravo, dobit će rješenje za uplatu razlike poreza.Prošle godine pravo na povrat poreza na dohodak ostvarilo je oko 660 tisuća građana te im je ukupno isplaćeno 1,7 milijardi kuna.Najveći povrat poreza mogu očekivati mlađi od 30 godina jer imaju pravo na povrat čitavog ili polovice uplaćenog poreza u 2022. Zaposlenici koji su u 2022. bili mlađi od 25 godina imaju pravo na povrat cjelokupnog poreza na dohodak i prireza, a onima između 26 i 30 godina života država će vratiti polovicu naplaćenih davanja. Porezna obveza mladima umanjuje se do godišnje osnovice od 47.780,28 eura (360.000 kuna).Informativni izračun obračuna poreza i prireza možete napraviti pomoću Poreznog kalkulatora.Važno je napomenuti i da je Porezna uprava objavila da je zaprimljen je veliki broj prijava o lažnim porukama​ u​ kojima se od​ porezn​ih obveznika traži uplata poreza ili se obavještavaju da im je odobren povrat, a mailovi stižu sa različitih adresa, zbog čega se građane upozorava na dodatnu provjeru te brisanje istih.Savjetuju promjenu svih lozinki e-mail računa, kao i dodatan oprez pri otvaranju privitaka nepoznatih pošiljatelja.​​ za 2022. 

Pogrdni nazivi u Hrvatskoj: Znate li tko su Vlaji, boduli, krkani, balije, žabari i dotepenci?

Vlasi (Vlaji)

Dotepenac

Više s weba

Pročitajte još

Za aroniju ste čuli, a znate li što je haskap? Nova super bobica stigla u Hrvatsku

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

Ova bolest se zabunom može protumačiti kao korona, ključan je jedan simptom

Biografija: Mislav Herman

Pročitajte još

Za aroniju ste čuli, a znate li što je haskap? Nova super bobica stigla u Hrvatsku

Kako izvaditi putovnicu po žurnom postupku

Ova bolest se zabunom može protumačiti kao korona, ključan je jedan simptom

Biografija: Mislav Herman

Više s weba