Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Kamerunske ovce su jedna neobična rasa ovaca
 koja potiče s dalekog Kameruna.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kamerunske ovce su uvijek iz uvoza, a ovce se
 uvoze u fazi jagnjenja. Daju dosta mlijeka.
</para>
<para>
 Oporne su na zimu i vlagu.
</para>

Kamerunske ovce - po čemu su poznate kamerunske ovce Kamerunske ovce (somalske ovce) su čista rasa ovaca koju uvozimo 
   Kamerunske ovce su jedna neobična rasa ovaca
  koja potiče s dalekog Kameruna.
   Kamerunske ovce su uvijek iz uvoza, a ovce se
  uvoze u fazi jagnjenja. Daju dosta mlijeka.


  Oporne su na zimu i vlagu.
 Domaće životinje 

Kamerunske ovce - po čemu su poznate kamerunske ovce

Sam u kući: Jesu li i vaši kućni ljubimci ovako nestašni?

Samo ljubav i nježnost: Psi znaju pokazati svoje osjećaje

Životinjski kutak

Kamerunske ovce (somalske ovce) su čista rasa ovaca koju uvozimo

Domaće životinje

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

Kamerunske ovce - po čemu su poznate kamerunske ovce kamerunske ovce 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od petka pušače očekuju nova poskupljenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinska uprava objavila je nove cijene cigareta koje će stupiti na snagu od 2.lipnja pa će tako poskupjeti cigarete proizvođača Tvornice duhana Rovinj (TDR).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene će ići gore od dva do četiri posto, a poznato je i koliko će sada iznositi pojedina kutija. Tako će primjerice Lucky Strike Original poskupjeti s nekadašnjih 4,25 eura na 4,40 eura.</para><hmn:article id="ea8db00e-f6dd-11ed-a546-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi Rothmansi koji su do sada bili 3,85 eura sada će biti skuplji za 15 centi, odnosno ravnih četiri eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Većina Pall Malla poskupljuje za 10 centi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, prije dva tjedna također je najavljeno poskupljenje cigareta tvrtke Phillip Morris Zagreb pa su to i napravili 20. svibnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pušači će tako od ovog petka ponovno morati posegnuti dublje u džep.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koje sve kutije poskupljuju pogledajte <ulink url="https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/trosarinsko-postupanje/maloprodajne-cijene-cigareta-2566/tabelarni-prikaz-trosarine-na-cigarete/2579">ovdje</ulink>.</para>

Opet poskupljuju cigarete! Od petka će pušači morati posegnuti dublje u džep. Evo kojim markama raste cijena York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura Od petka pušače očekuju nova poskupljenja.Carinska uprava objavila je nove cijene cigareta koje će stupiti na snagu od 2.lipnja pa će tako poskupjeti cigarete proizvođača Tvornice duhana Rovinj (TDR).Cijene će ići gore od dva do četiri posto, a poznato je i koliko će sada iznositi pojedina kutija. Tako će primjerice Lucky Strike Original poskupjeti s nekadašnjih 4,25 eura na 4,40 eura.York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura.Svi Rothmansi koji su do sada bili 3,85 eura sada će biti skuplji za 15 centi, odnosno ravnih četiri eura.Većina Pall Malla poskupljuje za 10 centi.Podsjetimo, prije dva tjedna također je najavljeno poskupljenje cigareta tvrtke Phillip Morris Zagreb pa su to i napravili 20. svibnja.Pušači će tako od ovog petka ponovno morati posegnuti dublje u džep.Koje sve kutije poskupljuju pogledajte ovdje. SVE SKUPLJE 

SVE SKUPLJE

Opet poskupljuju cigarete! Od petka će pušači morati posegnuti dublje u džep. Evo kojim markama raste cijena

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema živčanog čekanja u prometu, gužve u tramvaju, školskog zvona jer dobar dio škola nastavu nema. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je dan svetog spajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da je ovo obični radni ponedjeljak, na zagrebačkom Zelenom valu ne biste pronašli nijedno parkirno mjesto. A pošto ovo nije običan ponedjeljak, danas možete birati gdje ćete parkirati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako ste, onaj nesretnik, koji danas nije uspio produžiti vikend.</para><hmn:article id="2f432b80-fdf9-11ed-aebe-ee992d411f15" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Udara se, mora se raditi, sezona je", govori nam prodavačica na štandu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Damir Vucić iz Velike Gorice također nije ništa spojio: "Mi ugostitelji, hotelijeri nemamo spojeno, mi uvijek radimo."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne brinite, ako niste sada, bit će prilike u lipnju i kolovozu kada se za tri dana godišnjeg može odmarati punih 12. Spajati volimo, ali odmora nam treba više.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iva iz Zagreba slaže se da treba više odmora: "Jako je malo 30 dana odmora i nikada ne možeš dobiti kada želiš."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dragan iz Zagreba radi u ugostiteljstvu i kaže da je posao težak: "Treba mi više odmora, svakako. S obzirom na to da radim u ugostiteljstvu, ne uspijem spojiti tri tjedna odmora. Jer ne prijavljuju svi, stave vas na neodređeno i to je problem."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Damir Vucić ima prijedlog: "Svakih deset godina radnog staža svakom radniku dati po godinu dana plaćenog odmora."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A kako odmaraju drugi? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječno s godišnjima i državnim praznicima najviše odmaraju Malta i to 38 dana godišnje, Island 40, Monako 42, San Marino čak 46, a najviše Iran - 53 dana.</para><hmn:image id="c1634ea0-fe5d-11ed-8675-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U našoj blizini isto nije loše. Nijemci, se godišnje odmaraju 29 dana, u BiH 30, Mađari i Srbi dan više, Talijani 32 dana, Slovenci i mi po 33 i Austrijanci 38 dana. EU kaže da su četiri tjedna minimalna za godišnji odmor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, komentira: "Svi bi htjeli više odmarati, imati više vremena za sebe. Ali EU kaže tako, sve ostalo se kroz kolektivne ugovore može dogovoriti. Ali, ponovno se sve svede na efikasnost. Što manje radimo, to smo manje efikasni. Ali ne postoji jedna Europa. Nažalost, bojim se da za radnike u graditeljstvu i ugostiteljstvu nije vrijeme velikih odmora."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona počinje, neki ovo ljeto godišnji neće ni vidjeti. A plaćeni godišnji u ugovor ne stoji Amerikancima - tek 10 puta u godini dogodi im se državni praznik. Ne odmaraju se previše ni Kinezi ni Japanci imaju duplo manje od nas što se godišnjeg tiče.</para><hmn:article id="0b20b362-f27d-11ed-a953-42dbd435fc12" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljiljana iz Graza daje argumente zašto njoj treba dugi godišnji: "Ja radim s djecom i imam cijelo ljeto slobodno i to mi treba. Premalo bi bile dvije ili tri nedjelje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premalo je odmora za cijeli život. U recimo, 40 godina radnog staža, odradimo 10 tisuća radnih dana, a odmaramo se tek 1320 dana. Možda bi sve bilo lakše kada bismo radili četiri dana u tjednu.</para><hmn:image id="dd9a6d06-fe5d-11ed-b30e-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vedran Car direktor je u geodetskoj tvrtki i ima svoja razmišljanja: "Puno sam o tome razmišljao, prije nego je postalo medijski popularno - što bi se dobili, ali s obzirom na to da smo recimo mi uslužna djelatnost, posao ovisi o satima koliko radimo, bio bih skloniji da rasporedimo 40 sati u četiri dana nego pet dana po osam sati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A svi oni koji su ove godine propustili svoj vlak, zapišite na kalendar - 2025. godina bit će najbolja godina za spojiti sve što se spojiti da.</para>

Hrvati su na produženom vikendu. Provjerili smo što se može iduće spojiti i tko ima više godišnjeg od nas Zagreb je prazan, nastave uglavnom nema, parkirati možete gdje god hoćete. Sretan vam dan državnosti! Pardon, to ipak nije u ponedjeljak, nego sutra u utorak. Ali mi toliko volimo državu da već slavimo. Svi znamo da smo prvaci u spajanju pa su mnogi od neradnog utorka proizveli 4 dana odmora. Ali u nekim zemljama standard godišnjeg je 30 dana Nema živčanog čekanja u prometu, gužve u tramvaju, školskog zvona jer dobar dio škola nastavu nema. Danas je dan svetog spajanja.Da je ovo obični radni ponedjeljak, na zagrebačkom Zelenom valu ne biste pronašli nijedno parkirno mjesto. A pošto ovo nije običan ponedjeljak, danas možete birati gdje ćete parkirati.Ako ste, onaj nesretnik, koji danas nije uspio produžiti vikend."Udara se, mora se raditi, sezona je", govori nam prodavačica na štandu.Damir Vucić iz Velike Gorice također nije ništa spojio: "Mi ugostitelji, hotelijeri nemamo spojeno, mi uvijek radimo."Ne brinite, ako niste sada, bit će prilike u lipnju i kolovozu kada se za tri dana godišnjeg može odmarati punih 12. Spajati volimo, ali odmora nam treba više.Iva iz Zagreba slaže se da treba više odmora: "Jako je malo 30 dana odmora i nikada ne možeš dobiti kada želiš."Dragan iz Zagreba radi u ugostiteljstvu i kaže da je posao težak: "Treba mi više odmora, svakako. S obzirom na to da radim u ugostiteljstvu, ne uspijem spojiti tri tjedna odmora. Jer ne prijavljuju svi, stave vas na neodređeno i to je problem."Damir Vucić ima prijedlog: "Svakih deset godina radnog staža svakom radniku dati po godinu dana plaćenog odmora."A kako odmaraju drugi? Prosječno s godišnjima i državnim praznicima najviše odmaraju Malta i to 38 dana godišnje, Island 40, Monako 42, San Marino čak 46, a najviše Iran - 53 dana.U našoj blizini isto nije loše. Nijemci, se godišnje odmaraju 29 dana, u BiH 30, Mađari i Srbi dan više, Talijani 32 dana, Slovenci i mi po 33 i Austrijanci 38 dana. EU kaže da su četiri tjedna minimalna za godišnji odmor.Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, komentira: "Svi bi htjeli više odmarati, imati više vremena za sebe. Ali EU kaže tako, sve ostalo se kroz kolektivne ugovore može dogovoriti. Ali, ponovno se sve svede na efikasnost. Što manje radimo, to smo manje efikasni. Ali ne postoji jedna Europa. Nažalost, bojim se da za radnike u graditeljstvu i ugostiteljstvu nije vrijeme velikih odmora."Sezona počinje, neki ovo ljeto godišnji neće ni vidjeti. A plaćeni godišnji u ugovor ne stoji Amerikancima - tek 10 puta u godini dogodi im se državni praznik. Ne odmaraju se previše ni Kinezi ni Japanci imaju duplo manje od nas što se godišnjeg tiče.Ljiljana iz Graza daje argumente zašto njoj treba dugi godišnji: "Ja radim s djecom i imam cijelo ljeto slobodno i to mi treba. Premalo bi bile dvije ili tri nedjelje."Premalo je odmora za cijeli život. U recimo, 40 godina radnog staža, odradimo 10 tisuća radnih dana, a odmaramo se tek 1320 dana. Možda bi sve bilo lakše kada bismo radili četiri dana u tjednu.Vedran Car direktor je u geodetskoj tvrtki i ima svoja razmišljanja: "Puno sam o tome razmišljao, prije nego je postalo medijski popularno - što bi se dobili, ali s obzirom na to da smo recimo mi uslužna djelatnost, posao ovisi o satima koliko radimo, bio bih skloniji da rasporedimo 40 sati u četiri dana nego pet dana po osam sati.A svi oni koji su ove godine propustili svoj vlak, zapišite na kalendar - 2025. godina bit će najbolja godina za spojiti sve što se spojiti da. dan svetog spajanja 

dan svetog spajanja

Hrvati su na produženom vikendu. Provjerili smo što se može iduće spojiti i tko ima više godišnjeg od nas

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>800 radnih nedjelja – toliko ih je Vjekoslav proveo u trgovini u svojih 30 godina staža, a u srpnju se, umjesto kupcima, raduje nedjeljnom ručku s obitelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Slobodna nedjelja s obitelji sigurno puno znači. Ni jedan slobodan dan u tjednu za tu nedjelju ne može biti zamjena, jer svi smo negdje. Nedjeljom smo ipak svi doma", govori Vjekoslav Beketić, trgovac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Raspored za ovu godinu trgovcima neće biti toliko kompliciran, jer je od početka srpnja, pa do kraja godine 27 nedjelja. Što znači da će trgovine 16 nedjelja biti otvorene, a 11 zatvorene. One na moru uglavnom će raditi kroz srpanj i kolovoz. Na kontinentu druga priča.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vjerojatno je to dio oko Božića, dio oko Uskrsa. Drugi dio ljeta i početak jeseni", kaže nam Damir Celčić, direktor prodaje trgovačkog lanca.</para><hmn:article id="e86a150e-f49b-11ed-b43d-ba9ee8926cc1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Složiti plan za iduću godinu bit će daleko teže, jer 16 radnih nedjelja treba rasporediti na svih 12 mjeseci. Ipak, neki već imaju spremne kombinacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nastojat ćemo organizirati rad u poslovnicama, tako da kupci imaju što više nedjelja u kojima mogu obavljati kupnju. Tako da će jedan od recimo tri trgovine na toj mikrolokaciji, jedna radit jednih 16 nedjelja, druga drugih, treća trećih", dodaje Celčić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za šoping centre nešto je složenija priča. U ovom zagrebačkom kažu – na Badnjak neće raditi, ali sve nedjelje u prosincu hoće, jer mjesec je to koji se ne propušta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predlažemo da se poslodavac fokusira na ono što je bitno. Bitnije je da ljudi, zaposlenici u trgovini sa svojim obiteljima budu na Badnjak, pa da imaju jedan pravi obiteljski Božić i da na Badnjak ne rade, nego da ne rade neku 10. ili 15. nebitnu nedjelju u godini", govori Marko Župa, voditelj trgovačkog lanca u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani o šopingu nedjeljom - podijeljeni.</para><hmn:article id="fb648896-f5b4-11ed-a801-bec7a54119dc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi imaju pravo na svoju slobodnu nedjelju, moraju i oni biti sa svojim obiteljima"; smatra Željka Kovačec iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Preko ljeta kada imamo puno stranaca i zatvoriti dućane, ne znam koliko je to pametno", govori Ivan Karamarko iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za sindikaliste – i 16 radnih nedjelja je previše. Nema, kažu, nikakvog ozbiljnog razloga da trgovine nedjeljom uopće budu otvorene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao što je glup argument da će morati otpuštati ljude jer će ih imati viška, tako je jednako glupo i da će gubiti na svojim prihodima. Niti će trgovina gubiti na prihodima, niti će imati viškova ljudi, dapače – sada još ima velikih manjkova ljudi", govori Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj promet se ne može nadoknaditi kroz ostale dane, mislim – teoretski se može, ali teoretski mi možemo raditi samo jedan dan u tjednu i 6 dana biti zatvoreni, ako se držimo takvih nebuloznih izlika. Apsolutno se taj promet neće nadoknaditi", govori Župa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio prometa možda se i neće premjestiti u ostale dane, ali će se jedan dio definitivno premjestiti na internet.</para>

Vjekoslav je u 30 godina odradio 800 nedjelja. U srpnju će predahnuti: 'Ni jedan slobodan dan ne može biti zamjena' Raspored za ovu godinu trgovcima neće biti toliko kompliciran, jer je od početka srpnja, pa do kraja godine 27 nedjelja. Što znači da će trgovine 16 nedjelja biti otvorene, a 11 zatvorene. One na moru uglavnom će raditi kroz srpanj i kolovoz. Na kontinentu druga priča 800 radnih nedjelja – toliko ih je Vjekoslav proveo u trgovini u svojih 30 godina staža, a u srpnju se, umjesto kupcima, raduje nedjeljnom ručku s obitelji."Slobodna nedjelja s obitelji sigurno puno znači. Ni jedan slobodan dan u tjednu za tu nedjelju ne može biti zamjena, jer svi smo negdje. Nedjeljom smo ipak svi doma", govori Vjekoslav Beketić, trgovac.Raspored za ovu godinu trgovcima neće biti toliko kompliciran, jer je od početka srpnja, pa do kraja godine 27 nedjelja. Što znači da će trgovine 16 nedjelja biti otvorene, a 11 zatvorene. One na moru uglavnom će raditi kroz srpanj i kolovoz. Na kontinentu druga priča."Vjerojatno je to dio oko Božića, dio oko Uskrsa. Drugi dio ljeta i početak jeseni", kaže nam Damir Celčić, direktor prodaje trgovačkog lanca.Složiti plan za iduću godinu bit će daleko teže, jer 16 radnih nedjelja treba rasporediti na svih 12 mjeseci. Ipak, neki već imaju spremne kombinacije."Nastojat ćemo organizirati rad u poslovnicama, tako da kupci imaju što više nedjelja u kojima mogu obavljati kupnju. Tako da će jedan od recimo tri trgovine na toj mikrolokaciji, jedna radit jednih 16 nedjelja, druga drugih, treća trećih", dodaje Celčić.Za šoping centre nešto je složenija priča. U ovom zagrebačkom kažu – na Badnjak neće raditi, ali sve nedjelje u prosincu hoće, jer mjesec je to koji se ne propušta."Predlažemo da se poslodavac fokusira na ono što je bitno. Bitnije je da ljudi, zaposlenici u trgovini sa svojim obiteljima budu na Badnjak, pa da imaju jedan pravi obiteljski Božić i da na Badnjak ne rade, nego da ne rade neku 10. ili 15. nebitnu nedjelju u godini", govori Marko Župa, voditelj trgovačkog lanca u Zagrebu.Građani o šopingu nedjeljom - podijeljeni."Ljudi imaju pravo na svoju slobodnu nedjelju, moraju i oni biti sa svojim obiteljima"; smatra Željka Kovačec iz Zagreba."Preko ljeta kada imamo puno stranaca i zatvoriti dućane, ne znam koliko je to pametno", govori Ivan Karamarko iz Zagreba.Za sindikaliste – i 16 radnih nedjelja je previše. Nema, kažu, nikakvog ozbiljnog razloga da trgovine nedjeljom uopće budu otvorene."Kao što je glup argument da će morati otpuštati ljude jer će ih imati viška, tako je jednako glupo i da će gubiti na svojim prihodima. Niti će trgovina gubiti na prihodima, niti će imati viškova ljudi, dapače – sada još ima velikih manjkova ljudi", govori Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske."Taj promet se ne može nadoknaditi kroz ostale dane, mislim – teoretski se može, ali teoretski mi možemo raditi samo jedan dan u tjednu i 6 dana biti zatvoreni, ako se držimo takvih nebuloznih izlika. Apsolutno se taj promet neće nadoknaditi", govori Župa.Dio prometa možda se i neće premjestiti u ostale dane, ali će se jedan dio definitivno premjestiti na internet. NOVA PRAVILA 

NOVA PRAVILA

Vjekoslav je u 30 godina odradio 800 nedjelja. U srpnju će predahnuti: 'Ni jedan slobodan dan ne može biti zamjena'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U napadu dronova pogođeno je nekoliko zgrada u Moskvi pri čemu je zabilježena "manja" šteta i nije bilo ozbiljnijih ozljeda, rekao je rano ujutro u utorak gradonačelnik ruske prijestolnice Sergej Sobjanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve hitne službe grada su na mjestu nesreće", rekao je Sobjanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se evakuiraju neki stanovnici zgrade u ulici Profsojuznaja u južnom dijelu Moskve.</para><hmn:article id="c6447ee2-e2a8-11ed-a727-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekoliko ruskih Telegram kanala za razmjenu poruka izvijestilo je da je na prilazima gradu srušeno četiri do deset dronova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/sentdefender/status/1663409760517931009?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1663409760517931009%7Ctwgr%5Ea7b3e84e1524d5e7ba4b88de064347e519415acf%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.24sata.hr%2Fnews%2Ftroje-poginulih-u-pozaru-u-skladistu-papira-u-kod-moskve-913555"/>

VIDEO Gradonačelnik Moskve: 'U napadu dronova, pogođeno nekoliko zgrada.' Srušeno je deset letjelica? Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se evakuiraju neki stanovnici zgrade u ulici Profsojuznaja u južnom dijelu Moskve U napadu dronova pogođeno je nekoliko zgrada u Moskvi pri čemu je zabilježena "manja" šteta i nije bilo ozbiljnijih ozljeda, rekao je rano ujutro u utorak gradonačelnik ruske prijestolnice Sergej Sobjanin."Sve hitne službe grada su na mjestu nesreće", rekao je Sobjanin.Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se evakuiraju neki stanovnici zgrade u ulici Profsojuznaja u južnom dijelu Moskve.Nekoliko ruskih Telegram kanala za razmjenu poruka izvijestilo je da je na prilazima gradu srušeno četiri do deset dronova.Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća. NEMA OZLIJEĐENIH 

NEMA OZLIJEĐENIH

VIDEO Gradonačelnik Moskve: 'U napadu dronova, pogođeno nekoliko zgrada.' Srušeno je deset letjelica?

<para>
 Bilo da imate muškog ili ženskog psa morate znati koliko
 psi nose mlade, a razlog je taj što će se i muški i
 ženski pas znatno drugačije ponašati za to vrijeme, a vi ste ti
 koji ćete također morati promijeniti neke svoje navike koje ste
 imali prema svojim ljubimcima.
</para>
<para>
 Ženke pasa, isto kao i ljudske trudnice, su drugačije za vrijeme
 trudnoće i vi ćete se s time jednostavno morati nositi. Prvo što
 ćete morati napraviti je to da budete sigurni da je vaša ženka
 trudna. 
</para>
<para>
 Pravovremeno otkriti da li je kujica ostala skotna je vrlo važno
 da biste mogli da se pripremite na vrijeme i poduzmete određene
 mjere za kuju a i za štence.
</para>
<para>
 Graviditet se može ustanoviti već sa 21. danom, dok sa 28
 dana to možete ustanoviti sa sto postotnom sigurnošću, ali
 pregled moraju i mogu da izvrše samo stručne osobe.
</para>
<para>
 U početku pregled se radi samo palpacijom a nakon 56. dana
 rendgenom.
</para>
<para>
 Ponekad se može dogoditi da ljudi misle da je njihova ljubimica
 trudna i da su sretni zbog toga. Ali, nerijetko se zna desiti i
 da ženka ima neku bolest koja se nije uspjela izliječiti nego se
 povećala i postala rizična. Zato morate sto posto biti sigurni u
 graviditet.
</para>
<para>
 Nakon provjere graviditeta, saznat ćete koliko psi nose
 mlade i kada možete očekivati nove prinove u vašoj
 obitelji koja će postati znatno veća nego prije.
</para>
<para>
 Ženke u prosijeku nose mlade 62 dana. Ako je pas veći i naporno
 trči i trenira za vrijeme trudnoće, rodit će vjerojatno i koji
 dan ranije.
</para>
<para>
 Problem je i u tome što možda ne znate kada je ostala trudna pa
 tako i ne znate točno kada će roditi. Oko 25og dana trudnoće ćuti
 ćete otkucaje srca. Nije baš zgodno svaki dan slušati ali kada
 prvi puta čujete da se kucanje srca ponavlja znači da je prošlo
 25 dana. Nakon 40 dana veterinar će ultrazvukom vidjeti koliko
 mladih možete očekivati. Tako ćete si moći isplanirati rođenje i
 nećete biti nespremni.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5c945076-8e71-11ec-abbd-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Kada znate sve vezano za pitanje koliko psi nose
 mlade, morate znati i kako se morate ponašati i kako
 ćete otkriti sve što vam je potrebno. Morate zapamtiti da će se
 vaše ponašanje barem ta dva mjeseca morati prilagoditi potrebi
 vaše ljubimice.
</para>
<para>
 Postoje naravno i stvari koje ste vi obavezni raditi tako da se
 vaš pas ne osjeća loše.
</para>
<para>
 Morate svog psa puštati da što više vremena provodi sa svojom
 ženkom.
</para>
<para>
 Morate ih pustiti da skupa spavaju kako bi se i ženka smirila.
 Vrlo je važno da je kujica dobro nahranjena jer hana koju ćete
 joj davati bit će ključna u razvoju mladih štenaca.
</para>
<para>
 Još jedna važna stvar je da isplanirate što ćete sa štencima kada
 se rode. Posebno ako ih ne mislite zadržati, dogovorite
 posvajanje prije nego što se rode kako bi ih njihovi novi
 vlasnici mogli odmah prihvatiti. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Znate li koliko psi nose mlade? ​Ako imate psa za kućnog ljubimca, neophodno je da znate koliko psi nose mlade. Vrlo je važno pravovremeno otkriti graviditet da biste se mogli  pripremiti na vrijeme 
  Bilo da imate muškog ili ženskog psa morate znati koliko
  psi nose mlade, a razlog je taj što će se i muški i
  ženski pas znatno drugačije ponašati za to vrijeme, a vi ste ti
  koji ćete također morati promijeniti neke svoje navike koje ste
  imali prema svojim ljubimcima.


  Ženke pasa, isto kao i ljudske trudnice, su drugačije za vrijeme
  trudnoće i vi ćete se s time jednostavno morati nositi. Prvo što
  ćete morati napraviti je to da budete sigurni da je vaša ženka
  trudna. 


  Pravovremeno otkriti da li je kujica ostala skotna je vrlo važno
  da biste mogli da se pripremite na vrijeme i poduzmete određene
  mjere za kuju a i za štence.


  Graviditet se može ustanoviti već sa 21. danom, dok sa 28
  dana to možete ustanoviti sa sto postotnom sigurnošću, ali
  pregled moraju i mogu da izvrše samo stručne osobe.


  U početku pregled se radi samo palpacijom a nakon 56. dana
  rendgenom.


  Ponekad se može dogoditi da ljudi misle da je njihova ljubimica
  trudna i da su sretni zbog toga. Ali, nerijetko se zna desiti i
  da ženka ima neku bolest koja se nije uspjela izliječiti nego se
  povećala i postala rizična. Zato morate sto posto biti sigurni u
  graviditet.


  Nakon provjere graviditeta, saznat ćete koliko psi nose
  mlade i kada možete očekivati nove prinove u vašoj
  obitelji koja će postati znatno veća nego prije.


  Ženke u prosijeku nose mlade 62 dana. Ako je pas veći i naporno
  trči i trenira za vrijeme trudnoće, rodit će vjerojatno i koji
  dan ranije.


  Problem je i u tome što možda ne znate kada je ostala trudna pa
  tako i ne znate točno kada će roditi. Oko 25og dana trudnoće ćuti
  ćete otkucaje srca. Nije baš zgodno svaki dan slušati ali kada
  prvi puta čujete da se kucanje srca ponavlja znači da je prošlo
  25 dana. Nakon 40 dana veterinar će ultrazvukom vidjeti koliko
  mladih možete očekivati. Tako ćete si moći isplanirati rođenje i
  nećete biti nespremni.


   


  Kada znate sve vezano za pitanje koliko psi nose
  mlade, morate znati i kako se morate ponašati i kako
  ćete otkriti sve što vam je potrebno. Morate zapamtiti da će se
  vaše ponašanje barem ta dva mjeseca morati prilagoditi potrebi
  vaše ljubimice.


  Postoje naravno i stvari koje ste vi obavezni raditi tako da se
  vaš pas ne osjeća loše.


  Morate svog psa puštati da što više vremena provodi sa svojom
  ženkom.


  Morate ih pustiti da skupa spavaju kako bi se i ženka smirila.
  Vrlo je važno da je kujica dobro nahranjena jer hana koju ćete
  joj davati bit će ključna u razvoju mladih štenaca.


  Još jedna važna stvar je da isplanirate što ćete sa štencima kada
  se rode. Posebno ako ih ne mislite zadržati, dogovorite
  posvajanje prije nego što se rode kako bi ih njihovi novi
  vlasnici mogli odmah prihvatiti. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!​
   ​​
 Odgoj kućnih ljubimaca 

Odgoj kućnih ljubimaca

Znate li koliko psi nose mlade?

<para>
 Teško je reći sve o sovama u ovako malo
 prostora, ali izvući ćemo neke najzanimljivije detalje o
 sovama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sove imaju velike oči i kratak zaobljen kljun te meko i gusto
 perje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osim europskog malog ćuka i sove močvarice široko rasprostranjene
 Euroazijom, gotovo su sve vrste sova aktivne noću. Sjeverna sova
 i snježna sova – dvije vrste koje nalazimo na Arktiku – uglavnom
 love za svijetlih noći arktičkog ljeta i za vrijeme nekoliko
 svjetlijih sati tijekom hladnih, dugih zima.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3650403/koje-su-vrste-sova-u-hrvatskoj/">
 Vrste sova u hrvatskoj
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Snježna sova ima mračnu, oštro zakrivljen kljun koji izbija iz
 svijetlog lica. Snježna sova jedna je od najrazličitijih i
 prepoznatljivijih sova na svijetu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sova hrani mladunca u gnijezdu i to je ono što stavljamo na prvo
 mjesto kada govorimo sve o sovama.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kad pronađu partnera, sove mu cijeli život ostaju vjerne.
 Uglavnom ne grade gnijezda, već svoja jaja ostavljaju u dupljama
 drveća, udubinama stijena ili udubljenjima u tlu. Na jajima leži
 ženka, a mužjak joj donosi hranu. Ptići napuštaju gnijezdo prije
 nego postanu sposobni za let, ali ostaju u blizini gnijezda,
 penju se po granama i glasanjem obavještavaju roditelje o svom
 položaju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sova, koja živi na najsjevernijim dijelovima našeg planeta,
 odlično se prilagodila surovim uvjetima života u tajgama i
 tundrama. Muške snježne sove izvrsno su kamuflirane i imaju
 nekoliko polja koje se lako mogu zamijetiti.Briljantne žute oči
 snježne sove jedna su od njegovih najrazličitijih osobina.
 Snježna sova ima vrlo okruglu glavu, a kada je smješten u svoj
 tipični položaj, čini se da ima vrlo malo vrata. Sveukupno,
 snježna sova ima veliki, okrugli oblik. Ovisno o kutu od kojeg se
 promatra ptica, može se činiti više kao ovalni ili suženi oblik.
</para>
<para>
 Sve o sovama završiti ćemo detaljima njihovog
 osjetila vida i sluha koja su izuzetno dobro razvijena. Lijevo i
 desno od očiju smještene su sovine uši u obliku malih otvora koji
 su zaštićeni perjem i nisu na istoj razini - jedno se nalazi
 više, a drugo niže u odnosu na oči. Baš ta asimetričnost ušiju
 daje im trodimenzionalnost zvuka. Sluh im je vrlo osjetljiv i
 zahvaljujući tome svoj plijen mogu locirati i u potpunoj tami.
 Imaju izvrstan vid koji je jednako dobar po dnevnom svjetlu kao i
 u mraku.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neke od najpoznatijih vrsta su: kukuvija, ušara, ćuk, šumska
 sova, sivi ćuk...
</para>
<para>
 I ono najvažnije, sova je danas ugrožena, ali i zakonom zaštićena
 vrsta. Sada znate
 sve o sovama.
</para>

Saznajte sve o sovama Sove su karakteristične po svom okruglastom izgledu i uspravnom držanju, a u nastavku možete pročitati više jer pišemo sve o sovama 
  Teško je reći sve o sovama u ovako malo
  prostora, ali izvući ćemo neke najzanimljivije detalje o
  sovama.
  Sove imaju velike oči i kratak zaobljen kljun te meko i gusto
  perje.
  Osim europskog malog ćuka i sove močvarice široko rasprostranjene
  Euroazijom, gotovo su sve vrste sova aktivne noću. Sjeverna sova
  i snježna sova – dvije vrste koje nalazimo na Arktiku – uglavnom
  love za svijetlih noći arktičkog ljeta i za vrijeme nekoliko
  svjetlijih sati tijekom hladnih, dugih zima.


   
      
         
            Vrste sova u hrvatskoj
         
      
   


  Snježna sova ima mračnu, oštro zakrivljen kljun koji izbija iz
  svijetlog lica. Snježna sova jedna je od najrazličitijih i
  prepoznatljivijih sova na svijetu.
  Sova hrani mladunca u gnijezdu i to je ono što stavljamo na prvo
  mjesto kada govorimo sve o sovama.
   
  Kad pronađu partnera, sove mu cijeli život ostaju vjerne.
  Uglavnom ne grade gnijezda, već svoja jaja ostavljaju u dupljama
  drveća, udubinama stijena ili udubljenjima u tlu. Na jajima leži
  ženka, a mužjak joj donosi hranu. Ptići napuštaju gnijezdo prije
  nego postanu sposobni za let, ali ostaju u blizini gnijezda,
  penju se po granama i glasanjem obavještavaju roditelje o svom
  položaju.
  Sova, koja živi na najsjevernijim dijelovima našeg planeta,
  odlično se prilagodila surovim uvjetima života u tajgama i
  tundrama. Muške snježne sove izvrsno su kamuflirane i imaju
  nekoliko polja koje se lako mogu zamijetiti.Briljantne žute oči
  snježne sove jedna su od njegovih najrazličitijih osobina.
  Snježna sova ima vrlo okruglu glavu, a kada je smješten u svoj
  tipični položaj, čini se da ima vrlo malo vrata. Sveukupno,
  snježna sova ima veliki, okrugli oblik. Ovisno o kutu od kojeg se
  promatra ptica, može se činiti više kao ovalni ili suženi oblik.


   Sve o sovama završiti ćemo detaljima njihovog
  osjetila vida i sluha koja su izuzetno dobro razvijena. Lijevo i
  desno od očiju smještene su sovine uši u obliku malih otvora koji
  su zaštićeni perjem i nisu na istoj razini - jedno se nalazi
  više, a drugo niže u odnosu na oči. Baš ta asimetričnost ušiju
  daje im trodimenzionalnost zvuka. Sluh im je vrlo osjetljiv i
  zahvaljujući tome svoj plijen mogu locirati i u potpunoj tami.
  Imaju izvrstan vid koji je jednako dobar po dnevnom svjetlu kao i
  u mraku.
  Neke od najpoznatijih vrsta su: kukuvija, ušara, ćuk, šumska
  sova, sivi ćuk...


  I ono najvažnije, sova je danas ugrožena, ali i zakonom zaštićena
  vrsta. Sada znate
   sve o sovama.
 Ptice 

Ptice

Saznajte sve o sovama

<para>
 Štitonosna striga buba iz
 razreda strige žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm)
 i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje
 po zidovima i stropovima.
</para>
<para>
 Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je
 zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne
 strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je
 nazvana.
</para>
<para>
 Štriga buba živi u vlažnim prostorima. U kućama
 to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili
 kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se
 uglavnom skriva. Hrani
 se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i
 ustvari je insektivor zbog čega je koristan
 stanovnik doma.
</para>
<para>
 Štriga buba polaže jajašca u
 proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli
 oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju
 jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobijaju po dva
 para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme
 na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam
 godina, ovisno o okolišu
</para>
<para>
 Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne
 mogu probiti ljudsku kožu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Štriga buba: korisni stanovnik doma Štitonosna striga buba jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga. Saznajte nešto više o ovoj vrsti životinja 
   Štitonosna striga buba iz
  razreda strige žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm)
  i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje
  po zidovima i stropovima.


  Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je
  zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne
  strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je
  nazvana.


   Štriga buba živi u vlažnim prostorima. U kućama
  to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili
  kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se
  uglavnom skriva. Hrani
  se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i
  ustvari je insektivor zbog čega je koristan
  stanovnik doma.


   Štriga buba polaže jajašca u
  proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli
  oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju
  jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobijaju po dva
  para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme
  na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam
  godina, ovisno o okolišu


  Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne
  mogu probiti ljudsku kožu.


   
      
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
   ​
 stonoga 

stonoga

Štriga buba: korisni stanovnik doma

<para>
 Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
 LANE? a koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
 mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
 izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
 i koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
 koja je razlika između košute i srne, iako se
 navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
 poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
 mladunče košute. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
 pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
 među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
 razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
 topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
 oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.
</para>
<para>
 Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
 a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
 Mladunče srne se zove i SRNČE.
</para>
<para>
 Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
 je razlika između košute i srne bilo od koristi.
</para>

Razlika između košute i srne Znate li koja je razlika između košute i srne? Ako niste sigurni da znate odgovor na ovo pitanje, a upravo to je ono što vas iz nekog razloga zanima, u nastavku pišemo koja je razlika između košute i srne
  
  Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
  LANE? a koja je razlika između košute i srne?


   
  Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
  mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
  izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
  i koja je razlika između košute i srne?


  Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
  koja je razlika između košute i srne, iako se
  navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
  poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
  mladunče košute. 
  Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
  pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
  među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
  razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
  topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
  oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.


  Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
  a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
  Mladunče srne se zove i SRNČE.


  Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
  je razlika između košute i srne bilo od koristi.
 Zanimljivosti 

Zanimljivosti

Razlika između košute i srne

<para>
 Kangalski pas od davnina služi kao pas čija je
 zadaća bila zaštititi stado od mogućih grabežljivaca što im
 uspijeva u 50-80% slučajeva.
</para>
<para>
 Fizičke karakteristike kangalskog psa su
 tijelo snažne konstitucije čija težina kod mužjaka iznosi od 45
 do 65 kilograma, a kod ženki od oko 40 do 55 kilograma. Tijelo im
 je pokriveno gustom i čvrstom dlakom koja se kreće u bojama od
 krem do tamnosive. Njuška je tupo klinastog oblika, čeljust
 snažna, a oči krupnog bademastog oblika čija boja prati boju
 dlake.
</para>
<para>
 Karakter ove pasmine pokazuje hrabrost, dobroćudnost i mirnoću.
 Upravo zbog svoje hrabrosti je dobar pas čuvar i pastirski pas.
 Svoj zaštitnički instinkt često provodi kada su u pitanju njegovi
 bližnji.
</para>
<para>
 Kangalski pas nije pogodan za držanje u stanu ili
 kući, omogućite mu prostrano dvorište s dovoljno visokom
 ogradom kako bi bili na oprezu tijekom kontakta s nepoznatim
 ljudima, ali  i životinjama. Preporuča se i staviti znak
 oprez od pasa.
</para>
<para>
 Neke su države poduzele mjere opreza kada je u pitanju
 kangalski pas. Ukrajinci ih smatraju opasnim psima, a
 Bjelorusija navodi da se moraju držati u prostorima iz kojih
 nikako ne mogu izaći. Vrijede i pravila da ih osobe mlađe od 18
 godina i one koje nemaju završen tečaj o toj pasmini ne smiju
 šetati.
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>  
</para>

Kangalski pas: upoznajte ovu nevjerojatnu pasminu Pas kangal koji je ime dobio prema istoimenom gradu turske provincije Sivas, ubraja se među autohtone turske pastirske pse, a podrijetlom je iz Anadolije, azijskog dijela Turske. Sva njegova obilježja upoznajte u nastavku članka. 
   Kangalski pas od davnina služi kao pas čija je
  zadaća bila zaštititi stado od mogućih grabežljivaca što im
  uspijeva u 50-80% slučajeva.


   Fizičke karakteristike kangalskog psa su
  tijelo snažne konstitucije čija težina kod mužjaka iznosi od 45
  do 65 kilograma, a kod ženki od oko 40 do 55 kilograma. Tijelo im
  je pokriveno gustom i čvrstom dlakom koja se kreće u bojama od
  krem do tamnosive. Njuška je tupo klinastog oblika, čeljust
  snažna, a oči krupnog bademastog oblika čija boja prati boju
  dlake.


  Karakter ove pasmine pokazuje hrabrost, dobroćudnost i mirnoću.
  Upravo zbog svoje hrabrosti je dobar pas čuvar i pastirski pas.
  Svoj zaštitnički instinkt često provodi kada su u pitanju njegovi
  bližnji.


   Kangalski pas nije pogodan za držanje u stanu ili
  kući, omogućite mu prostrano dvorište s dovoljno visokom
  ogradom kako bi bili na oprezu tijekom kontakta s nepoznatim
  ljudima, ali  i životinjama. Preporuča se i staviti znak
  oprez od pasa.


   Neke su države poduzele mjere opreza kada je u pitanju
  kangalski pas. Ukrajinci ih smatraju opasnim psima, a
  Bjelorusija navodi da se moraju držati u prostorima iz kojih
  nikako ne mogu izaći. Vrijede i pravila da ih osobe mlađe od 18
  godina i one koje nemaju završen tečaj o toj pasmini ne smiju
  šetati.


   Čitaj, prati i komen
   tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!  
 psi 

Kangalski pas: upoznajte ovu nevjerojatnu pasminu

<para>
 Mačje godine se računaju drugačije od psećih
 godina. No, jeste li se ikada pitala koliko vaša mačka ima
 "ljudskih" godina?
</para>
<para>
 Prva mačja godina je jednaka kao 15 ljudskih
 godina. Druga mačja godina nadodaje 9 godina, a
 treća godina šest. Sve mačje godine nakon toga
 vrijede kao 4 ljudske.
</para>
<para>
 Mačje godine život    Ljudske godine
 života
</para>
<para>
 1                 
               15
</para>
<para>
 2                 
               24
</para>
<para>
 3                 
               28
</para>
<para>
 4                 
               32
</para>
<para>
 5                 
               36
</para>
<para>
 6                 
               40
</para>
<para>
 7                 
               44
</para>
<para>
 8                 
               48
</para>
<para>
 9                 
               52
</para>
<para>
 10                 
             56
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'? Svi znamo kako se pseće godine preračunavaju u ljudske. No, jeste li se ikada zapitala što je s mačjim godinama? Koliko vaša mačka ima ljudskih godina? 
   Mačje godine se računaju drugačije od psećih
  godina. No, jeste li se ikada pitala koliko vaša mačka ima
  "ljudskih" godina?


  Prva mačja godina je jednaka kao 15 ljudskih
  godina. Druga mačja godina nadodaje 9 godina, a
  treća godina šest. Sve mačje godine nakon toga
  vrijede kao 4 ljudske.


   Mačje godine život    Ljudske godine
  života


  1                 
                15


  2                 
                24


  3                 
                28


  4                 
                32


  5                 
                36


  6                 
                40


  7                 
                44


  8                 
                48


  9                 
                52


  10                 
              56


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!​
   ​
 mačke 

mačke

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'?

<para>
 Govedarska industrija je jedna od značajnijih grana stočarstva.
 Uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa. Brojevno stanje goveda
 u Hrvatskoj je u padu, danas se broj goveda kreće oko 180
 000. 
</para>
<para>
 Danas je u svijetu priznato oko 250 pasmina goveda. Pasmine
 goveda se dijele u tri osnovne kategorije: mliječne, mesne 
 i kombinirane pasmine.  
</para>
<para>
 Mliječna pasmina goveda služi za proizvodnju
 mlijeka.
</para>
<heading2>
 Mliječnoj pasmini pripadaju pasmine poput:
</heading2>
<para>
 Buša
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Buša je autohtona vrsta, stanovnik Istre.  Meso je slabije
 kvalitete,  proizvodi oko 800 kg mlijeka godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Podolac
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 autohtona vrsta, stanovnik Slavonije. Zaštićena pasmina,
 proizvodi oko 600 do 1000 kg mlijeka godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pincavac
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 porijeklom iz Austrije, čest stanovnik okolice Vrbovca i Gorskog
 Kotra. Ima dobru tovnu sposobnost, proizvodi oko 3000 kg mlijeka
 godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Montafonac
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 porijeklom iz Švicarske, nastanjuje područje Gorskog Kotra,
 Dalmacije i Istre. Proizvodi oko 6000 kg mlijeka godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Oberintalac
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 porijeklom s Alpa, proizvodi oko 2500kg mlijeka godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Holštajn-frizijske pasmine
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 porijeklom iz SAD-a, najmlječnija pasmina goveda. Proizvodi oko
 10 000 kg mlijeka godišnje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jersey pasmine
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 visoke između 100 i 120 cm. Proizvode oko 4000 kg mlijeka
 godišnje
</para>

Mliječne pasmine goveda Globalizacijom, industrijalizacijom i brzorastućom tehnologijom došlo je do većeg broja pasmina goveda. 
  Govedarska industrija je jedna od značajnijih grana stočarstva.
  Uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa. Brojevno stanje goveda
  u Hrvatskoj je u padu, danas se broj goveda kreće oko 180
  000. 


  Danas je u svijetu priznato oko 250 pasmina goveda. Pasmine
  goveda se dijele u tri osnovne kategorije: mliječne, mesne 
  i kombinirane pasmine.  


   Mliječna pasmina goveda služi za proizvodnju
  mlijeka.


  Mliječnoj pasmini pripadaju pasmine poput:


   Buša
   
  Buša je autohtona vrsta, stanovnik Istre.  Meso je slabije
  kvalitete,  proizvodi oko 800 kg mlijeka godišnje
   Podolac
   
  autohtona vrsta, stanovnik Slavonije. Zaštićena pasmina,
  proizvodi oko 600 do 1000 kg mlijeka godišnje
   Pincavac
   
  porijeklom iz Austrije, čest stanovnik okolice Vrbovca i Gorskog
  Kotra. Ima dobru tovnu sposobnost, proizvodi oko 3000 kg mlijeka
  godišnje
   Montafonac
   
  porijeklom iz Švicarske, nastanjuje područje Gorskog Kotra,
  Dalmacije i Istre. Proizvodi oko 6000 kg mlijeka godišnje
   Oberintalac
   
  porijeklom s Alpa, proizvodi oko 2500kg mlijeka godišnje
   Holštajn-frizijske pasmine
   
  porijeklom iz SAD-a, najmlječnija pasmina goveda. Proizvodi oko
  10 000 kg mlijeka godišnje
   Jersey pasmine
   
  visoke između 100 i 120 cm. Proizvode oko 4000 kg mlijeka
  godišnje
 ŽIVOTINJSKI SVIJET 

ŽIVOTINJSKI SVIJET

Mliječne pasmine goveda

<para>
 Život u moru i zaštićene životinje u Jadranskom
 moru
</para>
<para>
 Jadransko more je jedno od rijetkih mora koje se odlikuje velikom
 bioraznolikošću. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nažalost, mora se priznati i da su živi organizmi Jadrana i
 njihova staništa sve ugroženiji zbog onečišćenja mora
 otpadnim vodama, naftom i teškim metalima.
</para>
<para>
 Ugroženi su i neracionalnim iskorištavanjem živih resursa i
 nepridržavanjem zakonskih propisa u dnevnom korištenju mora te
 odlaganja otpada, nasipavanjem i građevinskim zahvatima na obali,
 umjetnim uzgojem morskih organizama itd. 
</para>
<para>
 Kao posljedice svega nabrojanoga, neke su vrste već nestale,
 opstanak nekih životinja u Jadranskom moru ozbiljno je ugrožen, a
 brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. Zbog
 toga su neke životinje u Jadranskom moru
 zaštićene. Moramo biti svjesni da more nije
 neiscrpan resurs i nema neograničenu moć samoobnove pa se svi
 moramo pobrinuti za njegovo očuvanje kao i očuvanje zaštićenih
 životinja u Jadranskom moru
</para>
<para>
 Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićene
 životinje u Jadranskom moru. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Tako su zaštićene sve morske kornjače, svi morski sisavci,
 školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis), te puževi prugasta
 mitra (Mitra zonata) i tritonova truba (Charonia tritonis).
 Apsolutno je zabranjen izlov, uznemiravanje ili trgovina ovim
 vrstama! No, nažalost postoje i oni koji se toga ne drže.
</para>
<para>
 Navesti ćemo samo neke zaštićene životinje u Jadranskom
 moru.
</para>
<para>
 Prstaci, školjka koju mnogi vole, su zakonom zaštićene
 školjke, u Jadranskom moru pa ne prihvaćajte prstace u
 restoranima jer time kršite zakon i doprinosite uništavanju
 jadranske obale!
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ae8232ae-8f1b-11ec-ab82-0242ac12001f" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Morski konjić (Hippocampus sp.) ugrožena je vrsta u
 Jadranu. To dobroćudno i nježno morsko biće lak je
 plijen nesavjesnih ronioca. Vrlo je važno da ne podržavate
 ubijanje morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača
 suvenira!
</para>
<para>
 Plemenita periska (Pinna nobilis)j školjkaš koji je
 zaštićena Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom
 dnu. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u
 prodaju!
</para>
<para>
 Dupini su zaštićene životinje u Jadranskom moru
 i to je vrsta čiji opstanak ugrožavaju sve ljudske aktivnosti na
 moru te na njih treba posebno paziti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sakupljanje bilo kakvih morskih organizama poput spužvi, školjki,
 morskih zvijezda, ježeva, puževa i drugih nije zabranjeno.
</para>
<para>
 To su samo, recimo tako "benigne" rane koje pomnožene s tisuću
 ili desetke tisuća puta pokazuju katastrofu. Stoga ne zaboravite
 da su to živa bića a nikako suveniri niti igračke za djecu! 
</para>
<para>
 Čuvajmo naše Jadransko more i život u njemu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Koje su zaštićene životinje u Jadranskom moru? Pod morskim organizmima smatraju se i oni koji možda ne žive u moru ali životno ovise o njemu, kao npr. ptice o hrani pa su i oni zaštićene životinje u Jadranskom moru 
   Život u moru i zaštićene životinje u Jadranskom
  moru


  Jadransko more je jedno od rijetkih mora koje se odlikuje velikom
  bioraznolikošću. 
  Nažalost, mora se priznati i da su živi organizmi Jadrana i
  njihova staništa sve ugroženiji zbog onečišćenja mora
  otpadnim vodama, naftom i teškim metalima.


  Ugroženi su i neracionalnim iskorištavanjem živih resursa i
  nepridržavanjem zakonskih propisa u dnevnom korištenju mora te
  odlaganja otpada, nasipavanjem i građevinskim zahvatima na obali,
  umjetnim uzgojem morskih organizama itd. 


  Kao posljedice svega nabrojanoga, neke su vrste već nestale,
  opstanak nekih životinja u Jadranskom moru ozbiljno je ugrožen, a
  brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. Zbog
  toga su neke životinje u Jadranskom moru
  zaštićene. Moramo biti svjesni da more nije
  neiscrpan resurs i nema neograničenu moć samoobnove pa se svi
  moramo pobrinuti za njegovo očuvanje kao i očuvanje zaštićenih
  životinja u Jadranskom moru


  Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićene
  životinje u Jadranskom moru. 
  Tako su zaštićene sve morske kornjače, svi morski sisavci,
  školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis), te puževi prugasta
  mitra (Mitra zonata) i tritonova truba (Charonia tritonis).
  Apsolutno je zabranjen izlov, uznemiravanje ili trgovina ovim
  vrstama! No, nažalost postoje i oni koji se toga ne drže.


  Navesti ćemo samo neke zaštićene životinje u Jadranskom
  moru.


   Prstaci, školjka koju mnogi vole, su zakonom zaštićene
  školjke, u Jadranskom moru pa ne prihvaćajte prstace u
  restoranima jer time kršite zakon i doprinosite uništavanju
  jadranske obale!


   


   Morski konjić (Hippocampus sp.) ugrožena je vrsta u
  Jadranu. To dobroćudno i nježno morsko biće lak je
  plijen nesavjesnih ronioca. Vrlo je važno da ne podržavate
  ubijanje morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača
  suvenira!


   Plemenita periska (Pinna nobilis)j školjkaš koji je
  zaštićena Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom
  dnu. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u
  prodaju!


   Dupini su zaštićene životinje u Jadranskom moru
  i to je vrsta čiji opstanak ugrožavaju sve ljudske aktivnosti na
  moru te na njih treba posebno paziti.
  Sakupljanje bilo kakvih morskih organizama poput spužvi, školjki,
  morskih zvijezda, ježeva, puževa i drugih nije zabranjeno.


  To su samo, recimo tako "benigne" rane koje pomnožene s tisuću
  ili desetke tisuća puta pokazuju katastrofu. Stoga ne zaboravite
  da su to živa bića a nikako suveniri niti igračke za djecu! 


   Čuvajmo naše Jadransko more i život u njemu.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 Ribe i morski svijet 

Ribe i morski svijet

Koje su zaštićene životinje u Jadranskom moru?

<para>
 Ježevi su maleni sisavci koji su uglavom samotnjaci aktivni noću.
 Najčešće ih se može pronaći na rubovima šuma u parkovima i
 vrtovima, a na tijelu imaju 7 000 bodlji koje koriste u obrani.
</para>
<para>
 Što jedu ježevi i spavaju li zimski san?
</para>
<para>
 Ježevi koji žive u hladnijim područjima spavaju zimski san, dok
 oni koji obitavaju u toplim područjima u sušnom razdoblju
 zapadaju u stanje ukočenosti, odnosno torpor.
</para>
<para>
 Hranu što jedu ježevi u prvom redu čine kukci i
 njihove larve te kolutićavci, no ježevi će jesti i male
 kralježnjake i strvinu. U manjoj mjeri hranu što jedu
 ježevi čine voće i korijenje. Ježevi se smatraju
 kukcojedima jer najveći dio njihove prirodne prehrane čine
 insekti.
</para>
<para>
 Ukoliko ježa imate za kućnog ljubimca, hranu što jede
 jež čine jabuke, banane, suha mačja hrana, vrhnje
 razrjeđeno vodom, svježi sir, salata, pa čak i kajgana.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li što jede jež? Ježevi su maleni sisavci s bodljama na tijelu koje najčešće pronalazimo u vrtovima, no pojedinci ih imaju i za kućne ljubimce. U tom slučaju bitno je znati što jede jež 
  Ježevi su maleni sisavci koji su uglavom samotnjaci aktivni noću.
  Najčešće ih se može pronaći na rubovima šuma u parkovima i
  vrtovima, a na tijelu imaju 7 000 bodlji koje koriste u obrani.


   Što jedu ježevi i spavaju li zimski san?


  Ježevi koji žive u hladnijim područjima spavaju zimski san, dok
  oni koji obitavaju u toplim područjima u sušnom razdoblju
  zapadaju u stanje ukočenosti, odnosno torpor.


  Hranu što jedu ježevi u prvom redu čine kukci i
  njihove larve te kolutićavci, no ježevi će jesti i male
  kralježnjake i strvinu. U manjoj mjeri hranu što jedu
  ježevi čine voće i korijenje. Ježevi se smatraju
  kukcojedima jer najveći dio njihove prirodne prehrane čine
  insekti.


  Ukoliko ježa imate za kućnog ljubimca, hranu što jede
  jež čine jabuke, banane, suha mačja hrana, vrhnje
  razrjeđeno vodom, svježi sir, salata, pa čak i kajgana.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 samotnjaci aktivni noću 

samotnjaci aktivni noću

Znate li što jede jež?

<para>
 Jadransko more stanište je mnogim algama, ribama i školjkama, od
 koji su mnoge karakteristične isključivo za Jadransko more. Znate
 li koje školjke žive u Jadranskom moru i koja su imena
 školjki Jadrana?
</para>
<para>
 Školjka Jadrana imena kunjka najraširenija je
 školjka Jadranskog mora. Kod nas je poznata pod imenom mušula,
 papak i kunka, a diljem svijeta nosi naziv Noina arka jer
 izgledom podsjeća na barku. Ova školjka najčešće obitava na
 tvrdim podlogama u dubinama do 10 metara.
</para>
<para>
 Još jedna od školjki koje žive u Jadranu je dagnja. Osim u
 istočnom Jadranskom moru, dagnje se mogu pronaći u Crnom
 moru i dijelovima Atlantskog oceana.
</para>
<para>
 Dagnje se hrane planktonom pri čemu filtriraju morsku vodu, a u
 jednom satu mogu profiltrirati i do 7 litara vode. 
</para>
<para>
 Školjka Jadrana imena kamenica je morska školjka
 koja je rasprostranjena u Antlantiku, Crnom moru i
 Sredozemlju, a u Jadranskom moru postoje i uzgajališta.
</para>
<para>
 Meso kamenice je kvalitetno i smatra se delikatesom, a najčešće
 se jede sirovo s nekoliko kapi limunovog soka iako se može jesti
 i pečena, odnosno kuhana.
</para>
<para>
 Jakobova kapica je endemska vrsta u Sredozemnom moru, a u Jadranu
 je još uvijek prilično česta. Ova školjka Jadrana
 imena čančula, kako ju mnogi znaju lepezastog je oblika
 i može narasti do 15 centimetara.
</para>
<para>
 Jakobova kapica se za razliku od ostalih školjki kreće i to
 otvaranjem i zatvaranjem ljušture čime stvara pritisak koji ju
 pokreće.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Školjke Jadrana imena - znate li koje školjke žive u Jadranskom moru? Jadransko more bogato je biljnim i životinjskim svijetom, posebice školjkama. Koja su imena školjki Jadrana? 
  Jadransko more stanište je mnogim algama, ribama i školjkama, od
  koji su mnoge karakteristične isključivo za Jadransko more. Znate
  li koje školjke žive u Jadranskom moru i koja su imena
  školjki Jadrana?


   Školjka Jadrana imena kunjka najraširenija je
  školjka Jadranskog mora. Kod nas je poznata pod imenom mušula,
  papak i kunka, a diljem svijeta nosi naziv Noina arka jer
  izgledom podsjeća na barku. Ova školjka najčešće obitava na
  tvrdim podlogama u dubinama do 10 metara.


  Još jedna od školjki koje žive u Jadranu je dagnja. Osim u
  istočnom Jadranskom moru, dagnje se mogu pronaći u Crnom
  moru i dijelovima Atlantskog oceana.


  Dagnje se hrane planktonom pri čemu filtriraju morsku vodu, a u
  jednom satu mogu profiltrirati i do 7 litara vode. 


   Školjka Jadrana imena kamenica je morska školjka
  koja je rasprostranjena u Antlantiku, Crnom moru i
  Sredozemlju, a u Jadranskom moru postoje i uzgajališta.


  Meso kamenice je kvalitetno i smatra se delikatesom, a najčešće
  se jede sirovo s nekoliko kapi limunovog soka iako se može jesti
  i pečena, odnosno kuhana.


  Jakobova kapica je endemska vrsta u Sredozemnom moru, a u Jadranu
  je još uvijek prilično česta. Ova školjka Jadrana
  imena čančula, kako ju mnogi znaju lepezastog je oblika
  i može narasti do 15 centimetara.


  Jakobova kapica se za razliku od ostalih školjki kreće i to
  otvaranjem i zatvaranjem ljušture čime stvara pritisak koji ju
  pokreće.


   
      Čitaj, prati i komentiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
 školjke Jadranskog mora 

školjke Jadranskog mora

Školjke Jadrana imena - znate li koje školjke žive u Jadranskom moru?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.</para><hmn:article id="06589d7e-bd2e-11ed-8ad0-3efb266025fc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera.</para>

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste' Mia je učenica šestog razreda. Iz Čakovca je, ima 12 godina, a već je proizvela vlastiti parfem. Pomogao joj je otac koji je je u Guinnessevoj knjizi rekorda za najveću bočicu parfema. Saznali smo kako je mlada međimurka postane uspješna inovatorica, koji su joj izazovi te što planira u budućnosti Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine."Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine."Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti."Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi."Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera. inovatorica od 12 godina 

inovatorica od 12 godina

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevrijeme praćeno jakom kišom i grmljavinom u utorak popodne pogodilo je dijelove Osječko-baranjske županije, ali osim vatrogasnih intervencija, za sada nema dojava o većim štetama.</para><hmn:image id="367350ee-fefb-11ed-94a3-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="36edd1de-fefb-11ed-9eaf-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U osječkom Centru 112 izvijestili su da su zaprimili dojave o vatrogasnim intervencijama na području Donjeg Miholjca, Belog Manastira i Valpova, a uglavnom se radilo o ispumpavanju vode iz podruma i garažnih prostora, dijelovima stambenih objekata, koji se nalaze na nižim razinama te čišćenju začepljene kanalske mreže.</para><hmn:image id="36feab12-fefb-11ed-9633-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="36730f44-fefb-11ed-92aa-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog nakupljene vode na kolniku, uslijed jake kiše, zatvorena je državna cesta D-517 ispod podvožnjaka na ulazu u Beli Manastir, a o svemu su obaviještene Hrvatske ceste. Za sada nema dojava o većim štetama, ističu u centru 112.</para>

Jako nevrijeme pogodilo Osječko-baranjsku županiju: Plivale ulice, slomljene grane  U osječkom Centru 112 izvijestili su da su zaprimili dojave o vatrogasnim intervencijama na području Donjeg Miholjca, Belog Manastira i Valpova, a uglavnom se radilo o ispumpavanju vode iz podruma i garažnih prostora, dijelovima stambenih objekata, koji se nalaze na nižim razinama te čišćenju začepljene kanalske mreže Nevrijeme praćeno jakom kišom i grmljavinom u utorak popodne pogodilo je dijelove Osječko-baranjske županije, ali osim vatrogasnih intervencija, za sada nema dojava o većim štetama.U osječkom Centru 112 izvijestili su da su zaprimili dojave o vatrogasnim intervencijama na području Donjeg Miholjca, Belog Manastira i Valpova, a uglavnom se radilo o ispumpavanju vode iz podruma i garažnih prostora, dijelovima stambenih objekata, koji se nalaze na nižim razinama te čišćenju začepljene kanalske mreže.Zbog nakupljene vode na kolniku, uslijed jake kiše, zatvorena je državna cesta D-517 ispod podvožnjaka na ulazu u Beli Manastir, a o svemu su obaviještene Hrvatske ceste. Za sada nema dojava o većim štetama, ističu u centru 112. KIŠA I GRMLJAVINA 

KIŠA I GRMLJAVINA

Jako nevrijeme pogodilo Osječko-baranjsku županiju: Plivale ulice, slomljene grane 

<para>Hrvatska slavi Dan državnosti, a tim povodom Ukrajina je diljem Lijepe naše postavila poruke "Hvala, Hrvatska!"<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Objavio je to na svom Twitter profilu ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, Vasilj Kirilič.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Tako je vidljivo da na billboardima te reklamnim digitalnim ekranima stoji zahvala Hrvatskoj.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:twitter src="https://twitter.com/VasylKyrylych/status/1663429984780730370"/><para>"Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti", napisao je Kirilič.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:twitter src="https://twitter.com/VasylKyrylych/status/1663426807595425793"/>

FOTO Ukrajina u 31 hrvatski grad postavila poruke zahvale: 'Sretan Dan državnosti, hrvatski prijatelji' &apos;Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti&apos;, napisao je Kirilič. U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke Hrvatska slavi Dan državnosti, a tim povodom Ukrajina je diljem Lijepe naše postavila poruke "Hvala, Hrvatska!"Objavio je to na svom Twitter profilu ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, Vasilj Kirilič.Tako je vidljivo da na billboardima te reklamnim digitalnim ekranima stoji zahvala Hrvatskoj."Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti", napisao je Kirilič.U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke. OBJAVIO VELEPOSLANIK 

Kamerunske ovce - po čemu su poznate kamerunske ovce

Najčitanije

Znate li koliko psi nose mlade?

Saznajte sve o sovama

Štriga buba: korisni stanovnik doma

Još iz rubrike

Razlika između košute i srne

Kangalski pas: upoznajte ovu nevjerojatnu pasminu

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'?

Više s weba

Pročitajte još

Mliječne pasmine goveda

Koje su zaštićene životinje u Jadranskom moru?

Znate li što jede jež?

Školjke Jadrana imena - znate li koje školjke žive u Jadranskom moru?

Pročitajte još

Mliječne pasmine goveda

Koje su zaštićene životinje u Jadranskom moru?

Znate li što jede jež?

Školjke Jadrana imena - znate li koje školjke žive u Jadranskom moru?

Više s weba