Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Mačje godine se računaju drugačije od psećih
 godina. No, jeste li se ikada pitala koliko vaša mačka ima
 "ljudskih" godina?
</para>
<para>
 Prva mačja godina je jednaka kao 15 ljudskih
 godina. Druga mačja godina nadodaje 9 godina, a
 treća godina šest. Sve mačje godine nakon toga
 vrijede kao 4 ljudske.
</para>
<para>
 Mačje godine život    Ljudske godine
 života
</para>
<para>
 1                 
               15
</para>
<para>
 2                 
               24
</para>
<para>
 3                 
               28
</para>
<para>
 4                 
               32
</para>
<para>
 5                 
               36
</para>
<para>
 6                 
               40
</para>
<para>
 7                 
               44
</para>
<para>
 8                 
               48
</para>
<para>
 9                 
               52
</para>
<para>
 10                 
             56
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>​
 ​
</para>

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'? Svi znamo kako se pseće godine preračunavaju u ljudske. No, jeste li se ikada zapitala što je s mačjim godinama? Koliko vaša mačka ima ljudskih godina? 
   Mačje godine se računaju drugačije od psećih
  godina. No, jeste li se ikada pitala koliko vaša mačka ima
  "ljudskih" godina?


  Prva mačja godina je jednaka kao 15 ljudskih
  godina. Druga mačja godina nadodaje 9 godina, a
  treća godina šest. Sve mačje godine nakon toga
  vrijede kao 4 ljudske.


   Mačje godine život    Ljudske godine
  života


  1                 
                15


  2                 
                24


  3                 
                28


  4                 
                32


  5                 
                36


  6                 
                40


  7                 
                44


  8                 
                48


  9                 
                52


  10                 
              56


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!​
   ​
 mačke 

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'?

mačke

Znate li kako izračunati pseće godine?

Kućni ljubimci za stan: najbolji kućni ljubimci za držanje u stanu

Životinjski kutak

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.</para><hmn:article id="6ec5bdd4-9d93-11ed-97e2-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.</para><hmn:article id="b9f9576e-8512-11ed-bf70-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30.</para>

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je' Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti."Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka."Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30. POČELO SUĐENJE 

POČELO SUĐENJE

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je'

<para>
 Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
 LANE? a koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
 mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
 izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
 i koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
 koja je razlika između košute i srne, iako se
 navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
 poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
 mladunče košute. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
 pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
 među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
 razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
 topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
 oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.
</para>
<para>
 Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
 a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
 Mladunče srne se zove i SRNČE.
</para>
<para>
 Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
 je razlika između košute i srne bilo od koristi.
</para>

Razlika između košute i srne Znate li koja je razlika između košute i srne? Ako niste sigurni da znate odgovor na ovo pitanje, a upravo to je ono što vas iz nekog razloga zanima, u nastavku pišemo koja je razlika između košute i srne
  
  Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
  LANE? a koja je razlika između košute i srne?


   
  Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
  mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
  izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
  i koja je razlika između košute i srne?


  Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
  koja je razlika između košute i srne, iako se
  navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
  poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
  mladunče košute. 
  Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
  pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
  među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
  razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
  topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
  oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.


  Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
  a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
  Mladunče srne se zove i SRNČE.


  Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
  je razlika između košute i srne bilo od koristi.
 Zanimljivosti 

Zanimljivosti

Razlika između košute i srne

<para>
 Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
 društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
 različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
 aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
 nas, naročito ako je to prvi put.
</para>
<para>
 Znakovi koji odaju skotnost
</para>
<para>
 Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
 najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
 promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
 mijenjaju boju i postaju ružičaste.
</para>
<para>
 Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
 veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
 potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.
</para>
<para>
 Mačke se počinju skrivati
</para>
<para>
 U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
 u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
 napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
 skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
 sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
 hranu.
</para>
<para>
 Okot u roku dva mjeseca
</para>
<para>
 No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
 mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
 većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
 zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.
</para>
<para>
 Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
 brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
 slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
</para>

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće Vaša mačka je skotna po prvi put, a vi ne znate kad možete očekivati mačiće? Saznajte koliko mačka nosi mačiće i spremite se na vrijeme. 
   Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
  društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
  različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
  aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
  nas, naročito ako je to prvi put.


   Znakovi koji odaju skotnost


  Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
  najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
  promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
  mijenjaju boju i postaju ružičaste.


  Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
  veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
  potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.


   Mačke se počinju skrivati


  U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
  u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
  napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
  skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
  sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
  hranu.


   Okot u roku dva mjeseca


  No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
  mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
  većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
  zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.


  Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
  brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
  slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
 SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE 

SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

<para>
 Zbog svog izgleda u obliku lista ili ploče u obliku romba,
 raža riba, popularno se naziva morski list.
 Karakterizira spljošteno tijela i jako sužen rep.  
</para>
<para>
 Gornja površina tijela raža ribe je prilagođena okolini i tamnije
 pigmentirana, dok je donja strana tijela svijetlija jer ne sadrži
 nikakve pigmente. Na leđnoj gornjoj strani, raža
 ribe, nalaze se oči, a na trbušnoj strani su usni i
 nosni otvor i škržni prorezi.
</para>
<para>
 Raža riba na leđima ili repu ima otrovnu bodlju
 koja joj služi za obranu,a neke vsrte raže posjeduju električni
 organ kojim eventualnog napadača mogu napasti prilično snažnim
 elektroškom.
</para>
<para>
 Raža riba je bogata nezasićenim masnoćama
 koje ju čine korisnom za organizam, jer pomaže u prevenciji
 kardiovaskularnih bolesti, poboljšava koncentraciju, a
 predstavlja i bogat izvor minerala i vitamina koji su dragocjeni
 za pravilan rad živčanog sustava. Osim toga, kalorijska
 vrijednost raža ribe je veoma niska, te je ova
 riba stoga pogodna i za djetalnu prehranu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i stil!​​</ulink>
 
</para>

Raža riba - opasan stanovnik morskih dubina Raža ribu lako se može prepoznati po veoma spljoštenom tijelu i proširenim grudnim perajama koje leže sa strane ražina tijela čime, tijelo raža ribe, čine  još širim 
  Zbog svog izgleda u obliku lista ili ploče u obliku romba,
  raža riba, popularno se naziva morski list.
  Karakterizira spljošteno tijela i jako sužen rep.  


  Gornja površina tijela raža ribe je prilagođena okolini i tamnije
  pigmentirana, dok je donja strana tijela svijetlija jer ne sadrži
  nikakve pigmente. Na leđnoj gornjoj strani, raža
  ribe, nalaze se oči, a na trbušnoj strani su usni i
  nosni otvor i škržni prorezi.


   Raža riba na leđima ili repu ima otrovnu bodlju
  koja joj služi za obranu,a neke vsrte raže posjeduju električni
  organ kojim eventualnog napadača mogu napasti prilično snažnim
  elektroškom.


   Raža riba je bogata nezasićenim masnoćama
  koje ju čine korisnom za organizam, jer pomaže u prevenciji
  kardiovaskularnih bolesti, poboljšava koncentraciju, a
  predstavlja i bogat izvor minerala i vitamina koji su dragocjeni
  za pravilan rad živčanog sustava. Osim toga, kalorijska
  vrijednost raža ribe je veoma niska, te je ova
  riba stoga pogodna i za djetalnu prehranu.


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i stil!​​
   
 Morski list 

Morski list

Raža riba - opasan stanovnik morskih dubina

<para>
 Francuski buldog trenutno je jedna od najomiljenijih i
 najpopularnijih pasmina u svijetu. Da bismo vas upoznali s
 francuskim buldogom, za vas smo izdvojili po čemu se najviše
 ističe ova posebna pasmina.
</para>
<para>
 Francuski buldog, kao što se po njegovom imenu i može zaključiti,
 porijeklom je iz Francuske. Danas ga možemo pronaći u svim
 dijelovima svijeta, a vrlo je popularan i u Hrvatskoj. Ova
 pasmina zanimljiva je po uspravnim ušima kojima se razlikuje od
 većine pasa. Standardom su prihvaćene tri boje francuskih
 buldoga, a to su bridle, fawn te pied boja.
</para>
<para>
 Tijelo im je vrlo skladno i mišićavo zbog čega je i njihova
 kilaža nešto veća. U prosjeku teže od deset do 13 kilograma, time
 da su ženke uvijek nešto lakše i sitnije. Dlaka im je kratka i
 sjajna koju nije potrebno šišati.
</para>
<para>
 Ova pasmina vrlo je privržena svom vlasniku i ne voli dugo
 ostajati sama. Francuski buldog uvijek će vas pratiti na svakom
 koraku, a odličan je i s djecom. Zahtijeva mnogo pažnje zbog čega
 nije kućni ljubimac za svakoga.
</para>
<para>
 Što se tiče njihovog zdravlja i životnog vijeka, tu su dosta
 problematični. Kao pasmina su vrlo osjetljivi zbog čega često
 znaju imati probleme s ušima, očima, kožnim alergijama, kukovima
 te srcem. Prosječni životni vijek francuskog buldoga iznosi od
 deset do 12 godina, iako velik broj buldoga zbog nekontroliranog
 uzgoja živi mnogo kraće.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Francuski buldog: prosječni životni vijek francuskog buldoga Prosječni životni vijek francuskog buldoga kreće se oko deset godina, iako većina buldoga živi i mnogo kraće 
  Francuski buldog trenutno je jedna od najomiljenijih i
  najpopularnijih pasmina u svijetu. Da bismo vas upoznali s
  francuskim buldogom, za vas smo izdvojili po čemu se najviše
  ističe ova posebna pasmina.


  Francuski buldog, kao što se po njegovom imenu i može zaključiti,
  porijeklom je iz Francuske. Danas ga možemo pronaći u svim
  dijelovima svijeta, a vrlo je popularan i u Hrvatskoj. Ova
  pasmina zanimljiva je po uspravnim ušima kojima se razlikuje od
  većine pasa. Standardom su prihvaćene tri boje francuskih
  buldoga, a to su bridle, fawn te pied boja.


  Tijelo im je vrlo skladno i mišićavo zbog čega je i njihova
  kilaža nešto veća. U prosjeku teže od deset do 13 kilograma, time
  da su ženke uvijek nešto lakše i sitnije. Dlaka im je kratka i
  sjajna koju nije potrebno šišati.


  Ova pasmina vrlo je privržena svom vlasniku i ne voli dugo
  ostajati sama. Francuski buldog uvijek će vas pratiti na svakom
  koraku, a odličan je i s djecom. Zahtijeva mnogo pažnje zbog čega
  nije kućni ljubimac za svakoga.


  Što se tiče njihovog zdravlja i životnog vijeka, tu su dosta
  problematični. Kao pasmina su vrlo osjetljivi zbog čega često
  znaju imati probleme s ušima, očima, kožnim alergijama, kukovima
  te srcem. Prosječni životni vijek francuskog buldoga iznosi od
  deset do 12 godina, iako velik broj buldoga zbog nekontroliranog
  uzgoja živi mnogo kraće.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 UPOZNAJTE PASMINU 

UPOZNAJTE PASMINU

Francuski buldog: prosječni životni vijek francuskog buldoga

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 400 000
 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju
 posebne paučinaste žlijezde. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Većinom su kopnene životinje veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm.
 Rasprostranjeni su svugdje gdje ima kukaca, a posebno u tropskim
 predjelima. Takav je i vučji pauk.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vučji pauk  (lat. Lycosidae), tvori veliku
 porodicu paukova, a toj porodici pripada čak 123 rodova i preko 2
 300 vrsta.  sive ili smeđe boje, a mužjaci su malo manji i
 tamniji od ženki.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3586115/znanost-o-paucima-grana-znanosti-koja-nam-je-slabije-poznata/">
 Znanost o paucima
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Vučji pauk svoj otrov prema ljudima koristi samo u
 slučajevima nužne samoobrane, a simptomi ujeda su otok,
 bol i svrbež. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Plijen lovi danju i proganja ga dok ga ne ulovi, dok se noću
 uglavnom skrivaju ispod kamenja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vučji pauk iz roda Trochosa aktivan je i noću.
 Hrane se kukcima, i svaki pauk pojede dnevno 5 do 15 kukaca.
</para>
<para>
 To su pauci skakači, najpoznatija vrsta ovog pauka je Lycosa
 singoriensis. Zbog dugih nogu izgledaju veći, a odlični su i u
 kamuflaži i brzi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Može narasti od 10 do 35 milimetara. Ovaj pauk vučjak ima odličan
 vid, a u svijetu pauka bolje od njih vide samo pauci skakači i
 pauci lovci. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vučji pauk, kao i svi iz tog reda pauka su
 lovci. 
</para>
<para>
 Mužjak ovog pauka ženku će locirati uz pomoć feromona, no neće
 joj odmah prići nego joj s udaljenosti signalizirati želju za
 parenjem podizanjem i spuštanjem nogu i pipalima poznatima kao
 palpi. Ženka će ga prihvatiti samo ako je zadovoljna njime i ako
 se već nije parila.
</para>
<para>
 Vučji pauk izgleda opasno, no otrov mu nije poguban za
 ljude
</para>

Vučji pauk - pauk koji izgleda jako opasno Iako vučji pauk izgleda opasno, nije opasan za ljude, a u nastavku pročitajte još nekoliko zanimljivosti o tome kakav je vučji pauk i gdje ga možemo naći 
   
  Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 400 000
  vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju
  posebne paučinaste žlijezde. 
  Većinom su kopnene životinje veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm.
  Rasprostranjeni su svugdje gdje ima kukaca, a posebno u tropskim
  predjelima. Takav je i vučji pauk.
   
   Vučji pauk  (lat. Lycosidae), tvori veliku
  porodicu paukova, a toj porodici pripada čak 123 rodova i preko 2
  300 vrsta.  sive ili smeđe boje, a mužjaci su malo manji i
  tamniji od ženki.


   
      
         
            Znanost o paucima
         
      
   


   Vučji pauk svoj otrov prema ljudima koristi samo u
  slučajevima nužne samoobrane, a simptomi ujeda su otok,
  bol i svrbež. 
  Plijen lovi danju i proganja ga dok ga ne ulovi, dok se noću
  uglavnom skrivaju ispod kamenja. 
   Vučji pauk iz roda Trochosa aktivan je i noću.
  Hrane se kukcima, i svaki pauk pojede dnevno 5 do 15 kukaca.


  To su pauci skakači, najpoznatija vrsta ovog pauka je Lycosa
  singoriensis. Zbog dugih nogu izgledaju veći, a odlični su i u
  kamuflaži i brzi.
  Može narasti od 10 do 35 milimetara. Ovaj pauk vučjak ima odličan
  vid, a u svijetu pauka bolje od njih vide samo pauci skakači i
  pauci lovci. 
   Vučji pauk, kao i svi iz tog reda pauka su
  lovci. 


  Mužjak ovog pauka ženku će locirati uz pomoć feromona, no neće
  joj odmah prići nego joj s udaljenosti signalizirati želju za
  parenjem podizanjem i spuštanjem nogu i pipalima poznatima kao
  palpi. Ženka će ga prihvatiti samo ako je zadovoljna njime i ako
  se već nije parila.


   Vučji pauk izgleda opasno, no otrov mu nije poguban za
  ljude
 Kukci i pauci 

Kukci i pauci

Vučji pauk - pauk koji izgleda jako opasno

<para>
 Kopnene kornjače ili kopnene čančare su raširene
 po cijelom Balkanu, a u Hrvatskoj ih se može pronaći u Dalmaciji.
</para>
<para>
 Kopnene kornjače imaju visok i čvrst ispupčen
 oklop koji se sastoji od više pločica koje su u sredini crne, a
 rubovi su im crnožuti s prugama. Kopnene
 kornjače kreću se sporo i flegmatično.
</para>
<para>
 Rastu sporo pa im je za dužinu od 20 do 28 centimetara potrebno
 80 do 100 godina. Kopnene kornjače jedu puževe,
 crve i gliste, te razne trave i drugo bilje.
</para>
<para>
 U terariju se kopnene kornjače hrane suhim i
 čistim listovima salate, djetelinom i voćem, a posebno vole
 banane.
</para>
<para>
 Osim bilja, kopnene kornjače jedu komadiće mesa,
 jetru, srce, crve iz brana i razne kukce. Piju vodu, a mlijeko im
 je delikatesa.
</para>
<para>
 Za zimovanje u vrtu kopnenim kornjačama potrebno
 je pripremiti kutak s rahlom zemljom i lišćem. U tetarij se u
 jesen stavi kutija s pijeskom, a kada se kornjača u njoj smjesti,
 najboje ju je premjestiti u suhi podrum.
</para>
<para>
 U proljeće je kopnenim kornjačama potrebno davati multivitamine.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Kopnene kornjače - kornjače Sredozemlja Kopnene kornjače naseljavaju usko i isprekidano područje europskog Sredozemlja, a u Hrvatskoj se nalaze na području srednje Dalmacije 
   Kopnene kornjače ili kopnene čančare su raširene
  po cijelom Balkanu, a u Hrvatskoj ih se može pronaći u Dalmaciji.


   Kopnene kornjače imaju visok i čvrst ispupčen
  oklop koji se sastoji od više pločica koje su u sredini crne, a
  rubovi su im crnožuti s prugama. Kopnene
  kornjače kreću se sporo i flegmatično.


  Rastu sporo pa im je za dužinu od 20 do 28 centimetara potrebno
  80 do 100 godina. Kopnene kornjače jedu puževe,
  crve i gliste, te razne trave i drugo bilje.


  U terariju se kopnene kornjače hrane suhim i
  čistim listovima salate, djetelinom i voćem, a posebno vole
  banane.


  Osim bilja, kopnene kornjače jedu komadiće mesa,
  jetru, srce, crve iz brana i razne kukce. Piju vodu, a mlijeko im
  je delikatesa.


  Za zimovanje u vrtu kopnenim kornjačama potrebno
  je pripremiti kutak s rahlom zemljom i lišćem. U tetarij se u
  jesen stavi kutija s pijeskom, a kada se kornjača u njoj smjesti,
  najboje ju je premjestiti u suhi podrum.


  U proljeće je kopnenim kornjačama potrebno davati multivitamine.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 kornjače 

kornjače

Kopnene kornjače - kornjače Sredozemlja

<para>
 Odgovor na postavljeno pitanje zvano wc za pse u
 stanu glasi - može. Dosta je ljudi koji imaju pse male
 pasmine koji su naučeni na pijesak. Tu su i primjeri onih koji su
 pse naučili da nuždu obavljaju na novinama. Ovakva rješenja su
 dobra za one koji su dugo odsutni, pa im psi ostaju dugo sami
 kući.
</para>
<para>
 Naravno, wc za pse u stanu nikako ne bi smio
 biti opravdanje da se psi dugo ostavljaju sami u zatvorenom
 prostoru, jer psi to ne vole, a u slučaju da nemate vremena za
 svoga psa radije ga nemojte ni nabaviti.
</para>
<para>
 Psi su uglavnom naučeni da nuždu obavljaju vani jer ga se šeće 3
 do 4 puta dnevno, a to je i njihovo prirodno obavljanje nužde, no
 kao maloga psića se može naučiti da nuždu obavlja samo u jednoj
 prostoriji i to obavezno na novine. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pas se uči i odgaja od samog početka, na način da kad ga se
 zatekne da obavlja nuždu tamo gdje ne smije kaže mu se NE TO
 RADITI i odvede ga se na mjesto gdje smije. Morate biti uporni u
 tome i naučit će.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nikada ga nemojte kažnjavati ako ga niste zatekli u radnji jer on
 tada ne razumije i ne zna što je skrivio.
</para>
<para>
 Ipak u početku odgoja manjih štenaca dobro je nabaviti upijajuće
 podloge za štence, one će poslužiti kao privremeni wc za
 pse u stanu i pomoći privremeno u odgoju štenca.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Obično se može dobiti u dvije veličine: 60 x 40 cm ili 60 x 60
 cm.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Tu su i pelene za pse, koje su izuzetno upijajuće, za higijenski
 i čisti dom, idealne su za netrenirane štence, a koriste se
 tijekom odgoja ili inkontinencije, vrlo su udobne i dostupne u
 različitim veličinama.
</para>
<para>
 Postoje i podmetači za zaštitu podova za učenje štenadi na wc,
 idealni su za održavanje prostora čistim.
</para>
<para>
 Ipak bi svakome tko misli nabaviti psa savjetovali da dobro
 promisle o tome hoće li moći psu priuštiti 3-4 šetnje dnevno te
 dovoljno igre i razonode. Hoće li ga moći transportirati iz stana
 na ulicu kada bude bolestan ili star, odnosno hoće li moći naći
 nekoga da mu u tome pomogne? Sve drugo je podilaženje vlastitoj
 komociji i ne postoji taj wc za pse u stanu koji
 se može mjeriti s brigom i strpljenjem vlasnika.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
         
</para>

Znate li kako napraviti wc za pse u stanu Kao i mnogi vlasnici pasa sigurno ste se zapitali da li se pas u stanu može naučiti da ide na wc za pse u stanu, ili da nuždu obavi u kutiju s pijeskom kao i mačka 
  Odgovor na postavljeno pitanje zvano wc za pse u
  stanu glasi - može. Dosta je ljudi koji imaju pse male
  pasmine koji su naučeni na pijesak. Tu su i primjeri onih koji su
  pse naučili da nuždu obavljaju na novinama. Ovakva rješenja su
  dobra za one koji su dugo odsutni, pa im psi ostaju dugo sami
  kući.


  Naravno, wc za pse u stanu nikako ne bi smio
  biti opravdanje da se psi dugo ostavljaju sami u zatvorenom
  prostoru, jer psi to ne vole, a u slučaju da nemate vremena za
  svoga psa radije ga nemojte ni nabaviti.


  Psi su uglavnom naučeni da nuždu obavljaju vani jer ga se šeće 3
  do 4 puta dnevno, a to je i njihovo prirodno obavljanje nužde, no
  kao maloga psića se može naučiti da nuždu obavlja samo u jednoj
  prostoriji i to obavezno na novine. 
  Pas se uči i odgaja od samog početka, na način da kad ga se
  zatekne da obavlja nuždu tamo gdje ne smije kaže mu se NE TO
  RADITI i odvede ga se na mjesto gdje smije. Morate biti uporni u
  tome i naučit će.
  Nikada ga nemojte kažnjavati ako ga niste zatekli u radnji jer on
  tada ne razumije i ne zna što je skrivio.


  Ipak u početku odgoja manjih štenaca dobro je nabaviti upijajuće
  podloge za štence, one će poslužiti kao privremeni wc za
  pse u stanu i pomoći privremeno u odgoju štenca.
  Obično se može dobiti u dvije veličine: 60 x 40 cm ili 60 x 60
  cm.
  Tu su i pelene za pse, koje su izuzetno upijajuće, za higijenski
  i čisti dom, idealne su za netrenirane štence, a koriste se
  tijekom odgoja ili inkontinencije, vrlo su udobne i dostupne u
  različitim veličinama.


  Postoje i podmetači za zaštitu podova za učenje štenadi na wc,
  idealni su za održavanje prostora čistim.


  Ipak bi svakome tko misli nabaviti psa savjetovali da dobro
  promisle o tome hoće li moći psu priuštiti 3-4 šetnje dnevno te
  dovoljno igre i razonode. Hoće li ga moći transportirati iz stana
  na ulicu kada bude bolestan ili star, odnosno hoće li moći naći
  nekoga da mu u tome pomogne? Sve drugo je podilaženje vlastitoj
  komociji i ne postoji taj wc za pse u stanu koji
  se može mjeriti s brigom i strpljenjem vlasnika.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
           
 Psi kućni ljubimci 

Psi kućni ljubimci

Znate li kako napraviti wc za pse u stanu

<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koje su barske ptice nastanjene u našim
 krajevima?
</para>
<para>
 Barske ptice ili ptice močvarice su one vrste
 ptica koje su svojim načinom života isključivo vezane uz vodu i
 vlažna močvarna područja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Građom tijela barske ptice savršeno su prilagođene
 kretanju, hranjenju i razmnožavanju u močvarnom
 raslinju, na vodi i u njenoj blizini. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3563483/znate-li-cime-se-hrane-rode/">
 Čime se hrane rode
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Skupina barskih ptica obuhvaća mnoge porodice i rodove koje si
 nisu u bližem srodstvu, stoga je teško navesti neke njihove
 općenite karakteristike.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prilagodba na život uz vodu koju su barske ptice generacijama
 stjecale i usavršavale, učinila je ove ptice jedinstvenim
 predstavnicima svoje skupine.
</para>
<para>
 U skupinama u kojima pronalazimo barske ptice možemo naći ptice
 najrazličitijih veličina, od onih najmanjih, žalara i prutki koje
 su tek veličine vrapca pa sve do "divova" od kojih su
 najpoznatije rode, čaplje, labudovi i pelikani. 
</para>
<para>
 Već se iz toga može zaključiti kako su životne potrebe i
 navike barske ptice vrlo raznolike, pa su sukladno tome,
 sve one razvile svoje jedinstvene prilagodbe za život u tom
 prirodnom okruženju.
</para>
<para>
 Gnjurci, ronci i kormorani, koji su vjerojatno najbolji ronioci i
 najbrži plivači skupine barske ptice. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Barske ptice su danas jedna od najugroženijih skupina
 ptica. Razlozi njihove ugroženosti leže prije svega u
 gubitku staništa.
</para>

Barske ptice ili ptice močvarice Znate li koje su barske ptice najpoznatije i koje nalazimo u našim krajevima?
U nastavku pišemo koje barske ptice obitavaju u našim krajevima 
   
   Koje su barske ptice nastanjene u našim
  krajevima?


   Barske ptice ili ptice močvarice su one vrste
  ptica koje su svojim načinom života isključivo vezane uz vodu i
  vlažna močvarna područja. 
   Građom tijela barske ptice savršeno su prilagođene
  kretanju, hranjenju i razmnožavanju u močvarnom
  raslinju, na vodi i u njenoj blizini. 


   
      
         
            Čime se hrane rode
         
      
   


  Skupina barskih ptica obuhvaća mnoge porodice i rodove koje si
  nisu u bližem srodstvu, stoga je teško navesti neke njihove
  općenite karakteristike.
  Prilagodba na život uz vodu koju su barske ptice generacijama
  stjecale i usavršavale, učinila je ove ptice jedinstvenim
  predstavnicima svoje skupine.


  U skupinama u kojima pronalazimo barske ptice možemo naći ptice
  najrazličitijih veličina, od onih najmanjih, žalara i prutki koje
  su tek veličine vrapca pa sve do "divova" od kojih su
  najpoznatije rode, čaplje, labudovi i pelikani. 


  Već se iz toga može zaključiti kako su životne potrebe i
  navike barske ptice vrlo raznolike, pa su sukladno tome,
  sve one razvile svoje jedinstvene prilagodbe za život u tom
  prirodnom okruženju.


  Gnjurci, ronci i kormorani, koji su vjerojatno najbolji ronioci i
  najbrži plivači skupine barske ptice. 
   Barske ptice su danas jedna od najugroženijih skupina
  ptica. Razlozi njihove ugroženosti leže prije svega u
  gubitku staništa.
 Ptice 

Ptice

Barske ptice ili ptice močvarice

<para>
 Pošto su selice, životni vijek rode provedu
 u selidbi.
</para>
<para>
 Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
 crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
 obojenošću.
</para>
<para>
 Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
 tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
 močvarna područja i poplavne livade.
</para>
<para>
 Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
 krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
 roditelja i brinu o mladima.
</para>
<para>
 Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
 zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
 vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
 kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
 sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.
</para>
<para>
 Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
 obrađenim poljoprivrednim zemljištem.
</para>
<para>
 Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
 Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.
</para>
<para>
 Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
 životni vijek rode je 35 godina.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Životni vijek roda - koliko žive ove selice? Postoje dvije vrste rode, crne i bijele.  O rodama se puno zna i često ih vidimo u gnijezdima, no koliki je životni vijek roda? 
  Pošto su selice, životni vijek rode provedu
  u selidbi.


  Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
  crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
  obojenošću.


  Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
  tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
  močvarna područja i poplavne livade.


  Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
  krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
  roditelja i brinu o mladima.


  Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
  zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
  vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
  kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
  sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.


  Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
  obrađenim poljoprivrednim zemljištem.


  Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
  Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.


  Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
  životni vijek rode je 35 godina.


   
      Čitaj, prati i komentiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Selice koje se obvezuju na cijeli život 

Selice koje se obvezuju na cijeli život

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

<para>
 Kune su porodica psolikih zvijeru u koje spadaju tvorovi, vidre,
 jazavci, lasice i kuna zlatica. Imaju dlaku koja je vrlo mekana,
 pa se u porodici kuna nalazi nekoliko hrvatskih najvrjednijih
 krznaša.
</para>
<para>
 Kune mirisom označavaju granice područja svojeg stalnog
 boravišta, no čime se hrane kune?
</para>
<para>
 Da bi se odgovorilo čime se hrane kune, potrebno
 je znati da to ovisi od vrste do vrste. Primjerice jazavci se
 hrane kišnim glistama i puževima. Hermelin lovi zečeve.
</para>
<para>
 Osim toga, čime se još hrane kune?  Hrane
 se malim i srednje velikim sisavcima, pticama, jajima, kukcima,
 voćem i bobicama.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li čime se hrane kune? Kune su životinje koje su zbog mekane dlake, jedan od najvrijednijih hrvatskih krznaša. Iako njihova prehrana varira od vrste do vrste, čim se hrane kune najčešće 
  Kune su porodica psolikih zvijeru u koje spadaju tvorovi, vidre,
  jazavci, lasice i kuna zlatica. Imaju dlaku koja je vrlo mekana,
  pa se u porodici kuna nalazi nekoliko hrvatskih najvrjednijih
  krznaša.


  Kune mirisom označavaju granice područja svojeg stalnog
  boravišta, no čime se hrane kune?


  Da bi se odgovorilo čime se hrane kune, potrebno
  je znati da to ovisi od vrste do vrste. Primjerice jazavci se
  hrane kišnim glistama i puževima. Hermelin lovi zečeve.


  Osim toga, čime se još hrane kune?  Hrane
  se malim i srednje velikim sisavcima, pticama, jajima, kukcima,
  voćem i bobicama.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 prehrana kuna 

prehrana kuna

Znate li čime se hrane kune?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je potvrdio za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/jasmin-stavros-za-24sata-imam-karcinom-kostiju-i-u-fazi-sam-borbe-za-zivot-sve-me-boli-899184?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignNam">24sata</ulink>, loše se osjeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.</para><hmn:image id="d781c03c-c8a6-11ed-a9c4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje.</para>

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa' Pjevač već godinama živi mirnim životom u selu kraj Jastrebarskog gdje je kupio klet. Tamo je svaki dan šetao sa suprugom, trčao, vozio bicikl i hranio se domaćim proizvodima. Već idući mjesec trebao je imati nastupe, sad razmišlja hoće li ih održati Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.Kako je potvrdio za 24sata, loše se osjeća."Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje. teška vijest 

teška vijest

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja <ulink url="https://plusportal.hr/crna_kronika/obojica-okrivljenih-proglasena-krivima-evo-kolike-su-kazne-dobili-48628">Plus portal</ulink>.</para><para>Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Vojnik koji je premlatio Djeda Mraza u Slavonskom Brodu proglašen krivim Marković je u pritvoru od Badnjaka, a danas se na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu izjasnio krivim po svim točkama optužnice Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja Plus portal.Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  "Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja. SUD ODLUČIO 

Mačje godine - koliko mačke imaju 'ljudskih godina'?

Najčitanije

Razlika između košute i srne

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

Raža riba - opasan stanovnik morskih dubina

Upravo se čita

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Vojnik koji je premlatio Djeda Mraza u Slavonskom Brodu proglašen krivim

Upravo se čita

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Vojnik koji je premlatio Djeda Mraza u Slavonskom Brodu proglašen krivim

Još iz rubrike

Francuski buldog: prosječni životni vijek francuskog buldoga

Vučji pauk - pauk koji izgleda jako opasno

Kopnene kornjače - kornjače Sredozemlja

Više s weba

Pročitajte još

Znate li kako napraviti wc za pse u stanu

Barske ptice ili ptice močvarice

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

Znate li čime se hrane kune?

Pročitajte još

Znate li kako napraviti wc za pse u stanu

Barske ptice ili ptice močvarice

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

Znate li čime se hrane kune?

Više s weba