Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Video prikazuje susret bijelog lava i psa. Krenuli su jedan prema
 drugom u susret i desilo se nešto neočekivano: lav je zgrabio psa
 za šapu, rukovao se i liznuo ju.
</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/C8s4cbZOoOI"/>

Poštovanje i pristojnost: pogledajte ovaj formalan sustret lava i psa koji nikog nije ostavio ravnodušnim Ovo se rijetko viđa kod ljudi, možda su zato trenutni hit na mrežama. 
  Video prikazuje susret bijelog lava i psa. Krenuli su jedan prema
  drugom u susret i desilo se nešto neočekivano: lav je zgrabio psa
  za šapu, rukovao se i liznuo ju.


 da se rastopiš 

Poštovanje i pristojnost: pogledajte ovaj formalan sustret lava i psa koji nikog nije ostavio ravnodušnim

Lav i pas

'Sasvim obične' fotke ljudi koji su imali nevjerojatnu sreću

Nemojte biti kao ona: Zaštitar kraljičine straže gurnuo turistkinju jer mu se našla na putu!

Zanimljivosti

da se rastopiš

Članak

Vijesti.hr

Postroll

Preroll

Fejk (thumbnail)

Fejk

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/fee77dae-8e70-11ec-bf7b-0242ac120020/original

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

NAJLJEPŠA NA SVIJETU?

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač <emphasis>Vatrenih </emphasis>i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti <emphasis>devetka </emphasis>protiv Walesa u subotu na Poljudu.</para><heading2>Brunu Petkovića se neće forsirati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.</para><hmn:article id="c7c5e3da-9a70-11ed-8c93-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.</para><heading2>Socijalne vještine našeg izbornika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.</para><heading2>Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistent</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba <emphasis>Vatrenih </emphasis>pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga.</para>

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa? Marko Livaja trebao bi biti &apos;devetka&apos; protiv Walesa u subotu na Poljudu Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač Vatrenih i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti devetka protiv Walesa u subotu na Poljudu.Brunu Petkovića se neće forsiratiOčekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.Socijalne vještine našeg izbornikaPa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistentZa spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba Vatrenih pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga. JASNO K'O DAN 

JASNO K'O DAN

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Američkoj saveznoj državi Alabami policajcima se u dvosatnoj potjeri pridružio simpatični pomoćnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, jedan je poni pratio policijski auto puna dva sata dok ga nisu uočili i odveli na sigurno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poni je slijedio policajce "u pješačkoj potjeri malom brzinom", stoji u objavi policije na Facebooku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju je pozirao za sliku, a policija mu je dala ime Ginuwine u čast pjevača Ponyja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, poni je optužen za opirane uhićenju i nedolično ponašanje, a policija pokušava pronaći vlasnika životinje.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/TuscaloosaPoliceDepartment/posts/606256878196544"/><hmn:image id="a1a2a032-c958-11ed-99ff-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Poni dva sata pratio policijsku potjeru pa ga uhitili zbog 'nedoličnog' ponašanja Pri uhićenju se drznik i opirao zbog čega je zaradio i policijski dosje. Policija intenzivno traga za njegovim vlasnikom U Američkoj saveznoj državi Alabami policajcima se u dvosatnoj potjeri pridružio simpatični pomoćnik.Naime, jedan je poni pratio policijski auto puna dva sata dok ga nisu uočili i odveli na sigurno.Poni je slijedio policajce "u pješačkoj potjeri malom brzinom", stoji u objavi policije na Facebooku.Na kraju je pozirao za sliku, a policija mu je dala ime Ginuwine u čast pjevača Ponyja.Ipak, poni je optužen za opirane uhićenju i nedolično ponašanje, a policija pokušava pronaći vlasnika životinje. kakav konj! 

kakav konj!

Poni dva sata pratio policijsku potjeru pa ga uhitili zbog 'nedoličnog' ponašanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gotovo 200 godina nakon smrti Ludwiga van Beethovena, istraživači su izvukli DNK iz pramenova njegove kose kako bi pronašli tragove o zdravstvenim problemima i gubitku sluha koji su ga mučili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Za liječnike je oduvijek bila misterija što se krije iza njegovih poteškoća sa skladanjem glazbe, a čini se kako su sada to i otkrili. Naime, pronašli su genetski rizik za bolest jetre i infekciju hepatitisom B koja mu je oštetila jetru u posljednjim mjesecima njegova života. Ti čimbenici, s njegovim kroničnim problemom s alkoholom, bili su dovoljni da izazovu zatajenje jetre za koje se vjeruje da ga je ubilo, piše <ulink url="https://apnews.com/article/beethoven-dna-hair-deaf-liver-d2d8c50fdd951eb5f5b9fdae00f795a3">AP.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sam skladatelj je napisao da je želio da liječnici prouče njegove zdravstvene probleme nakon što umre. </para><hmn:article id="9e6e338e-b9ed-11ec-96c9-0242ac120036" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od njegove smrti, znanstvenici su dugo pokušavali sastaviti Beethovenovu medicinsku povijest i ponudili su niz mogućih objašnjenja za njegove brojne bolesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S napretkom u DNK tehnologiji, istraživači su uspjeli izvući genetske tragove iz pramenova Beethovenove kose koji su bili odrezani i sačuvani kao uspomena. Usredotočili su se na pet pramenova koji su "gotovo sigurno autentični". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, ključno pitanje o tome što je uzrokovalo glazbenikov gubitak sluha, još uvijek je bez odgovora. Znanstvenici smatraju kako bi to moglo biti teško dokučiti, jer genetika može pokazati samo pola jednadžbe prirode našeg zdravlja. Upravo taj misterij je dio onoga što čini Beethovena zadivljujućim, slažu se znanstvenici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Ove nedjelje obilježava se 196. godišnjica Beethovenove smrti u Beču 26. ožujka 1827., u dobi od 56 godina. </para>

Što je ubilo Beethovena? Znanstvenici iz pet pramenova kose otkrili da je imao bolesti jetre Glazbeni genije izgubio je i sluh i još se ne zna zašto. No DNK iz njegove kose otkrio je da je imao genetski rizik za bolest jetre i infekciju hepatitisom B koja mu je oštetila jetru u posljednjim mjesecima njegova života. A imao je i ozbiljnih problema s alkoholom... Gotovo 200 godina nakon smrti Ludwiga van Beethovena, istraživači su izvukli DNK iz pramenova njegove kose kako bi pronašli tragove o zdravstvenim problemima i gubitku sluha koji su ga mučili. Za liječnike je oduvijek bila misterija što se krije iza njegovih poteškoća sa skladanjem glazbe, a čini se kako su sada to i otkrili. Naime, pronašli  su genetski rizik za bolest jetre i  infekciju hepatitisom B koja mu je oštetila jetru u posljednjim mjesecima njegova života. Ti čimbenici, s njegovim kroničnim problemom s alkoholom, bili su dovoljni da izazovu zatajenje jetre za koje se vjeruje da ga je ubilo, piše AP.Sam skladatelj je napisao da je želio da liječnici prouče njegove zdravstvene probleme nakon što umre. Od njegove smrti, znanstvenici su dugo pokušavali sastaviti Beethovenovu medicinsku povijest i ponudili su niz mogućih objašnjenja za njegove brojne bolesti.S napretkom u  DNK tehnologiji, istraživači su uspjeli izvući genetske tragove iz pramenova Beethovenove kose koji su bili odrezani i sačuvani kao uspomena. Usredotočili su se na pet pramenova koji su "gotovo sigurno autentični". Ipak, ključno pitanje o tome što je uzrokovalo glazbenikov gubitak sluha, još uvijek je bez odgovora. Znanstvenici smatraju kako bi to moglo biti teško dokučiti, jer genetika može pokazati samo pola jednadžbe prirode našeg zdravlja. Upravo taj misterij je dio onoga što čini Beethovena zadivljujućim, slažu se znanstvenici. Ove nedjelje obilježava se 196. godišnjica Beethovenove smrti u Beču 26. ožujka 1827., u dobi od 56 godina.   dnk pod povećalom 

dnk pod povećalom

Što je ubilo Beethovena? Znanstvenici iz pet pramenova kose otkrili da je imao bolesti jetre

<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Axe Throwing Arena</heading2>
<para>






</para>
<para>U paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma, unutar kojeg se nalaze Karting Arena Zagreb i Escape Room Arena, najveći escape room u Hrvatskoj, otvorena je i Axe Throwing Arena, prva takva atrakcija kod nas! (službena <ulink url="https://www.karting-arena.com/otvorena-axe-throwing-arena/">stranica </ulink>Axe Throwing Arene) </para>
<para>Iako tako zvuči, bacanje sjekira nije opasnije od pikada ili kuglanja. Igrači slijede upute iskusnih instruktora koji im prije igre objasne pravila i demonstriraju tehniku sigurnog bacanja. Sjekira se baca prema meti udaljenoj 365 cm, a samo dva igrača mogu istovremeno biti u ogradi uz sinkronizirano bacanje i podizanje sjekira.</para>
<para>“Axe Throwing Arena je posebnu pozornost posvetila uređenju interijera, kako u estetskom, tako i u sigurnosnom smislu. Svi boxevi unutar kojih se bacaju sjekire su ograđeni i osigurani, a scene odbijanja sjekira, kakve smo gledali na YouTubeu i Instagramu, ovdje nisu moguće. Uređenje interijera potpisuje slovenski umjetnik Dušan Erjavec,”.</para>
<para>Axe Throwing Arena od ponedjeljka do petka radi u terminu od 16 d 23h, a subotom i nedjeljom od 12 do 23h. Grupne igre se mogu rezervirati na info@axethrowingarena.hr, na broj mobitela 99 8414880,  preko Facebook stranice, a uskoro i preko axethrowingarena.hr weba. CJENIK možete pogledati 
 <ulink url="https://www.karting-arena.com/wp-content/uploads/2019/11/Axe-Throwing-Arena-cjenik-2019-2.pdf">OVDJE</ulink>
 . </para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Smash it</heading2>
<para>


</para>
<para>Prva soba za razbijanje nalazi se u Galovačkoj ulici u Zagrebu (ulaz s Vukovarske). Zašto platiti razbijanje stvari? Pa, zato što to doma ne možete ili ne smijete, zato što je jako zabavno, zato što možete platiti za 'malo razbijanja' i 'puno, puno razbijanja', zato što se tako odlično rješavate nakupljenog stresa i zato što je, prije svega, sigurno i u kontroliranim uvjetima.</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para/>
 <para>
 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/zanimljivosti/3443409/novi-nacin-rjesavanja-nakupljenog-stresa-isprobali-smo-sobu-za-razbijanje-priznajemo-svidjelo-nam-se/">Novi način rješavanja stresa. Isprobali smo sobu za razbijanje. Priznajemo - svidjelo nam se!</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 
 <inlinemediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/6e75178f52700e63b97d8ea99a90f156_view_article_new.jpg?v=20"/>
 </imageobject>
 </inlinemediaobject>
 
</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Dvoransko penjanje </heading2>
<para>








</para>
<para>U Zagrebu na više lokacija možete isprobati penjanje u dvorani na umjetnim stijenama. Navest ćemo najpopularnije: </para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para/>
 <para>The Hive climbing gym</para>
 <para>Heinzelova 66</para>
 <para>Kompleks “Zagrepčanka”</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para/>
 <para>SPK Fothia </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>    Velesajam</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>MoFit </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>    Selska cesta 81</para>
<para>Cijene dnevnih ulaznica kreću se oko 50 kuna.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Karting Arena Zagreb </heading2>
<para>


</para>
<para>Prva indoor i outdoor staza u Hrvatskoj svakodnevno nudi karting staze kako biste se osjećali kao F1 vozač. U sigurnim rukama i pod još sigurnijim uvjetima možete voziti na Velesajmu od 14 do 23 sata s time da se prethodno morate najaviti i rezervirati stazu. Cijena vožnje je oko 100 kuna. </para>
<para>(Karting Arena) </para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.karting-arena.com/wp-content/uploads/2018/01/DL6A1282-1.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Igraonica Meeple's Corner</heading2>
<para>




</para>
<para>Nalazi se u Ulici Kraljice Jelene 8  u Zagrebu, a u njoj možete igrati razne društvene igre u društvu. Često se održavaju i razni turniri u kartaškim i ostalim igrama. Pojedinačna ulaznica stoji oko 10 kuna, a sve ostale informacije pogledajte 
 <ulink url="https://igranje.hr/igraonica-meeples-corner/">OVDJE</ulink>
 .</para>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://igranje.hr/wp-content/uploads/2019/07/47423856_1923295567707888_4982389052381593600_o_1923295557707889.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Escape Roomovi u Zagrebu </heading2>
<para>






</para>
<para>Escape Roomovi stvoreni su za bijeg od svakodnevnice, bar na sat vremena. Potrebno je u njima razmišljati i koristiti logiku kako biste što uspješnije riješili zadatak.</para>
<para>U Zagrebu je nekoliko ovakvih aktivnosti (izabrali smo prvih nekoliko s Trip Advisora):</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>ESCAPE ROOM FOX IN A BOX</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ESCAPE ROOM ENIGMARIUM</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>CLUEGO ESCAPE ROOM</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>THE OLD LOCK UP ESCAPE ROOM</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>ESCAPE ROOM ARENA </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>EXITGAMES ESCAPE ROOM</para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>Ovisno o broju sudionika, svaki plaća oko 100 kuna.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>MOZGAONICA </heading2>
<para>


</para>
<para>Pravi fitness za Vaš mozak, kako kažu. Zagonetke i slagalice mogu rješavati i oni najmlađi, pa i oni nešto stariji. Sve aktivnosti Mozgaonice odvijaju se i na nekoliko jezika, po želji. Sve što vas zanima možete pogledati 
 <ulink url="https://mozgaonica.hr/">OVDJE</ulink>
 .</para>
<para>Radno vrijeme je po dogovoru.</para>
<hmn:pagebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
<heading2>Kuglanje</heading2>
<para>






</para>
<para>Jedna od svima najdražih aktivnosti zasigurno je kuglanje. U Zagrebu ima nekoliko kuglana:</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Bowling Centar Zagreb - Importanne Galleria</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Bowling Club u Ulici Florijana Andrašeca 14</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Bowling Bar u Tomislavovoj 11</para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>Cijene se kreću između 150 do 250 kuna ovisno o broju sudionika, vremenu posjete i stazi.</para>
<para>Bowling Bar</para>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.bowlingbar.hr/wp-content/uploads/2018/03/20180224-dsc_4365-edit_1.jpg"/>
 </imageobject>
</mediaobject>
<para/>
<mediaobject>
 <imageobject>
 <imagedata fileref="https://www.google.com/url?sa=i&amp;source=images&amp;cd=&amp;ved=2ahUKEwigqLCF-PbmAhWSzaQKHb8MBawQjRx6BAgBEAQ&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.bowlingbar.hr%2Fnovi-bowling-u-zagrebu%2F&amp;psig=AOvVaw2if1-JSakadLP6MjVUuM7-&amp;ust=1578673718459035"/>
 </imageobject>
</mediaobject>

Bacanje sjekire, penjanje, razbijanje stvari: Ove aktivnosti u Zagrebu odlične su za zabavu i rješavanje stresa Pored mnogih muzeja u Zagrebu, klubova, kina i kafića, u glavnom gradu možete kvalitetno provesti slobodno vrijeme u društvu obitelji i prijatelja i kroz druge aktivnosti. Primjerice, možete se penjati na umjetnim stijenama, kuglati se, igrati društvene igre... Kliknite 'SLJEDEĆA' jer smo izdvojili najbolje ocijenjene zanimacije: 
Axe Throwing Arena








U paviljonu 35 Zagrebačkog velesajma, unutar kojeg se nalaze Karting Arena Zagreb i Escape Room Arena, najveći escape room u Hrvatskoj, otvorena je i Axe Throwing Arena, prva takva atrakcija kod nas! (službena stranica Axe Throwing Arene) 
Iako tako zvuči, bacanje sjekira nije opasnije od pikada ili kuglanja. Igrači slijede upute iskusnih instruktora koji im prije igre objasne pravila i demonstriraju tehniku sigurnog bacanja. Sjekira se baca prema meti udaljenoj 365 cm, a samo dva igrača mogu istovremeno biti u ogradi uz sinkronizirano bacanje i podizanje sjekira.
“Axe Throwing Arena je posebnu pozornost posvetila uređenju interijera, kako u estetskom, tako i u sigurnosnom smislu. Svi boxevi unutar kojih se bacaju sjekire su ograđeni i osigurani, a scene odbijanja sjekira, kakve smo gledali na YouTubeu i Instagramu, ovdje nisu moguće. Uređenje interijera potpisuje slovenski umjetnik Dušan Erjavec,”.
Axe Throwing Arena od ponedjeljka do petka radi u terminu od 16 d 23h, a subotom i nedjeljom od 12 do 23h. Grupne igre se mogu rezervirati na info@axethrowingarena.hr, na broj mobitela 99 8414880,  preko Facebook stranice, a uskoro i preko axethrowingarena.hr weba. CJENIK možete pogledati 
      OVDJE
   . 

Smash it




Prva soba za razbijanje nalazi se u Galovačkoj ulici u Zagrebu (ulaz s Vukovarske). Zašto platiti razbijanje stvari? Pa, zato što to doma ne možete ili ne smijete, zato što je jako zabavno, zato što možete platiti za 'malo razbijanja' i 'puno, puno razbijanja', zato što se tako odlično rješavate nakupljenog stresa i zato što je, prije svega, sigurno i u kontroliranim uvjetima.

   
      
      
         
            Novi način rješavanja stresa. Isprobali smo sobu za razbijanje. Priznajemo - svidjelo nam se!
         
      
   


   
      
         
            
         
      
   


Dvoransko penjanje 










U Zagrebu na više lokacija možete isprobati penjanje u dvorani na umjetnim stijenama. Navest ćemo najpopularnije: 

   
      
      The Hive climbing gym
      Heinzelova 66
      Kompleks “Zagrepčanka”
   
   
      
      SPK Fothia 
   

    Velesajam

   
      MoFit 
   

    Selska cesta 81
Cijene dnevnih ulaznica kreću se oko 50 kuna.

Karting Arena Zagreb 




Prva indoor i outdoor staza u Hrvatskoj svakodnevno nudi karting staze kako biste se osjećali kao F1 vozač. U sigurnim rukama i pod još sigurnijim uvjetima možete voziti na Velesajmu od 14 do 23 sata s time da se prethodno morate najaviti i rezervirati stazu. Cijena vožnje je oko 100 kuna. 
(Karting Arena) 

   
      
   


Igraonica Meeple's Corner






Nalazi se u Ulici Kraljice Jelene 8  u Zagrebu, a u njoj možete igrati razne društvene igre u društvu. Često se održavaju i razni turniri u kartaškim i ostalim igrama. Pojedinačna ulaznica stoji oko 10 kuna, a sve ostale informacije pogledajte 
      OVDJE
   .


   
      
   


Escape Roomovi u Zagrebu 








Escape Roomovi stvoreni su za bijeg od svakodnevnice, bar na sat vremena. Potrebno je u njima razmišljati i koristiti logiku kako biste što uspješnije riješili zadatak.
U Zagrebu je nekoliko ovakvih aktivnosti (izabrali smo prvih nekoliko s Trip Advisora):

   
      ESCAPE ROOM FOX IN A BOX
   
   
      ESCAPE ROOM ENIGMARIUM
   
   
      CLUEGO ESCAPE ROOM
   
   
      THE OLD LOCK UP ESCAPE ROOM
   
   
      ESCAPE ROOM ARENA 
   
   
      EXITGAMES ESCAPE ROOM
   

Ovisno o broju sudionika, svaki plaća oko 100 kuna.

MOZGAONICA 




Pravi fitness za Vaš mozak, kako kažu. Zagonetke i slagalice mogu rješavati i oni najmlađi, pa i oni nešto stariji. Sve aktivnosti Mozgaonice odvijaju se i na nekoliko jezika, po želji. Sve što vas zanima možete pogledati 
      OVDJE
   .
Radno vrijeme je po dogovoru.

Kuglanje








Jedna od svima najdražih aktivnosti zasigurno je kuglanje. U Zagrebu ima nekoliko kuglana:

   
      Bowling Centar Zagreb - Importanne Galleria
   
   
      Bowling Club u Ulici Florijana Andrašeca 14
   
   
      Bowling Bar u Tomislavovoj 11
   

Cijene se kreću između 150 do 250 kuna ovisno o broju sudionika, vremenu posjete i stazi.
Bowling Bar

   
      
   



   
      
   
 Nikada dosadno 

Nikada dosadno

Bacanje sjekire, penjanje, razbijanje stvari: Ove aktivnosti u Zagrebu odlične su za zabavu i rješavanje stresa

'Uvijek sam uključena u mobing. Imam pet mobitela': 20 najčudnijih izjava Ave Karabatić U ovu galeriju smo skupili 20 najčudnijih iliti najglupljih izjava naše omiljene starlete - Ave Karabatić. No, iako ove sve izjave zvuče loše, mi smo osobno uvjereni da Ava Karabatić namjerno izjavljuje ovakve stvari znajući kako zvuče. Kao što kažu; svaka reklama je dobra reklama! 

<para>U ovu galeriju smo skupili 20 najčudnijih iliti najglupljih izjava naše omiljene starlete - Ave Karabatić. No, iako ove sve izjave zvuče loše, mi smo osobno uvjereni da Ava Karabatić namjerno izjavljuje ovakve stvari znajući kako zvuče. Kao što kažu; svaka reklama je dobra reklama!</para>

'Uvijek sam uključena u mobing. Imam pet mobitela': 20 najčudnijih izjava Ave Karabatić

20 meksičkih sapunica koje ste gledali krajem prošlog stoljeća: prepoznajete li ih sve? Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u hrvatskoj se dogodio pravi "boom" sapunica španjolskog govornog područja, poglavito onih meksičkih. Donosimo vam pregled njih 20 koje su se prenosile u Hrvatskoj i zanima nas - prepoznajete li ih sve? I koja vam je bila omiljena? 

<para>Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u hrvatskoj se dogodio pravi "boom" sapunica španjolskog govornog područja, poglavito onih meksičkih. Donosimo vam pregled njih 20 koje su se prenosile u Hrvatskoj i zanima nas - prepoznajete li ih sve? I koja vam je bila omiljena?</para>

20 meksičkih sapunica koje ste gledali krajem prošlog stoljeća: prepoznajete li ih sve?

<para>
 RMS Titanic, bio je britanski prekooceanski
 brod koji je potonuo u sjevernom Atlantskom
 oceanu u ranim jutarnjim satima 15.
 travnja 1912. godine, nakon sudara s ledenjakom,
 za vrijeme svog prvog putovanja
 iz Southamptona u New York.
</para>
<para>
 Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj
 i nezapamćenoj nesreći, bilo je i više Hrvata koji su dolazili iz
 Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 
 <ulink url="https://www.dijaspora.hr/donosimo-detaljan-popis-svih-hrvata-koji-su-bili-na-titanicu-zanimljive-su-sudbine-prezivjelih/1518">
 Dijaspora.hr</ulink>
 prenosi popis onih koji su, nažalost,
 izgubili život:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Čačić Jago/Grga, 18, neoženjen, Široka Kula, išao u South
 Chicago, Illinois.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čačić, Luka, 38, oženjen, Široka Kula, išao u South Chicago,
 Illinois.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čačić, Manda, 21, neudata, Široka Kula, išla u South Chicago,
 Illinois.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čačić, Marija, 30, neudata, Široka Kula, išla u South
 Chicago, Illinois.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čalić, Jovo, 17, neoženjen, Breznik, išao u Sault Ste. Marie,
 Michigan.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čalić, Petar, 17, neoženjen, Brezik, išao u Sault Ste. Marie,
 Michigan.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čor, Bartol, 35, oženjen, Kričina, išao u Great Falls,
 Montana.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čor, Ivan, 27, oženjen, Kričina, išao u Great Falls, Montana.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čor, Ljudevit, 19, oženjen, Kričina, išao u St. Louis,
 Missouri.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Čulumović, Joso, 17, neoženjen, Lipova Glavica, išao u
 Hammond, Indiana (on se ukrcao pod imenom Ećimović).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dakić, Branko, 19, Gornji Miholjac, posmrtni ostaci nikada
 nisu nađeni
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dika, Mirko, 17, neoženjen, Podgora (Crikvenica?), išao u
 Vancouver, Kanada.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Dimić, Jovan, 42, oženjen, Ostrovica, išao u Red Lodge,
 Montana.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Draženović, Josip, 33, oženjen, Hrastelnica, išao u New York.
 Njegovo tijelo pronašao je brod MacKay Bennett i položeno je u
 more 21. travnja 1912. 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Hendeković, Ignjac, 28, oženjen, Vagovina, išao u Harrisburg,
 Pennsylvania. Putuje s Matildom Petranec. Njegovo tijelo je
 pronašao brod MacKay Bennett,, pokopano je 10. svibnja 1912. u
 katoličkom groblju Mount Olivet, Halifax. 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Karajić, Milan, 30, oženjen, Vagovina, išao u Youngstown,
 Ohio.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Orešković, Jelka, 23, neudata, Konjsko Brdo, išla u South
 Chicago, Illinois (putuje s Lukom i Marijom Orešković).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Orešković, Marija, 20, neudata, Konjsko Brdo, išla u South
 Chicago, Illinois (putuje s Lukom i Jelkom Orešković. Marijina
 majka je kasnije primila L50 od Mansion House Titanic Relief
 Fund).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Orešković, Luka, 20, oženjen, Konjsko Brdo, išao u South
 Chicago, Illinois (putuje s Marijom i Jelkom Orešković).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pavlović, Štefo, 32, oženjen, Vagovina, išao u Harrisburg,
 Pennsylvania.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Petranec, Matilda, 28, udovica, Vagovina, išla u Harrisburg,
 Pennsylvania (putuje s Ignjacom Hendeković. Njezina putna karta
 pronađena je na tijelu g. Hendekovića.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pocrnić, Mate, 17, neoženjen, Bukovac, išao u South Chicago,
 Illinois (nekad je pisan i kao “Pacruic”, “Pecruic” i “Pokrnic”).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pocrnić, Tomo, 24, oženjen, Bukovac, išao u South Chicago,
 Illinois (nekad je pisan i kao “Pacruic”, “Pecruic” i “Pokrnic”).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Smiljanić, Mile, 37, Pisač kod Udbine, nije poznato u koje
 mjesto je išao. Njegovi posmrtni ostaci, ako su bili i pronađeni,
 nisu nikad identificirani.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Stanković, Ivan, 33, neoženjen, Galgovo, išao u New York. Na
 internetu se može pronaći da je Stanković već prije bio u Americi
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Strilić, Ivan, 27, oženjen, Široka Kula, išao u South
 Chicago, Illinois.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Turčin, Stjepan, 36, oženjen, Bratina, išao u Youngstown,
 Ohio.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ovom popisu možemo dodati i ime svećenika benediktinca Josipa
 Perušića (Josef Peruschitz) koji je rođen 1871. u Njemačkoj
 (Bavarska), ali hrvatskog je podrijetla. On je putovao u
 Minnesotu da bi preuzeo dužnost ravnatelja tamošnje srednje
 škole. Poznato je da je odbio ući u čamac za spašavanje da bi dao
 prednost suputnicima da spase život.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="09d18242-b9f4-11ec-9a41-0242ac120037"/>
<heading3>
 Bilo je onih koji su preživjeli
</heading3>
<para>
 Ovo je popis onih koji su preživjeli:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 Ivan Jalševac, 29, Topolovac. Žena mu Kata ostala je u
 njegovu rodnom selu. Išao je u New York, ali poslije spašavanja
 pošao je u Galesburg, Illinois, gdje mu je živio prijatelj
 Franjo Karun. S vremenom Jalševac se vratio u Hrvatsku i umro
 je 1945. u rodnom selu.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Nikola Lulić, rođen 24. veljače 1883. u selu Konjsko Brdo u
 Lici. Pobjegao je iz austrijske vojske 1902. i otišao u Ameriku.
 Živio je u Chisholmu, Minnesota i radio u rudniku “Alpena Mine”.
 Ujesen 1911. vratio se u Hrvatsku posjetiti obitelj, ženu Martu i
 dvoje djece. Budući da je već bio nekoliko godina u Americi, kada
 je pošao nazad služio je kao neslužbeni vodič drugim iseljenicima
 koji su mu zauzvrat platili putnu kartu. Ukrcao se na Titanik u
 Southamptonu i pošao u Minnesotu. Poslije brodoloma, Lulića je
 spasila Carpathia, na kojoj je bio velik broj hrvatski mornara.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Po dolasku u New York, Lulić je umjesto u Minnesotu otišao
 ujaku Rossu Rosiniću u Chicago, Illinois. Poslije Prvog svjetskog
 rata Lulić se vratio u svoj rodni kraj i bavio se poljoprivredom.
 Ali, kako se od tog nije moglo živjeti, išao je više puta između
 dva svjetska rata u Francusku kao sezonski radnik.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Lulića žena Marta umrla je dosta rano i on se sam brinuo za
 brojnu djecu iz svoja dva braka. U starijim danima živio je dosta
 samotno i umro je 1962. u Perušiću, u kući svoje najmlađe kćerke
 Mare (*Milan Gnjatović, u pjesmi “Potonuće broda
 Titanica”/Narodna američka Pjesmarica. St. Louis: Ivan Sikočan,
 1913., spominje ga netočno kao Nikola Lukić).
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Mara Osman, 31, udata, Vagovina, išla je u Harrisburg,
 Pennsylvania. Poslije brodoloma spasio ju je brod Carpathia.
 Nakon dolaska u New York (18. lipnja 1912.) otišla je sestri
 Rudolphi Paulovich u Steelton, Pennsylvania (u imigrantskom
 uredu piše da je neudata i da je Poljakinja). Gore spomenuti
 Gnjatović u svojoj pjesmi navodi Maru kao jednu od troje Hrvata
 koji su preživjeli tragediju Titanika.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Ovo je popis Hrvata koji su bili na Titanicu: Puno ih je poginulo, a donosimo priče nekolicine preživjelih Nažalost, većina Hrvata je poginula, ali neki su se uspjeli spasiti 
  RMS Titanic, bio je britanski prekooceanski
  brod koji je potonuo u sjevernom Atlantskom
  oceanu u ranim jutarnjim satima 15.
  travnja 1912. godine, nakon sudara s ledenjakom,
  za vrijeme svog prvog putovanja
  iz Southamptona u New York.


  Među 1316 putnika, od kojih je 818 izgubilo živote u ovoj užasnoj
  i nezapamćenoj nesreći, bilo je i više Hrvata koji su dolazili iz
  Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 
      
  Dijaspora.hr
    prenosi popis onih koji su, nažalost,
  izgubili život:


   
      Čačić Jago/Grga, 18, neoženjen, Široka Kula, išao u South
  Chicago, Illinois.
  
   
   
      Čačić, Luka, 38, oženjen, Široka Kula, išao u South Chicago,
  Illinois.
  
   
   
      Čačić, Manda, 21, neudata, Široka Kula, išla u South Chicago,
  Illinois.
  
   
   
      Čačić, Marija, 30, neudata, Široka Kula, išla u South
  Chicago, Illinois.
  
   
   
      Čalić, Jovo, 17, neoženjen, Breznik, išao u Sault Ste. Marie,
  Michigan.
  
   
   
      Čalić, Petar, 17, neoženjen, Brezik, išao u Sault Ste. Marie,
  Michigan.
  
   
   
      Čor, Bartol, 35, oženjen, Kričina, išao u Great Falls,
  Montana.
  
   
   
      Čor, Ivan, 27, oženjen, Kričina, išao u Great Falls, Montana.
  
   
   
      Čor, Ljudevit, 19, oženjen, Kričina, išao u St. Louis,
  Missouri.
  
   
   
      Čulumović, Joso, 17, neoženjen, Lipova Glavica, išao u
  Hammond, Indiana (on se ukrcao pod imenom Ećimović).
  
   
   
      Dakić, Branko, 19, Gornji Miholjac, posmrtni ostaci nikada
  nisu nađeni
  
   
   
      Dika, Mirko, 17, neoženjen, Podgora (Crikvenica?), išao u
  Vancouver, Kanada.
  
   
   
      Dimić, Jovan, 42, oženjen, Ostrovica, išao u Red Lodge,
  Montana.
  
   
   
      Draženović, Josip, 33, oženjen, Hrastelnica, išao u New York.
  Njegovo tijelo pronašao je brod MacKay Bennett i položeno je u
  more 21. travnja 1912. 
  
   
   
      Hendeković, Ignjac, 28, oženjen, Vagovina, išao u Harrisburg,
  Pennsylvania. Putuje s Matildom Petranec. Njegovo tijelo je
  pronašao brod MacKay Bennett,, pokopano je 10. svibnja 1912. u
  katoličkom groblju Mount Olivet, Halifax. 
  
   
   
      Karajić, Milan, 30, oženjen, Vagovina, išao u Youngstown,
  Ohio.
  
   
   
      Orešković, Jelka, 23, neudata, Konjsko Brdo, išla u South
  Chicago, Illinois (putuje s Lukom i Marijom Orešković).
  
   
   
      Orešković, Marija, 20, neudata, Konjsko Brdo, išla u South
  Chicago, Illinois (putuje s Lukom i Jelkom Orešković. Marijina
  majka je kasnije primila L50 od Mansion House Titanic Relief
  Fund).
  
   
   
      Orešković, Luka, 20, oženjen, Konjsko Brdo, išao u South
  Chicago, Illinois (putuje s Marijom i Jelkom Orešković).
  
   
   
      Pavlović, Štefo, 32, oženjen, Vagovina, išao u Harrisburg,
  Pennsylvania.
  
   
   
      Petranec, Matilda, 28, udovica, Vagovina, išla u Harrisburg,
  Pennsylvania (putuje s Ignjacom Hendeković. Njezina putna karta
  pronađena je na tijelu g. Hendekovića.
  
   
   
      Pocrnić, Mate, 17, neoženjen, Bukovac, išao u South Chicago,
  Illinois (nekad je pisan i kao “Pacruic”, “Pecruic” i “Pokrnic”).
  
   
   
      Pocrnić, Tomo, 24, oženjen, Bukovac, išao u South Chicago,
  Illinois (nekad je pisan i kao “Pacruic”, “Pecruic” i “Pokrnic”).
  
   
   
      Smiljanić, Mile, 37, Pisač kod Udbine, nije poznato u koje
  mjesto je išao. Njegovi posmrtni ostaci, ako su bili i pronađeni,
  nisu nikad identificirani.
  
   
   
      Stanković, Ivan, 33, neoženjen, Galgovo, išao u New York. Na
  internetu se može pronaći da je Stanković već prije bio u Americi
  
   
   
      Strilić, Ivan, 27, oženjen, Široka Kula, išao u South
  Chicago, Illinois.
  
   
   
      Turčin, Stjepan, 36, oženjen, Bratina, išao u Youngstown,
  Ohio.
  
   
   
      Ovom popisu možemo dodati i ime svećenika benediktinca Josipa
  Perušića (Josef Peruschitz) koji je rođen 1871. u Njemačkoj
  (Bavarska), ali hrvatskog je podrijetla. On je putovao u
  Minnesotu da bi preuzeo dužnost ravnatelja tamošnje srednje
  škole. Poznato je da je odbio ući u čamac za spašavanje da bi dao
  prednost suputnicima da spase život.
  
   



  Bilo je onih koji su preživjeli


  Ovo je popis onih koji su preživjeli:


   
      
    Ivan Jalševac, 29, Topolovac. Žena mu Kata ostala je u
    njegovu rodnom selu. Išao je u New York, ali poslije spašavanja
    pošao je u Galesburg, Illinois, gdje mu je živio prijatelj
    Franjo Karun. S vremenom Jalševac se vratio u Hrvatsku i umro
    je 1945. u rodnom selu.
  
   
   
      Nikola Lulić, rođen 24. veljače 1883. u selu Konjsko Brdo u
  Lici. Pobjegao je iz austrijske vojske 1902. i otišao u Ameriku.
  Živio je u Chisholmu, Minnesota i radio u rudniku “Alpena Mine”.
  Ujesen 1911. vratio se u Hrvatsku posjetiti obitelj, ženu Martu i
  dvoje djece. Budući da je već bio nekoliko godina u Americi, kada
  je pošao nazad služio je kao neslužbeni vodič drugim iseljenicima
  koji su mu zauzvrat platili putnu kartu. Ukrcao se na Titanik u
  Southamptonu i pošao u Minnesotu. Poslije brodoloma, Lulića je
  spasila Carpathia, na kojoj je bio velik broj hrvatski mornara.
  
   
   
      Po dolasku u New York, Lulić je umjesto u Minnesotu otišao
  ujaku Rossu Rosiniću u Chicago, Illinois. Poslije Prvog svjetskog
  rata Lulić se vratio u svoj rodni kraj i bavio se poljoprivredom.
  Ali, kako se od tog nije moglo živjeti, išao je više puta između
  dva svjetska rata u Francusku kao sezonski radnik.
  
   
   
      Lulića žena Marta umrla je dosta rano i on se sam brinuo za
  brojnu djecu iz svoja dva braka. U starijim danima živio je dosta
  samotno i umro je 1962. u Perušiću, u kući svoje najmlađe kćerke
  Mare (*Milan Gnjatović, u pjesmi “Potonuće broda
  Titanica”/Narodna američka Pjesmarica. St. Louis: Ivan Sikočan,
  1913., spominje ga netočno kao Nikola Lukić).
  
   
   
      Mara Osman, 31, udata, Vagovina, išla je u Harrisburg,
  Pennsylvania. Poslije brodoloma spasio ju je brod Carpathia.
  Nakon dolaska u New York (18. lipnja 1912.) otišla je sestri
  Rudolphi Paulovich u Steelton, Pennsylvania (u imigrantskom
  uredu piše da je neudata i da je Poljakinja). Gore spomenuti
  Gnjatović u svojoj pjesmi navodi Maru kao jednu od troje Hrvata
  koji su preživjeli tragediju Titanika.
  
   
 Tragedija koju svi znaju 

Tragedija koju svi znaju

Ovo je popis Hrvata koji su bili na Titanicu: Puno ih je poginulo, a donosimo priče nekolicine preživjelih

<heading2>
 Datum i mjesto rođenja
</heading2>
<para>
 Josip Manolić rođen je 22. ožujka 1920. u Kalinovcu
 (Koprivničko-križevačka županija).
</para>
<heading2>
 Školovanje
</heading2>
<para>
 Joža Manolić je  diplomirao na Pravnom fakultetu u
 Zagrebu 1960.
</para>
<heading2>
 Osoban život
</heading2>
<para>
 Joža Manolić je imao dvije supruge. Prva se zvala Marija Eker
 Manolić i preminula je 2003. u 82. godini života. Druga supruga
 se zvala Mirjana Ribarić s kojom se vjenčao 2016., no par je
 bio zajedno svega četiri godine, nakon što je Mirjana preminula
 2020. od raka. 
</para>
<heading2>
 Političke ambicije i Drugi svjetski rat
</heading2>
<para>
 Joža Manolić se počeo aktivnije baviti politikom već sa 17 godina
 (1937.), dok 1938. postaje omladinskim i sindikalnim
 rukovoditeljem. U razdoblju od 1941. do 1945. tijekom Drugog
 svjetskog rata obnašao je dužnosti organizacijskog sekretara PK
 SKOJ-a za Hrvatsku. 1944. po ustroju OZNA-e glavni je zapovjednik
 u akciji oslobođenja Bjelovara i okolice. 
</para>
<heading2>
 Načelnik odjela za izvršenje kaznenih sankcija (uhićenje Alojzija
 Stepinca)
</heading2>
<para>
 1946. Joža Manolić dobiva poziciju načelnika odjela za izvršenje
 kaznenih sankcija u Zagrebu, što je tada spadalo pod Sekretarijat
 za unutrašnje poslove. Tijekom njegovih dužnosti, 11. listopada
 1946. uhićen je kardinal Alojzije Stepinac što će kasnije nakon
 njegove smrti dovesto do istrage zbog okolnosti smrti i sumnje
 trovanja. 
</para>
<para>
 1948. Manolić postaje glavni načelnik u Sekretarijatu unutrašnjih
 poslova NR Hrvatske te jedan od visokorangiranih dužnosnika
 UDBA-e. 
</para>
<para>
 1960. postaje šefom Sekretarijata unutarnjih poslova u SFRJ.
</para>
<heading2>
 Ulazak u Sabor SR Hrvatske
</heading2>
<para>
 1965. Manolić prvi puta ulazi u Sabor SR Hrvatske, gdje obnaša
 funkciju predsjednika organizaciono-političkog odbora i
 predsjednika zakonodavno-pravne komisije. Ujedno je član Ustavne
 komisije. 1969. Manolić je izabran po drugi puta u Sabor. 
</para>
<heading2>
 Osnivanje HDZ-a 
</heading2>
<para>
 Promjenom političke klime i upoznavanjem Franje Tuđmana, 1989.
 Joža Manolić sudjeluje kao jedan od osnivača HDZ-a. 
</para>
<heading2>
 Drugi predsjednik Vlade RH
</heading2>
<para>
 24. kolovoza 1990., Joža Manolić postaje potpredsjednik
 Predsjedništva Republike Hrvatske. Svoju dužnost obnaša sve do
 17. srpnja 1991. 
</para>
<heading2>
 Prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora
</heading2>
<para>
 Od 22. ožujka 1993. do 23. svibnja 1994. Manolić je obnašao
 dužnost predsjednika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske.
</para>
<heading2>
 Napuštanje HDZ-a  i osnivanje HND-a
</heading2>
<para>
 1994. Manolić zbog internih političkih nesuglasica razilazi s
 HDZ-om te 1995. osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata
 (HND), čiji predsjednik postaje 1996. godine.
</para>
<heading2>
 Političke afere
</heading2>
<heading3>
 <emphasis>Afera utamničenja i trovanje Alojzije Stepinca</emphasis>
</heading3>
<para>
 Poznato suđenje, a zatim utamničenje i smrt pod sumnjivim
 okolnostima kardinala Alojzije Stepinca je i dalje aktualno s
 obzirom na njegov značaj u religijskom i političkom aspektu. S
 obzirom da je Josip Manolić tada bio visoki dužnosnik UDBA-e,
 zadužen za sve političke zatvorenike, kao i za Stepinca, njegov
 potpis se može pronaći i na obdukcijskom listu pokojnog
 kardinala, gdje navodno pokušava prikriti istinu da je Stepinac
 bio otrovan i zračen. No takve navodne tvrdnje su ostale samo
 tvrdnje zbog nedostatka dokaza, posebno od strane svećenika Jurja
 Batelja. 
</para>
<heading3>
 <emphasis>Manolić Vs. Karamarko</emphasis>
</heading3>
<para>
 U lipnju 2015. <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1643664/karamarko-napokon-odgovorio-na-optuzbe-da-je-radio-za-udbu-tuzit-cu-manolica/">
 mediji</ulink> su objavili da je Manolić optužio tadašnjeg
 predsjednika Tomislava Karamarka da je radio za UDBU,
 na što mu je ovaj uzvratio prijetnjom protutužbe. U kolovozu
 2015. <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1719408/karamarko-tuzio-manolica-zbog-optuzbe-da-je-radio-za-udbu/">
 mediji</ulink> su objavili da je Karamarko putem svog odvjetnika
 Veljka Miljevića podnio tužbu protiv Manolića, odnosno i
 Nacionala koji je objavio intervju s izjavom Manolića. 
</para>
<para>
 U prosincu 2015. na sudskom ročištu Općinskog građanskog suda,
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1854899/karamarko-bio-sam-zrtva-udbe-kao-studenta-su-me-proglasili-klerofasistom/">
 mediji</ulink> su prenijeli da se Karamarko izjavio nevinim te da
 nije bio doušnik UDBA-e. Za štetu koju mu je nanio Nacional
 zatražio je navodno 200.001 kunu odštete. U siječnju 2016.
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1906578/sud-poslao-karamarka-i-manolica-na-mirenje-obje-strane-spremne-na-dokazni-postupak/">
 mediji</ulink> su objavili da je mirovno vijeće zatražilo da u roku
 od tri mjeseca Karamarko i Manolić riješe međusobno spor mirovnim
 putem, ukoliko ne, da će se suđenje nastaviti. 
</para>
<para>
 Nedugo nakon toga u istome mjesecu, <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1917173/nepravomocna-presuda-nacional-mora-karamarku-isplatiti-70000-kuna/">
 mediji</ulink> su objavili da je Općinski sud u Zagrebu presudio u
 korist Karamarka.  Navodno, Nacional mora isplatiti 70.000
 kuna odštete te ujedno platiti nešto više od 6000 kuna za sudske
 troškove. 
</para>
<heading3>
 <emphasis>Afera Agrokor</emphasis>
</heading3>
<para>
 U listopadu 2017. <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/2739293/manolic-o-svjedocenju-pred-povjerenstvom-za-agrokor-a-nesto-cu-im-valjda-zmuljati/">
 mediji</ulink> su prenijeli da je Josip Manolić bio pozvan kao
 svjedok u Aferi Agrokor. Pred Istražno povjerenstvo pozvani su
 bili i Ante Todorić stariji i Stjepan Mesić. U studenom
 2017. Manolić se opet pojavio kao svjedok na sjednici saborskog
 Istražnog povjerenstva za Agrokor, gdje je navodno izjavio da
 iako je sudjelovao u osnivanju Agrokora i predlaganju Antu
 Todorića za ministra poljoprivrede, no da nije bio upleten u
 'sustav' Agrokora koji je nastao kasnije, kao i sporni kredit sa
 Zagrebačkom bankom. Video možete vidjeti <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/2743207/josip-manolic-na-istraznom-povjerenstvu-za-agrokor-nije-mesic-predlagao-todorica-za-ministra-poljoprivrede-nego-ja/">
 ovdje</ulink>. 
</para>
<heading2>
 Gdje je Josip Manolić sada? 
</heading2>
<para>
 Josip Manolić se više ne bavi politikom, iako je i dalje počasni
 predsjednik HND-a. 
</para>
<para>
 U svibnju 2021. mediji su prenijeli da je Josip Manolić prebolio
 koronu, nakon što je proslavio svoj 101. rođendan. 
</para>

Biografija: Josip Manolić Josip Manolić, poznat kao Joža najdugovječniji je hrvatski političar, jedan od osnivača HDZ-a, drugi po redu predsjednik Vlade RH, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora i bivši pripadnik UDBA-e. 
  Datum i mjesto rođenja


  Josip Manolić rođen je 22. ožujka 1920. u Kalinovcu
  (Koprivničko-križevačka županija).


  Školovanje


  Joža Manolić je  diplomirao na Pravnom fakultetu u
  Zagrebu 1960.


  Osoban život


  Joža Manolić je imao dvije supruge. Prva se zvala Marija Eker
  Manolić i preminula je 2003. u 82. godini života. Druga supruga
  se zvala Mirjana Ribarić s kojom se vjenčao 2016., no par je
  bio zajedno svega četiri godine, nakon što je Mirjana preminula
  2020. od raka. 


  Političke ambicije i Drugi svjetski rat


  Joža Manolić se počeo aktivnije baviti politikom već sa 17 godina
  (1937.), dok 1938. postaje omladinskim i sindikalnim
  rukovoditeljem. U razdoblju od 1941. do 1945. tijekom Drugog
  svjetskog rata obnašao je dužnosti organizacijskog sekretara PK
  SKOJ-a za Hrvatsku. 1944. po ustroju OZNA-e glavni je zapovjednik
  u akciji oslobođenja Bjelovara i okolice. 


  Načelnik odjela za izvršenje kaznenih sankcija (uhićenje Alojzija
  Stepinca)


  1946. Joža Manolić dobiva poziciju načelnika odjela za izvršenje
  kaznenih sankcija u Zagrebu, što je tada spadalo pod Sekretarijat
  za unutrašnje poslove. Tijekom njegovih dužnosti, 11. listopada
  1946. uhićen je kardinal Alojzije Stepinac što će kasnije nakon
  njegove smrti dovesto do istrage zbog okolnosti smrti i sumnje
  trovanja. 


  1948. Manolić postaje glavni načelnik u Sekretarijatu unutrašnjih
  poslova NR Hrvatske te jedan od visokorangiranih dužnosnika
  UDBA-e. 


  1960. postaje šefom Sekretarijata unutarnjih poslova u SFRJ.


  Ulazak u Sabor SR Hrvatske


  1965. Manolić prvi puta ulazi u Sabor SR Hrvatske, gdje obnaša
  funkciju predsjednika organizaciono-političkog odbora i
  predsjednika zakonodavno-pravne komisije. Ujedno je član Ustavne
  komisije. 1969. Manolić je izabran po drugi puta u Sabor. 


  Osnivanje HDZ-a 


  Promjenom političke klime i upoznavanjem Franje Tuđmana, 1989.
  Joža Manolić sudjeluje kao jedan od osnivača HDZ-a. 


  Drugi predsjednik Vlade RH


  24. kolovoza 1990., Joža Manolić postaje potpredsjednik
  Predsjedništva Republike Hrvatske. Svoju dužnost obnaša sve do
  17. srpnja 1991. 


  Prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora


  Od 22. ožujka 1993. do 23. svibnja 1994. Manolić je obnašao
  dužnost predsjednika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske.


  Napuštanje HDZ-a  i osnivanje HND-a


  1994. Manolić zbog internih političkih nesuglasica razilazi s
  HDZ-om te 1995. osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata
  (HND), čiji predsjednik postaje 1996. godine.


  Političke afere


   Afera utamničenja i trovanje Alojzije Stepinca


  Poznato suđenje, a zatim utamničenje i smrt pod sumnjivim
  okolnostima kardinala Alojzije Stepinca je i dalje aktualno s
  obzirom na njegov značaj u religijskom i političkom aspektu. S
  obzirom da je Josip Manolić tada bio visoki dužnosnik UDBA-e,
  zadužen za sve političke zatvorenike, kao i za Stepinca, njegov
  potpis se može pronaći i na obdukcijskom listu pokojnog
  kardinala, gdje navodno pokušava prikriti istinu da je Stepinac
  bio otrovan i zračen. No takve navodne tvrdnje su ostale samo
  tvrdnje zbog nedostatka dokaza, posebno od strane svećenika Jurja
  Batelja. 


   Manolić Vs. Karamarko


  U lipnju 2015. 
  mediji su objavili da je Manolić optužio tadašnjeg
  predsjednika Tomislava Karamarka da je radio za UDBU,
  na što mu je ovaj uzvratio prijetnjom protutužbe. U kolovozu
  2015. 
  mediji su objavili da je Karamarko putem svog odvjetnika
  Veljka Miljevića podnio tužbu protiv Manolića, odnosno i
  Nacionala koji je objavio intervju s izjavom Manolića. 


  U prosincu 2015. na sudskom ročištu Općinskog građanskog suda,
  
  mediji su prenijeli da se Karamarko izjavio nevinim te da
  nije bio doušnik UDBA-e. Za štetu koju mu je nanio Nacional
  zatražio je navodno 200.001 kunu odštete. U siječnju 2016.
  
  mediji su objavili da je mirovno vijeće zatražilo da u roku
  od tri mjeseca Karamarko i Manolić riješe međusobno spor mirovnim
  putem, ukoliko ne, da će se suđenje nastaviti. 


  Nedugo nakon toga u istome mjesecu, 
  mediji su objavili da je Općinski sud u Zagrebu presudio u
  korist Karamarka.  Navodno, Nacional mora isplatiti 70.000
  kuna odštete te ujedno platiti nešto više od 6000 kuna za sudske
  troškove. 


   Afera Agrokor


  U listopadu 2017. 
  mediji su prenijeli da je Josip Manolić bio pozvan kao
  svjedok u Aferi Agrokor. Pred Istražno povjerenstvo pozvani su
  bili i Ante Todorić stariji i Stjepan Mesić. U studenom
  2017. Manolić se opet pojavio kao svjedok na sjednici saborskog
  Istražnog povjerenstva za Agrokor, gdje je navodno izjavio da
  iako je sudjelovao u osnivanju Agrokora i predlaganju Antu
  Todorića za ministra poljoprivrede, no da nije bio upleten u
  'sustav' Agrokora koji je nastao kasnije, kao i sporni kredit sa
  Zagrebačkom bankom. Video možete vidjeti 
  ovdje. 


  Gdje je Josip Manolić sada? 


  Josip Manolić se više ne bavi politikom, iako je i dalje počasni
  predsjednik HND-a. 


  U svibnju 2021. mediji su prenijeli da je Josip Manolić prebolio
  koronu, nakon što je proslavio svoj 101. rođendan. 
 Biografija 

Biografija

Biografija: Josip Manolić

<para>
 Karakterizacija likova najčešće se koristi
 prilikom čitanja i analiziranja knjiga te prilikom pisanja
 lektira i seminara. Ipak, ne koristi se nužno samo u fiktivnom
 svijetu. Lako ju je prenijeti i na stvarni život i analizirati
 osobu koju poznajemo prema osnovnim načelima karakterizacije.
</para>
<para>
 Kada govorimo o karakterizaciji likova, govorimo
 o opisivanju glavnih svojstava, osobina i osjećaja toga lika.
 Prema tome, postoji nekoliko vrsta karakterizacije lika:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>fizička karakterizacija lika: opisivanje vanjskog izgleda
 lika, poput: boje očiju, kose, građe tijela te stil odijevanja i
 slično.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>psihološka karakterizacija lika: opisivanje unutarnjeg stanja
 lika, poput: misli, osjećaja,stanja, svijesti, naravi, karaktera,
 ponašanja, odnosa prema drugima, stava prema životu,
 svjetonazora, unutarnjim problemima i sukobima i slično.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>etička/moralna karakterizacija lika: opisivanje moralnih
 osobina lika, poput: ponašanja prema drugima, svijest o dužnosti,
 prihvaćanje općih pravila, pravednost/nepravednost,
 čovječnost/nečovječnost, iskren/neiskren i slično.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>socijalna/društvena karakterizacija: opisivanje lika prema
 njegovom mjestu u društvu, poput: društvenog statusa,
 obrazovanja, odnosa zajednice prema njemu, načina na koji
 zajednica utječe na njegove stavove, ponašanje i slično.
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>jezična/govorna karakterizacija: opisivanjem govora saznajemo
 više o liku, služi li se dijalektom, koristi li uzrečice, ima li
 osobit stil izražavanja, sve ove informacije pomažu nam da
 upoznamo pobliže lik, njegovo obrazovanje, status i slično.
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Okarakterizirati lik možemo, osim kroz njega samog, i kroz
 sporedne likove koji su povezani s njim i koji na neki način
 utječu na ono što se liku kojeg opisujemo događa.
</para>

Karakterizacija likova Karakterizacija ili analiza likova predstavlja vanjski i unutarnji opis lika. 
   Karakterizacija likova najčešće se koristi
  prilikom čitanja i analiziranja knjiga te prilikom pisanja
  lektira i seminara. Ipak, ne koristi se nužno samo u fiktivnom
  svijetu. Lako ju je prenijeti i na stvarni život i analizirati
  osobu koju poznajemo prema osnovnim načelima karakterizacije.


  Kada govorimo o karakterizaciji likova, govorimo
  o opisivanju glavnih svojstava, osobina i osjećaja toga lika.
  Prema tome, postoji nekoliko vrsta karakterizacije lika:


   
      fizička karakterizacija lika: opisivanje vanjskog izgleda
  lika, poput: boje očiju, kose, građe tijela te stil odijevanja i
  slično.
  
   
   
      psihološka karakterizacija lika: opisivanje unutarnjeg stanja
  lika, poput: misli, osjećaja,stanja, svijesti, naravi, karaktera,
  ponašanja, odnosa prema drugima, stava prema životu,
  svjetonazora, unutarnjim problemima i sukobima i slično.
  
   
   
      etička/moralna karakterizacija lika: opisivanje moralnih
  osobina lika, poput: ponašanja prema drugima, svijest o dužnosti,
  prihvaćanje općih pravila, pravednost/nepravednost,
  čovječnost/nečovječnost, iskren/neiskren i slično.
  
   
   
      socijalna/društvena karakterizacija: opisivanje lika prema
  njegovom mjestu u društvu, poput: društvenog statusa,
  obrazovanja, odnosa zajednice prema njemu, načina na koji
  zajednica utječe na njegove stavove, ponašanje i slično.
  
   
   
      jezična/govorna karakterizacija: opisivanjem govora saznajemo
  više o liku, služi li se dijalektom, koristi li uzrečice, ima li
  osobit stil izražavanja, sve ove informacije pomažu nam da
  upoznamo pobliže lik, njegovo obrazovanje, status i slično.
  
   


  Okarakterizirati lik možemo, osim kroz njega samog, i kroz
  sporedne likove koji su povezani s njim i koji na neki način
  utječu na ono što se liku kojeg opisujemo događa.
 EDUKACIJA 

EDUKACIJA

Karakterizacija likova

<para>
 Volje za trčanje ima i na pretek, ali malo tko je znao da je
 gradonačelnikov jutarnji ritual nedavno došao u pitanje i to zbog
 zdravstvenih problema.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8744811e-b9ec-11ec-aa0a-0242ac120065"/>
<para>
 "Ja sam imao problema s drugim prstom na lijevoj nozi tri mjeseca
 i obišao sam sve doktore i specijaliste i profesore u Zagrebu i
 preporučili su neka operiram korijen stopala", otkrio je
 Milan Bandić.
</para>
<para>
 Ali taj savjet gradonačelnik nije poslušao.
</para>
<para>
 "I onda sam došao kod mog Smolčića u Jasku i on je to u 3-4
 minute nekaj pipal i ja nisam išao na operaciju, a danas hodam i
 trčim", kaže Bandić.
</para>
<para>
 A tko je čovjek za kojeg gradonačelnik tvrdi da ga je spasio?
 Marinko Smolčić, samozatajan, ali i samouk, među
 ljudima koji mu dolaze izrazito cijenjen - sam sebe zove -
 doktorom energetske medicine. Svoju vještinu objašnjava
 jednostavno, u par riječi.
</para>
<para>
 "U biti, moja metoda se svodi na to, da ako je nešto izmaknuto
 vratimo, ako je nešto ukliješteno oslobodimo", opisuje Smolčić.
</para>
<para>
 "Bandiću nisam naplatio. Vidio sam da je bio zadovoljan", kaže
 iscjelitelj.
</para>
<para>
 Toliko zadovoljan, da mu je, iako nema diplomu medicine - sam
 gradonačelnik dogovarao prostor u Areni i ponudio ugovor da -
 iako nema diplomu -  liječi zagrebačke sportaše.
</para>
<para>
 U prizemlju sportske dvorane Arena iznajmit će dva prostora za
 što će plaćati 1000 eura mjesečno. Cijenu kao i svi drugi koji
 također mogu doći, tvrde u upravi, i dodaju - Smolčić se prvi
 javio gradu.
</para>
<para>
 "Ne pogodujemo nikom, mi nismo ni podložni javnom natječaju. Nama
 je čast da dolazi gospodin Smolčić tu jer je vrlo tražen i vrlo
 uspješan, čovjek radi čuda", govori direktor Arene Zagreb
 Sretan Šarić.
</para>
<para>
 Kad ne može pomoći, pacijente šalje liječnicima, a oni pak
 priznaju samo medicinu temeljenu na dokazima, znanju s fakulteta
 i specijalizacija. U komori već godinama traže da se alternativna
 medicina regulira, kao i vani gdje se njome mogu baviti samo
 medicinski obrazovani.
</para>
<para>
 "Regulirati na taj način da se vidi što oni zapravo mogu raditi,
 koji su njihovi dometi, dakle to je izuzetno bitno, da se zna da
 oni zakonito mogu funcionirati. Zasad oni funkcioniraju kao obrt.
 Ali bitno je to da netko tko pruža zdravstvenu zaštitu mora biti
 svjestan da može naškoditi", poručuje predsjednik Hrvatske
 liječničke komore Hrvoje
 Minigo.
</para>
<para>
 Na kraju je odabir i na pacijentu koji isto tako mora biti
 svjestan mogućih posljedica svoje odluke.
</para>

RTL Direkt provjerio kakve to čudesne moći ima Bandićev iscjelitelj Čudesno izliječenje, tj., iscjeljenje je spasilo prst na nozi Milanu Bandiću. Pohvalio se time zagrebački gradonačelnik na press konferenciji i još je najavio kako će svome iscjelitelju Marinku Smolčiću iznajmiti 100 četvornih metara Arene Zagreb 
  Volje za trčanje ima i na pretek, ali malo tko je znao da je
  gradonačelnikov jutarnji ritual nedavno došao u pitanje i to zbog
  zdravstvenih problema.



  "Ja sam imao problema s drugim prstom na lijevoj nozi tri mjeseca
  i obišao sam sve doktore i specijaliste i profesore u Zagrebu i
  preporučili su neka operiram korijen stopala", otkrio je
  Milan Bandić.


  Ali taj savjet gradonačelnik nije poslušao.


  "I onda sam došao kod mog Smolčića u Jasku i on je to u 3-4
  minute nekaj pipal i ja nisam išao na operaciju, a danas hodam i
  trčim", kaže Bandić.


  A tko je čovjek za kojeg gradonačelnik tvrdi da ga je spasio?
  Marinko Smolčić, samozatajan, ali i samouk, među
  ljudima koji mu dolaze izrazito cijenjen - sam sebe zove -
  doktorom energetske medicine. Svoju vještinu objašnjava
  jednostavno, u par riječi.


  "U biti, moja metoda se svodi na to, da ako je nešto izmaknuto
  vratimo, ako je nešto ukliješteno oslobodimo", opisuje Smolčić.


  "Bandiću nisam naplatio. Vidio sam da je bio zadovoljan", kaže
  iscjelitelj.


  Toliko zadovoljan, da mu je, iako nema diplomu medicine - sam
  gradonačelnik dogovarao prostor u Areni i ponudio ugovor da -
  iako nema diplomu -  liječi zagrebačke sportaše.


  U prizemlju sportske dvorane Arena iznajmit će dva prostora za
  što će plaćati 1000 eura mjesečno. Cijenu kao i svi drugi koji
  također mogu doći, tvrde u upravi, i dodaju - Smolčić se prvi
  javio gradu.


  "Ne pogodujemo nikom, mi nismo ni podložni javnom natječaju. Nama
  je čast da dolazi gospodin Smolčić tu jer je vrlo tražen i vrlo
  uspješan, čovjek radi čuda", govori direktor Arene Zagreb
  Sretan Šarić.


  Kad ne može pomoći, pacijente šalje liječnicima, a oni pak
  priznaju samo medicinu temeljenu na dokazima, znanju s fakulteta
  i specijalizacija. U komori već godinama traže da se alternativna
  medicina regulira, kao i vani gdje se njome mogu baviti samo
  medicinski obrazovani.


  "Regulirati na taj način da se vidi što oni zapravo mogu raditi,
  koji su njihovi dometi, dakle to je izuzetno bitno, da se zna da
  oni zakonito mogu funcionirati. Zasad oni funkcioniraju kao obrt.
  Ali bitno je to da netko tko pruža zdravstvenu zaštitu mora biti
  svjestan da može naškoditi", poručuje predsjednik Hrvatske
  liječničke komore Hrvoje
   Minigo.


  Na kraju je odabir i na pacijentu koji isto tako mora biti
  svjestan mogućih posljedica svoje odluke.
 SPASIO GRADONAČELNIKOV PRST 

SPASIO GRADONAČELNIKOV PRST

RTL Direkt provjerio kakve to čudesne moći ima Bandićev iscjelitelj

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna će Kanađanka siječanj posebno pamtiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Juliette Lamour, 18-godišnjakinja iz Sault Ste. Mariea osvojila je 48 milijuna kanadskih dolara te tako postala najmlađa Kanađanka koja je ikada osvojila tako veliku nagradu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posebnost svega je što je djevojka po prvi put uplatila jackpot, a kako kaže odmah po saznanju da je osvojila takav iznos, obratila se svom financijskom savjetniku, odnosno tati, piše <ulink url="https://www.bbc.com/news/world-us-canada-64519968">BBC</ulink>.</para><hmn:article id="0293f242-5fa0-11ed-baeb-5a549bbc78ba" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Plakala sam, ali od sreće naravno", rekla je Lamour dok je slavila prošlomjesečni dobitak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako tvrdi, potpuno je zaboravila na srećku sve dok nije čula da je netko iz njenog grada osvojio, a na sve ju je nagovorio djed.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Upravo sam napunila 18 godina i djed mi je predložio da kupim lutriju iz zabave," izjavila je i dodala:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada sam otišla u trgovinu, nisam bila sigurna što tražiti jer nikad prije nisam kupila listić, pa sam nazvala tatu koji mi je rekao da kupim brzi Loto 6/49", pojasnila je sretna dobitnica i dodala da još uvijek ne može da vjeruje da je dobila jackpot na prvom listiću kojeg je kupila.</para><hmn:article id="1ede561c-5cd6-11ed-b766-ca51ffeb5c21" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za nagradu je saznala na poslu i rekli su joj da može otići ranije, ali majka je inzistirala na tome da ostane do kraja smjene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Želi putovati nakon što završi studij, ali je rekla da se želi vratiti u sjeverni Ontario kako bi nastavila studirati te postala doktorica i bavila se medicinom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad škola završi, moja obitelj i ja ćemo odabrati kontinent i početi istraživati. Želim doživjeti različite zemlje, proučavati njihovu povijest i kulturu, probati njihovu hranu i slušati njihov jezik", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Novac te ne definira. Definirat će vas posao koji radite," zaključila je.</para>

Tinejdžerica po prvi put uplatila loto pa osvojila 48 milijuna dolara: 'Djed me nagovorio da igram' Za nagradu je saznala na poslu i rekli su joj da može otići ranije, ali majka je inzistirala na tome da ostane do kraja smjene. Želi putovati nakon što završi studij, ali je rekla da se želi vratiti u sjeverni Ontario kako bi nastavila studirati te postala doktorica i bavila se medicinom Jedna će Kanađanka siječanj posebno pamtiti.Juliette Lamour, 18-godišnjakinja iz Sault Ste. Mariea osvojila je 48 milijuna kanadskih dolara te tako postala najmlađa Kanađanka koja je ikada osvojila tako veliku nagradu.Posebnost svega je što je djevojka po prvi put uplatila jackpot, a kako kaže odmah po saznanju da je osvojila takav iznos, obratila se svom financijskom savjetniku, odnosno tati, piše BBC."Plakala sam, ali od sreće naravno", rekla je Lamour dok je slavila prošlomjesečni dobitak.Kako tvrdi, potpuno je zaboravila na srećku sve dok nije čula da je netko iz njenog grada osvojio, a na sve ju je nagovorio djed."Upravo sam napunila 18 godina i djed mi je predložio da kupim lutriju iz zabave," izjavila je i dodala:"Kada sam otišla u trgovinu, nisam bila sigurna što tražiti jer nikad prije nisam kupila listić, pa sam nazvala tatu koji mi je rekao da kupim brzi Loto 6/49", pojasnila je sretna dobitnica i dodala da još uvijek ne može da vjeruje da je dobila jackpot na prvom listiću kojeg je kupila.Za nagradu je saznala na poslu i rekli su joj da može otići ranije, ali majka je inzistirala na tome da ostane do kraja smjene.Želi putovati nakon što završi studij, ali je rekla da se želi vratiti u sjeverni Ontario kako bi nastavila studirati te postala doktorica i bavila se medicinom."Kad škola završi, moja obitelj i ja ćemo odabrati kontinent i početi istraživati. Želim doživjeti različite zemlje, proučavati njihovu povijest i kulturu, probati njihovu hranu i slušati njihov jezik", rekla je."Novac te ne definira. Definirat će vas posao koji radite," zaključila je. U KANADI 

U KANADI

Tinejdžerica po prvi put uplatila loto pa osvojila 48 milijuna dolara: 'Djed me nagovorio da igram'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju.</para>

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše Ispostavilo se da je prosječna plaća u siječnju nominalno i realno viša za 4,6% u odnosu na prosinac 2022. godine Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju. PODACI DZS-A 

PODACI DZS-A

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.</para><hmn:image id="a7ac3d88-c941-11ed-b180-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".</para><hmn:image id="a7a496fa-c941-11ed-8d1c-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.</para><hmn:article id="e765605a-c7e6-11ed-a9e2-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.</para><hmn:image id="a7a29c60-c941-11ed-815e-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.</para><hmn:image id="b956487e-c96b-11ed-8ad6-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.</para><hmn:image id="a7a18cc6-c941-11ed-b451-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..." Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca.</para>

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom Knjiga je trajni dokument sjećanja na zagrebački potres i nadljudski napor vatrogasaca, a prisjetili su se i znakova pažnje kao što su palačinke i kolači koji bi se samo pojavili. Publika se nasmijala kad je doznala da je tad trebalo pomagati i zagrebačkom zapovjedniku kojem je, eto, &apos;crko akumulator&apos; "Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa."Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac."Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte."Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. "I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana  i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..."  Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca. zagrebački junaci 

zagrebački junaci

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako javlja <ulink url="https://edition.cnn.com/travel/article/thailand-bungee-jump-snap-intl-hnk/index.html">CNN</ulink>, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka.</para>

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom' 39-godišnjak je pukom srećom preživio nesreću,a snimka događaja počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.Kako javlja CNN, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu."Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka. srećom preživio 

Poštovanje i pristojnost: pogledajte ovaj formalan sustret lava i psa koji nikog nije ostavio ravnodušnim

Najčitanije

Poni dva sata pratio policijsku potjeru pa ga uhitili zbog 'nedoličnog' ponašanja

Što je ubilo Beethovena? Znanstvenici iz pet pramenova kose otkrili da je imao bolesti jetre

Bacanje sjekire, penjanje, razbijanje stvari: Ove aktivnosti u Zagrebu odlične su za zabavu i rješavanje stresa

Još iz rubrike

'Uvijek sam uključena u mobing. Imam pet mobitela': 20 najčudnijih izjava Ave Karabatić

20 meksičkih sapunica koje ste gledali krajem prošlog stoljeća: prepoznajete li ih sve?

Ovo je popis Hrvata koji su bili na Titanicu: Puno ih je poginulo, a donosimo priče nekolicine preživjelih

Više s weba

Pročitajte još

Biografija: Josip Manolić

Karakterizacija likova

RTL Direkt provjerio kakve to čudesne moći ima Bandićev iscjelitelj

Tinejdžerica po prvi put uplatila loto pa osvojila 48 milijuna dolara: 'Djed me nagovorio da igram'

Pročitajte još

Biografija: Josip Manolić

Karakterizacija likova

RTL Direkt provjerio kakve to čudesne moći ima Bandićev iscjelitelj

Tinejdžerica po prvi put uplatila loto pa osvojila 48 milijuna dolara: 'Djed me nagovorio da igram'

Više s weba